2020
O le Matafaioi Taua a le Perisitua i le Toefuataiga
Iuni 2020


O le Matafaioi Taua a le Perisitua i le Toefuataiga

Ana le aunoa ma le toe foi mai o le perisitua i le lalolagi, semanu e le mafai ona faataunuuina le Toefuataiga.

Ata
statue of Joseph Smith

E oo ane ia Aperila 1829, ua toeitiiti atoa le sefulu tausaga o maua pea e Iosefa Samita ia asiasiga faalelagi. Na faaali mai le Tamā ma le Alo ia te ia i le 1820 i se togalaau na lata ane i lona fale ina ua 14 ona tausaga (tagai i le Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:5–17).1 O le asiasiga muamua a le agelu o Moronae na tupu i le 1823, sosoo ai ma asiasiga faaletausaga i le taimi na aoaoina ma fautuaina ai Iosefa seia oo i le 1827, ina ua ia maua faamaumauga anamua sa tusia i luga o papatusi o le a avea ma Tusi a Mamona (tagai i le Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:30–54).

Ae peitai, mo le 18 masina talu ona maua mai papatusi, na tauivi ai Iosefa e faaliliu ia faamaumauga ona o le faalavelave o tagata o le lotoifale, o le fesuisuiai o le au tusiupu, ma le leiloloa o se vaega o tusitusiga. Sa o se taimi faanoanoa lea ma le tiga mo Iosefa. (Tagai i le Iosefa Samita–Talafaasolopito 1:58–62; Mataupu Faavae ma Feagaiga 3.)

Ae na suia mea uma ia Aperila 1829 i le taunuu ai o se faiaoga sa igoa ia Oliva Kaotui, o lē sa avea ma tusiupu tumau a Iosefa. Ona televave ai lea o le faaliliuga o le Tusi a Mamona i se aluga saoasaoa.

Ina ua mavae le faaaluina o le tele o lona taimi i le tautoulu o le 1828 e galue ai i lana faatoaga i Haramoni, Penisilevania, i le tausiga o lona aiga, o le 1829, na liliu atoa atu e Iosefa lana taulaiga i le faaliliuga o le Tusi a Mamona. Mo ni taimi puupuu, sa galulue ai le faletua o Iosefa, o Ema, ma lona uso o Samuelu o ni tusiupu. I le taimi lava lea e tasi, sa nofo totogi ai Oliva Kaotui i le fale o matua o Iosefa i Niu Ioka.

I le faalogo ai e uiga i papatusi ma lo latou faaliliuga, na faapea ona faagaeetia ai Oliva ma sa fia iloa pe o nei mea sa ā le Atua. “I se tasi po ina ua alu o ia e moe, sa valaau atu o ia i le Alii ia iloa pe moni nei mea,” sa tusia e Iosefa, “ma sa faaali mai e le Alii ia te ia ua moni i latou.”2

Sa vave ona malaga Oliva i maila e 140 (225 km) i Haramoni e feiloai ma Iosefa. Sa avea Oliva ma se tali i tatalo a Iosefa. E lua aso talu ona laua feiloai ia Aperila, ae toe faaauau le faaliliuga o le Tusi a Mamona i se saoasaoa televave, na ofoofogia le toeitiiti lava a maea i le pe a ma le 60 i le 65 aso faigaluega. Na maea le faaliliuga atoa i le aso 30 o Iuni.

Atonu na mafaufau le Perofeta o Iosefa e faapea, o lana galuega atoa na lata ina faamaeaina, ina ua maea ai ona faatino lona tiute paia na faatonuina e le avefeau agelu e faaliliu ma lolomi le faamaumauga anamua. Sa lei iloa e le Perofeta i lena taimi e le o le faamaeaina ae nai lo lena, o le faatoa amataina lea o lana matafaioi taua i le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso.

E itiiti ni mea na tutupu i le talafaasolopito e faatusatusa le taua tele i le mea na tupu i le tautotogo o le 1829. Na faamatalaina e Oliva lenei vaitau mataina o le Toefuataiga o “aso e lē mafai ona faagaloina” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:71, faamatalaga). I tua atu o le vavega o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, sa lei leva ae oo mai agelu ma faaee le pule o le perisitua i luga o Iosefa ma Oliva. O lenei vaitau faafaaaliga o le faaliliuga ma le toefuataiga sa toeagatonuina ma faalauteleina ai le vaaiga a Iosefa ma asaina le ala mo le faatulagaina aloaia o le Ekalesia i le tasi le tausaga mulimuli ane.

Ata
Joseph baptizing Oliver

Papatiso e Iosefa Samita ia Oliva Kaotui, saunia e Del Parson

Toefuataiga o le Perisitua Arona

A o faaliliuina le Tusi a Mamona, sa fetaiai Iosefa ma Oliva ma le tele o fuaitau e faatatau i le papatisoga ma le pule. “Na ta’u mai muamua ia Iosefa e faapea ‘[o le a] tuuina atu foi e le Alii le perisitua paia i nisi.”3 I le aso 15 o Me, 1829, na tuumuli ai Iosefa ma Oliva i se nofoaga tuufua i se togalaau meipo suka lata ane “e ole atu ai i le Alii, e ala i le tatalo, i Lona finagalo e faatatau ia te au.”4

A o laua tatalo, sa fetalai atu e le siufofoga o le Togiola le filemu ia i laua “a o tatalaina le veli ma afio mai i lalo le agelu a le Atua sa ofu i le mamalu, ma tuuina mai le savali sa tulimatai i ai ma le naunau tele, ma ki o le Talalelei o le salamo” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:71, faamatalaga). Na faailoa atu e le agelu o ia lava o Ioane, “o lea lava ua ta’ua o Ioane le Papatiso i le Feagaiga Fou, ma ua galue o ia i lalo o le taitaiga a Peteru, Iakopo ma Ioane” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72).

Sa tootutuli Iosefa ma Oliva a o tuuina e Ioane toetu ona lima i luga o o laua ulu ma faaee atu ia i laua le Perisitua Arona, “ua umia ki o le auaunaga a agelu, ma o le talalelei o le salamo, ma o le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:69; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 13:1). Sa folafola atu ia i laua o le pule faaopoopo o le perisitua o le a faaee atu i o laua luga “i le taimi e tatau ai.” Na valaauina Iosefa “o le Toeaina muamua o le Ekalesia, ma ia (Oliva Kaotui) o le lona lua” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:72). Sa faatonuina foi i laua e papatiso e le tasi le isi—o Iosefa e papatiso muamua ia Oliva ona papatiso ai lea e Oliva ia Iosefa.

I se taimi o lena aso, sa laua “o atu i le vai” i autafa o le augutu o le vaitafe o le Susikuana ina ia papatiso ai. “Sa uunaia i maʼua e tausi faalilolilo tulaga o le ma mauaina o le Perisitua ma le papatisoina o i maʼua, ona o se agaga o sauaga ua uma ona faaalia i le vaiaai” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:74). O le vaitafe sa avea o se auala autu mo pisinisi ma femalagaaiga i le taimi o lologa o le tautotogo, faatasi ai ma se solo tumau o vaa vai. E ono mafai ona faapea sa faatalitali Iosefa ma Oliva seia malu ae le afiafi pe sa faaaoga le avanoa o le sua o le vai ma maua ai se vaega e tau le iloa atu talane o le alavai.5

Ina ua uma ona papatiso e le tasi le isi, sa faauuina e Iosefa ia Oliva i le Perisitua Arona. Ona faauuina lea e Oliva ia Iosefa e pei ona poloaiina ai i laua e le agelu. Sa aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita, sa tatau ai ona toe faamautu le uluai faauuga na maua i lalo o lima o Ioane le Papatiso ina ua uma o laua papatisoga ina ia “toefaamau ai na faamanuiaga i le faasologa tatau.”6

Ata
Joseph receiving the Melchizedek Priesthood

O Le Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko, saunia e walter rane.

Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko

E itiiti lava se faamatalaga ua tatou maua e uiga i le asiasiga a Peteru, Iakopo, ma Ioane ia Iosefa ma Oliva e toefuatai mai le Perisitua Mekisateko. O faaliliuga eseese na faavae i luga o tala sa toe tomanatu i ai, sa faatulaga ai le mea na tupu i le tautotogo o le 1829 atonu o le faaiuga o Me po o Iuni, i masina mulimuli ane.7 Sa lei tusia lava e Iosefa ma Oliva le aso o le faaali mai o Peteru, Iakopo, ma Ioane, e pei ona la faia mo Ioane le papatiso ma le Toefuataiga mo le Perisitua Arona. Atonu la te le i matua malamalama atoatoa i le natura o le perisitua po o ona vaevaega i le amataga mai. O le malamalama o Iosefa e uiga i le perisitua na auauai mai i vaega.

Mai le 1830 i le 1835, sa faamanino mai ai tofi o le perisitua, ma faatuina ai korama, aufono, au peresitene, ma au epikopo. E oo lava i le faaupuga Perisitua Mekisateko sa lei faaaogaina o se igoa mo le “Perisitua Maualuga” po o le “perisitua tele” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:9; 84:19) seia oo i le 1835 (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:2–4).

Sa tuuina mai e Iosefa ni faamatalaga le maoti e uiga i le nofoaga. I le 1842, na ia manatuaina le faalogo “i le leo o Peteru, Iakopo, ma Ioane i le vao i le va o Haramoni … ma Kolesavile … i luga o le vaitafe o Susikuana, ua tau mai o i latou lava ua i ai ki o le malo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:20).

O lenei mea ua tau mai ai o le Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko na tupu i se vaimea o se auala e 28 maila (45 km) i le va o le fale o Samita i Haramoni, Penisilevania, ma le aai o Kolesavile, Niu Ioka, lea na nonofo ai le aiga o Iosefa Knight. O le aiga o Knight o tagata muamua o le Ekalesia ma o ni uo tuuto a Iosefa Samita. Sa latou tuuina atu ni pepa ma ni meaai i le taimi o le faaliliuga o le Tusi a Mamona, ma faatuina mulimuli ane ai le vaega tutotonu o le Paranesi o Kolesavile a le Ekalesia.

E faaopoopo i le mauaina o le Perisitua Mekisateko mai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane, na faauuina Iosefa ma Oliva “e avea o ni Aposetolo, ma molimau faapitoa” a le Alii (Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12) ma mauaina ki e tatau ai mo le tatalaina o le tisipenisione o le atoaga o taimi. Sa i ai nei ia i laua le pule e taitai ai sauniga uma o le perisitua, e aofia ai le faaeeina atu o le meaalofa o le Agaga Paia.

Sa laua mauaina foi “ki o faamanuiaga faaleagaga uma o le Ekalesia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:18) e alagatatau e faatulaga ai le Ekalesia ia Aperila 1830 ma maua ai faaaliga e toefuatai mai ai mea uma i lo latou faatulagaga tatau. O faamanuiaga faaleagaga na faaalia mai e ala i vavega, faamalologa, ma sauniga e faatinoina e ala i le pule o le perisitua. I le 1836, na tuuina mai ai e avefeau agelu faaopoopo ia ki o le perisitua e faatatau i le faapotopotoina o Isaraelu ma galuega o le malumalu (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110).

Ata
woman taking the sacrament

Aafiaga o le Toefuataiga o le Perisitua

Na aoao mai Peresitene Tavita O. MaKei (1873–1970) e faapea, o le vaega aupito tulagaese lava o le Ekalesia toefuataiina a le Faaola o le “pule paia lea e ala mai i faaaliga tuusao.”8 A aunoa ma le toe foi mai o le perisitua i le lalolagi, na semanu e le mafai ona faataunuuina le Toefuataiga. O le perisitua e faataga ai le faatinoga o sauniga ma tuuina mai ai le auivi mo le puleaina o le Ekalesia a le Alii i le lalolagi.

Na faatulagaina aloaia e Iosefa le Ekalesia i le aso 6 o Aperila, 1830. I nai tausaga na sosoo ai, na faatulagaina ai le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I lalo o le taitaiga a le Peresitene o le Ekalesia, o ki o le perisitua ua faamatuu atu i taitai o le lotoifale i le lalolagi atoa, ua mafai ai e le talalelei ona “taavale atu i tuluiga o le lalolagi” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2).

O le Toefuataiga o le perisitua sa totonugalemu i le valaauga paia o Iosefa Samita i le avea ai ma uluai perofeta o lenei tisipenisione. I le faatomuaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, na faamalamalama mai ai e le Alii, “O le mea lea, o A’u o le Alii, ona ua Ou iloa le malaia o le a oo mai i luga o e o nonofo i le lalolagi, na Ou vala’au atu ai i luga o la’u auauna o Iosefa Samita, Laitiiti, ma tautala atu ia te ia mai le lagi, ma tuu atu ia te ia poloaiga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17).

A o lei oo mai le asiasiga a Ioane le Papatiso ia Me 1829, sa taulai atu Iosefa i le faaliliuina o le Tusi a Mamona. O le toefuataiga mai o le Perisitua Arona ma le Mekisateko, na ia iloaina ai o lona valaauga e matua tele lava mea e aofia ai. O le mauaina o le pule mai le lagi na saunia atili ai Iosefa e amoina ona tiutetauave o se “tagatavaai, o se faaliliutusi, o se perofeta, [ma] o se aposetolo a Iesu Keriso” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:1).

Na faamatala e Elder Robert D. Hales (1932–2017) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tulaga o le a i ai o tatou olaga e aunoa ma le perisitua: “Ana faapea e le i ai le mana o le perisitua i luga o le fogaeleele, semanu o le a maua e le fili le saolotoga e fealuai ma nofotupu ai e aunoa ma le taofiofia. O le a leai se meaalofa o le Agaga Paia e taitai ma faamalamalamaina ai i tatou; leai ni perofeta e saunoa mai i le suafa o le Alii; leai ni malumalu e mafai ona tatou osia ai feagaiga paia faavavau; leai se pule e faamanuia pe papatiso ai, e faamalolo pe faamafanafana ai. A aunoa ma le mana o le perisitua, “o le a faama’umauina atoa le lalolagi” (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1–3). O le a leai se malamalama, leai se faamoemoe—na o le pogisa.”9

O le mauaina o sauniga o le perisitua e totonugalemu i le galuega a le Alii i le “aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39). O le papatisoga ma le faamauga, o faaeega paia o le malumalu, ma faamauga mo le taimi nei ma le faavavau e taua mo lo tatou faaolataga. O le mafai ona fusifusia ma faamau o aiga i malumalu mo i latou o i itu uma o le veli, ua mafai e ala i le na o le pule lava o le perisitua ma ki e pei ona faatonuina ai e le Peresitene o le Ekalesia.

Ata
family looking at phone

O le Toefuataiga Faifai Pea

E mafai faapefea e le pule o le perisitua ona musuia lou auai i le Toefuataiga faifai pea o le Ekalesia? Atonu tatou te le iloa po o le a faapeī le lumanai, ae ua manino lava o le Toefuataiga e faifai pea. E lei faaalia mai e le Alii ia aoaoga faavae po o sauniga uma, pe tuuina atu faatonuga uma ia Iosefa i le Vao Paia, e ala ia Moronae i Kumora, po o le sauniga o le faavaeina o le Ekalesia. E lei tupu le Toefuataiga o se mea se tasi na tupu. Nai lo lena, na faaali mai e le Alii ia mea i “lea fuaitau i luga o lea fuaitau” (2 Nifae 28:30) ia Iosefa e pei lava ona faaauau ona ia faaali mai mea i Ana perofeta i le asō e tusa ai ma Ona faamoemoega ma [Lana] taimi.

O se laina lē motusia o perofeta talu mai aso o Iosefa Samita ua saunoa atu e fai ma sui o le Alii ma faaauau pea ona faailoa mai Lona finagalo. E vaaia e perofeta le vaaiga lautele ma maua ai se taitaiga patino mo luitau o o latou aso. Ua folafola mai e Peresitene Russell M. Nelson o i tatou uma o “molimau i se faagasologa o le toefuataiga. Afai e te manatu ua toefuatai mai atoatoa le Ekalesia, ua na o le amataga ua e vaaia. E tele naua isi mea e oo mai.”10

Ata
people serving food

O Le Toefuataiga ma Oe

Tau ina ia avea i tatou taitoatasi ma tagata auai i le Toefuataiga faifai pea o le talalelei e ala i le talisapaia ma le naunautai ma ola ai i mea na faaali mai i perofeta o aso nei. O faataitaiga e aofia ai le ola i le tulafono maualuga ma le paia atu o le auauna atu i o tatou uso ma tuafafine.11 Ma tau ina ia mafai e i tatou taitoatasi ona maua le olioli tumau o le talalelei e ala i le fuafuaga ogatotonu i le aiga, lagolagoina e le Ekalesia e aoao ai aoaoga faavae, faamalosia le faatuatua, tausia poloaiga, ma faafailele ai se tapuaiga sili atu faaletagata lava ia, e aofia ai se afiafi faaleaiga e fetaui ma manaoga o tagata taitoatasi ma le aiga.12

E mafai ona tatou saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola e ala i le faatelevaveina o le faapotopotoina o Isaraelu i itu uma o le veli.13 E mafai ona sili atu ona tatou avea le aso Sapati o se aso fiafia ia tatou sauniga tapuai i le Aso Sa ma i le aiga.14 E mafai ona tatou tumau i le gauai sili atu i le Agaga Paia e ala i le faia o galuega faaleagaga e manaomia e maua ai faaaliga patino i aso taitasi.15

Ou te molimau atu e tumau pea ona tatala le lagi ma e matua tele atu mea e oo mai a o saunia i tatou e le Alii mo aso sili ona fiafia o i luma atu. O le toefuataiga o le perisitua ua mafai ai e fanau a le Atua ona faatautaia ma maua sauniga faaola, ma faataga ai perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga o aso nei e taitaia le malo o le Alii.

E le mafaitaulia faamanuiaga e oo mai i aso uma i le Ekalesia ma ona tagata ona o le faigofie ona maua o le perisitua a le Alii. Ia tatou faaali atu lo tatou loto faafetai i aso uma ona o le faaali mai o Ioane le Papatiso ma Peteru, Iakopo, ma Ioane ma mo le toe foi mai o le Perisitua Arona ma le Mekisateko i lenei tisipenisione mulimuli ma faaiu e sauniuni ai mo le toe foi mai o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso lea.

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita, Talafaasolopito, 1838–1856, vol. A-1, fatuina Iuni 11, 1839 – Aok. 24 1843, 15, Potutusi o Talafaasolopito o le Ekalesia.

  2. Iosefa Samita, i le History of the Church, 1:35.

  3. Oliva Kaotui, tusi ia W. W. Phelps, i le Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, Oke. 1835, 199.

  4. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 85. A o tuua e se talitonuga ua leva i latou i auvai o le Vaitafe o Susikuana, ua faailoa mai i faamaumauga o le taimi lava na tupu ai sa latou tuumuli atu i se togalaau o meipo suka i le itu i matu o le fanua (tagai i le Mark Lyman Staker, “Where Was the Aaronic Priesthood Restored? Identifying the Location of John the Baptist’s Appearance, May 15, 1829,” Mormon Historical Studies 12, nu. 2 [Tautoulu 2011]: 142–59).

  5. Tagai i le Mark L. Staker, “Where Was the Aaronic Priesthood Restored?” 153.

  6. Iosefa Filitia Samita, Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie (1955), 1:197.

  7. Tagai i le Larry C. Porter, “Dating the Restoration of the Melchizedek Priesthood,” Ensign, Iuni 1979, 5–9; Larry C. Porter, “The Restoration of the Aaronic and Melchizedek Priesthoods,” Ensign, Tes. 1996, 42–44.

  8. Tavita O. MaKei, “The Mission of the Church and Its Members,” Improvement Era, Nov. 1956, 781.

  9. Robert D. Hales, “O Faamanuiaga o le Perisitua,” Liahona, Ian. 1996, 39.

  10. “Latter-day Saint Prophet, Wife and Apostle Share Insights of Global Ministry,” newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  11. Tagai Russell M. Nelson, “Auauna Atu i le Mana ma le Pule a le Atua,” Liahona, Me 2018, 68 – 70, 75; Russell M. Nelson, “Auaunaga,” Liahona, Me 2018, 100; Henry B. Eyring, “Auaunaga Musuia,” Liahona, Me 2018, 61 – 64; Jean B. Bingham, “O le Auauna Atu e Pei Ona Faia e le Faaola,” Liahona, Me 2018, 104–106.

  12. Tagai Russell M. Nelson, “Malelega Amata,” Liahona, Nov. 2018, 6 – 8; Quentin L. Cook, “Liuaina Loloto ma Tumau i le Tama Faalelagi ma le Alii o Iesu Keriso,” Liahona, Nov. 2018, 8 – 12.

  13. Tagai Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org; Russell M. Nelson, “Auai o Tuafafine i le Faapotopotoina o Isaraelu,” Liahona, Nov. 2018, 69 – 70.

  14. Tagai i le Russell M. Nelson, “O Le Sapati o se Aso Fiafia,” Liahona, Me 2015, 129–32.

  15. Tagai Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 93-96.

ata pito i tua mai ia Getty Images