Konifelenisi Lahi
Ko e Founga Mālohi mo Maʻa ʻo e Tokāteline ʻa Kalaisí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ko e Founga Mālohi mo Maʻa ʻo e Tokāteline ʻa Kalaisí

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke toutou moʻui ʻaki ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí mo tupulaki hokohoko ʻi he ʻiloʻilo pau pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fonongá.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻá ku kau atu ai mo hoku uaifi ko Luté, mo homa ʻofefine ko ʻEsilií, mo e kau folau ʻeveʻeva kehe ʻi ha ʻaʻalo vaka kaiaki (kayak) ʻi he siteiti ʻo Hauaiʻi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ko e vaka kaiakí ʻoku maʻulalo, hangē ha pōpaó, ʻa ia ʻoku tangutu ʻa e tokotaha ʻaʻaló ʻo hanga ki muʻa pea fakaʻaongaʻi ha pate ʻaʻalo fakatou mata ke ʻaʻalo mei muʻa ki mui ʻo fetongitongi he ongo tafaʻakí. Ko e palaní ke ʻaʻalo ki ha ongo kiʻi motu iiki ʻoku mavahe atu mei he matāfanga ʻo ʻOahú pea toe foki. Naʻá ku loto-toʻa koeʻuhí, ʻi heʻeku kei talavoú, naʻá ku ʻaʻalo vaka kaiaki ʻi he ngaahi anovai ʻi he moʻungá. ʻOku ʻikai teitei iku lelei ʻa e hīkisiá, ko ia?

Naʻe talamai ʻe he tokotaha takimamatá ʻa e ngaahi fakahinohinó mo fakaʻaliʻali mai ʻa e ngaahi vaka kaiaki te mau fakaʻaongaʻí. ʻOku kehe ia mei he vaka naʻá ku ʻaʻalo ai kimuʻá. Naʻe totonu ke u heka ʻi ʻolunga ʻi he funga vaka kaiakí, kae ʻikai ʻi loto. ʻI heʻeku heka ki he kiʻi vaká, naʻe māʻolunga ange ia mei he meʻa naʻá ku anga ki aí, pea naʻe ʻikai ke u palanisi lelei ʻi he vaí.

ʻI heʻemau kamatá, naʻá ku ʻaʻalo vave ange ʻia Lute mo ʻEsilī. Hili ha kiʻi taimi, kuó u mamaʻo atu meiate kinaua. Ka neongo ʻeku fiefia ʻi he vave ʻeku ʻaʻaló, naʻá ku tatali ke na aʻu mai. Naʻe haʻu ha fuʻu foʻi peau—senitimita ʻe 13 nai1—ʻo taaʻi ʻa e tafaʻaki hoku kiʻi vaká ʻo mafuli. ʻI heʻeku fulihi hake ʻa e vaká mo feinga ke kaka ki ʻolungá, kuo fakalaka hake ʻa Lute ia mo ʻEsilī, ka naʻá ku fuʻu helaʻia ke hoko atu ʻa e ʻaʻaló. Kimuʻa pea fakatau ʻeku mānavá, naʻe toe haʻu ha foʻi peau, lahi ʻaupito—senitimita ʻe 20 nai2—ʻo taaʻi hoku kiʻi vaká peá u toe mafuli ai. ʻI he faifai peá u fulihi hake ʻa e kiʻi vaká, naʻe ʻosi ʻeku mānavá peá u manavasiʻi ai naʻa ʻikai ke u lava ʻo kaka ki ʻolunga.

ʻI he vakai mai ʻa e tokotaha takimamatá ki hoku tūkungá, naʻá ne ʻaʻalo mai ai ʻo puke hoku kiʻi vaká, ke faingofua ange ʻeku kaka ki aí. ʻI heʻene vakai naʻá ku fuʻu helaʻia ke ʻaʻaló, naʻá ne taulaniʻi hoku kiʻi vaká ʻaki ha maea pea kamata ʻaʻalo ʻo toho fakataha atu ai mo au. Naʻe ʻikai fuoloa kuo tau ʻeku mānavá pea kamata ke u lava ʻo ʻaʻalo ʻiate au pē. Naʻá ne tukuange ʻa e maeá, peá u aʻu ki he motu ʻuluakí ʻo ʻikai ha toe tokoni. ʻI heʻeku aʻu ki aí, naʻá ku tokoto atu ʻi he ʻoneʻoné, kuó u ongosia moʻoni.

Hili ʻa e mālōlō lelei ʻa e kulupú, naʻe fanafana mai ʻa e tokotaha takimamatá, “Misa Lenilani, kapau te ke ʻaʻalo maʻu pē, ʻo taimi lelei, ʻoku ou tui te ke sai pē.” Naʻá ku muimui heʻene faleʻí ʻi heʻemau ʻaʻalo ki he motu hono uá pea foki ki he feituʻu naʻa mau kamata mei aí. Naʻe tuʻo ua ʻa e ʻaʻalo mai ʻa e tokotaha takimamatá hoku tafaʻakí ʻo talamai naʻe sai ʻeku ʻaʻaló. Neongo naʻe haʻu ha ngaahi peau lalahi mei he tafaʻakí ʻo taaʻi hoku kiʻi vaká, ka naʻe ʻikai ke u mafuli.

ʻI hono ʻaʻalo maʻu pē ʻa e vaká, naʻe taimi lelei ʻeku ʻaʻalo ki muʻá, ʻo holoki ai ʻa e tā ʻa e ngaahi peaú mei he tafaʻakí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ʻi heʻetau moʻui fakalaumālié. ʻOku tau tuʻu laveangofua ʻi heʻetau māmālie hifó pea tautautefito ʻi heʻetau tuʻú.3 Kapau te tau tauhi ʻa e ivi fakalaumālié ʻaki ʻeku “ʻaʻalo” maʻu pē ki he Fakamoʻuí, ʻoku tau malu mo hao ange koeʻuhí ʻoku makatuʻunga ʻetau moʻui taʻengatá ʻi heʻetau tui kiate Iá.4

ʻOku fakatupulaki ʻa e ivi fakalaumālié “ʻi he moʻuí kotoa ʻi heʻetau toutou pukenimā e tokāteline ʻa Kalaisí.”5 ʻI heʻetau fai iá, kuo akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻokú ne “fakatupu ʻa e founga mālohi mo maʻa tahá.”6 Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ʻelemēniti ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí—hangē ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, fakatomalá, fokotuʻu ha vā fetuʻutaki ʻi he fuakava mo e ʻEikí ʻi he papitaisó, maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e kātaki ki he ngataʻangá7—ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke aʻusia tuʻo taha pē, pea ʻikai toe fakakaukau ki ai. Ko hono moʻoní, ko e “kātaki ki he ngataʻangá” ʻoku ʻikai ko ha sitepu kehe ia ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí—ʻo hangē ko haʻatau fakakakato ʻa e ʻuluaki sitepu ʻe faá pea toi ʻi ha feituʻu ʻo ʻū nifo, mo tatali pē ke mate. ʻIkai, ko e kātaki ki he ngataʻangá ko hono toutou fakahoko mo tupulaki ʻi hono fai ʻa e ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí, ʻo maʻu ai ʻa e “founga mālohi mo maʻa taha” naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Nalesoní.8

ʻOku ʻuhinga ʻa e toutoú ʻoku tau foua tā tuʻo lahi ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻuhinga ʻa e tupulakí ʻoku tau langaki mo fakalakalaka ʻi he taimi kotoa pē ʻoku toutou fakahoko aí. Neongo ʻoku tau toutou fakahoko ʻa e ngaahi tafaʻakí, ka ʻoku ʻikai ke tau vilovilo pē ai ʻo taumuʻa valea. Ka, ʻoku tau ofi ange kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi takitaha ʻoku toutou hoko aí.

ʻOku fakatou kau ʻi he iví ʻa e vavé mo e feituʻu ʻoku fakataumuʻa ki aí.9 Kapau naʻá ku ʻaʻalo vave ʻa e vaká ki ha feituʻu hala, ʻe vave ʻeku ʻalú, ka he ʻikai ke u aʻu ki he feituʻu naʻe fakataumuʻa ki aí. ʻOku tatau pē ia mo e moʻuí, ʻoku fiemaʻu ke tau “ʻaʻalo” ki he Fakamoʻuí ke haʻu kiate Ia.10

ʻOku fiemaʻu ke tanumaki fakaʻaho ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.11 ʻOku tanumaki ia ʻi heʻetau lotu fakaʻahó, ako fakaʻaho ʻa e folofolá, fakakaukauloto fakaʻaho ki he lelei ʻa e ʻOtuá, fakatomala fakaʻaho, pea muimui fakaʻaho ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē pē ko e ʻikai fakatupu moʻui lelei ke tuku kotoa ʻetau meʻakaí ki he ʻaho Sāpaté pea maʻu fakaʻangataha ai ʻetau meʻakai ivi fakauiké, ʻoku ʻikai moʻui lelei fakalaumālie ke fakangatangata hono tanumaki ʻetau fakamoʻoní ki ha ʻaho pē taha ʻi he uiké.12

ʻI heʻetau fatongia ʻaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní,13 ʻoku tau maʻu ai ʻa e ivi fakalaumālie pea fakatupulaki ʻa e tui ʻoku fakavaʻe ʻia Sīsū Kalaisí, pea ʻoku hoko leva ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ko e uho ʻo e taumuʻa ʻetau moʻuí.14 ʻOku tupulaki foki ʻa e mālohí ʻi heʻetau feinga ke talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá mo fakatomalá. ʻOku fakafiefia ʻa e fakatomalá pea ʻoku fakaʻatā ai ke tau ako mei heʻetau ngaahi fehalākí, ʻa ia ko e founga ia ʻoku tau tupulaki taʻengata aí. Kuo pau ke ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻe mafuli ai hotau vaká pea tau tō ki he lolotó. ʻI he fakatomalá, te tau lava ʻo foki ki ʻolunga mo hoko atu, neongo pe ko e hā hono tuʻo lahi ʻetau toó.15 Ko e konga mahuʻingá ke ʻoua te tau foʻi.

Ko e konga hoko ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí ko e papitaisó, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e papitaiso ʻi he vai mo e, papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he hilifakinimá.16 Neongo ʻoku hoko tuʻo taha ʻa e papitaisó, ka ʻoku tau toutou fakafoʻou ʻetau fuakava ʻo e papitaisó ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻOku ʻikai fetongi ʻe he sākalamēnití ʻa e papitaisó, ka ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e konga naʻe fuofua fakahoko ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí—tuí mo e fakatomalá—mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.17 ʻI heʻetau toutou maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻetau moʻuí,18 ʻo hangē ko ia ʻi hono papitaiso mo hilifakinima kitautolú.19 ʻI heʻetau tauhi ʻa e fuakava ʻoku fakamatalaʻi ʻi he lotu sākalamēnití, ʻoku hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua.

ʻI hono tākiekina lahi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻetau moʻuí, ʻoku tau fakalakalaka mo toutou fakatupulaki ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. ʻOku liliu hotau lotó. ʻOku mōlia hotau natula ke fai koví. ʻOku lahi ange ʻetau loto-holi ke fai leleí kae ʻoua kuo tau loto pē “ke failelei maʻu ai pē.”20 Pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi fakalangi ʻoku fiemaʻu ke kātaki ki he ngataʻangá.21 Kuo tupulaki ʻetau tuí, pea tau mateuteu ke toe fakahoko ʻa e founga mālohi mo maʻá.

ʻOku fakaʻaiʻai foki kitautolu ʻe he ivi fakalaumālié ke tau fai ha ngaahi fuakava lahi ange mo e ʻOtuá ʻi he fale ʻo e ʻEikí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi fuakava lahí ʻo tohoakiʻi ke tau ofi ange kia Kalaisi pea fakafehokotaki mālohi ange kitautolu kiate Ia. ʻOku tau maʻu lahi ange Hono mālohí fakafou ʻi he ngaahi fuakava ko ʻení. Ke fakamahino, ʻoku ʻikai ko ha maʻuʻanga mālohi ʻa e ngaahi fuakava ʻi he papitaisó mo e temipalé. Ko e maʻuʻanga ʻo e mālohí ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku hanga ʻe he fakahoko mo tauhi ʻo e ngaahi fuakavá ʻo fokotuʻu ha founga ke vaka mai ai Hona mālohí ki heʻetau moʻuí. ʻI heʻetau moʻui fakatatau ki he ngaahi fuakava ko ʻení, ʻoku tau hoko ai ko e kau ʻea ki he meʻa kotoa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní.22 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamālohia ʻe he ivi ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e liliu hotau natula fakalangí ki hotau ikuʻanga taʻengatá, ka ʻoku fakaʻaiʻai foki kitautolu ai ke tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he ngaahi founga totonu.

Fakakaukau ki he founga naʻe tokoni mai ai ʻa e tokotaha fakahinohinó ʻi he mafuli hoku vaká. Naʻe ʻikai ke ne kaila mei he mamaʻó ʻo fehuʻi taʻeʻaonga ʻo pehē “Misa Lenilani, ko e hā ho meʻa ʻoku fai ʻi tahí?” Naʻe ʻikai ke ne ʻaʻalo mai ʻo lea ʻita mai, ʻo pehē, “Misa Lenilani, naʻe ʻikai ke ke mei ʻi he tūkungá ni kapau naʻá ke sino mālohi ange.” Naʻe ʻikai ke ne toho hoku kiʻi vaká lolotonga ʻeku feinga ke kaka ki ʻolungá. Pea naʻe ʻikai ke ne fakatonutonu au ʻi muʻa ʻi he kulupú. Ka naʻá ne fai mai ʻa e tokoni naʻá ku fiemaʻú ʻi he taimi naʻá ku fiemaʻu aí. Naʻá ne faleʻi au ʻi he taimi naʻá ku fie fanongo aí. Pea naʻá ne fai hono tūkuingatá ke fakalotolahiʻi au.

ʻI heʻetau ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau fai ha ngaahi fehuʻi taʻeʻaonga pe lea ʻaki ʻa e meʻa kuo mahinó. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻoku faingataʻaʻiá ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku nau faingataʻaʻia. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakamaau; ʻoku ʻikai tokoni pe tali lelei ʻetau fakamāú, pea ʻoku faʻa fakalavealoto ia ʻi he taimi lahi.

ʻE lava ke iku hono fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé ke tau fai ha fehālaaki fakamamahi, tautautefito kapau ʻoku tau pehē ʻoku tau angatonu ange ʻiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku hangē ʻa e fakafehoanaki peheé ko e melemo fakatuʻatamaki ʻi ha vai mita ʻe tolu23 hono lolotó, pea vakai atu ʻoku melemo mai ha taha ʻi he vai mita ʻe faá24 peá ke fakamāuʻi ia ʻoku lahi ange ʻene angahalá, ka ke ongoʻi lelei ange koe. Ka ko e fakamulitukú, ʻoku tau takitaha faingataʻaʻia pē. ʻOku ʻikai ha taha te ne maʻu ʻa e fakamoʻuí.25 He ʻikai ke tau teitei lava. Naʻe akoʻi ʻe Sēkope, ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Manatu, ʻo ka ʻosi [ʻetau] fakalelei ʻa [kitautolu] ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku ngata pea fou ʻi he ʻaloʻofa pē ʻa e ʻOtuá ʻa [hotau] fakamoʻuí.”26 ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻa e Fakalelei taʻe-fakangatangata ʻa e Fakamoʻuí, ʻikai ko ha konga pē.

ʻOku tau fiemaʻu kotoa ʻetau manavaʻofá, angaʻofá, mo e ʻofá ʻi heʻetau feohi mo e niʻihi kehé.27 Ko kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku nau “fiemaʻu ke ongoʻi ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ke fakahaaʻi ia ʻi [heʻetau] ngaahi leá mo e tōʻongá.”28 ʻI heʻetau ngāue fakaetauhí, ʻoku tau poupouʻi maʻu pē ʻa e niʻihi kehé mo tokoni. Neongo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke ne tali, ka ʻoku hokohoko atu ʻetau ngāue fakaetauhí ʻi heʻenau fakaʻataá. Kuo akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “ko e faʻahinga peheé te mou kei fai atu ʻa e tokoní ki ai; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo naʻa faifai pea nau tafoki mai ʻo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto-fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu; pea mou hoko ai ko e vaka ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu.”29 Ko e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ke fakamoʻui. Ko hotau fatongiá ke ʻofa—ke ʻofa mo ngāue fakaetauhi ʻi ha founga ʻoku ofi ange ai ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi fua ʻo e founga mālohi mo maʻa ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke toutou moʻui ʻaki ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí mo tupulaki hokohoko ʻi he ʻiloʻilo pau pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau fonongá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku mahuʻinga ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní; he ko ʻEne tokāteline ia. ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí, ʻoku tau laka ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá mo fakalotoa ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau ākonga faivelenga ʻo Sīsū Kalaisi. Te tau lava ʻo hoko ko e kau ʻea ʻi he puleʻanga ʻo e Tamai Hēvaní, ʻa ia ko e tumutumu ia ʻo hono moʻui faivelenga ʻaki ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.