Konifelenisi Lahi
Ko e Ngaahi Temipalé, Ngaahi Fale ʻo e ʻEikí ʻOku ʻi he Ngaahi Feituʻu Lahi ʻi he Māmaní
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ko e Ngaahi Temipalé, Ngaahi Fale ʻo e ʻEikí ʻOku ʻi he Ngaahi Feituʻu Lahi ʻi he Māmaní

ʻI hoʻo haʻu moʻui taau mo faʻa lotu ki Hono fale māʻoniʻoní, ʻe lava ke fakateunga koe ʻaki Hono mālohí.

ʻOku mou saiʻia ʻi he ngaahi lea fakaʻofoʻofa naʻa tau toki hivaʻí? “[Te u fakamālohia koe, tokoniʻi koe mo fokotuʻu maʻu koe, … Pukepuke hake koe ʻe hoku nima māʻoniʻoní].”1 ʻOku fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kāingalotu ʻi he toʻu kotoa pē ʻi heʻenau omi ki Hono fale māʻoniʻoní. Mei Kinisasa ki Solikofeni ki Fukuoka ki ʻOkalani, ʻoku fili ai ʻa e toʻu tupú, ʻiate kinautolu pē, ke nau fakafonu ʻa e ngaahi faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé. ʻI he kuohilí, ko e tokolahi taha ʻo e kau ngāue ouau ʻofeiná naʻa nau matuʻotuʻa—ka ʻoku ʻikai ke toe pehē ia. ʻOku ʻi he tuliki kotoa pē ʻa e kau faifekau kuo uiuiʻi, kau faifekau ngāue tokoni, mo e kau ʻosi ngāue fakafaifekau. ʻOku tupulekina ʻi he funga ʻo e māmaní ha ongo ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu ki he fale ʻo e ʻEikí.

ʻI he taʻu pē ʻe taha kuo ʻosí, naʻe pehē ange ai ʻe ha kaumeʻa mamae ʻo e fāmilí ʻoku taʻu 95, naʻe nofo ʻi he matāfanga fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia naʻe akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻi ha taʻu ʻe 70, ki hono ʻofefiné, “ʻOku ʻou fie ʻalu mo koe ki he temipalé.”

Naʻe tali ange hono ʻofefiné, “Faʻē, ʻoku fiemaʻu ke ke ʻuluaki papitaiso.”

ʻĪmisi
Papitaiso ʻo ha fefine toulekeleka.

Naʻá ne tali ange leva, “Sai, ʻoku ou loto ke papitaiso au.” Naʻá ne papitaiso leva. Naʻe hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne hū ʻi he loto-ʻapasia ki he faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé. Pea kimuʻa siʻi pē ʻi he māhina kuo ʻosí, naʻá ne maʻu hono ʻenitaumení mo sila. “ʻOku fakalahi ʻe hotau ʻOtuá ʻa e poto mo e ʻilo ʻa e kakaí; ke nau tali ki Heʻene folofolá ʻo hao ai mei he kovi ʻo māmaní.”2

ʻĪmisi
Ko e fefine toulekeleka ʻi tuʻa ʻi he temipalé.

Kuó ke fifili nai pe ko e hā ka fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne palōfitá ke fakafonu ʻa māmani ʻi he taimí ni ʻaki Hono ngaahi temipale māʻoniʻoní?3 Ko e hā ka Ne foaki ai, ʻi he taimi pau ko ʻení, ʻa e koloa ne fiemaʻu ‘e Hono kakai ʻo e fuakavá ʻa ia ʻe malava ʻi heʻenau vahehongofulu toputapú ʻo langa ha ngaahi fale ʻo e ʻEikí ʻe laungeau?

ʻI he pongipongi ní, naʻe fakaʻaliʻali atu ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ha ʻata fakaʻofoʻofa ʻo e ngaahi temipale ʻoku lolotonga langa ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ma ʻi Filipaini kimuí ni mo Kefi. Fakakaukau ki he mana ko ʻení: Naʻe fakatapui ʻa e Temipale Manilá ʻi he 1984. ʻE taʻu ʻe 26 pea toki ʻosi ʻa e temipale hono uá ʻi Sepu Sití, ʻi he 2010. ʻI he taimi ní, ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe 14 mei ai, kuo langa, palani, pe teuteu ke fakatapui ha ngaahi temipale ʻe 11. Mei he tokelaú ki he tongá: ʻi Laoaka, Tukuekalao, Sanitiako, ʻEtaneta, ʻAlapanga, Naka, Takolopani, Iloilo, Pakoloto,Kakaiani ti Olo, mo Tavao. ʻOku fakaofo ke te mamata ki he ngaahi ngāue fakaofo ʻa e ʻOtuá!

ʻĪmisi
Ngaahi temipale ʻi Filipainí.

ʻI he tapa kotoa ʻo e kolopé, ʻoku toe ofi ange mai ʻa e ngaahi fale ʻo e ʻEikí kiate kitautolu. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻi hotau kuongá?

Ko e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí

Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí ko e ngaahi aho fakaʻosí, ʻe hoko ai ha ngaahi meʻa fakamamahi ʻi he ngaahi puleʻangá,4 “ʻe ʻofa ʻa e [kakaí] kiate kinautolu pē,”5 “ʻe moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē,”6 ʻe lahi fau ʻa e puputuʻú,7 pea “ʻe vaivai ʻa e loto ʻo e tangatá.”8 Kuo tau mamata tonu ʻi he vaivai ʻa e loto ʻo e kau tangatá mo e kau fefiné: ko e fakatauele ʻa e māmaní, ko e fakahohaʻa ʻa e ngaahi leʻo fakaolooló, ko e taʻe-tokanga ke fafangaʻi fakalaumālié, mo e ongosia ʻi he ngaahi fiemaʻu ʻo e tuʻunga fakaākongá.9 Mahalo kuó ke mamahi ʻi haʻo mamata ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai, naʻe lea fakamātoato ʻi ha vahaʻataimi fekauʻaki mo ʻene tui kia Sīsū Kalaisí, fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne loto-vilitaki ʻi hono langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka kuó ne hiki fakafokifā, fakataimi pē, mei heʻene tuí ʻo māmālohi ʻi he Siasí. Ko ʻeku faleʻi kiate koé ke ʻoua te ke fakatuʻatamaki! ʻOku lelei ʻa e meʻa kotoa. He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava ʻi he kau mo e ʻOtuá.10

ʻI he moveuveu mo e taʻe-tui ko ʻeni ʻi he māmaní naʻe kikiteʻí, naʻe palōmesi ai ʻa e ʻEikí ʻe ʻi ai ha kakai ʻo e fuakavá, ko ha kakai ʻe tatali loto-vēkeveke ki Heʻene toe hāʻele maí, ko ha kakai te nau tuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoni pea he ʻikai ke nau hiki mei honau tuʻungá.11 Naʻá Ne folofola fekauʻaki mo ha kakai angatonu ʻoku nau tekeʻi ʻa e ngaahi kākā ʻa e filí, fakatupulaki ʻenau tuí, fakakaukau fakasilesitiale, mo falala kakato ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻi he taimí ni Hano ngaahi temipale ʻe laungeau ke ofi ange kiate kitautolú? Koe ʻuhinga ʻe taha he kuó Ne talaʻofa te Ne fakamālohia mo tāpuekina ʻa ʻEne Kāingalotu ʻo e fuakavá ʻi he lotolotonga ʻa e moveuveu mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní, pea ʻoku fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá!

Ngaahi Talaʻofa mei he Temipale Ketilaní

ʻOku fakamālohia, fakafiemālieʻi, mo maluʻi fēfeeʻi kitautolu ʻe he ngaahi fale māʻoniʻoni ko ʻení? ʻOku tau maʻu ha tali ʻi he tautapa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní. Ko e temipale ʻeni naʻe hivaʻi ai ʻe he Kāingalotú ʻa e “Hiva fakamālō mo e kau ʻāngeló.”12 Naʻe hā tonu mai ai ʻa e Fakamoʻuí, pea hā mai mo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, ʻo foaki ʻa e ngaahi kī makehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí.13

ʻI he meʻa toputapu ko ʻeni naʻe hoko ʻi he Temipale Ketilaní, naʻe lotua ai ʻe he Palōfitá ke fakateunga ʻa e Kāingalotú ʻi he fale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí, ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ke ʻiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke tokangaʻi kinautolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló, pea ke nau tutupu hake ʻi he ʻEikí ʻo “maʻu hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”14 ʻOku fakakakato ʻa e ngaahi tautapa maʻongoʻonga ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau moihū faivelenga ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Fakateunga ʻAki ʻa e Mālohí

ʻI Hono falé, ʻoku fakakoloaʻi moʻoni kitautolu ʻaki ha mālohi fakalangi.15 ʻOku fakapapauʻi mo fakamālohia ʻa ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau ʻofa kiate Iá. ʻOku fakapapauʻi fakalaumālie mai hotau tuʻunga moʻoní pea mo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻuí.16 ʻI heʻetau faivelengá, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki ha maluʻi mei he ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi fakahohaʻá. ʻOku tau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi Heʻene hiki hake kitautolu mei hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahí. ʻOku fakateunga kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Ke ʻiate Kitautolu Hono Huafá

ʻI Hono fale māʻoniʻoní, ʻoku tau toʻo kakato ange ai Hono huafá kiate kitautolu. Ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau tui kiate Iá pea mo ʻetau loto-fiemālie ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau fai ha palōmesi toputapu ʻi he temipalé, ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi fuakavá, ke muimui kiate Ia ʻo taʻengata.

ʻĪmisi
Ko hono palasitaaʻi ʻo e Temipale Heber Valley Utah.

ʻOku fakaofo ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ni. ʻOku nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻi ha māmani ʻoku faingataʻa. Naʻe fakahoko ha fakataha mo e kakaí ʻi Hiipa Siti, ʻIutā, ke aleaʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo ha temipale naʻe palani ke langa. Naʻe fakafonu ʻe ha toʻu tupu ʻe toko tolungeau ʻa e taʻuʻanga meʻalele ʻi he tafaʻakí ke fakahaaʻi ʻenau poupou ki he temipale naʻe teu ke langá. Naʻe fakamatalaʻi loto-toʻa ʻe ha talavou ʻe taha, ʻi heʻene lea ki he kau taki fakapuleʻangá ʻi ha fakatahaʻanga naʻe ʻatā ki ha taha pē ʻe fie kau ki ai, “ʻOku ou fakaʻamu ke u mali ʻi he temipale ko ʻení. [ʻE tokoni ʻa e temipalé] ke u maʻa mo haohaoa.” Naʻe fakamatalaʻi ʻe he tokotaha kehe, ko e temipalé ko ha fakataipe ia ʻo e māmá mo e ʻamanaki leleí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau talavou mo e kau finemui ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻa ʻenau tali ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.17

ʻĪmisi
Ko e fakafonu ʻe he toʻu tupú ha paʻake ʻi Hiipa Siti.

Kau ʻĀngelo ʻi Hotau Lotolotongá

Naʻe lotu ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻi he Temipale Ketilaní ke “tokangaʻi ʻa [ʻEne Kāingalotú] ʻe [he] kau ʻāngeló.”18 ʻOku ou tui pau ʻoku hanga ʻe hono fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi ouau maʻa ʻetau ngaahi kuí ʻi he temipalé ʻo ʻomi ha fakamahino fiefia mo pau ʻoku hoko atu ʻa e moʻuí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Neongo ko ha konga lahi ʻo ʻetau ngaahi aʻusia ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻoku fuʻu toputapu ke vahevahe mo e kakaí, ka te tau lava ʻo vahevahe ha niʻihi. ʻI he taʻu ʻe fāngofulu kuohilí, lolotonga ʻema nofo ʻi Folōlitá, naʻá ma ō ai mo Kefi ki he temipale ʻi ʻAtalanitā, Siosiaá. ʻI he pō Pulelulu, ʻaho 9 ʻo Mē 1984, ʻi he ʻosi ʻema sēsini ʻi he temipalé, naʻe haʻu ha tokotaha ngāue ouau ʻo ʻeke mai pe ʻoku ʻi ai haʻaku taimi ke fakahoko ha foʻi ouau ʻinisitoli teuteu ʻe taha. Naʻe ʻikai ke u maheni mo e hingoa ʻo e tokotaha naʻá ku fakafofongaʻí. Ko hono hingoá ko ʻEliesa Keesi (Eleazer Cercy).

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fonu ʻa e temipalé ʻi he Kāingalotú. ʻI heʻeku teuteu ke fakahoko ʻeku ʻenitaumeni hono ua ʻo e ʻaho ko iá, naʻe ʻomai kiate au ʻa e hingoa ʻo e tokotaha te u fakafofongaʻí. Ko e meʻa naʻe fakaʻohovalé, he ko e hingoá ko e tokotaha tatau pē ia mei he pō kimuʻá, ko ʻEliesa Keesi. Naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he kakato ʻo e ʻenitaumení. Kimui ange ʻi he hoʻatā ko iá, lolotonga kei ʻi he temipalé pē, naʻe fakatokangaʻi ʻe Kefi ha kaumeʻa matuʻotuʻa ʻo e fāmilí, ko Sisitā Toli Fenanitesi, ʻa ia naʻá ne nofo ʻi he taimi ko ʻení ʻi ʻAtalanitā. Koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai ha kau mēmipa tangata ʻi hono fāmilí, naʻá ne kole mai pe ʻe lava ke u tokoni ʻi he silaʻi ʻo ʻene tangataʻeikí ki he ongomātuʻa ʻo ʻene tangataʻeikí. Ko e moʻoni naʻá ku ongoʻi lāngilangiʻia.

ʻI heʻeku tūʻulutui ʻi he muiʻi ʻōlitá ki he ouau toputapu ko ʻení, naʻá ku toe ongona ʻa e hingoa kuó u manatuʻi leleí, tangataʻeiki [ʻa Sisitā Fenanitesi], ko ʻEliesa Keesi. ʻOku ou tui moʻoni ka hili ʻa e moʻui ko ʻení, te u toe feʻiloaki pea mo fāʻofua mo ha tangata naʻe ʻiloa ʻi heʻene moʻui fakamatelié ko ʻEliesa Keesi.

ʻOku ʻomi ʻe he konga lahi ʻo ʻetau ngaahi aʻusia ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻa e fiefia ʻi he nonga mo e fakahā fakalongolongo ʻoku mahulu ange ia ʻi ha tokoni fakaofo. Ka ke mou ‘iloʻi fakapapau: ʻoku tokangaʻi kitautolu ʻe he kau ʻāngeló!

Ko Ha Kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻi hono hilifakinima kitautolu ko e mēmipa ʻo e Siasí. ʻI heʻetau maʻu ʻi he moʻui taau ʻa e maá mo e vaí ʻi he uike takitaha ko ha fakamanatu ʻo hotau Fakamoʻuí, ʻoku talaʻofa mai ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié.19 ʻI heʻetau omi loto-fiemālie ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻa e potu māʻoniʻoni taha ʻi māmaní, ʻoku tau tupulaki ai ʻi he ʻEikí mo lava ʻo “maʻu [lahi ange] ʻa hono kakato ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”20 ʻI he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e nonga mo e fiefia pea mo ha ʻamanaki lelei ʻoku ʻikai mafakamatalaʻi.21 ʻOku tau maʻu ʻa e ivi ke kei hoko ko ʻEne kau ākonga neongo ʻetau mavahe mei he ngaahi potu māʻoniʻoní.

Kuo fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻE fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻi ko Sīsū Kalaisí ha niʻihi ʻo ʻEne ngaahi ngāue [kāfakafa] tahá ʻi he taimí ni mo e taimi te Ne toe hāʻele mai aí. Te tau sio ki ha ngaahi fakaʻilonga fakaofo ko e ʻOtua ko e Tamaí mo … Sīsū Kalaisí … ʻokú Na puleʻi ʻa e Siasí ni ʻi he [fakaʻeiʻeiki] mo e nāunau.”22 Ko e ʻi māmaní ʻa e ngaahi fale ʻo e ʻEikí ko ha ngāue kāfakafa ia mo ha fakaʻilonga fakaofo.23

ʻE hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, kapau ʻoku tau malava pea kuo teʻeki ai ke tau fakalahi ʻetau ō ki he temipalé, tau kumi maʻu pē muʻa ha taimi ke moihū ai ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Tau lotua muʻa ʻa e ngaahi temipale kuo ʻosi fanongonongó, ke lava ʻo fakatau mai ʻa e ngaahi kelekelé, ke tali ʻe he ngaahi puleʻangá ʻa e ngaahi palaní, ke mamata ʻa e kau ngāue mohu talēnití ki hono fakalahi ʻenau ngaahi meʻafoakí, pea ke ʻomi ʻe he ngaahi fakatapui toputapú ʻa e fakangofua ʻa e langí pea mo e ʻaʻahi mai ʻa e kau ʻāngeló.

Ngaahi Talaʻofá

Ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou omi ʻi he tuʻunga taau mo faʻa lotu ki Hono fale māʻoniʻoní, ʻe fakateunga kimoutolu ʻaki Hono mālohí, ʻe ʻiate kimoutolu ʻa Hono huafá, ʻe tokangaʻi kimoutolu ʻe Heʻene kau ʻāngeló, pea te mou tupulaki ʻi he tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí, “Ko e tangata kotoa pē ʻe liʻaki ʻene ngaahi angahalá pea haʻu kiate au, ʻo ui ki hoku hingoá, pea talangofua ki hoku leʻó, mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te ne mamata ki hoku matá pea ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai.”24 ʻOku lahi ha ngaahi founga kehekehe ke mamata ai ki he fofonga ʻo Kalaisí, pea ʻoku ʻikai ha potu ʻe toe lelei ange ka ʻi Hono fale māʻoniʻoní.25

ʻI he ʻaho ko ʻeni ʻo e puputuʻú mo e moveuveú, ʻoku ou fakamoʻoni ko e temipalé ko Hono fale māʻoniʻoní ia pea ʻe tokoni ia ke tauhi kitautolu, maluʻi kitautolu, mo teuteu kitautolu ki he ʻaho nāunauʻia ʻe toe hāʻele mai ai hotau Fakamoʻuí mo ʻEne kau ʻāngelo māʻoniʻoní, ʻi he fakaʻeiʻeiki, mālohi, mo e nāunauʻia lahi. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “ʻE Kāinga Kuo Langa Ha Tuʻunga,” Ngaahi Himí, fika 37.

  2. “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” Ngaahi Himí, fika 2.

  3. ʻOku lolotonga ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 182 ʻoku ngāue ʻi he funga ʻo e māmaní. Ono ʻoku lolotonga fakaleleiʻi. Fitu ʻoku tali ke fakatapui mo e taha ʻoku tali ke toe fakatapui. ʻOku ʻi ai ha temipale ʻe 45 ʻoku kei langa mo ha temipale ʻe 94 makehe kuo ʻosi fanongongongo pe ʻoku lolotonga palani mo tā honau palaní.

  4. Vakai, Luke 21:10.

  5. 2 Tīmote 3:2.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:91.

  7. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “ʻOku tatau pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kiate au mo koe ʻo hangē pē ko e fohe ʻulí ki ha vaka. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ke tau ʻilo hotau halá mo tuʻu maʻu, tuʻu ʻaliʻaliaki mo taʻe-lava ke ueʻi ke ʻoua naʻa tau fakahoko ha ngaahi fehālaaki ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi pole mo e ngaahi fakakaukau fakapuputuʻu ʻo e ngaahi ʻaho ní” (“Ko e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo ʻEku Ongoongoleleí,” Liahona, Mē 2021, 126).

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:26.

  9. “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au” (Mātiu 16:24).

  10. Vakai, Luke 1:37.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8.

  12. Ngaahi Himí, fika 2.

  13. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110. Kimuʻa ʻi he taimi ko ʻení, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo hono ngaaki kií, pea naʻá ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo hono ngaahi kií mei he kau ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sione (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13:1; 27:12–13).

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:15; vakai foki, veesi 22.

  15. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni,: “ʻE lava ʻa e temipalé ʻo tokoni ki heʻetau feingá. ʻOku fakakoloaʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá, ʻo tau malava ai ke ikunaʻi ʻa Sētane, ko e tupuʻanga ʻo e fakakikihi kotoa pē” (“Fiemaʻu ha Kau Faʻa Fakalelei,” Liahona, Mē 2023, 101).

  16. Vakai, Russell M. Nelson, “Ngaahi Fili ki he Taʻengatá” (fakataha lotu fakaemāmāni lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 15 Mē 2022), Gospel Library.

  17. Elder Colin Stauffer, tohi fakataautaha, Jan. 30, 2024.

  18. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22.

  19. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79.

  20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:15.

  21. Vakai, Loma 15:13.

  22. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96.

  23. Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, “ʻE laungeau ʻa hotau ngaahi temipalé pea lauafe mo e kakai tangata mo fafine te nau ngāue fakafofonga ai maʻanautolu kuo pekia ʻoku teʻeki ai hanau faingamālie ke fanongo mo talangofua ki he Ongoongoleleí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 361). Pea naʻe pehē ʻe ʻEselā Tafu Penisoni: “Naʻe kikiteʻi ʻe kinautolu naʻe muʻomuʻa ʻiate kitautolú ʻe ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻa e ngaahi temipalé ʻi he ngaahi potufonua ʻo ʻAmelika Tokelaú mo ʻAmelika Tongá, ʻa e ngaahi ʻotu motu ʻo e Pasifikí, ʻIulope, mo e ngaahi feituʻu kehé. Kapau ʻoku fiemaʻu ʻa e ngāue faifakamoʻui ko ʻení ke fakahoko ʻi he tuʻunga kuo pau ke ʻi aí, ʻe fiemaʻu ha ngaahi temipale ia ʻe laungeau” (The Teachings of Ezra Taft Benson [1988], 247).

  24. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:1.

  25. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita B. Haiti:

    “Ko e moʻoni kuo mamata ha niʻihi ki he Fakamoʻuí, ka ʻi he taimi ʻe vakai ai ha taha ki he tikisinalé, ʻokú ne ʻilo ʻoku lahi e ngaahi fakaʻuhinga ki he foʻi lea ko e mamatá, hangē ko e ʻilo kau kiate Iá, faʻa ʻiloʻilo kau kiate Iá, ko hono ʻiloʻi Ia mo ʻEne ngāué, ʻa Hono mahuʻingá, pe ko hono maʻu ha mahino kiate Iá.

    “ʻOku ‘atā e fakamaama fakalangi mo e ngaahi tāpuaki peheé maʻatautolu kotoa” (“Temples and Work Therein,” Ensign, Nov. 1990, 61).