2020
ʻAʻeva ʻi he Maama ʻo Kalaisí
Siulai 2020


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻAʻeva ʻi he Maama ʻo Kalaisí

Kuo ʻosi atu ʻeni ha māhina ʻe ono ʻo e taʻú ni. Kuo fēfē hoʻomou ngāueʻi e Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá ki he 2020? Fakatauange pē ʻoku mou fiefia ʻi he Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá mo ongoʻi ʻoku mou ʻaʻeva ʻi he maama ʻo Kalaisí.

ʻOku ngali faingofua ange e Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá he taʻu ní ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí pea fakatefito ʻia Sīsū Kalaisi mo e akonaki ke “ʻAʻeva ʻi he Maama ʻo Kalaisí.” Koeʻuhi naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ke tau hoko ʻo taha mo Ia, ʻoku totonu ke tau ʻaʻeva ʻi Heʻene māmá.

ʻAʻeva ʻi he Māmá.

ʻOku mau poupouʻi kimoutolu ke mou muimui maʻu pē ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOua ʻe ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí.

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻi heʻeku kei nofo ʻi ʻIutaá, neu toʻo ha kalasi sikī poʻuli. Ke toe lelei ange ʻeku ngaahi taukeí, ne u muimui ʻi heʻemau faiakó, ʻo sikī muimui atu pē ʻi hono tuʻá. Kaekehe, ʻi ha efiafi ʻe taha, ne ʻikai ke u muimui ofi kiate ia, pea ʻi haʻaku fakahoko noa pē, ne u fili ʻe au ha hala kehe. Ne ʻikai ʻi ai ha ngaahi maama ke tokoni ke u lava ʻo sio. Fakafokifā pē, ne u punakaki he ʻataá peá u haʻaki hifo ʻaki hoku matá he sinoú. ʻI heʻeku pehē ʻoku ou sai peé, ne u tuʻu hake leva peá u kamata sikī atu ke kau fakataha mo ʻeku faiakó mo e toenga ʻo e kalasi. ʻI heʻemau aʻu pē ki he fale nofo totongí ne talamai ʻe he faiakó ke u sio ki hoku ʻatá ʻi he sioʻatá. ʻI heʻeku sio ki hoku ʻatá, ne u fakatokangaʻi kuo liliu e lanu hoku kilí. Ne ʻomi ʻe heʻeku faiakó ha ngaahi tauveli māfana peá ne fokotuʻu mai ke u nofo ʻi he fale nofo totongí. Ne ʻikai ke u fakatokangaʻi kuo kamata ʻa e mokoʻīʻií. Ne u ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí he pō ko iá, peá u faingataʻaʻia ʻi hono ngaahi nunuʻá.

Siʻoku kāinga, tau fili muʻa ke tau ʻaʻeva ʻi he māmá.

Founga ʻe Fā ke ʻAʻeva ai ʻi he Maama ʻa Kalaisí:

  1. Fakaʻapaʻapaʻi e ʻAho Sāpaté

  2. Fekumi ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé

  3. Fakafalala Fakalaumālie mo Fakatuʻasino Pē Kiate Kita

  4. Tokoni ʻo Fakafou ʻi Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí pea mo e Ngāue Fakaetauhí

ʻOku mau tui ʻe lava ʻe he mēmipa mo e fāmili takitaha ʻi he ʻĒlia ʻo e Pasifikí ʻo fokotuʻu ha taumuʻa fakataautaha mo fakafāmili ʻo fakatatau ki he Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá ki he 2020.

ʻUluakí: ʻAʻeva ʻi he maama ʻo Kalaisí ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi e ʻaho sāpaté.

Koeʻuhí ko e ngaahi palopalema ʻo e COVID-19 he taʻu ní mo e fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei he feohi fakatokolahí, kuo mau fakalahi e ngaahi faingamālie ke tau aʻusia ai e fiefia ʻoku maʻu ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻo fakatefito ʻi ʻapí. ʻOku mau tui kuo fakamālohia ha ngaahi fakamoʻoni ʻo fakafou he ngaahi aʻusiá ni.

ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha pe ko e hā hono fuoloa hano uesia kitautolu ʻe he COVID-19. Kaekehe, tuku ke hokohoko atu ai pē ʻetau aʻusia ʻa e fiefiá ʻi heʻetau ako e ongoongoleleí mo e moihū fakalaumālie ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻI he taimi ʻe ʻosi ai e COVID-19, tuku ke tau ʻalu ki he Lotú ʻi heʻetau faingamālié pē ʻo fiefia ʻi he feohi mo e niʻihi kehé. Tau fakaafeʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ke nau ʻhaʻu ʻo mamata’ ʻi heʻetau ngaahi houalotu he Sāpaté. Tuku foki ke tau fiefia he ngaahi efiafi ʻoku tau maʻu ke tau ako fakataha ai ʻi ʻapi ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí, neongo kapau ko ha miniti pē ʻe nima pe hongofulu.

Uá: ʻAʻeva ʻi he maama ʻo Kalaisí ʻo fakafou ʻi he fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

ʻOkú ke maʻu ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga? Neongo ʻoku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku ʻikai lava ke ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ka ʻoku fie maʻu ke tau maʻu maʻu pē ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. ʻOku fie maʻu ke tau fakahaaʻi ʻetau moʻui tāú ki he ʻOtuá. Kau Talavou mo e Kau Finemui, te mou lava foki ʻo maʻu ha lekomeni temipale. Kapau te ke ʻalu ki hoʻo pīsopé ʻo talaange, “Pīsope, ʻoku ou fie maʻu haʻaku lekomeni temipale, te ne tokoniʻi koe ʻi he fiefia lahi.

Kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi hono kumi mo lekooti ho hisitōlia fakafāmilí, kole tokoni ki he taki ngāue fakatemipale mo fakafāmili pe faifaleʻi ʻi hoʻo uōtí pe koló. Te nau fiefia ke tokoniʻi koe.

Tolú: ʻAʻeva ʻi he maama ʻo Kalaisí ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi ʻapí.

ʻI he taʻu ní, kuo tāpuekina kitautolu ke tau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻapi he ʻaho kotoa pē ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. ʻOku mau poupouʻi e mēmipa kotoa ʻo e ʻĒliá, ke mou fakatupulaki ha tōʻonga moʻui faivelenga ʻo hono ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻapi ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻIkai ngata aí, ʻoku mau poupouʻi kimoutolu ʻa e Kau Talavoú mo e Kau Finemuí ke mou kau ki he Polokalama foʻou ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú.

Faá: ʻAʻeva ʻi he maama ʻo Kalaisí ʻo fakafou ʻi he tānaki fakatahá mo e ngāue fakaetauhí.

Kuo mou ngāue fēfē ʻaki ʻa e fakaafe “Haʻu ʻo Mamatá”, “Haʻu ʻo Tokoní”, mo e “Haʻu ʻo Nofó”? Ko ha ngaahi founga angamaheni mo fakanatula ʻeni ke fakaafeʻi ai e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu ke mou ngāue ʻaki e ngaahi fakaafe ko ʻení, ngāue fakataha maʻu pē mo e kau faifekau taimi kakató, mo hoʻomou taki ngāue fakafaifekaú mo e faifekau fakauōtí.

Kau Talavou, ʻoku mau fie maʻu hoʻomou tokoní! Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní naʻá ne pehē, ko e konga kau kimoutolu ʻa e ʻEikí. Ko ha ngaahi laumālie fili ʻakimoutolu. ʻOku mau poupouʻi kimoutolu ke mou ngāue fakafaifekau maʻá e ʻEikí. ʻOku tokolahi ha ngaahi kaungāmeʻa taʻengata ʻoku nau tatali mai ke ke tokoni ke fakafoki mai kinautolu ki ʻapi.

ʻUluakí ko e ngāué.

Mahalo ʻe ongoʻi ʻe hamou niʻihi ʻoku faingataʻa e ngaahi meʻá ni. Ke aʻusia ʻetau ngaahi taumuʻá, tau kamata ʻaki e ngaahi meʻa faingofuá. Tuku ke tau fetokoniʻaki.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Petinā ʻi heʻene lea ʻFekumi mo Ako ʻi he Tuí’ fekauʻaki mo ha talanoa ʻi he Fuakava Motuʻá peá ne akoʻi mai:

ʻOku ʻuhinga ʻetau ngāué ke ngāue ʻaki ʻetau tuí. Naʻe fata ʻe he fānau ʻo ʻIsilelí e puha ʻo e fuakavá. Ne nau aʻu mai ki he Vaitafe Siotaní. Ko e talaʻofá te nau kolosi ʻi he kelekele mōmoa. Ko e fē taimi ne mavaeua ai e vaí? ʻI he taimi ne viviku ai honau vaʻé. Ne nau lue atu ki he vaitafé—ne nau ngāue. Naʻe hoko leva ʻa e mafimafí—ne mavaeua e vaí. (“Seek Learning by Faith” [address to Church Educational System religious educators, Feb. 3, 2006], lds.org/media-library)

Ko hoʻo taumuʻá ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá.

Ko hoʻo taumuʻá ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá ki he 2020. ʻOku ʻikai maʻá e kau Palesitenisī Fakaʻēliá pē ia ke nau ngāue ʻaki. Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ha Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá?

Ko e ngāue ʻa ha palōfita Hepelū ʻi he kuonga muʻá ko ʻene hoko ko ha talafekau ʻa e ʻOtuá mo fakahaaʻi e ngaahi finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakamoʻoni mālohi ʻa ʻAmosi ʻi heʻene pehē, “Ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá” (ʻAmosi 3:7).

ʻOku maʻu ʻe he kau palōfita ʻo e lolotonga ní ʻa e fatongia tatau. ʻOku nau lea mai kiate kitautolu ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakahā mai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kapau ne ʻikai, ko e hā te tau faí? “ʻO ka ʻikai ʻi ai ha kikite, ʻoku malaʻia ʻa e kakai” (Lea Fakatātā 29:18). Te tau lava ʻo ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá maʻatautolú ʻi he ngaahi pōpoaki ʻo ʻetau kau palōfitá. Kuo ʻomi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi fakahinohino mo ha founga foʻou. Kuo nau vahevahe mai ʻenau ngaahi vīsoné. Kuo mau fokotuʻu e Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá ki he 2020 ʻi haʻamau fealēleaʻaki mo kinautolu. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Ngaahi Meʻa Ke Tokanga Taha Ki Ai ʻa e ʻĒliá ki he 2020 ʻa e vīsone mo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ki hotau palōfitá. Ne mau fokotuʻu e taumuʻa ko ʻení hili haʻamau fekumi ki ha tataki fakalaumālie, ko ha fealēleaʻaki fuoloa pea ʻi ha lotu fakamātoato moʻoni.

Kuo palōmesi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Fokotuʻu e Fakamoʻuí ko e uho ʻo hoʻo ngaahi palaní. Fehuʻi maʻu pē kiate koe mo fehuʻi ki hoʻo Tamai ʻi Hēvaní ʻi he faʻa lotu, ‘Ko e hā te u lava ʻo fai ke u hoko ʻo hangē ko Sisū Kalaisi?’ ʻI hoʻo fakahoko maʻu pē ʻení, ʻe hoko ha ngaahi mana.” (Ko ha pōpoaki mahuʻinga maʻá e fānaú mo e toʻu tupú ʻi he kamataʻanga ʻo e talanoa Face to Face mo ʻEletā Kēleti W. Kongo—Fānaú mo e Toʻutupú: 17 Nōvema 2019).