Konifelenisi Lahi
Ngaahi Māmá Mo e Ngaahi Hueló
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ngaahi Māmá Mo e Ngaahi Hueló

Te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha pou maama—ko ha huelo ʻe taha ʻi ha taimi.

Ko ʻeku pōpoakí kiate kinautolu ʻoku hohaʻa ki heʻenau fakamoʻoní koeʻuhí he kuo teʻeki ai ke nau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakaofo. ʻOku ou lotua ke u lava ʻo ʻoatu ha nonga mo ha fakapapau.

Naʻe kamata hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ha maama mo ha moʻoni lahi faufaua! Naʻe hū atu ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu tupu ʻi Niu ʻIoke ki ha vaoʻakau ke lotu, pea naʻá ne maʻu ha hingoa angamaheni pē ko Siosefa Sāmita . Naʻá ne hohaʻa ki hono laumālié mo hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fekumi ki ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá. Pea naʻá ne puputuʻu pe ko e siasi fē te ne kau ki aí. Naʻá ne fiemaʻu ha mahino mo ha nonga—naʻá ne fiemaʻu ha maama mo ha ʻilo.1

ʻI he tūʻulutui hifo ʻa Siosefa ke lotu mo “fakahā hake ʻa e ngaahi holi ʻo [hono] lotó ki he ʻOtuá,” naʻe kāpui ia ʻe ha fakapoʻuli matolu. Naʻe feinga ha mālohi kovi, pule aoniu, mo moʻoni ʻaupito ke taʻofi ia—ke maʻu hono ʻeleló ke ʻoua naʻa lava ʻo lea. Naʻe fakaʻau ʻo fuʻu mālohi fau ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ʻo ongoʻi ai ʻe Siosefa ʻe hangē te ne maté. Ka naʻá ne “feinga ʻaki [hono] mālohí kotoa pē ke ui ki he ʻOtuá ke Ne fakahaofi [ia] mei he mālohi ʻo e filí ni ʻa ia kuó ne puke [iá].” Pea, “ʻi he momeniti ko ia [naʻá ne] meimei ngalo hifo ai ʻi he loto-foʻí ʻo tukuange [ia] ki he fakaʻauhá,” ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ne ʻilo ai pe te ne kei lava ʻo kātakí, naʻe fakafonu ʻa e vao ʻakaú ʻe ha maama nāunauʻia, ʻo ne tuli atu ʻa e fakapoʻulí mo e fili ʻo hono laumālié. 2

Naʻe maliu māmālie hifo ha “pou maama” naʻe ngingila ange ʻi he laʻaá ʻo tō kiate ia. Naʻe hā mai ha tangata ʻe taha, pea toe ʻasi mai mo ha toe taha.3 Ko hona “ngingilá mo e nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi.” Naʻe folofola ʻa e ʻuluaki tangatá, ko ʻetau Tamai Hēvaní, ʻaki hono hingoá, “ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—[Siosefa!] Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo Kiate Ia!4

Pea ʻi he mafola lahi ko ia ʻo e māmá mo e moʻoní, naʻe kamata ai hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻE hoko mai ha ngaahi fakahā mo ha ngaahi tāpuaki fakalangi moʻoni: ko ha folofola foʻou, ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakafoki maí, kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá, pea mo hono toe fokotuʻu ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo e ʻEikí, ʻa ia ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ne fakafonu ʻa māmani ʻaki ʻa e maama mo e fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Naʻe kamata kotoa ia mo ha ngaahi meʻa lahi ange, mei he lotu fakamātoato ʻa ha kiʻi tamasiʻi pea mo ha pou maama.

ʻOku tau takitaha moʻona foki ha ngaahi fiemaʻu vivili. ʻOku tau takitaha fiemaʻu foki ha tauʻatāina mei he puputuʻu fakalaumālié mo e fakapoʻuli fakamāmaní. ʻOku totonu foki ke tau takitaha ʻilo maʻatautolu pē.5 Ko e ʻuhinga ia ʻe taha kuo fakaafeʻi ai kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke “fakafemoʻuekinaʻi [kitautolu] ʻi he maama nāunauʻia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.”6

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni maʻongoʻonga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ko hono fakaava mai ʻo e ngaahi langí—te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha maama mo ha ʻilo mei ʻolunga. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia.

Ka kuo pau ke tau tokanga telia ha tauhele fakalaumālie. Taimi ʻe niʻihi ʻoku loto-siʻi ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí pea aʻu ʻo nau hē atu koeʻuhí kuo teʻeki ke nau maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakaofo—koeʻuhí kuo teʻeki ai ke nau aʻusia ha huelo ʻo e māmá maʻanautolu pē. Naʻe fakatokanga mai ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “He ʻikai mateuteu kakato ha taha ke ne ongoʻi ʻa e hoko mai ʻa e fakahaá kapau ʻokú ne ʻamanaki ke hoko mai ia ʻi ha founga fakaholomamata.”7

Naʻe manatu foki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo pehē, “Naʻe ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí [ʻi heʻeku kei siʻí] ha ngaahi meʻa fakaofo kiate au, ka [naʻá] Ne fakahā mai kiate au ʻa e moʻoní, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻo konga siʻi ʻi heni mo ha konga siʻi ʻi hena.”8

Kāinga, ko e sīpinga angamaheni ia ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻikai tuku fakaʻangataha mai ʻe he ʻEikí ha pou maama kiate kitautolu ka ʻokú ne tuku tahataha mai ha kiʻi huelo ʻo e māmá.

ʻOku taumalingi hifo ai pē ʻa e ngaahi huelo ko ia ʻo e māmá kiate kitautolu. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ko Sīsū Kalaisi ʻa e “maama mo e … moʻui ʻo e māmaní”9 ʻoku “foaki [ʻe Hono Laumālié ha] maama ki he tangata [mo e fefine] kotoa pē ʻoku haʻu ki he māmaní,”10 pea ʻoku hanga ʻe Heʻene māmá ʻo “fakafonu ʻa hono fuʻu lahi fau ʻo e ʻataá,” ʻo foaki ai ʻa e “moʻuí ki he ngaahi meʻa kotoa pē.”11 ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe he Maama ʻo Kalaisí.

Kapau kuo tau maʻu ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo feinga ke ngāue ʻaki ʻa e tuí, fakatomalá, pea tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ta ʻoku tau taau ke maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi huelo fakalangi ko ʻení. ʻI he kupuʻi lea fakangalongataʻa ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá, “ʻoku tau ʻmoʻui ʻi he fakahā.’”12

Ka neongo ia, ʻoku tau kehekehe kotoa pē. He ʻikai ke aʻusia ʻe ha kakai kehekehe ʻe ua ʻa e maama mo e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi ha founga tatau tofu pē. Tuku ha taimi ke ke fakakaukau ai ki he founga ʻokú ke aʻusia ai ʻa e maama mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Mahalo kuó ke aʻusia ʻa e ngaahi huelo ʻo e māmá mo e fakamoʻoní ko ha “fiemālie [kuo lea] ki ho ʻatamaí ʻi [ha] meʻa” kuó ne hohaʻasi koe. 13

Pe ko ha fakakaukau—ko ha kihiʻi leʻo siʻi—naʻe nofoʻia “ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó”14 mo tapou atu ke ke fai ha meʻa lelei, hangē ko hono tokoniʻi ha tahá.

Mahalo kuó ke ʻi ha kalasi ʻi he lotú—pe ʻi ha kemi ʻa e toʻu tupú—peá ke ongoʻi ai ha holi mālohi ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo faivelenga.15 Mahalo pē naʻe ʻi ai ha taimi naʻá ke tuʻu ai ʻo vahevahe ha fakamoʻoni ʻa ia naʻá ke ʻamanaki ʻoku moʻoni peá ke ongoʻi ʻoku moʻoni ia.

Pe mahalo kuó ke lotua mo ongoʻi ha fakapapau fiefia ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe.16

Mahalo kuó ke fanongo ʻi hano fakamoʻoniʻi ʻe ha taha ʻa Sīsū Kalaisi pea naʻe ongo ia ki ho lotó mo fakafonu koe ʻaki ʻa e ʻamanaki leleí.17

Mahalo naʻá ke laukonga ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ongo ha veesi ki ho laumālié, ʻo hangē naʻe fokotuʻu ia ai ʻe he ʻOtuá maʻau tokotaha pē—peá ke toki fakatokangaʻi ko hono moʻoní ia.18

Mahalo kuó ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he niʻihi kehé ʻi hoʻo tokoniʻi kinautolú.19

Pe mahalo ʻokú ke fāifeinga ke ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi pē ko iá koeʻuhí ko ha loto-mafasia pe loto-hohaʻa, ka ʻokú ke maʻu ʻa e meʻa-foaki maʻongoʻonga mo e tui ke ke vakai ki mui pea ʻiloʻi ʻa e “ngaahi ʻaloʻofa ongongofua [ʻa e ʻEikí]” he kuohilí.”20

Ko ʻeku ʻuhingá, ʻoku lahi ha ngaahi founga ke maʻu ai ha ngaahi huelo fakalangi ʻo e fakamoʻoní. Ko hanau konga pē foki ʻeni. Mahalo pē he ʻikai ke nau fuʻu fakaofo, ka ʻoku nau faʻu kotoa ha konga ʻo ʻetau fakamoʻoní.

ʻE kāinga, kuo teʻeki ke u mamata au ki ha pou maama, kae hangē ko kimoutolú, kuó u aʻusia ha ngaahi huelo fakalangi lahi. Kuó u feinga ʻi he fakalau ʻa e taʻú ke u mataʻikoloa ʻaki ʻa e ngaahi aʻusia peheé. ʻOku ou ʻiloʻi mo manatuʻi ʻi heʻeku fai iá, ha toe ngaahi aʻusia lahi ange. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni mei heʻeku moʻuí. Mahalo he ʻikai fuʻu makehe ia ki ha niʻihi, ka ʻoku nau mahuʻinga kiate au.

ʻOku ou manatuʻi haʻaku taʻemanonga ʻi heʻeku kei tupu haké ʻi ha papitaiso. ʻI he teu ke kamata ʻa e polokalamá, naʻá ku ongoʻi hono ueʻi au ʻe he Laumālié ke u tangutu ki lalo ʻo ʻapasia. Naʻá ku tangutu ki lalo ʻo fakalongolongo ʻi he toenga ʻo e fakatahá.

Kimuʻa peá u ngāue fakafaifekaú, naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻikai mālohi feʻunga ʻeku fakamoʻoní. Naʻe teʻeki ʻalu ha taha ʻi hoku fāmilí ʻo ngāue fakafaifekau, pea naʻe ʻikai te u ʻilo pe te u lava ʻo fakahoko ia. ʻOku ou manatuʻi ʻeku ako mo lotu fakamātoato ke maʻu ha fakamoʻoni pau ange kia Sīsū Kalaisi. Ka ʻi heʻeku tautapa ki he Tamai Hēvaní ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku ongoʻi ha ongo mālohi ʻo e māmá mo ha ongo māfana. Pea ne u ʻiloʻi. Ne u ʻiloʻi.

ʻOku ou manatu ki haʻaku ʻā hake ʻi ha pō ʻe taha hili ha ngaahi taʻu lahi mo ha ongo “fakapapau” ʻokú ne talamai ʻe ui au ke u ngāue ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá.21 Hili ha uike ʻe ua mei ai naʻe uiuiʻi au.

ʻOku ou manatu ki ha konifelenisi lahi naʻe lea ʻaki ai ʻe ha mēmipa ʻofeina ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi lea pau ʻo e fakamoʻoni naʻá ku talaange ki haku kaungāmeʻa naʻá ku fakaʻamu ke fanongo ki aí.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku tūʻulutui mo ha kau tangata ʻe laungeau ke lotua haku kaungāmeʻa ʻofeina naʻe fakamanava kasa pea ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa, ʻi ha falemahaki siʻisiʻi mo mamaʻo hili ha tuʻu ʻa e tā hono mafú. ʻI heʻemau fakatahaʻi homau lotó ke tautapa maʻa ʻene moʻuí, naʻá ne ʻā hake ʻo fusi ʻa e meʻa fakamanavá mei hono kiá. ʻOkú ne hoko ʻi he ʻahó ni ko ha palesiteni fakasiteiki.

Pea ʻoku ou manatuʻi ʻeku ʻā hake mo ha ongo fakalaumālie mālohi hili haʻaku mohe misi ki haku kaungāmeʻa mamae mo ha faiako ne fuʻu vave ʻene mālōloó, ʻa ia naʻe mātuʻaki mamahi ai hoku lotó. Naʻá ne fofonga malimali mo fiefia. Naʻá ku ʻilo naʻá ne sai pē.

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo e ngaahi huelo ʻo e māmá kuó u maʻú. Kuo mou maʻu ha ngaahi aʻusia—ha ngaahi fakamoʻoni maamangia pē ʻaʻau. ʻI heʻetau fakatokangaʻi, manatuʻi mo fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi huelo ko ʻení ʻo “fakakātoa fakatahá,”22 ʻoku kamata ke hoko ha meʻa fakaofo mo mālohi. “ʻOku pīkitai ʻa e māmá ki he māmá”—“ʻoku tali ʻe he moʻoní ʻa e moʻoní.”23 ʻOku hanga ʻe he moʻoni mo e mālohi ʻo ha huelo ʻe taha ʻo ha fakamoʻoni ʻo fakamālohia pea fakatahaʻi ia mo ha fakamoʻoni ʻe taha, ʻo fai pehē atu ai pē. ʻI he ʻotu lea ki he ʻotu lea, akonaki ki he akonaki, ko ha huelo heni pea mo ha huelo hena—ko ha kiʻi momeniti fakalaumālie nounou mo fakakoloa ʻe taha ʻi he taimi—ʻoku tupu hake ai ʻi loto ʻiate kitautolu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie maamangia. Mahalo he ʻikai mālohi pe maamangia feʻunga ha foʻi huelo ʻe taha ke ne fakahoko ha fakamoʻoni kakato, ka ʻi hono fakatahaʻí, te nau lava ʻo hoko ko ha maama he ʻikai lava ʻe he fakapoʻuli ʻo e veiveiuá ʻo ikunaʻi.

“Pea ko ia, ʻikai ko e moʻoní ʻeni?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAlamaá. “ʻOku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIo, koeʻuhi ko e māmá ia.”24

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”25

ʻOku ʻuhinga ia ʻe kāinga, ʻi he taimi totonú pea ʻi he “faivelenga lahi,”26 te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha pou maama—ha huelo ʻe taha ʻi he taimi. Pea ʻi he lotolotonga ʻo e maama ko iá, te tau maʻu foki ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻokú Ne ui kitautolu ʻaki hotau hingoá, ʻo fakahinohino kitautolu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea fakaafeʻi kitautolu ke tau “Fanongo kiate Ia!”

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko Ia ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní kotoa—pea mo ho māmani fakatāutahá pea mo hoʻo moʻuí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻAlo moʻoni mo moʻui Ia ʻo e ʻOtua moʻoni mo moʻuí, pea ko Ia ʻa e ʻulu ki he Siasi moʻoni mo moʻui ko ʻení, ʻoku fakahinohino pea tataki ʻe Heʻene kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻoni mo moʻuí.

ʻOfa ke tau ʻiloʻi mo maʻu ʻEne maama nāunauʻiá pea fili Ia kae ʻikai ko e fakapoʻuli ʻo e māmaní—ʻi he taimi kotoa pea taʻengata. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:10–13.

  2. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:14–16.

  3. Vakai, Joseph Smith, Journal, Nov. 9–11, 1835, 24, josephsmithpapers.org.

  4. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17.

  5. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20. ʻI he foki ʻa Siosefa Sāmita ki ʻapi hili ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻe ʻeke ange ʻe heʻene faʻeé pe ʻokú ne sai pē. Naʻá ne tali ange, “ʻOku ou sai pē au. … Kuó u ʻiloʻi ʻiate au pē ʻoku ʻikai ke moʻoni ʻa e lotu Pelesipiteliané” (naʻe tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  6. Russell M. Nelson, “Lea Tukú,” Liahona, Nōvema 2019, 122.

  7. Spencer W. Kimball, ʻi he Lipooti Konifelenisi, Konifelenisi ʻa e ʻĒlia Miuniki Siamané, 1973, 77; ʻasi ʻi he lea ʻa Graham W. Doxey, “The Voice Is Still Small,” Ensign, Nov. 1991, 25.

  8. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 236: “‘I heʻeku kei tamasi‘i mo toki kamata ʻi he ngāue fakafaifekaú, ne u toutou ʻalu ʻo kole ki he ‘Eikí ke Ne fakahā mai muʻa ha ngaahi me‘a fakaofo kiate au, koeʻuhi ke u lava ʻo maʻu ha fakamo‘oni. Ka naʻe ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa fakaofo kiate au, ka ne fakahā mai kiate au ʻa e moʻoní, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻo konga siʻi heni mo ha konga siʻi hena, kae ʻoua kuó Ne ʻai au ke u ʻilo ʻa e moʻoní mei he tumuʻaki ʻo hoku ʻulú ki hoku ʻaofi vaʻé, pea kae ʻoua kuo tekeʻi fakaʻaufuli meiate au ʻa e manavasiʻí mo e loto-veiveiuá. Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke Ne fekauʻi mai ha ʻāngelo mei he langí ke ne fakahoko ʻeni, pe ne fiemaʻu ke Ne folofola ʻi ha talupite ʻa ha ʻāngelo leʻo. Ka ʻi he fanafana ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ne foaki mai ai ʻa e fakamoʻoni ʻoku ou maʻú. Pea ʻi he tefitoʻi moʻoni mo e mālohi ko ʻení, te Ne foaki ai ki he fānau kotoa ʻa e tangatá ha ʻilo ki he moʻoní ke ne nofoʻia kinautolu, pea te ne ʻai kinautolu ke nau ʻilo ʻa e moʻoní, ʻo hangē ko hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá, pea mo fai foki ʻa e finangalo ʻo e Tamaí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Kalaisí.”

  9. Mōsaia 16:9.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:46; vakai foki, Sione 1:9.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:12–13.

  12. David A. Bednar, The Spirit of Revelation (2021), 7.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2; vakai foki, Hilamani 5:30.

  15. Vakai, Mōsaia 5:2; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12.

  16. Vakai, 2 Nīfai 4:21; Hilamani 5:44.

  17. Kuo fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e malava ko ia ke tui ki he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé ko ha meʻa-foaki fakalaumālie (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:13–14).

  18. ʻOku akoʻi mai ʻe he fakahā onopōní ko e ngaahi lea ʻo e folofolá “ʻoku ʻoatu ia ʻi hoku Laumālié kiate kimoutolu, … pea ka ne taʻeʻoua hoku mālohí ʻe ʻikai te mou lava ʻo maʻu ia; ko ia, te mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kuo mou fanongo ki hoku leʻó, mo ʻiloʻi ʻa ʻeku ngaahi leá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:35–36).

  19. Vakai, Mōsaia 2:17; Molonai 7:45–48.

  20. 1 Nīfai 1:20. Kuo lea ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo kau ki he “sio fakahangatonu … ke ʻiloʻi mo fiefia ʻi he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí” (“Ngāue Fakaetauhi,” Liahona, Mē 2023, 18) pea mo e founga “ʻoku faʻa faingofua ange ke ʻiloʻi e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí” (“Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia,” Liahona, Mē 2016, 108). ʻOku mālohi fau ʻa e meʻa-foaki ʻo hono ʻiloʻi loto-houngaʻia mo hono fakamoʻoniʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, neongo naʻe ʻikai ke tau fakatokangaʻi pe ongoʻi ia ʻi he taimi ko iá. ʻOku faʻa fakamatala ʻa e folofolá ki he mālohi fakalaumālie ʻo e manatú (vakai, Hilamani 5:9–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79), ʻa ia ʻe lava ke hoko ko ha fakamelomelo ʻo e fakahaá (vakai, Molonai 10:3–4).

  21. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita: “ʻE ala ʻaonga ki ha taha ke ne fakatokangaʻi ʻa e ʻuluaki fakaʻilonga ʻo e laumālie ʻo e fakahaá; hangē ko ʻení, ko e taimi te ke ongoʻi ai ʻa e ʻilo haohaoa ʻoku taumalingi mai kiate koé, ʻe lava ke ʻoatu ai ha ngaahi fakakaukau fakafokifā, pea ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻení, te ke ʻilo ai ʻe hoko mai ʻi he ʻaho tatau pe vavé ni mai pē; (pe ʻi hono fakalea ʻe tahá), ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahū ki hoʻo fakakaukaú ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻe hoko ia, pea ʻi hoʻo ako ʻo mahino kiate koe ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, te ke lava ai ʻo tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá, kae ʻoua kuó ke haohaoa ʻia Kalaisi Sīsū” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 150–51).

  22. ʻEfesō 1:10.

  23. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:40: “He ʻoku fepikitaki ʻa e ʻatamai potó mo e ʻatamai poto; ʻoku tali ʻe he fakakaukau potó ʻa e fakakaukau poto; ʻoku tali ʻe he moʻoní ʻa e moʻoni; ʻoku ʻofa ʻa e angamaʻá ki he angamaʻa; ʻoku pīkitai ʻa e māmá ki he maama.”

  24. ʻAlamā 32:35. Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻAlamā, neongo ʻa e siʻisiʻi ʻa e ngaahi aʻusia maamangia ko ʻení, ka ʻoku moʻoni ia ʻi he ʻuhinga kotoa pē. ʻOku toe mālohi ange honau moʻoní ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi ai kinautolu ke faʻu ha mālohi fakalūkufuá.

  25. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24.

  26. ʻAlamā 32:41.