2020
O Se Taiala e 3-Lasaga e Tausisia ai Lou Soifua Maloloina Faalemafaufau
Setema 2020


Autalavou Matutua

O Se Taiala e3-Laasaga e Tausisia ai Lou Soifua Maloloina Faalemafaufau

O le oi, atuatuvalega, ma popolega e mafai ona fetolofi mai i totonu o o tatou olaga i soo se taimi. O auala nei e tolu e mafai ai ona e tausisia lou soifua maloloina faalemafaufau.

Ata
different faces

O le avea ai o se faufautua o le soifua maloloina faalemafaufau faatasi ai ma se poto masani e 30 tausaga, e tele taimi ou te maofa ai i le tomai o tagata e fetaia’i ma faatoilalo ia luitau. Ua tatou ola i taimi faigata. Ma o le oi, atuatuvalega, ma popolega e mafai ona fetolofi soo mai i totonu o o tatou olaga, aemaise i se taimi o le olaga e matua le mautonu ai, e pei o le tulaga o le talavou matua. O nei faigata o nisi taimi e tuua ai i tatou ma le fememea’i ma le le mautonu i lo tatou tomai e taulima ai ma agai i luma.

Ae ua ou aoaoina e faapea, a tatou faaalu sina taimi e taunapa ai i lo tatou soifua maloloina faalemafaufau, e tele atu le malosiaga tatou te maua ma maufetuunai atili e faafetaiai luitau. E tele mea e mafai ona tatou faia mo i tatou lava e faamalolosia ai lo tatou gafatia faalemafaufau ina ia mafai ai ona tatou faatautaia lelei mea faalavefau (ma fiafia ai foi i o tatou taimi lelei!). Ua na o ni eria ia e tolu o le taulaiga e mafai ona fesoasoani ia te oe e tausisia ai lou soifua maloloina faalemafaufau ma faalelagona i se tulaga aupito sili.

Aua E Te Manatu Faatauvaa i le Mana o Mea Iti ma le Faatauvaa Faaleagaga.

O na mea iti faaleagaga e mafai ona e faia i aso taitasi e faalatalata atili atu ai i le Tama Faalelagi, e maua ai le mana tele e fesoasoani ai ia te oe e tausisia lou soifua maloloina faalemafaufau nai lo se mea e te ono mafaufau i ai (tagai Alema 37:6–7). E le faapea o mausa faaleagaga e o ese ai o tatou luitau, ae latou te aumaia ia i tatou le malosiaga, o le manino o le mafaufau, vaaiga e faavavau, faamoemoe, ma le lototoa e agai ai i luma.

E masani ona ou ta’u atu i aulagoa’i e fai mea e masani ona fai i “aso taitasi.” O nei mea e aofia ai tatalo anoa i aso taitasi, suesue o tusitusiga paia i aso taitasi, auauna atu i o tatou valaauga po o tiutetauave i le Ekalesia, alu i le lotu i vaiaso taitasi ma alu soo i le malumalu, ma taumafai e mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia.

Ua ou vaai i nei faiga iti ma le faatauvaa faaleagaga o suia ai tomai o tagata e taulima ai ma faatoilalo ia luitau i ni auala maoae. A oo ina tinou a’u aulagoa’i i le faia pea o nei mausa iti faaleagaga, latou te lagonaina se tosinaga tele atu mai le mana o le Faaola i o latou olaga. Ua ou vaai i lena mana o faateleina ai lo latou malosiaga faaleagaga ma faalemafaufau. Ma ua faia ai se eseesega tele naua i lo latou tomai po o le gafatia e maua ai le fiafia ma taulai atu ai i mea e taua moni.

Na molimau mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i lenei mea e faapea, “O le mamanu faaleagaga o mea iti ma faatauvaa i le aumaia i luma o mea tetele e fua mai ai le mausali ma le mautu, tuuto ua loloto, ma le liua ua atoatoa atili i le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei.”1

Aua nei faatagaina lagona o le le agavaa po o le le (mautonu e taofia ai oe mai le faia o nei mea iti faaleagaga ma le loto faamaoni (tagai Moronae 10:4). Afai e te talitonu, pe na o le i ai foi o lou naunauga e talitonu (tagai Alema 32:27) faapea o nei mausa faaleagaga e mafai ona e maua ai le malosiaga, faamalologa, filemu, ma le faamoemoe, o le a tupu lava.

Ata
woman writing in a journal

Manatua e Faataitai le Tausia-o-Oe-Lava

Ua tatou faalogo uma e uiga i le mataupu faavae o le ola tutoatasi. O le tele lava o taimi tatou te talanoa ai e uiga i manaoga tautupe po o le faaletino. Ae o le tasi o vaega aupito taua o lenei manatu faavae o le ola tutoatasi faalelagona—tausia o oe lava—lea e taua i le tausisia o le soifua maloloina faalemafaufau.

E faapei ona tatou faia i isi, aisea e faigata tele ai i le toatele naua o i tatou ona faaavanoa se taimi mo i tatou lava? Ou te mafaufau i nisi o taimi i le manatu o le faaavanoa o se taimi mo i tatou lava e foliga mai e manatu faapito pe pei o se faamaimauina o le taimi. Ae e matua sese lava! O le tausia-o oe lava e le o se manatu faapito! Afai tatou te le tausia i tatou lava, e mafai la faapefea ona i ai se isi mea o totoe e faasoa atu i isi?

O le tausia-o-oe lava e amata i le manatu ifo i ou lava manaoga ma pe o le a le tele e mafai ona e ofoina atu. O le iloaina, malamalama, ma faailoa o ia lagona e te maua e taua i le maua o ou lava manaoga. O ni nai faataitaiga ia o le tausia-o-oe lava e mafai ona e faataunuuina ai nisi o ou manaoga faalemafaufau ma faalelagona:

  • Ia tausia lelei lou tino e ala i le taumafaina o meaai e tatau ai, ia lava le moe, ma ia faamalositino e le aunoa.

  • Atiina ae sootaga ma tagata e mafai ona e talanoa i ai ma faasoa atu i ai ou atugaluga ma lou fiafia.

  • Saili mea faafiafia lelei, o mea e te fiafia e faia, ma gaoioiga e te maua ai le olioli ma se lagona ua ausia.

  • Api talaaga e fesoasani ia te oe e faailoa atu ou lagona ma faatulaga ou mafaufauga.

  • Faaalu se taimi i fafo o le fale.

  • Faatutu ni tuaoi maloloina ma fai atu e leai pe afai ua e iloa ua tele naua mea o tutupu.

  • Faataitai le lotofaafetai. O le lotofaafetai e fesoasoani ia i tatou e aloese mai lagona faanoanoa mo i tatou lava pe tuua’ia foi isi i lo tatou le fiafia. Taumafai e tusi i lalo ni mea se tolu e te faafetai ai i le faaiuag o aso taitasi.

  • Ia suia mafaufauga le lelei ma le memumemu le lelei ia te oe lava, i se mea e lelei.

  • Manatua pe o ai oe---o se atalii/afafine paia o ni matua faalelagi. E alofagia oe ma lagolagoina e le toatele naua i le lagi ma le lalolagi.

  • Faaitiitia le taimi e te faaalu i fesootaiga faaagafesootai (pe aloese atoa mai ai).

  • Faamagalo oe lava ma isi. O le taofiofimamau i mea faafatu’ulu po o ma sese ua te’a e faaopoop ai se avega mamafa e le tatau ai i luga o ou tauau.

Faalotomaualalo Oe Lava ma Fesili mo se Fesoasoani

E leai se tasi o i tatou e faapea, e mafai ona faatinoina lenei malaga faitino na o ia. Tusa lava pe e te ola tutoatasi, o le fesootai ma isi e taua e tausisia ai ou manaoga faalemafaufau ma faalelagona. Ma o loo i ai o tatou matua, ma isi tagata o le aiga, uo, taitai o le Ekalesia, ma lo tatou Tama Faalelagai, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia e taiala, taitai, ma fesoasoani ia i tatou i le ala. Faaalu sina minute e toe iloilo ai lau upega tafailagi faaleagafesootai i le taimi nei. Fesili ifo ia te oe lava:

  • Pe o maloloina au fegalegaleaiga ma isi?

  • Pe mafai ona e faaaogaina nisi lagolago mai isi?

  • Pe e te tulei eseina tagata? Pe o mafai ona e fesili mo se fesoasoani pe a e manaomiaina?

O le tele o taimi, ina ia fesoasoani i isi, e manaomia ona tatou iloa pe o latou feagai ma ni tauiviga? Aua e te fefe, pe mā, pe musuā e saili le fesoasoani pe a e manaomiaina, pe o le masua atu i se tasi e uiga i ou popolega pe fesili foi i se tasi mo se fesoasoani. E matua manaomia ai lava le lototoa ma le lotomaualalo e tautino atu e te manaomia le fesoasoani. Ae e tele ina faamanuiaina i tatou e le Tama Faalelagi e ala mai i isi pe a tatou faatagaina i latou ina ia i ai iina mo i tatou.

O le ola tutoatasi moni faalelagona e amata i le iloaina o o tatou tuaoi ma le saili atu i le fesoasoani i fafo atu o i tatou lava e faatumu ai le avanoa. E ese mai uo ma le aiga, e mafai foi e ou taitai i le Ekalesia ona ofo atu se fautuaga, taiala, ma le faamoemoe pe a e manaomia. Afai e mafai ona e manuia mai fautuaga faapolofesa po o se fesoasani faafomai ia faatulaga lelei ai lou soifua maloloina, e mafai foi e lou epikopo ona faasino atu oe i ni fofo ua agavaa.

E pei ona e silafai lelei, ua tatou ola i taimi faigata. Ae ua tatou ola foi i taimi aupito sili ona o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso! Ua ia i tatou le malamalama i le ata o le faaolataga ma le anoanoai o meafaigaluega e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia maua le olioli, ma le filemu e tusa lava po o a tulaga. Ma afai tatou te faaaogaina na meafaigaluega, o le a fesoasoani ia i tatou e toe foi atu ai i lo tatou Tama Faalelagi.

Faamatalaga

  1. David A. Bednar, “By Small and Simple Things Are Great Things Brought to Pass” Brigham Young University Women’s Conference address, Apr. 29, 2011), womensconference.byu.edu.