2020
Auaunaga e ala i le Sauniga Faamanatuga
Iuni 2020


Mataupu Faavae o le Auaunaga

Auaunaga e ala i le Sauniga Faamanatuga

O le sauniga faamanatuga e maua ai avanoa e fesootai atu ai ma auauna atu ai i isi.

Ata
people seated in a heart shape

Ata na tusia e Edward McGowan

O le sauniga faamanatuga o se taimi mo le fafagaina faaleagaga ma le manatunatu o le tagata lava ia i le Faaola ma Lana Togiola. A tatou aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi, e faagaeetia faatasi i tatou (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:110). Ae o nisi e i a tatou uarota ma paranesi e o mai ma aumai ni avega mamafa pe e le o mai lava foi.

O ni nai avanoa nei mo le auala e mafai ona tatou faaaogaina ai lena itula paia e auauna atu ai i isi ma faia se eseesega i o latou olaga.

Fesoasoani Ia Lelei Atu le Sauniga Faamanatuga mo i Latou E te Auauna I Ai

O le laasaga muamua i le aoaoina o le auala e auauna atu ai o le iloa lea o tagata taitoatasi po o aiga ma o latou manaoga. Atonu e i ai ni auala e mafai ona e fesoasoani ai ina ia sili atu ona lelei aafiaga o le tapuai i le faamanatuga e ala i le aoao atili e uiga ia i latou.

Mo Mindy, o se tina talavou o se masaga laiti, o taumafaiga faatauvaa a lona uso auauna sa faia ai se eseesega tele i lana aafiaga i le sauniga faamanatuga i vaiaso taitasi.

“Ona o taimi ma aso faatulagaina o le galuega a lou toalua, ou te aveina ai le ma masaga teine i le lotu na o au i vaiaso taitasi,” o le faamalamalama mai lea a Mindy. “E matua lofituina a’u i le taumafai ia sao le sauniga faamanatuga atoa faatasi ma tamaiti pisi tele, ae ua tauaveina e lo’u uso auauna i ona lava luga ia fesoasoani ia te au.

“E nofo o ia faatasi ma i matou ma fesoasoani ia te a’u e vaai la’u fanau teine i vaiaso taitasi. Tau lava o lona nofo mai i o’u tafatafa e taua tele ma matua faaitiitia ai lo’u popole i taimi e faalilii ai pe fetagisi. Ou te manatu ailoga o le a ia iloa lava le tele o le aafiaga o ana galuega ia te a’u i le taimi lenei o lo’u olaga. Sa ia vaaia lo’u manaoga o se tina talavou e faatumulia i le atuatuvale, ma ia fesoasoani ai e avea le lotu ma se nofoaga toafilemu ma fiafia mo i matou uma.”

Manatu e Fesoasoani ai ia i Latou e i ai Manaoga Faapitoa

  • Fefautuaai ma taitai o le korama a toeaina ma le Aualofa e uiga i mea e manaomia e tagata o le Ekalesia.

  • E fuafuaina e taitai lauga i le sauniga faamanatuga e fesoasoani ai e faafetaiaia manaoga o tagata o le Ekalesia. Afai o i latou e te auauna atu i ai o le a faamanuiaina mai le faalogo i se savali faapitoa, faasoa atu ia manatu i o outou taitai.

  • Afai e te iloa o se tasi e i ai se manaoga faapitoa po o se meaai e i ai aafiaga [i lou tino] ia e taofia ai i latou mai le olioli i faamanuiaga o le faamanatuga, fai atu ia i latou mo ni faamatalaga auiliili ma po o a ni fetuunaiga e mafai ona faia ina ia faaleleia ai o latou aafiaga i tapuaiga. Faasoa atu lenei faamatalaga i ou taitai.1

  • Afai e i ai se tasi e te auauna atu i ai pe iloa ua nofofale ua le mafai ona femalagaai, pe tumau pe mo se taimi le tumau, fesili i lou epikopo pe mafai ona avatu le faamanatuga ia i latou i le fale. E mafai foi ona e tusia ni faamatalaga i le taimi o le sauniga faamanatuga ma faasoa atu i le telefoni, i le imeli, po o le feiloai i le tagata.

  • Afai o se tasi e te auauna atu i ai e i ai sana fanau laiti, e mafai ona e ofo atu e fesoasoani ia i latou i le taimi o le sauniga faamanatuga.

  • Afai o i latou e te auauna atu i ai e le masani ona o mai i le sauniga faamanatuga, taumafai e malamalama ma mafaufau i auala e mafai ona e fesoasoani ai. Afai latou te manaomia se auala mo feoaiga, e mafai ona e ofo atu e te pikiina i latou. Afai latou te lagonaina le le lagolagoina e o latou aiga, e mafai ona e valaaulia i latou tou te nonofo faatasi. E mafai ona e faia ni valaaulia faapitoa e fesoasoani ai ia i latou ia lagona le talisapaia ma le taliaina i le sauniga faamanatuga.

Ata
people sitting together

Manatua, o Galuega Faigofie e Telē ma Mamao Lona Aafiaga

E pei ona ta’ua e Sister Jean B. Bingham, le Peresitene Aoao o le Aualofa, “O nisi taimi tatou te manatu ai e ao ona tatou faia se mea silisili ma toa e ‘faitaulia’ ai o se auaunaga i o tatou tuaoi. Ae o ni faatinoga faatauvaa o auaunaga e mafai lava ona i ai ni aafiaga loloto i isi—faapea ai foi ma i tatou lava ia.”2

I se uarota laitiiti i Peleseuma, e masani ona ofo atu Evita e faaliliu mo tagata asiasi mai o le faaSipaniolo faapea tagata o le au paia i le taimi o sauniga faaleEkalesia. I se tasi taimi, na faailoa atu ai Evita i se tasi mai le Ripapelika Tominika o le sa aoao e uiga i le Ekalesia. Sa ia iloaina sina gagana faaPeretania, ae o le gagana Sipaniolo sa avea ma ana gagana muamua. O lea na ofo atu ai Evita e faaliliu lemu mo ia i le sauniga faamanatuga, ina ia lagona ai e ia le mafanafana.

“O le faaliliu e mafai i nisi taimi ona faafaigata laitiiti ai lo’u Sapati,” o le tala lea a Evita. “Ae o le mulimuli i uunaiga e fesili atu i isi pe latou te manaomia se faamatalaupu e mautinoa lava le aumaia ia te au o se lagona o le olioli ma le mafanafana i le iloaina o lea e mafai ona ou fesoasoani ia latou lagona le Agaga ma fiafia ia latou sauniga.”

Manatu e Fesoasoani ai e ala i Gaoioiga Faigofie

  • Talanoa i ou taitai e vaai po o ai o manaomia sina auaunaga faaopoopo i le taimi o le sauniga faamanatuga. Pe afai foi e te iloa se tasi e manaomia se auaunaga, ia mautinoa o loo silafia e ou taitai i latou.

  • Nofo filemu a o e faatalitali mo le amataga o le sauniga. O lenei mea o le a fesoasoani “i isi loto momomo ma agaga faanoanoa o loo siomia ai i tatou”3 o e manaomia le filemu lea e mafai ona oo mai e ala i le migao i se nofoaga paia.

  • I le Aso Sa anapogi, mafaufau e tuuto atu au anapogi ma tatalo i se tasi e te auauna atu i ai, o e atonu e manaomia se faamafanafanaga faaopoopo.

  • Tatalo ina ia iloa pe o i ai se tagata e mafai ona manuia mai i lou nofo ai i autafa i le sauniga faamanatuga pe po o i ai foi se isi auala e mafai ona e fesoasoani ai.

O le Sauniga Faamanatuga e Mafai Ona Avea ma se Nofoaga Faafeiloai mo Tagata Uma

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita (1876–1972), “O le sauniga faamanatuga e aupito sili ona paia, e aupito mamalu, i sauniga uma lava a le Ekalesia.”4 O le tulaga lea, e taua ai le mautinoa o i latou uma e auai i sauniga faamanatuga e lagona le talileleia ma le fafagaina faaleagaga—aemaise lava tagata fou po o tagata o le Ekalesia na le i auai mo sina taimi.

O Merania mai Niu Saute Uelese, Ausetalia, sa faauoina mai se tamaitai sa aoao e uiga i le Ekalesia i lana uarota. “Ua avea nei o ia ma se tasi o au uo pele i le taimi nei,” o le tala lea a Merania. “Ou te fiafia e nonofo faatasi ma ia i le sauniga faamanatuga i vaiaso uma, ma ou te fesili i taimi uma pe o a mai ma pe e i ai se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai ia te ia.” E lei leva, ae papatiso loa le uo a Merania. O taumafaiga a tagata o le uarota, faapea ai ma le siosiomaga faafeiloai i le sauniga faamanatuga, sa i ai se vaega tele i lana faaiuga.

Manatu e Auauna Atu Ai i Tagata e Toe Foi Mai pe Fou

  • Afai o le a e lauga i le sauniga faamanatuga, e mafai ona e valaaulia ni uo, aiga, ma isi e o mai e faalogo i lau savali.

  • E mafai ona e sailia ma faafeiloai atu ia i latou o e ua tuua na o i latou po o i latou atonu o manaomia le fesoasoani. Fesili pe mafai ona e nofo i o latou tafatafa pe valaaulia i latou e nonofo faatasi ma oe.

  • A uma le sauniga, e mafai ona e valaaulia i latou o loo e auauna atu i ai ma isi i gaoioiga faaleEkalesia o i luma atu, i le malumalu, po o se gaoioiga faaagafesootai.

  • Afai o se tasi e te auauna atu i ai e auai mai i le sauniga faamanatuga ae ua fai sina leva e le i auai, e mafai ona e fesili atu ia i latou pe na i ai ni a latou fesili e uiga i mea sa aoaoina. Ta’u atu ia i latou e talia lava lo latou fesili atu ia te oe pe afai o i ai se upu, tala, po o se vaega o aoaoga faavae latou te le i malamalama ai. E mafai ona outou sueina faatasi tali pe a manaomia.

Faamatalaga

  1. Mafaufau e faitau le “4 Auala e Auauna Atu Ai i Aiga e i ai le Le Atoatoa o le Malosi” (o le tusiga mo na o le komepiuta), Liahona, Iuni 2018; po o le “Puleaina o Meaai e I Ai Aafiaga [i lou tino] i le Lotu” i lenei lomiga i le itulau e 22.

  2. Jean B. Bingham, “Auauna Atu e pei ona Faia e le Faaola.” Liahona, Me 2018, 104.

  3. Jeffrey R. Holland, “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Me 2019, 46.

  4. Iosefa Filitia Samita, i le Conference Report, Oke. 1912, 60–61.