2020
O Vavaega o le Faamalologa e ala i Sauniga o le Malumalu
Setema 2020


O Vavega o le Faamalologa e ala i Sauniga o le Malumalu

Mai se saunoaga na tuuina atu i peresitene o malumalu ma faatina i le aso 17 o Oketopa, 2019.

E mafai e lo tatou Tama Faalelagi ona faamalolo i tatou e ala ia tatou galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu.

Ata
Oakland California Temple

Ata o le Malumalu o Oakland Kalefonia na saunia e Mason Coberly

O fanau uma a le Atua o e e tali atu mo a latou lava faaiuga---tusa lava po o le a le nofoaga, taimi, po o tulaga o latou ola ai pe sa ola ai---e ao ina mauaina le avanoa e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso, e salamo ai, ma talia Lana talalelei, i itu uma o le veli. O fanau taitoatasi a le Atua e tofu manaomia se faamalologa faaleagaga ma i le avea ai o Ona soo ua valaauina i tatou e fesoasoani ina ia mafai lena mea.

Ona o le taulaga togiola a le Faaola, o sauniga faaola o le malumalu ua mafai ai e i tatou ma o tatou augatuaa ona toefanauina, ia suia i se tulaga o le amiotonu, ia togiolaina i le Atua, ma avea o ni tagata fou (tagai Mosaea 27:25--26).

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson: “O le malumalu o se faamoemoega lea o gaoioiga uma, lesona uma, ma laasaga uma e agai ai i luma i le Ekalesia. O a tatou taumafaiga uma i le talaiina atu o le talalelei, faaatoatoaina o le Au Paia, ma le faaolaina o e ua maliliu e tau atu i le malumalu paia. O sauniga o le malumalu e matuai taua lava. E le mafai ona tatou toe foi atu i le mamalu o le Atua e aunoa ma na sauniga.”1

Ina ua muimui le au tusiupu ma le au Faresaio e faasaga i Ona soo, sa tali atu Iesu Keriso ia i latou: “O e malolo e le aoga i ai le fomai; na o e mamai. Ou te lei sau e valaau i e ua amiotonu, a o e ua agasala, ina ia latou salamo” (Luka 5:31–32).

Sa tautino mai e Peresitene James E. Faust (1920–2007), le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili: “E tele auala ua saunia e le Alii e mafai ai ona tatou maua [Lana] faatosinaga faamalolo. … Ua [Ia] toefuataiina mai galuega faalemalumalu i le fogaeleele. O se vaega taua o le galuega mo le faaolataga mo e o loo soifua ma e ua maliliu. O loo saunia e malumalu se faamalumaluga paia e tatou te o i ai e faamatuu atu ai popolega o le lalolagi. O o tatou malumalu o ni nofoaga o le filemu ma le toafimalie. I totonu o nei faamalumaluga paia o le Atua ‘e faamaloloina … e ua loto momomo, e fusifusi e ia o latou manua’ (Salamo 147:3).”2

A o matou femalagaa’i, matou te faalogo i tala o vavega o le faamalologa e tutupu i malumalu paia i soo se mea. Matou te faalogo i tagata faatuatua o le au paia o e o mai i le malumalu i pasi ma faaalu le aso atoa ma le po e faatino ai sauniga faaola mo o latou augatuaa. Matou te faalogo i autalavou tuuto e usupo i le malumalu a o lei amataina aoga e faatino ia papatisoga ma faamauga mo e ua maliliu, ma fesoasoani ai i itu eseese o na sauniga paia. Matou te faalogo i vaega o tamaitai talavou ma alii talavou o pueina pasi pe a tuua le aoga i se aso se tasi o vaiaso taitasi e ofo atu i o latou augatuaa le avanoa e toefanauina ai i la le agaga Matou te faalogo i aiga o folau i vaa mo le fia itula e o i le malumalu ina ia maua sauniga faaola i le malumalu mo i latou lava, ina ia mafai ai e ala i le Togiola a Iesu Keriso ona suia i latou i se tulaga o le amiotonu. Matou te faalogo i tagata taitasi o le au paia ma aiga o sueina igoa o tuaa pele i le Sapati, ona latou aveina lea o na igoa i le malumalu ina ia avatu ai i na tagata o aiga le avanoa e togiolaina ai e le Atua. Matou te faalogo i na tama ma na teine ta’i 11-tausaga o e ua naunau e o mai i le malualu ma tutu ai i le faasitepu mulimuli o le vai papatiso ona o le loloto tele o le vai mo i latou—o na mea uma ina ia avatu ai i o latou tuaa le avanoa e avea ai ma tagata fou.

Afai tatou te mafaufau i ai, tatou te o mai uma lava i le malumalu ina ia faamaloloina ai faaleagaga ma avatu ai ia i latou o i le isi itu o le veli le avanoa ia faamalolo ai foi. Pe a oo i le faamalologa, tatou te matua manaomia lava le Faaola. O le a ou faapupula atua lena mea i le tala e uiga i o’u tuaa e toalua.

Ata
Sister Aburtos grandmother

O lo’u tinamatua o Isapela Blanco

Faamaloloina o Lo’u Tinamatua ma [Lo’u] Tama

O lo’u tinamatua o Isapela Blanco na fanau i Potosi, Nicaragua. Ou te manatua, o ia o se tamaitai alofa, galue malosi, ma le faatuatua. A o ou tuputupuae, sa ia totoina i si o’u fatu mu’amu’a le fatu o le faatuatua a o ou vaaia o ia o tatalo i le Atua ma le lotonaunau ma a o ia aveina au i le misisā i Aso Sa uma e tapuai ai ia Iesu. Peitai, sa lei faigofie lona olaga. I le tele o isi mea sa ia faia, a o talavou o ia, sa ia faigaluega o se teine teufale i se aiga maumea. O se tulaga faanoanoa e pei ona masani ai, sa maitaga o ia mai lona pule ma ina ua le mafai e ia ona toe natia lona ma’itaga, sa tuli o ia.

O lo’u tamā o Noeli, sa fanau mai i lena ma’itaga, ma e ui o Potosi o se taulaga itiiti ma o tagata uma, e aofia ai Noeli, sa iloa lona tamā, ae e lei i ai lava se fesootaiga po o se sootaga tuusa’o a Noeli ma ia.

Sa lei faaipoipo lava Isapela, ma e toalua isi ana fanau o le po. Ina ua mavae ni nai tausaga, sa masii atu o ia ma lana fanau e toatolu i le taulaga o le atunuu, o Managua, e vaavaai ni avanoa sili atu mo galuega ma mo aoaoga.

I le taufaaiuiuga o lona talavou, sa amataina ai e Noeli se vaisū i le ava malosi. Sa mulimuli ane feiloai ma faaipoipo o ia i lo’u tina, o Delbi ma e toafa le la fanau. I le aluga o tausaga, o lona inuava na pagatia ai le la faaipoipoga ma ina ua masii atu i San Francisco, Kalefonia, ISA, i le ta’i 50 o o la tausaga, sa tete’a i la’ua. E faanoanoa, ona sa maliu o ia i le pule i le ola i ni nai tausaga mulimuli ane.

Na avea i ma’ua ma lo’u tina o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i ni nai tausaga a o lei maliu lo’u tamā. I ni nai tausaga talu ona mavae lona maliu, sa faatinoina galuega sui uma o le malumalu mo ia, sei vagana ai le tasi: le sauniga o le faamauga. O le taimi lea, ou te lei maua le lototoa e fesili ai i lo’u tina pe manao e faamau ia te ia, ona sa ou iloaina le faigata tele o la la’ua mafutaga.

Ata
Sister Aburtos parents

O o’u matua, o Noeli ma Delbi Blanco

Ona tupu lea o se vavega. Sa fai se miti a lo’u tina lea na ia vaai ai i lana tane, o Noeli, i fafo o le faitotoa o le umukuka i lo la fale i Managua, o faaloloa atu lona lima ia te ia ma valaaulia o ia e alu atu ia te ia. Sa ala a’e o ia ma se faalogona manaia i lona loto. E lei leva ona mavae atu lena, ae ia valaau mai ia te au i se tasi aso ma faapea mai ma le toafimalie, “O le a ou faamau i lou tama i le Aso Toonai nei. E mafai ona e sau pe a e manao ai.”

Sa ou tali atu ma le fiafia, “Ua lelei, ou te fia i ai iina!” Ina ua uma le ma talanoaga i le telefoni, sa ou iloaina ma le fiafia e mafai foi ona faamauina a’u ia i la’ua.

I se taeao mamalu o le Aso Toonai, sa matou tootutuli ai ma lo’u tina, o lo’u toalua, i se fatafaitaulaga i se malumalu paia ma faatino ia sauniga sui ma mo e ola mo le faamauga, lea na maua ai e o’u matua le avanoa e faatasia ai e faavavau. Sa i ai foi la’u tama tama iina e sui i lo’u tuagane, o lē na maliu i ni tausaga ua mavae. I lena taimi paia, sa galo ai tiga ma faanoanoaga uma. Sa matou taufai lagonaina le pulupasama o le faamalologa filemu ua ofoina mai e lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, e ala i Lana Togiola, i itu uma o le veli.

I le tele o tausaga mulimuli ane, sa ou faia ai se miti lea na ou vaai ai i lo’u tamā i se mea sa foliga mai o se pulelaa i se tasi o o tatou maota tapuai. Sa fai lona ofutino paepae ma se fusiua, ma sa ia tuuina mai se savali musuia. I la’u miti, sa mafai ona ou vaaia o ia o se taitai maoae o le Ekalesia. Ou te le iloa tonu po o le a le uiga o le miti, ae na ou maua ai le faamoemoe atonu ua ia talia le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi o agaga.

I se isi itu, sa matou faatinoina foi galuega o le malumalu mo lo’u tinamatua, o Isapela, sei vagana ai le sauniga o le faamauga i le toalua ona sa lei faaipoipo o ia i lona olaga. Sei mafaufau la i le mea lenei, o se tamaitai e pei o Isapela, sa lei taulimaina ma le faaaloalo e alii ma sa feagai ma le tele o faigata i lona olaga, e mafai ona avatu i ai le avanoa i le isi itu o le veli e faaaoga ai lana filifiliga saoloto ma osia ai feagaiga paia ma le Atua e ala i sauniga sui i le malumalu. O ia, e faapei foi o i tatou uma, e manaomia le faatuatua faateleina, e manaomia le salamo, e manaomia le alofa, e manaomia le faapaiaina---a faapuupuu, e manomia le faamalologa.

Pe a toe tepa nei i tua, e mafai ona ou vaai atu e ui ina sa faigata le olaga faatamaitiiti o Noeli ma se vaisū faataumaoia, sa malosi atu lona alofa i lana fanau nai lo ona vaivaiga. O taimi matou te mafuta ai, e vaaia ai ona uiga auaumama aupito sili. Sa agalelei e le aunoa o ia ia i matou, ma ou te le manatuaina e oo lava pe tasi se taimi, faapea na mateletele ai i lana fanau. Ona e alofa mutimutivale le Atua, na tuuina atu ai foi ia Noeli le avanoa e faatino ai lona faatuatua, e salamo ai, ma talia ai Iesu Keriso o lona Togiola e ala i sauniga faaola e faia i le malumalu paia. O Noeli, e pei foi o i tatou uma lava, e manaomia le faamalologa.

Ua na o le lua o nei faataitaiga o faamanuiaga e faavavau o le faamalologa o loo ofoina mai i tagata taitoatasi ma aiga i malumalu uma o le Alii i le salafa o le lalolagi. E pei ona sa aoao mai e Peresitene Nelson, “Tatou te valaauliaina fanau uma a le Atua i itu uma e lua o le veli ia o mai i lo latou Faaola, maua faamanuiaga o le malumalu paia, maua le olioli tumau, ma agavaa mo le ola e faavavau.”3

Pe a ou mafaufau i mea uma na manaomia ona tutupu mo Isapela ma Noeli ia maua ai lena meaalofa e faavavau, ua ou iloa ai o se vavega lava e mafai e le Tama Faalelagi alofa ma se Faaola o lē e alofa ia i tatou i le alofa atoatoa, ma o lē ua valaauina i tatou taitoatasi e fesoasoani i le galuega ma le mamalu o le Atua.

I le saunoa ai e uiga i le faapotopotoina o Isaraelu, na ta’ua ai e Peresitene Nelson: “O tagata uma o fanau a lo tatou Tama Faalelagi, i itu uma o le veli, e tatau ona faalogo i le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Latou te filifili mo i latou lava pe latou te mananao e iloa atili.” Ona ia faamalamalama mai lea: “Soo se taimi e te faia ai soo se mea e fesoasoani ai i soo se tasi—po o le fea lava le itu o le veli—ua laa agai i luma i le osia o feagaiga ma le Atua ma maua o latou sauniga e tatau ai o le papatisoga ma le malumalu, ua e fesoasoani e faapotopoto Isaraelu. E faigofie lava.”4

Ou te le iloa pe ua talia e lo’u tinamatua o Isapela, lo’u tama, o Noeli, ma isi uma o ou tuaa na matou faia galuega i le malumalu le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi o agaga. Peitai, e mafai ona ou maua le faamoemoe, e mafai ona faaaoga lo’u faatuatua, e mafai ona ou osia ma tausia feagaiga ma le Atua, ma e mafai ona ou ola i lo’u olaga i se ala o le a mafai ai ona ou toe mafuta ma ou augatuaa “i se tulaga o le fiafia lea e leai se mutaaga” (Mamona 7:7).

Ma a ou oo atu i le isi itu o le veli, afai latou te lei taliaina lava le talalelei a Iesu Keriso, o le a ou faamautinoa ou te aoaoina atu ia te i latou! Ou te naunau e tuu atu ia i latou se opo, ma ta’u atu ia te i latou le tele o lo’u alofa ia i latou, ia faia ni a matou talatalanoaga mai le loto-i-le-loto lea sa le mafai ona ou maua a o soifua i latou, ma ou molimau atu ia te i latou “o Iesu o le Keriso, o le Atua e Faavavau.”5

Ata
temple

Ata o le Malumalu o Mount Timpanogos Iuta na saunia e James Whitney Young; tua atu: ata o le Malumalu o Panama City na pueina e Matt Reier

O Le Mana e Faamalolo Ai

O nisi taimi, o le alii po o le tamaitai natura o i totonu ia i tatou e afua ai ona tatou mafaufau na valaauina i tatou e “faalelei” isi tagata. E lei valaauina i tatou o ni “tagata faalelei” o isi, ma e lei valaauina foi i tatou e lauga pe faatauemu. Na valaauina i tatou e musuia, e siitia, pe valaaulia isi, e avea ma faifaiva i tagata, faifaiva i agaga ina ia latou maua le avanoa e faamaloloina ai faaleagaga e Iesu Keriso, lo tatou Faaola ma le Togiola.

I le Isaia 61, tatou te faitau ai i afioga a le Alii, ia foi na Ia sii maia ina ua amata Lana galuega i Ierusalema (tagai Luka 4:18–19). Sa Ia tautino mai:

“Ua i o’u luga le Agaga o le Alii o Ieova; aua ua faauuina au e Ieova e talai le tala lelei i e ua tigaina; ua ia auina mai au e fufusi i e loto momomo, e talai le saolotga i le tafeaga, ma le matua tatalaina oe ua fusifusia;

“E talai le tausaga e talileleia mai ai e Ieova, ma le aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua; e faamatalaloto i e faanoanoa uma lava;

“E avatu le fiafia i e faanoanoa i Siona, e foaiina atu ia i latou le matagofie e sui a’i le lefulefu, o le uu o le olioli e sui a’i le faanoanoa, o le ofu e fai a’i viiga e sui a’i le loto faavaivai; e igoa i latou, o laau o le amiotonu, o le faatoaga a Ieova, e fai mona viiga.

“Latou te atiina ae foi mea na faatafunaina mai le vavau; latou te faatuina mea na faatuufuaina anamua” (Isaia 61:1–4).

Na aoao mai e Elder Dale G. Renlund: “O talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu ua maua ai le mana e faamalolo ai vaega ua [manaomia] ona faamaloloina. … O le Atua, i Lona malosiaga lemafuatia, e faamauina ma faamaloloina tagata taitoatasi ma aiga e ui i faalavelave, maliu, ma faigata.”6

Na aoao mai e Peresitene Nelson e faapea, “o le mana moni e faamaloloina ai … o se meaalofa mai le Atua”7 ma sa faamalamalama mai ai foi o le “toetu o le faatinoga faatumutumu a le Alii o le faamalologa. Faafetai ia te Ia, o le a toefuataia tino taitasi i o latou autino tatau ai ma atoatoa. Faafetai ia te Ia, e leai se tuutuuga e leai se faamoemoe. Faafetai ia te Ia, o i luma aso sili ona susulu, iinei ma le olaga a sau. O loo faatalitali mai le olioli moni o i tatou taitoatasi---i le isi itu o le faanoanoa.”8

Ou te molimau atu e alofa lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou taitoatasi o lea ua Ia saunia ai “se ala”9 ina ia mafai ai e i tatou taitoatasi ona faamaloloina faaletino ma faaleagaga a o tatou faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso, osia ma tausia feagaiga ma le Atua ma mulimuli i Ana poloaiga. Ou te molimau atu na afio mai Keriso i le lalolagi “e faamalolo i e loto momomo, e talai le saolotoga i le tafeaga” (Luka 4:18) ina ia mafai e i tatou uma ona “paia e aunoa ma se ila” (Moronae 10:33).

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Ia Saunia mo Faamanuiaga o le Malumalu,” Liahona, Oke. 2010, 41.

  2. James E. Faust, “Faamalologa Faaleagaga,” Liahona, Iulai 1992, 7.

  3. Russell M. Nelson, “Faamalosi Ia i le Galuega Nei,” Liahona, Me 2018, 118–19.

  4. Tagai Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  5. Itulau autu o le Tusi a Mamona.

  6. Dale G. Renlund, “Galuega o Talafaasolopito o Aiga ma le Malumalu: Faamauga ma le Faamalologa,” Liahona, Me 2018, 46, 48.

  7. Russell M. Nelson, i le Sheri Dew, Insights from a Prophet’s Life: Russell M. Nelson, 150.

  8. Russell M. Nelson, “Iesu Keriso—o le Matai Faamalolo,” Liahona, Nov. 2005, 86.

  9. Tagai Isaia 42:16; 51:10; 1 Nifae 3:7; 9:6; 17:41; 22:20; 2 Nifae 8:10; 9:10; Eteru 12:8; Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:50.