Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 14: Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní


Vahe 14

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

“Te tau lava ʻi he hili hotau papitaiso mo hilifakinimá ke hoko ko ha takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he te ne akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻEikí, mo fakaakeʻi hotau ʻatamaí pea mo tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní.”

Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí “ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke maʻu e ngaahi fakahā ʻoku taau mo fie maʻu ki hono tataki fakafoʻituituí.”1 Naʻá ne kumia maʻu pē ʻa e fakahinohino fakafoʻituitui ko ʻení, ʻo tautautefito ʻi heʻene feinga ke akoʻi mo maluʻi hono ngaahi fohá mo hono ngaahi ʻofefiné. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Falanisisi M. Kīponi (Francis M. Gibbons), ʻa ia naʻe hoko ko ha sekelitali ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e aʻusia ko ʻení, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ange ki ai ʻe he foha ʻo Palesiteni Sāmita ko Lainoló (Reynolds) (ne ui fakatenetene pē ko Laino).

“Naʻe pehē ʻe Laino naʻe tuʻo taha ha tuʻu ha foʻi sikaleti ʻi hono ngutú ʻi heʻene moʻuí, pea ʻi ha lau-mōmēniti pē. Naʻe hoko ʻeni ʻi heʻene hoko ko ha taha ako ʻi he Ako Lotoloto Lusiveló ʻi Sōleki Siti. Naʻe tuʻu e hūʻanga ki he [ʻapi akó] ʻi ha hala lōngonoa he tafaʻakí naʻe siʻi e felēleaki ai ʻa e meʻalelé. ʻI he ʻaho ko ʻení, ko e toki hū atu pē ia ʻa Laino he matapā hūʻanga ki he ʻapiakó mo hano kaungāmeʻa naʻe ifi, naʻá ne teke ia, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai maʻu peé, ke ne ‘ʻahiʻahiʻi pē taha.’ Naʻe ikuna hono kaungāmeʻá ʻi he meʻá ni. Naʻe toʻo ai ʻe Laino ha foʻi sikaleti ʻe taha ʻo ne tutuʻi. Hili ʻene kiʻi toutou komoʻí, ko hai ne tuʻu hifo he veʻe halá ʻi heʻene kaá ka ko e tamai ʻa Lainó. Naʻe takai hifo ‘e ʻEletā Sāmita ʻa e sioʻatá, pea pehē atu ki hono foha moʻutāfuʻuá, ‘Lainolo, ʻoku ou fie talanoa mo koe ʻapō ʻi he hili e maʻu-meʻatokoni efiafí’ pea lele leva ia. Naʻe fakamatala ʻe Laino, ‘Ko e taimi naʻe ui mai ai ʻeku tamaí Lainoló, naʻá ku ʻilo naʻe fakamātoato.’ Naʻe tuku ʻe ʻEletā Sāmita ʻa Laino ke fekuki mo ʻene halaiá ʻi he toenga ʻo e efiafí pea mo e lolotonga ʻo e maʻu-meʻatokoni efiafí, he naʻe fakaʻohovale ʻa e ʻikai faʻa leá. Hili ia, ne tangutu fakalelei ʻene tangataʻeikí ʻi hono loki akó, … pea fehangahangai leva ʻa Lainolo mo hono fakamāuʻí. Ko e meʻa naʻá ne maʻú ko ha kiʻi leaʻi fakalelei pē, ʻi he ʻofa fekauʻaki mo e kovi ʻo e ‘ʻulungaanga ʻuli ko iá’ mo ha fakamanatu pe ko hai koā ia mo e uesia ʻe heʻene tōʻongá ʻa e kotoa ʻo e fāmilí. Naʻe fakaʻosi ʻaki ha kole ke palōmesi ʻa Lainolo he ʻikai ke ne teitei toe fokotuʻu ha foʻi sikaleti ʻi hono ngutú. Naʻe fakahoko ʻe Laino ʻa e fakapapaú ni. Naʻá ne pehē, ‘Naʻe ʻikai ke toe hoko.’ ʻI he toenga ʻo e ngaahi taʻu kotoa ki muí, kau ai mo ha taimi nounou ʻi he Tau Tahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití he lolotonga ʻo e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, ʻa ia naʻe fakahoko-lahia ai ʻa e ifi tapaká, naʻá ne tauhi ʻene tukupā naʻe fai ki heʻene tangataʻeikí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kīponi ʻi heʻene fakakaukau ki he meʻa ko ʻeni ne hokó: “Ko e faingamālie ke ʻasi ʻa Siosefa Filitingi Sāmita ʻi he hala lingolingoa ko iá he mōmēniti naʻe tutuʻi ai ʻe hono fohá ʻa ʻene foʻi sikaleti pē tahá ʻoku mātuʻaki fuʻu taʻeʻamanekina. Neongo naʻe ʻikai ke ne leaʻaki ia, ka naʻe fakahaaʻi ʻe he anga mo e ongo ʻo e leʻo ʻo Lainó naʻe fakamahinoʻi kiate ia ʻe he meʻa ko iá ʻa e loloto mo e mālohi e ongo fakalaumālie ʻa ʻene tangataʻeikí, tautautefito ki heʻene fekauʻaki mo e lelei ʻa hono fāmilí.” 2

Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá

1

Ko e misiona ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló pea mo e moʻoni kotoa pē.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko ha Laumālie ia, ʻi ha fōtunga ʻo ha tangata. ʻOku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló ʻa e sino; ʻokú Na maʻu ha sino ʻo e kakano mo e ngaahi hui. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Laumālie, ko hono sinó ko e laumālie pē [vakai, T&F 130:22]. Ko Hono misioná ke fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e Aló pea mo e moʻoni kotoa pē [vakai, 2 Nīfai 31:18; Molonai 10:5].3

ʻOku kau ʻi he ngaahi ngāue ʻa e Tamaí mo e ʻAló peá ne fakahā kinautolu kiate kinautolu ʻoku nau tauhi faivelenga ki he ʻEikí. Naʻe fakafou ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Fakafiemālié pe Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa hono manatuʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí [vakai, Sione 14:26]. ʻOku fakafou ʻi he ngaahi akonaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e hoko mai ʻa e kikité [vakai, 2 Pita 1:21].4

Ko e lea ko ia e Laumālie ʻo e ʻOtuá ki he laumālie ʻo e tangatá, ʻokú ne maʻu ʻe ia e mālohi ke ʻoatu ʻa e moʻoní ʻo toe lelei ange mo mahino ange ʻi hano ʻoatu e moʻoní ʻe ha taha ʻi ha fetuʻutaki fakatāutaha [naʻa] mo ha niʻihi fakalangi. ʻOku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono lalanga e moʻoní ki he kālava mo e ngaahi uoua tahataha ʻo e sinó koeʻuhi ke ʻoua naʻa teitei ngalo.5

2

ʻOku fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e moʻoní ki he kakai faitotonu ʻi he potu kotoa pē.

ʻOku tau tui ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha taha fai-fakahā pea te ne fakamoʻoniʻi ki he kakai faitotonu ʻi he potu kotoa pē ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita, pea ko e siasí ni, “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa.”T&F 1:30

ʻOku ʻikai ha fie maʻu ia ke kei nofo ha taha ʻi he fakapoʻulí; kuo ʻi heni ʻa e maama ʻo e ongoongolelei taʻengatá; pea ʻe lava ke maʻu ʻe he fie-fanongo loto fakamātoato kotoa pē ʻi he māmaní ha fakamoʻoni fakafoʻituitui mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he moʻoni mo e natula fakalangi ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe Pita: “… ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí; ka ʻokú ne maʻu maʻana ʻa ia ʻoku manavahē kiate ia, mo faitotonu, ʻi he puleʻanga kotoa pē” (Ngāue 10:34–35), ʻa ia ko hono ʻuhingá, ʻe lilingi mai ʻe he ʻEikí hono Laumālié ki he kau angatonú koeʻuhí ke nau ʻilo ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e siasi ko ʻení.6

ʻE fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ia ki ha taha fakafoʻituitui pē ʻoku kole ke maʻu e moʻoní, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai kia Koniliusí [vakai, Ngāue 10]. ʻOku tau maʻu e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Molonai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻi heʻene fakaʻosi ʻene lekōtí, vahe 10, veesi 4:

“Pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ou fie naʻinaʻi kiate kimoutolu ke mou kole ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, pe ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea kapau te mou kole ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻE lava ke maʻu ʻe he tangata kotoa pē ha hāsino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku mavahe mei he Siasí, kapau ʻoku fekumi fakamātoato ke maʻu e māmá pea mo e moʻoní. ʻE hāʻele mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻoange ki he tangatá ʻa e fakamoʻoni ʻokú ne kumí, pea toki mavahe.7

3

ʻOku foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili ʻo e papitaisó, ʻi he hilifakinima.

Naʻe fai e talaʻofá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e muʻaki Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ko kinautolu kotoa ʻe fakatomala, pea papitaiso ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá pea mo angatonú, ʻoku totonu ke nau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá. Ko e talaʻofa tatau pē ia naʻe fai kiate kinautolu kotoa te nau tali e Ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipelí ni, he ʻoku folofola ʻa e ʻEikí:

“Pea ko kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e tuí, ke mo fakamaʻu ʻa kinautolu ki hoku siasí, ʻi he hilifaki ʻo e nimá, pea teu foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu.” [T&F 33:15.]8

ʻĪmisi
Paiting of the Apostle Paul conferring the Gift of the Holy Ghost .

“Pea kuo hilifaki ʻa e nima ʻo Paulá kiate kinautolu, pea hoko kiate kinautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 19:6).

He ʻikai ke mou lava ʻo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki haʻamou lotua ia, pe ʻi hoʻomou totongi hoʻomou vahehongofulú, pe tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó —pea naʻa mo e papitaiso ʻi he vaí ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá. Kuo pau ke mou fakakakato ʻa e papitaisó ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he Laumālié. Naʻe pehē ʻe he Palōfitá ʻi he meʻa ʻe taha ʻe lelei ange ke ke papitaiso ha tangai ʻoneʻone ʻi hano taʻe-hilifakinima ha taha mo ʻoange ki ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he hilifaki ʻo e nimá. He ʻikai ke mou lava ʻo maʻu ia ʻi ha toe founga kehe.9

ʻOku ou tui ki he tokāteline ʻo e hilifakinima ki he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku ʻomi ai kitautolu ke tau taha mo ʻetau Tamai ʻi he langí mo ako ʻEne ngaahi foungá, ke tau lava ʻo fononga ʻi Hono ngaahi halá.10

4

ʻE lava ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau takaua maʻu pē.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoni ko e Talafekau, pe Fakafiemālie, ʻa ia naʻe talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻe fekau mai ki heʻene kau ākongá ʻi he hili hono tutukí. ʻE hoko ʻa e Fakafiemālie ko ʻení, ʻi hono iví, ko ha takaua maʻu pē ki he taha kotoa kuo papitaiso, pea mo tokoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fakahā mo e fakahinohino, ke ʻilo ʻa e moʻoní koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻaʻeva ʻi hono māmá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamaama ʻa e ʻatamai ʻo e mēmipa kuo papitaiso moʻoní. ʻOku fou ʻiate ia hono maʻu ʻo e ngaahi fakahā fakafoʻituituí, pea mo fokotuʻu maʻu ʻa e maama ʻo e moʻoní ʻi hotau lotó.11

ʻOku hilifakinima kitautolu ʻi he hili hotau papitaisó. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hilifakinima ko iá? Ke ʻai kitautolu ke tau hoa-ngāue mo e Laumālie Māʻoniʻoní; ke ʻomi kiate kitautolu ʻa e faingamālie ki he fakahinohino mo e feohi ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá—, koeʻuhí ke lava ʻo fakamāmaʻi hotau ʻatamaí, ke lava ʻo fakaakeʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fekumi ki he ʻilo mo e mahino fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki hotau hakeakiʻí.12

Te tau lava ʻi he hili hotau papitaiso mo hilifakinimá ke hoko ko ha takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní he te ne akoʻi kitautolu ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻEikí, mo fakaakeʻi hotau ʻatamaí pea mo tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e moʻoní.13

ʻOku talaʻofa mai ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, kapau ʻoku tau fai-moʻoni mo faivelenga, te tau maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā hono taumuʻá? Ke akoʻi kitautolu, ke tataki kitautolu, ke fakamoʻoniʻi mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahaofi ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku maʻu ʻe he fānau kotoa pē kuo taʻu motuʻa feʻunga ke papitaiso, pea ʻoku papitaiso, ha totonu ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuó u ʻosi fanongo ki ha pehē ʻe ha kakai ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu valu ha mahino. ʻOku lahi ange ʻeku ʻiló he lau ko iá. Ne maʻu haʻaku fakamoʻoni ki he foʻi moʻoni ko iá ʻi he hoko hoku taʻu valú, ʻo fou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Kuó u maʻu ia talu mei ai.14

Ko ha faingamālie nāunauʻia ʻeni ke tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.15

5

ʻOku toki ʻatā pē ʻa e feohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku nau teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu iá.

Ko ʻeku fakakaukaú, ʻoku tokolahi ha kāingalotu ʻo e Siasí kuo papitaiso ki he fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea ʻosi hilifaki ha ngaahi nima ki honau ʻulú ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka kuo teʻeki ai ke nau teitei maʻu ʻa e meʻafoaki ko iá— ʻa ia, ko hono ngaahi fakahaá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he kuo teʻeki ai ke nau teitei fakatonutonu kinautolu kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení. Kuo teʻeki ai ke nau teitei fakavaivaiʻi kinautolu. Kuo teʻeki ai ke nau teitei fakahoko ʻa e ngaahi meʻa te ne teuteu kinautolu ki he feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻene peheé, ʻoku nau fononga ʻi he moʻuí ʻo ʻikai maʻu e ʻilo ko iá; ʻoku tōnounou ʻenau mahinó. Ko e taimi ʻoku omi ai kinautolu ʻoku kākā mo olopoto ʻi he kākaá kiate kinautolu ʻo fakaangaʻi ʻa e kau maʻu mafai ʻo e Siasí mo e ngaahi tokāteline ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai maʻu ʻe he kāingalotu vaivai ko ʻení ha mahino feʻunga, ha fakamatala feʻunga, pea mo ha fakahinohino feʻunga ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke tekeʻi ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi akonaki loí. ʻOku nau fanongo mo fakakaukau mahalo ne nau fai ha fehālaaki, pea ko e ʻuluaki meʻá pē te mou ʻiló, ʻoku nau hū ki tuʻa mei he Siasí, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha mahino.16

Ko ha fekau ia mei he ʻEikí, ʻoku totonu ke faivelenga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngaahi ngāué mo ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí kuo ʻosi fakahā maí. He ʻikai hoko atu e Laumālie ʻo e ʻEikí ke feohi mo e niʻihi taʻe-mahuʻingaʻiá, mo kinautolu ʻoku hē mo fakafepaki ʻo ʻikai ke nau moʻui fakatatau mo e maama ʻo e moʻoni fakalangí. Ko ha faingamālie ia ʻo e taha kotoa kuo papitaiso ke ʻi ai haʻane fakamoʻoni tuʻu-maʻu ki he fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ka ʻe fakaʻau ʻo poipoila ʻa e fakamoʻoni ko ʻení pea aʻu ʻo pulia tukukehe kapau te tau maʻu maʻu pē ha lelei fakalaumālie ʻo fou ʻi he ako, talangofua, mo fekumi faivelenga ke ʻilo mo mahino ʻa e moʻoní.17

ʻĪmisi
A man sitting at a table with his scriptures open looking out the window.

“Ko ha fekau ia mei he ʻEikí, ʻoku totonu ke faivelenga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngaahi ngāué mo ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.”

ʻOku ʻi ai ʻetau totonu ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ka he ʻikai ke tau lava ʻo maʻu ʻa e fakahinohinó kapau te tau fakafisi ʻi he loto moʻoni ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fakahā kuo ʻosi foaki ke ne tokoniʻi kitautolu ke mahino pea mo tataki kitautolu ʻi he maama mo e moʻoni ʻo e ongoongolelei taʻengatá. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻamanaki ke maʻu ʻa e fakahinohino ko iá kapau ʻoku tau fakafisi ke fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fakahā maʻongoʻonga ko ʻení, ʻa ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga lahi kiate kitautolu fakaetuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Ko ʻeni, kapau kuo tau ʻilo ʻoku tau ʻi he tuʻunga ko ʻeni ʻo e taʻe-tuí mo e taʻe-loto ke fekumi ki he maama mo e ʻilo kuo tuku ʻe he ʻEikí ke tau malava ʻo maʻú, pea ta ʻoku tau halaia, pe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ke kākaaʻi ʻe he ngaahi laumālie koví, ʻe he ngaahi tokāteline ʻa e tēvoló, pea mo e ngaahi akonaki ʻa e tangatá [vakai, T&F 46:7]. Pea ko e taimi ʻoku tuku ai ʻa e ngaahi ivi loi ko ʻení ʻi hotau ʻaó, he ʻikai ke tau maʻu ʻa e mahino makehe ko ia te tau lava ai ke fakamavaheʻi kinautolu mo ʻilo ʻoku ʻikai ʻa e ʻEikí ʻa kinautolú. Pea te tau ala hoko pehē ʻo moʻulaloa ki he anga taʻe-māʻoniʻoní, ki he fulikivanú, ki he kākaá, ki he poto kākā ʻo e tangatá.18

He ʻikai ʻafio ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha ʻafioʻanga ʻoku ʻuli, pea ko e taimi ʻoku tafoki ai ha taha mei he moʻoní ki he faiangahalá, ʻoku ʻikai muimui ʻa e Laumālie ko iá ʻi ai ka ʻoku mavahe, ka ʻoku fetongi mai leva ia ʻe he laumālie ʻo e fehālākí, ʻe he laumālie ʻo e talangataʻá, ʻe he laumālie ʻo e faiangahalá, ʻe he laumālie ʻo e ʻauha taʻengatá.19

6

ʻI heʻetau angatonú, ʻe hanga leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo foaki mai ha ngaahi fakahā ke tataki mo fakahinohino kitautolu ʻi heʻetau moʻuí.

Ne ʻosi fai ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa kiate kinautolu kotoa ʻe fakatomala pea faivelenga, mo ngāue ʻi he laumālie loto fakatōkilalo mo mateaki, te nau maʻu ʻa e totonu ki he fakahinohino ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻE tataki mo fakahinohino kinautolu ʻe he Laumālie ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí kotoa.20

Ko e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí naʻe fai ha hilifakinima ki honau ʻulú ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻi ai ʻene totonu ke maʻu ʻa e ngaahi fakahā ʻoku taau mo fie maʻu ki hono fakahinohinoʻi fakafoʻituitui iá; ʻo ʻikai ki he Siasí, ka kiate ia pē. ʻOku ʻi ai ʻene totonu, tuʻunga ʻi he talangofuá, ʻi he loto fakatōkilaló, ke maʻu ʻa e māmá mo e moʻoní, he ʻe fakahā ia ʻi he Laumālie ʻo e Moʻoní, pea ko ia ʻe fakafanongo ki he Laumālié mo fekumi ki he meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi he loto fakatōkilalo mo tuí, he ʻikai kākaaʻi ia.21

Kuo pau ke tau ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoni ʻo e moʻuí ʻi he māmá mo e moʻoní mo e mahino totonu ko ē ʻoku maʻu ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe talaʻofa kiate kinautolu kotoa te nau tui pea fakatomala mo tali e ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá. Kapau ʻoku tau feohi mo e Laumālie ko ʻení, pea ta ʻoku tau ʻaʻeva ʻi he māmá mo e feohi ʻa e ʻOtuá.22

Ko ha faingamālie ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke ʻilo ʻa e moʻoní, ke lea ʻi he moʻoní, ke maʻu e fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní; ko hotau faingamālie fakafoʻituitui, … ke maʻu ʻa e māmá mo ʻaʻeva ʻi he māmá; pea kapau te tau fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, ʻa ia, ko hono tauhi kotoa ʻEne ngaahi fekaú, te tau maʻu ha maama lahi ange kae ʻoua ke tau aʻusia ʻa e ʻaho haohaoa ʻo e ʻiló. [Vakai, T&F 50:24.]23

ʻOku tau iku foki mai ki he ʻao ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí, tuʻunga ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.24

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Ngaahi fehuʻi

  • Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he fakamatala ʻi he “Mei he Moʻui ʻa Siosefa Filitingi Sāmitá” kau ki he Laumālie Māʻoniʻoní? Ko e fē ha taimi ne ueʻi ai koe ʻe he Laumālié ke ke tokoniʻi ha taha?

  • Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Sāmita kau ki he “folofola ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ki he laumālie ʻo e tangatá” (konga 1). Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku kehe ai ʻa e fetuʻutaki ki hotau laumālié mo e fetuʻutaki ki hotau telingá pe matá? ʻOku anga fēfē ke mālohi ange?

  • Ko e hā ha ngaahi faikehekehe ʻi he maʻu ʻo e fakahā ʻa e Laumālié, hangē ko ia ne hoko kia Koniliusí, pea mo e maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní? (Vakai, konga 2.)

  • Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku ʻikai kakato ʻa e papitaisó ka ʻikai kau ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, konga 3). Ko e hā ha ngaahi founga ʻe taʻe-kakato ai hoʻo moʻuí ka ʻikai ke ʻi ai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Fakakaukau ki he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he konga 4 fekauʻaki mo hono ʻuhinga ʻo e maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā ha ngaahi founga ne tāpuekina ai koe tuʻunga ʻi he takaua ko ʻení?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke teuteu ai ke tau maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní? (Ke maʻu ha ngaahi sīpinga, vakai, konga 5.)

  • ʻI hoʻomou fakamanatu ʻa e konga 6, tokanga ki he fakahinohino te tau lava ʻo maʻu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE anga fēfē hano akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke nau fakatokangaʻi mo tali e fakahinohino ko ʻení?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻaki

Sione 16:13; Ngāue 19:1–6; 1 Kolinitō 12:3; 1 Nīfai 10:17–19; 2 Nīfai 31:15–20; 3 Nīfai 19:9; T&F 46:13; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:4

Tokoni Fakafaiako

“ʻOua naʻá ke hohaʻa ʻo kapau ʻoku fakalongolongo ʻa e kau akó ʻi ha kiʻi taimi siʻi, hili hoʻo fai e fehuʻí. ʻOua naʻá ke tali hoʻo fehuʻi pē ʻaʻaú; ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau fakakaukau ai ki he ngaahi talí. Ka neongo ia, ʻe hanga ʻe he longo fuoloá ʻo fakahaaʻi mai ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu e fehuʻí pea ʻoku fie maʻu ke ke toe fakalea ia” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó [1999], 76).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1940, 96.

  2. Francis M. Gibbons, Joseph Fielding Smith: Gospel Scholar, Prophet of God (1992), xiv–xv.

  3. Ngaahi fetohiʻaki fakatāutaha, fakaʻaongaʻi ʻi he Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:38; ne toʻo e mataʻitohi fakahihifí mei he fakamatala totonú.

  4. Ngaahi fetohiʻaki fakatāutaha, fakaʻaongaʻi ʻi he Doctrines of Salvation, 1:38.

  5. “The Sin against the Holy Ghost,” Instructor, ʻOkatopa 1935, 431; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:47–48.

  6. “Out of the Darkness,” Ensign, Sune 1971, 4.

  7. “Address by Elder Joseph Fielding Smith before Seminary Teachers,” Deseret News, ʻEpeleli 27, 1935, konga ʻa e Siasí, 7; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:42.

  8. “Avoid Needless Speculations,” Improvement Era, Tīsema 1933, 866; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:38–39.

  9. “Address by Elder Joseph Fielding Smith before Seminary Teachers,” 7; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:41; Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 109.

  10. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1915, 118.

  11. Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 2:149–50.

  12. “Seek Ye Earnestly the Best Gifts,” Ensign, Sune 1972, 2.

  13. Fetohiʻaki fakatāutaha, fakaʻaongaʻi ʻi he Doctrines of Salvation, 1:42.

  14. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1959, 19.

  15. Answers to Gospel Questions, 4:90.

  16. “Seek Ye Earnestly the Best Gifts,” 3.

  17. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 22.

  18. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1952, 59–60; vakai foki, Doctrines of Salvation, 1:43.

  19. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1962, 45.

  20. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1931, 68.

  21. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1940, 96.

  22. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1916, 74; vakai foki, Doctrines of Salvation, 3:290.

  23. “What a Prophet Means to Latter-day Saints,” Relief Society Magazine, Sānuali 1941, 7.

  24. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1955, 51.