2020
150 Tausaga o le Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou
Iuni 2020


150 Tausaga o le Faalapotopotoga a Tamaitai Talavou

E i ai se galuega maoae a le Tamā Faalelagi mo oe e te faatinoina e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Faaola.

Ata
group of young women walking

A ou mafaufau i mea ofoofogia uma na faia e lo tatou Tama Faalelagi mo Ana fanau, e faatumulia lo’u loto i le maofa ma le loto faafetai i le tele o le alofa o le Alii i Ona afafine. E alofa o Ia ia te OUTOU!

Ma ona e alofa o Ia ia te outou, i le 150 tausaga ua mavae, sa musuia ai e Ia taitai o le Ekalesia e fatu le faalapotopotoga a Tamaitai Talavou ina ia fesoasoani ia te outou ina ia avea outou ma tagata ua finagalo le Atua e avea ai outou. Ua fautuaina i tatou e le Perofeta o Polika Iaga (1801–77) ina ia faamalolosia a tatou molimau e ala i le ola ai i le talalelei: “O loo i ai se manaomia mo afafine talavou o Isaraelu ina ia maua se molimau ola o le upumoni. … Ou te manao i a tatou teineiti ia maua se malamalama o le talalelei mo i latou lava.”1 Sa ia saunoa foi, “E tele nisi molimau e maua i luga o vae nai lo o tulivae.”2

Sa fetuunai le faalapotopotoga a tamaitai talavou i le aluga o tausaga ina ia faafetaiaia manaoga o le taimi. Ae e tusa lava pe fetuunaia le polokalama, o lona faamoemoega mo tamaitai talavou e lei suia lava—ina ia fesoasoani ia te oe ia maua se molimau ola ma, faatasi ai ma le faatuatua, agai i luma i le ala o feagaiga. A oo ina outou iloa po o ai outou ma galulue i le faatuatua, o le a outou maua faamanuiaga o loo teuina e le Tamā Faalelagi mo outou.

Vasega a Tamaitai Talavou i le aluga o Tausaga

I le taimi muamua na amata ai le Tamaitai Talavou, sa taua o se “Asosi mo le Toe Faaleleia” ma se sini ia “faaleleia atili i mea uma e lelei ma matagofie.” E oo ane i le amataga o le 1900, ua avea ma Asosi o Tamaitai Talavou mo le Faaleleia Tutusa, ma sa le i umi ae amata vasega e aofia ai tamatai talavou 12 i le 24 tausaga. Sa suia igoa o vasega i le aluga o tausaga ma na aofia ai le Teine o le Afi o Tolauapiga, Ofagapi, Leoleo, ma le Kilina. A o faatupulaia le Ekalesia ma sa potopoto tamaitai talavou i isi atunuu ma gagana, sa latou faia le mea sili e fetuunai, faatasi ai ma igoa e pei o le Maea Meite ua avea ma “Rosenmädchen” (Teine o le Rosa) i le faa-Siamani, mo se faataitaiga.

O le taimi nei, faatasi ai ma tamaitai talavou i le toeitiiti lava o atunuu uma, e faatulaga ia vasega e tusa ai ma manaoga o uarota po o paranesi taitasi, ma e taua tagata uma i le igoa autasi o Tamaitai Talavou.

Ata
YW timeline

O tulaga manaomia mo polokalama a Tamaitai Talavou ua suia foi i le aluga o tausaga. I le itu taumatau o loo i ai nisi o ia mea.

I le 1915:

  • Aoao e faagutu ma ave se au o solofanua.

  • Tauloto ia mau.

Mai le vaitau o le 1940 i le vaitau o le 1960:

  • Ia faateleina lou talitonu ia te oe lava e ala i le lelei o lou foliga mai (a o saofai, tu, ma savali).

  • Faaaoao le faaaloalo o le faailoga o se tamaitai.

I le aluga o le 1980:

  • Faitau ni tamaitusi a faifeautalai se lua ma aoao atu se isi uo po o se tagata o le aiga i mea ua e aoaoina.

  • Faataitai le faamalosi tino ia le itiiti ifo ma le 30 minute i le aso, lima aso i le vaiaso mo le tolu vaiaso.

I le 2009:

  • Suesue i le taua o le legavia ma le mamā.

  • Faitau atoa le Tusi a Mamona. Tusi ou manatu i totonu o lau apitalaaga.

Polokalama a Tamaiti ma le Autalavou

A o outou vaavaai atu i nei tulaga manaomia e ala i mata faaleagaga, o le a outou maitauina e tutusa uma lava le autu faamoemoeina. Ua aumaia faatasi le taimi ua tuanai ma le taimi nei, e auautasi i le fesoasoani ai i tamaitai talavou e latalata atili atu ia Iesu Keriso ma atinae ai faaleagaga, faaleatamai, faaleagafesooai, ma le faaletino.

I le 2019 sa faailoa atu ai se polokalama fou o le atinaega faaletagata lava ia lea e valaaulia ai outou ina ia faalagolago ia te outou lava ma faalagolago i le Faaola. Ua valaaulia outou e saili le Agaga Paia ma faatutu a outou lava sini a o outou taumafai e avea atili faapei o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso! Ou te fiafia tele i le faatuatuaga o loo faaalia mai ai o loo ia te outou, o tamaitai talavou maoae o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Faatasi ai ma le lagolago a a outou au epikopo ma a outou au peresitene o tamaitai talavou, ua taitaia foi outou e au peresitene o vasega—o a outou lava tupulaga ua valaauina ma vaetofia e fuafua ma faatino le polokalama a Tamaitai Talavou. E silia ma le afa miliona tamaitai talavou i le lalolagi atoa o loo taitaia e a latou tupulaga!

O tamaitai talavou uma lava o loo ua fusia i se autu, lea e aofia ai mataupu faavae faaleaoaoga faavae: o oe ose afafine faapelepele o ni matua faaleagaga; o oe o se soo o le feagaiga o Iesu Keriso; e te saili ma faatino faaaliga faaletagata lava ia e oo mai mai le Agaga Paia; ma o oe o se molimau susulu a le Atua a o e taumafai e avea faapei o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, ma auauna atu i isi i Lona suafa Paia.

Ata
young woman

E Alofagia ma Manaomia Outou!

I le avea ai ma afafine faapelepele o se Tamā Faalelagi soifua ma agaalofa, ua tulaga ese lava le saunia o outou e avea ma “faaola i le Mauga o Siona.”3 E pei ona saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson: “Ua saunoa perofeta uma lava e uiga i o tatou aso, pe a oo ina faapotopotoina Isaraelu ma o le a saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. Mafaufau i ai! Mai i tagata uma ua ola ai i le paneta o le lalolagi, o i tatou o tagata ua auai i lenei taualumaga o le faapotopotoina faaiu maoae.”4

O se valaaulia paia lenei e auai i le faatinoina o galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, auauna atu i tofiga faaletaitai, auauna atu i o outou uso a tamaitai, ma faasoa atu a outou molimau i o outou aiga ma uo. E alofaina outou, ma e manaomia outou!

Au uo pele, ua i ai se galuega maoae a le Tamā Faalelagi mo outou e faatino e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Faaola o Iesu Keriso! O outou o se vaega taua o le galuega. E alofa o Ia ia te outou; E finagalo o Ia tou te auai i Lana galuega; Na te faatuatuaina outou!

Ou te faaopoopo atu lo’u faatuatua ma lo’u talitonu ia te outou i le finagalo o lo tatou perofeta pele, o Peresitene Nelson, o le na tautino mai: “Ua outou i ai i totonu o tagata silisili ona lelei ua auina mai i soo se taimi e le Alii i lenei lalolagi. Ua ia te outou le gafatia e atamamai ma popoto sili atu ai ma tele atu la outou uunaiga i le lalolagi nai lo soo se isi lava tupulaga ua mavae atu!”5

Ou te tatalo o le a outou tuu upu o le autu a Tamaitai Talavou i le taele o o outou loto ma matuai auai i le polokalama fou i ona tulaga uma, ma talisapaia avanoa uma e faalatalata atili atu ai i le Faaola ma aoao atili ai ia te Ia. Avea ma tagata ua finagalo o Ia e avea ai outou. Ou te iloa a o outou faia lenei mea, o le a faatumulia o outou olaga i avanoa e faasoa atu ai Lona malamalama ma Lona alofa i o outou aiga, uo, ma tagata uma o loo siomia ai outou. A o outou taumafai e mulimuli ia te Ia, o le a mausali ma le maluelue a outou molimau.

Faamatalaga

  1. Polika Iaga, i le A Century of Sisterhood: Chronological Collage, 1869–1969 (1969), 8.

  2. Polika Iaga, i le Susa Young Gates, History of the Young Ladies’ Mutual Improvement Association of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints from November 1869 to June 1910 (1911), 9.

  3. Quentin L. Cook, Ape. 2014 konafesi aoao (Liahona, Me 2014, 48).

  4. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu mo le autalavou i le lalolagi atoa, Iuni 3, 2018), 8, HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu,” 16–17.

O Ata na pueina e Leslie Nilsson

Ata na tusia e Corey Egbert

Ata na pueina e Matt Reier