2020
Ngāue Fakaetauhi ʻa e Ngaahi Timi Tokoni Fakaelotó Ki he Kakai Haʻamoa Tēngihiá
Siulai 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Ngāue Fakaetauhi ʻa e Ngaahi Timi Tokoni Fakaelotó Ki he Kakai Haʻamoa Tēngihiá

Naʻe toko 83 ʻa e kau pekia mei he mahaki pipihi mīsele ʻi Haʻamoá, ko e tokolahi tahá ko ha longaʻi fānau.

Mei Sepitema ʻo e 2019 ki he konga kimuʻa ʻo e taʻu 2020, naʻe uesia e fonua ʻo Haʻamoʻá ʻe ha mahaki pipihi mīsele.

Neongo foki ne uesia mo e ngaahi ʻotu motu kehé, ka ne ʻikai tatau ia mo e uesia ʻi Haʻamoá ko ha keisi ʻe 5,707 ne fakapapauʻí mo ha toko 83 ne maté.

Ko e tokolahi taha ʻo e maté ne hoko ia ki he longaʻi fānau iiki ange he taʻu faá, ʻo tupu ai ha tēngihia ʻa ha ngaahi fāmili tokolahi.

Naʻe tuku atu leva ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha timi tokoni fakaeloto (ERT) ko ha kau taukei mei Nuʻu Sila, Haʻamoa, ʻAmelika Haʻamoa, pea mo Tonga.

Naʻe vahevahe e timi ngāue kehekehe ko ʻeni ʻo e kau saienisi fakaeʻatamai, kau ngāue fakakilīniki ʻi he tafaʻaki feohi mo e kakaí, ngaahi tafaʻaki tokoni fakafāmilí, kau pule uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá, kau toketā fakafaitoʻó mo e kau faifekaú ki ha timi ʻe tolu. Ko ha timi ʻe ua ke nau ngāue ʻi he motu tokolahi ange ʻo ʻUpolú pea ngāue e timi ʻe tahá ʻi Savaiʻi, ko ha kiʻi motu ʻe taha ʻi Haʻamoa.

Ko honau fatongiá ke ngāue fakaetauhi ki he ngaahi fāmili tēngihiá tahataha, ʻo fakahaaʻi ha ʻofa, fakafiemālie, mo ha poupou fakataha mo ha ngaahi founga fakafaiako ke nau matuʻuaki ʻa e mamahí pea kamata ke fakaakeake.

Naʻe lea ʻaki ʻe he Palesiteni Siteikí, ʻEtinī Leiti, e lea ne fai ʻe he ʻAposetolo ko ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻa ia kuo mālōloó, “ʻOku fakaemāmanilahi ʻa e mamahí; ka ʻoku fakafoʻituitui e founga ʻoku tau tali ʻaki ʻa e mamahí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā mo Sisitā ʻEtuate, ko ha ongo hoa faifekau matuʻotuʻa ne na ngāue ko ha faifekau Uelofea mo Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kita ʻi ʻAmelika Haʻamoa, ʻa ia ne na kau he timi tokoni fakaelotó, “Ko ha tāpuaki ia, ʻi he uike kimuʻa e Kilisimasí, ke fakataha mo e ngaahi fāmili ko ʻeni kuo mole ha meʻa lahi meiate kinautolú, ke fakahoko ange ha ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi.”

Naʻe ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā Ngalu mo Sisitā Misilita Matangi, ko ha ongo Haʻamoa fakatouʻosi, ʻi he kiʻi motu ʻo Savaiʻí. Ne na hoko ko ha ongo liliu lea maʻá e ongomātuʻa ʻEtuaté lolotonga ʻena fetaulaki mo e ngaahi fāmili ʻi Savaiʻí.

Ne pehē ʻe Sisitā ʻEtuate, “Naʻe mātuʻaki fakaʻofoʻofa e lahi taha ʻo e ngaahi ʻaʻahí ʻo fakaʻosi ʻaki ha ngaahi loʻimata mo ha fāʻofua.”