2020
O Manaoga Faapitoa, O Lesona Faapitoa
Iuni 2020


O Manaoga Faapitoa, O Lesona Faapitoa

Ma te faasoa atu ni nai mea ua ma aoaoina mai i le ma aafiaga faatasi ma Dora, lo ma afafine e i ai ni manaoga faapitoa, ma faamoemoe ma tatalo o o ma manatu ma upu o le a faamanuiaina se tasi o loo i ai i se faigamalaga faapea.

Ata
Elder Pieper with his daughter Dora

Ata pue o Dora na tuuina mai e le aiga o Pieper

I aso na sosoo ai ma le aso na faatulagaina e fanau ai le ma tama teine o Dora e ala i le Taoto, na ma iloa ai sa i ai se mea na ese e uiga ia te ia. Ae o le faateleai sao atu o ia i le falemai mai se siakiina a le fomai i le tolu vaiaso mulimuli ane, na amata ai ona ma malamalama o lona fanau mai o le a suia atoa ai olaga o lo matou aiga.

O vaiaso ma masina na sosoo ai na avea ma taimi o le femoumouai o o matou faamoemoega ma atuatuvalega a o taumafai fomai popoto tuuto e suesue po o le a le ma’i o Dora. O manatu fou taitasi uma na aumaia ai foi ma ona atuatuvalega.

“Oi faamolemole, e le o le mea lena. E le mafai ona ma onosaia le mamulu atu o ia,” sa ma tali atu ai i se tasi o gasegase sa manatu na maua ai o ia. “Afai o le mea lenei, ma te le o mautinoa pe faapefea ona ma taulimaina,” na ma tali atu ai i se isi foi.

O manatu o fomai i ma’i o se pelu mata-lua. E mafai ona aumaia ai le filemu ma fesoasoani i se tasi e malamalama i le tulaga o le a i ai le lumanai, ae e mafai foi ona faatupu ai faamoemoega pe ta’u maia tapulaa ia e atonu e le moni. I le tulaga o matou, matou te faafetai ina ua uma uma manatu ma suesuega, sa le i mafai lava ona maua e fomai se manatu maoti i se ma’i o Dora.

“E malosi masani faaletino o ia i itu uma lava,” sa fai mai ai ia i maua, “ae e mafatia o ia mai i le vaivai o maso ma ma’ilili.”

Ua matou ola faatasi i le 28 tausaga ua mavae faatasi ma lena faamatalaga—o ona tulaga le mautonu, ona femilosaiga ma feliuaiga, ona luitau, ma ona oliolisaga ma avanoa. Sa ma le i iloa po o le a faapeī le auala, ae ma te le i lagonaina se faatapulaaina e ala i se manatu faafomai maoti.

Faamatalaina o se Tagata e i ai Manaoga Faapitoa

O nisi o fesili masani fai soo ua ma mauaina i le aluga o tausaga e uiga ia Dora o le “O le a lona ma’i?” ma “O le a lona manaoga faapitoa?” E masani ona ma tali atu i le faia o se tala faapenei, “Ia, e le tautala, savali e aunoa ma se fesoasoani, pe fafaga pe faaofu e ia ia lava, ae e sili atu o ia nai lo na mea uma.”

Ua ma aoao ia aua le faamatalaina o ia e ala i mea na te le gafatia po o ona tapulaa. Nai lo lena, ma te fiafia e faamatala o ia e ala i ona gafatia.

Mo se faataitaiga, e mafai e Dora ona ataata. O lana ataata e faaataata ai foi latou e siomia o ia. E taofi i matou e tagata e matua le masani ai lava i le malaevaalele e fesili mai pe mafai ona pue sa latou ata ma Dora ona ua lofituina i latou i le malamalama o lana ataata susulu.

E mafai ona ia tuuina atu ni opo. Afai e te laki ae maua sau opo mai ia Dora, o le a suia ai lou olaga. I se tasi taimi, a o matou savavali ese mai i se taaloga, na pasi atu Dora i se tagata e leai sona aiga i le auala savali ma aapa atu i le taimi lava lena ma fusi o ia. Sa manino mai i ona foliga faaalia o lana opo o se tasi o mea sili ona ofoofogia na ia mauaina i lena aso.

E fesoasoani Dora e te lagona le alofaina. Afai e fetaui a lua pupula ma Dora, e tusa pe na o se sekone, o le a e lagonaina se alofa ma se matagofie lea e ono faaosofia ai le maligi o ou loimata. Faatasi ai ma na meaalofa ofoofogia, aisea ea o le a ma mananao ai e faamatala o ia o se tagata “le gafatia” pe “le atoatoa”? Ua ia faatosinaina le faitau selau o olaga mo le lelei i le na ona avea o ia ma tagata e i ai o ia ma le faia o mea na te faia.

Ata
Photograph of Dora Pieper

Tasi le Aso i le Taimi

E faigofie lava ona lofituina matua pe a la iloa o le a faalagolago le la tama ia i laua mo le olaga atoa. O le lagona o le lofituina e sili atu foi ona faigata pe a manaomia e lena tamaitiiti le lagolago faifai pea faaletino, faalelagona, ma atonu foi i le tausiga faafomai. O le manatu e uiga i le fafaga, faaofu, faataele, tausi, ma le lagolago o se tamaitiiti i aso uma e mafai ona foliga mai o se mauga ua matuai maualuga ma tifato e a’ea.

I na taimi, e taua le toe laa i tua ma faapea ane, “E tatau ona ou faia lenei mea i le asō.” Ua ma iloa ai o le taulai atu tau lava o manaoga ma avanoa o aso taitasi, e foliga faafaigofie ai le taulimaina o le galuega. E mafai ona matou ola i le na o le tasi le aso i le taimi, ma e mafai ona matou vaavaai mo le olioli ma le tuputupu ae e oo mai i lena aso.

Mafai Ona Faateleina

O agaga taitasi na auina mai i le lalolagi e mafai ona “faateleina.”1 O i tatou uma lava ua faamoemoeina e faaaoga lo tatou faitalia i tulaga tatou te mafaia. O tatou tausima’i o loo i ai le tiute e fesoasoani ia i latou i lalo o a tatou tausiga ia ola ma alualu i luma faaletino, faalelagona, ma faaleagaga i le tele tatou te mafai ai. O le uiga o lena mea, o le fesoasoani ia i latou ia maua ni avanoa e auauna atu ai—e pei o Dora i le tuu atu o ni opo po o ni foliga ataata. O lona uiga foi e mafai ona fesoasoani ia i latou e faaaoga ma, afai e mafai, ia faalautele o latou gafatia faaletino ma faalemafaufau e ala i fofo ma gaoioiga.

O le faia o lena mea, e tatau ai ona tatou vaai i le tulaga mafai moni. Afai o loo faifai pea ona tatou le fiafia, atonu ua tatou soona naunau tele. E mafai ona fesoasoani mai le Alii ia i tatou ma taiala i tatou e ala i lona Agaga e faia mea na e mafai ma talafeagai. I nisi o tulaga, o le a Ia tuuina mai ia i tatou ni vavega, e ui atonu e foliga laiti.

O le a ma manatua pea le ta’uina mai e se fomai faapitoa ta’uta’ua o ponaivi o le a le mafai lava ona savali Dora. Ae ina ua mavae ni nai tausaga o le tele o le tatalo ma le galue malosi, ua mafai nei e Dora ona savali faatasi ma se fesoasoani. E lei suia lava lona tulaga atoa, ae na tuuina mai e le Alii ia i matou se vavega laitiiti e fesoasoani ia te ia e tuputupu ae ai ma maua le fiafiaga sili atu i le olaga.

Ata
Dora riding a horse

Faatuatua E Le Faamaloloina

O se tulaga masani lava le fesili aisea? pe a auina mai se atalii/afafine faapelepele ma luitauina a le Atua i lo tatou aiga. E taitai lava i tatou e lo tatou faatuatua e ole atu i le Atua pe e mafai ona faamalolo pe aveesea le tulaga o le tamaitiiti. Ua ia i tatou le faatuatua mautinoa e mafai e le Atua ona faamalolo i lo ma afafine, ae ua Ia faamanino mai foi e faapea e le o Lona finagalo lea le faia faapea i le taimi nei.

E i ai i le Tamā Faalelagi Ona lava faamoemoega mo le auina mai o Dora ia i maua, ma o le a Ia faamaloloina o ia—pe afai ma i le taimi e finagalo o Ia e faia ai lena mea. Atonu e le oo mai lena aso seia oo i le taimi o le faamalologa faaiu—o le Toetu. E tutusa lava le tele o le faatuatua e manaomia e talia ai le finagalo o le Atua ina ia le faamaloloina nei tagata taua i le taimi nei, e pei lava o le talitonu e mafai ona ia faamaloloina i latou i le taimi nei. Na auina mai Dora ia i maua ma se faamoemoega, ma ua ma lagonaina le lapataiga e aua le saili pe aisea ae ole atu i le Tamā Faalelagi po o le a le mea e finagalo o Ia ia ma aoaoina.

“O le fesili, Aisea e tatau ai ona tupu lenei mea ia te au? Aisea ua tatau ai ona ou mafatia i lenei mea, i lenei taimi? O le a se mea ua ou faia ua mafua ai lenei mea? o le a taitaia outou i le auala pogisa,” o le saunoaga lea a Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Nai lo lena, sa ia faapea mai, “Fesili atu, o le a se mea e tatau ona ou faia? O le a se mea e mafai ona ou aoao mai lenei aafiaga? … Pe a e tatalo ma se talitonuga moni, ‘Faamolemole ta’u mai ia ou iloa Lou finagalo’ ma le ‘Ia faia lou finagalo,’ ua e i se tulaga sili ona malosi e maua ai le fesoasoani atoatoa mai i lou Tamā agaalofa.”2

E i ai taimi ma te mafaufau ai i matua o na tamaiti na faamalolo e le Faaola i le taimi o Lana auaunaga faaletino. Atonu, e pei foi o i ma’ua, na tuufesili na matua po o le a le faamoemoega na auina atu ai ia i latou a latou fanau. Ina ua uma ona faamalolo i latou e le Faaola, sa mafai e matua ona malamalama o le a faigata ia te Ia ona faaalia lona mana faamalolo ma Lona paia pe ana leai se tasi e faamaloloina. Ua ia i ma’ua le faatuatua o le a oo mai se taimi o le faamalologa mo fanau uma a le Atua.3

Ua matou sagisagi atu i lena aso.

Faamatalaga

  1. Sa aoao mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O mafaufau ma agaga uma ua auina mai e le Atua i le lalolagi ua mafai ona faateleina” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 223

  2. Richard G. Scott, “Faalagolago i le Alii,” Liahona, Ian. 1996, 17.

  3. Mo se malamalamaaga i le mauaina “o le faatuatua e le faamaloloina,” tagai i le David a. Bednar, “Taliaina o le Finagalo ma le Taimi a le Alii,” Liahona, Aok. 2016, 16–23.