Konifelenisi Lahi
ʻE Lelei ʻa e Meʻa Kotoa Pē Koeʻuhí ko e Ngaahi Fuakava ʻo e Temipalé
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


ʻE Lelei ʻa e Meʻa Kotoa Pē Koeʻuhí ko e Ngaahi Fuakava ʻo e Temipalé

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ngaahi fuakava kuó ke fai pe te ke lava ʻo fai ʻi he temipalé.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo hoko ʻa e fakatahaʻanga ko ʻeni ʻo e konifelenisi lahí ko ha taimi toputapu ia kiate au. ʻOku ou houngaʻia ʻi he fatongia ke lea ki ha Kāingalotu ʻe lauimiliona mo hotau ngaahi kaungāmeʻa ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kimoutolu.

ʻI he taʻu ʻe 50 tupu kuohilí, naʻá ku maʻu ai ʻa e faingamālie ke hoko ko e palesiteni ʻo e Ricks College ʻi Lekisipoki, ʻAitahō. Naʻá ku fakaʻuli atu mo hoku uaifi ko Kefí ʻi he pongipongi ko e ʻaho 5 ʻo Sune 1976, mei Lekisipoki ki he Temipale Idaho Falls ke kau atu ki ha sila ʻo ha kaungāmeʻa mamae. ʻI heʻema maʻu ha fānau tangata kei iiki ʻe toko fā ʻi ʻapi ʻi he taimi ko iá, naʻe toki malava pē ke ma ʻalu ki he temipalé ʻo ka ʻi ai ha tokotaha toʻotama loto-toʻa ke tokoni! Naʻá ma tuku ʻema kiʻi fānau pelepelengesí ke ne tokangaʻi ka ma fakaʻuli nounou ʻi ha miniti ʻe 30.

Naʻe fakaofo ʻema aʻusia ʻi he temipalé ʻi he ʻaho ko iá, ʻo hangē pē ko ʻene faʻa pehē kimuʻá. Ka ʻi he hili ʻa e sila ʻi he temipalé—pea ʻi heʻema teuteu ke foki ki ʻapí—naʻá ma fakatokangaʻi ha kau ngāue temipale tokolahi mo ha kau pataloni ʻoku nau pōtalanoa loto-tailiili pē ʻi he feituʻu tataliʻanga ʻo e temipalé. Naʻe taimi siʻi pē kuo talamai ʻe ha taha ʻo e kau ngāue ʻi he temipalé kuo holafa ʻa e Fakatafenga Vai Tītoni (Teton Dam) naʻe toki langa foʻou ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo ʻAitahoó! Naʻe laka hake ʻi he kālani vai ʻe 80 pilioná (kiupiki mita ʻe 300 miliona) naʻe tafe ʻi he fakatafenga vaí pea tafe atu ki ha ngaahi teleʻa ofi mai ʻa ia naʻe sikuea maile ʻe 300 (sikuea kilomita ʻe 775). Kuo lahi ha konga ʻo e kolo ko Lekisipokí naʻe tāfea, pea tafia atu ai mo ha ngaahi ʻapi mo ha ʻū meʻalele. Naʻe mole fakafokifā pē ha vahe tolu ʻe ua ʻo e ngaahi ʻapi ʻo e kakai ʻe toko 9,000 naʻe nofo aí.1

Hangē ko ia ʻoku mou fakakaukau ki aí, naʻá ma hohaʻa leva ʻi he taimi ko iá ki he tuʻunga malu ʻo siʻema fānau ʻofeiná, fānau ako mo e kau ngāue ʻe laungeau ʻi he ʻunivēsití, pea mo ha tukui kolo naʻá ma ʻofa ai. Naʻe siʻi hifo ʻi he maile ʻe 30 (50 km) ʻema mamaʻo mei ʻapí, ka ʻi he ʻaho ko ʻení, kimuʻa ʻaupito ia pea ʻi ai ʻa e telefoni toʻotoʻó mo e pōpoaki telefoní, naʻe ʻikai ha founga ke ma fetuʻutaki ai ʻi he taimi pē ko iá ki heʻema fānaú, pe te ma lava pe ā ʻo fakaʻuli foki mei ʻAitahō Folo ki Lekisipoki, he naʻe tāpuni kotoa ʻa e ʻū halá.

Ko e fili pē ke ma faí ko e nofo ʻi he pō ko iá ʻi ha mōtele ʻi ʻAitahō Folo. Naʻá ma tūʻulutui fakataha mo Kefi ʻi homa loki ʻi he mōtelé ʻo tautapa ʻi he loto-fakatōkilalo ki he Tamai Hēvaní ke Ne maluʻi ʻema kiʻi fānaú pea mo e niʻihi kehe ʻe lauiafe tupu naʻe uesiatamaki ʻi he meʻa fakaloloma naʻe hokó. ʻOku ou manatuʻi ʻa e felueʻaki holo pē ʻa Kefi ʻo aʻu ki he hengihengí ʻi heʻene loto-hohaʻa ki heʻene fānaú. Neongo ʻeku loto-hohaʻá, ka naʻá ku lava pē ʻo maʻu ha nonga peá u tō ʻo mohe.

Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa mei ai kuo fafangu mai hoku hoa ʻofaʻanga taʻengatá ʻo pehē mai, “Hale, ʻoku anga fēfē hoʻo lava ʻo mohe ʻi he taimi pehení?”

Naʻe mahinongofua ʻa e ngaahi leá ni ki hoku lotó mo e ʻatamaí. Naʻá ku talaange ki hoku uaifí: “Kefi, neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko e temipalé. Kuó ta fai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pea kuo tau ʻosi sila ko ha fāmili taʻengata.”

ʻI he momeniti ko iá, naʻe hangē naʻe fakamahino mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ki homa lotó mo e ʻatamaí ha meʻa naʻá ma ʻosi ʻiloʻi pē ʻoku moʻoni: kuo haʻi fakataha kimaua ko ha husepāniti mo e uaifi ʻe he ngaahi ouau ʻo e silá, ʻa ē ʻoku maʻu ʻi he fale pē ʻo e ʻEikí pea ʻoku fakahoko ʻaki ʻa e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea kuo silaʻi mo ʻema fānaú kiate kimaua. Naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke ma manavasiʻi, pea naʻá ma ongoʻi houngaʻia kimui ange ʻi he ʻiloʻi naʻe malu pē ʻema fānau tangatá.

Mahalo ʻoku fakatātaaʻi lelei taha ʻe he fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ʻa e ongo naʻá ma maʻu mo Kefi ʻi he pō fakangalongataʻa ko iá. “ʻE lava ke hoko mai kiate kitautolu ʻi heʻetau hū ki he temipalé, ha ʻelemēniti ʻo e tuʻunga fakalaumālié mo ha ongoʻi nonga. … Te tau maʻu ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai: ‘ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú. … ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia [Sione 14:27].ʼ”2

Kuo tāpuekina au ke u ongoʻi ʻa e nonga ko iá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou hū ai ki he temipale toputapú. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fuofua ʻaho naʻá ku hū ai ki he Temipale Salt Lake. Naʻá ku kei talavou.

Naʻá ku sio hake ki ha ʻaofi hinehina māʻolunga naʻá ne ʻai ʻa e lokí ke maama ʻaupito ʻo hangē naʻe fakaava ia ki he langí. Pea ʻi he momeniti ko iá, naʻe haʻu ai ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi lea mahino ko ʻení: “Kuó u ʻosi ʻi he feituʻu maama ko ʻení kimuʻa.” Ka ʻi he taimi pē ko iá naʻe ongo mai ki heʻeku fakakaukaú, ʻo ʻikai ʻi hoku leʻo ʻoʻokú, ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “ʻIkai, kuo teʻeki ʻaupito ke ke ʻi he feituʻu ko ʻení. ʻOkú ke manatuʻi ʻe koe ha momeniti kimuʻa pea fanauʻi koé. Naʻá ke ʻi ha potu toputapu ʻo hangē pē ko ʻení ʻa ia ʻe hāʻele mai ki ai ʻa e ʻEikí.”

Kāinga, ʻoku ou fakamoʻoni ʻi he loto-fakatōkilalo ko e taimi te tau ō ai ki he temipalé, ʻe lava ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e natula taʻengata ʻo hotau laumālié, ko hotau vā fetuʻutaki mo e Tamaí mo Hono ʻAlo fakalangí, pea mo ʻetau fakaʻamu taupotu taha ke foki ki hotau ʻapi fakalangí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he ngaahi lea konifelenisi kimui ní:

“Ko e feituʻu malu taha ke te ʻi ai fakalaumālié ke moʻui ʻi loto ʻi hoʻo ngaahi fuakava fakatemipalé!”

“Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau tui ki ai mo e talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kakai fuakavá ʻoku fakatahaʻi ia ʻi he temipalé.”3

“Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava … ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.”4

Naʻá ne toe akoʻi ʻo pehē, “ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá. Ko hono moʻoní, ko kinautolu kotoa pē kuo nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe.”5

ʻI he malumalu ʻo e tuʻunga fakatakimuʻa fakalaumālie ʻa Palesiteni Nalesoní, kuo fakavaveʻi ai ʻe he ʻEikí, pea ʻe hokohoko atu ke Ne fakavaveʻi, ʻa e langa ʻo e ngaahi temipalé ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻE fakafaingamālieʻi heni ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí pea mo fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú. Ko e feʻunga mo taau ko ia ke fai ha ngaahi fuakava toputapú ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ʻoku fakahoko tuʻo taha pē ka ko ha sīpinga ia ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Kuo folofola ʻe he ʻEikí ʻe kau kotoa ki ai ʻa hotau lotó, mālohí, ʻatamaí, mo e iví.6

ʻE lava ʻe he toutou kau atu ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻo fakatupu ha sīpinga ʻo e līʻoa ki he ʻEikí. ʻI hoʻo tauhi ho ngaahi fuakava fakatemipalé mo manatuʻi kinautolú, ʻokú ke fakaafeʻi ai ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne fakatou fakamālohia mo fakahaohaoaʻi koe.

ʻE lava leva ke ke aʻusia ha ongo ʻo e maama mo e ʻamanaki lelei ʻokú na fakamoʻoniʻi atu ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofá. ʻE faifai pē peá ke ʻiloʻi ko e fuakava kotoa pē mo e ʻOtuá ko ha faingamālie ia ke ke ʻunu ke ofi ange ai kiate Ia, ʻa ia ʻe fakatupu leva ai ha holi ʻi ho lotó ke ke tauhi ʻa e ngaahi fuakava fakatemipalé.

Kuo ʻosi palōmesi mai kiate kitautolu, “Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú.”7

ʻOku fakafou ʻi he ngaahi fuakava ʻo e sila ʻi he temipalé ʻa ʻetau lava ʻo maʻu ʻa e fakapapau ko ia ʻe hoko atu ʻa e ngaahi fehokotaki ʻofa fakafāmilí ʻi he hili ʻa e maté pea tolonga ʻo taʻengata. Ko hono fakaʻapaʻapaʻi ko ia ʻa e ngaahi fuakava ʻo e nofomalí mo e fāmilí naʻe fakahoko ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá, ʻe maʻu ai ha maluʻi mei he nunuʻa kovi ʻo e siokitá mo e hīkisiá.

ʻE toki lava pē ke fetauhiʻaki ʻa e tuongaʻané mo e tuofefiné ʻi hoʻo fāifeinga maʻu pē ke tataki ho fāmilí ʻi he founga ʻa e ʻEikí. ʻOange ha faingamālie maʻá e fānaú ke nau takitaha lotua ai kinautolu. ʻAi ke ke ʻiloʻi vave ʻa e ngaahi kamataʻanga ʻo ha fekeʻikeʻi, pea fakatokangaʻi lelei ʻa e ngaahi ngāue ʻo e tokoni taʻesiokitá, tautautefito ʻiate kinautolu peé. ʻI he taimi ʻoku felotuaʻaki mo fetokoniʻaki ai ʻa e fānaú, ʻe fakavaivaiʻi mo liliu honau lotó kiate kinautolu mo ʻenau mātuʻá.

Ko e konga ia ʻo e meʻa naʻe fakamatalaʻi ʻe Malakai ʻi heʻene tomuʻa fakahā ʻa e haʻu ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá: “Te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene hāʻele maí.”8

ʻE hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e loto-mamahí kiate kitautolu kotoa. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻe hao mei he “tolounua [ʻo e] kakanó.”9 Ka, ʻi heʻetau ō ki he temipalé mo manatuʻi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe lava ke tau mateuteu ke maʻu ha fakahiniohino fakataautaha mei he ʻEikí.

ʻI he taimi naʻá ma mali pea sila ai mo Kefi ʻi he Temipale Logan Utah, naʻe fakahoko ʻe he ʻAposetolo ko ʻEletā Sipenisā W. Kimipoló ʻema silá. ʻI he ngaahi lea siʻi naʻá ne lea ʻakí, naʻá ne fakahoko mai ai ʻa e akonaki ko ʻení: “Hale mo Kefi, mo moʻui koeʻuhí ko e taimi pē ʻe hoko mai ai ʻa e uí, ʻe faingofua pē hoʻomo ʻalú.”

ʻI he kamatá, naʻe ʻikai ke mahino kiate kimaua ʻa e ʻuhinga ʻo e faleʻi ko iá, ka naʻá ma fai homa lelei tahá ke moʻui ʻi ha founga te ma mateuteu ai ke ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he taimi pē ʻe hoko mai ai ʻa e uí. Hili haʻama nofomali ʻi ha meimei taʻu ʻe 10, naʻe fai mai ha ui taʻe-ʻamanekina mei he Komisiona ʻo e Ako ʻa e Siasí, ko Niila A. Mekisuele.

Naʻe hoko ʻo moʻoni ʻa e faleʻi naʻe fai mai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi he temipalé ke lava ʻo “faingofua pē [ʻema] ʻalú.” Naʻá ku maʻu mo Kefi ha telefoni ke ma hiki mei ha meʻa naʻe hangē ko e tūkunga totonu ia ʻo e fāmilí ʻi Kalefōniá, ke ngāue ʻi ha uiuiʻi ʻi ha feituʻu naʻe ʻikai haʻaku ʻilo ki ai. Neongo ia, ka naʻe mateuteu homa fāmilí ke mavahe koeʻuhí he naʻe mamata ha palōfita, ʻi ha temipale māʻoniʻoni, ko ha feituʻu ʻo e fakahaá, ki ha meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú ʻa ia naʻe teuteuʻi kimaua ki ai.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo e ngaahi fuakava kuó ke fai pe te ke lava ʻo fai ʻi he temipalé. Neongo pe ko e fē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ʻo e fuakavá, ka ʻoku ou tapou atu ke ke fakafeʻungaʻi koe peá ke ʻai ke ke malava ʻo ʻalu ki he temipalé. ʻAlu maʻu pē ki he temipalé ʻo fakatatau mo ho ngaahi tūkungá. Fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapu mo e ʻOtuá Te u lava ʻo fakapapauʻi atu ʻa e moʻoni tatau naʻá ku vahevahe mo Kefi ʻi he vālenga ʻo e poó ʻi he meimei taʻu ʻe nimangofulu tupu kuohilí ʻi ha loki mōtele ʻi ʻAitahō Folo: “Neongo pe ko e hā ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ko e temipalé.”

ʻOku ou fakahā ʻeku fakamoʻoni fakapapau ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui pea ʻokú Ne taki Hono Siasí. Ko e ngaahi temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOku ou ʻofa ʻiate ia, pea ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu takitaha. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.