Konifelenisi Lahi
Ui, Kae ʻOua ʻe Tō
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ui, Kae ʻOua ʻe Tō

Kapau te tau ui ki he ʻOtuá, ʻoku ou fakamoʻoni atu he ʻikai ke tau tō.

ʻOku ou fie kamata ʻi he ʻahó ni ʻaki ʻeku fakamoʻoni ki he fakapapau kakato ʻi hoku lotó ʻoku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau lotú pea ʻokú Ne tali ia ʻi ha founga fakafoʻituitui.

ʻI ha māmani ʻokú ne foua ʻa e ngaahi taimi ʻo e taʻepaú, mamahí, siva e ʻamanakí, mo e loto-mamahí, mahalo te tau ongoʻi fakahehema ke fakafalala lahi ange ki he ivi malava fakafoʻituituí mo e meʻa ʻoku tau saiʻia aí, kae pehē ki he ʻilo mo e malu ʻoku maʻu mei he māmaní. ʻE ala fakatupu ʻe he meʻá ni ke tau tukunoaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoni moʻoni ʻo e fakafiemālie mo e poupou ʻe lava ke ne fakafepakiʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelie ko ʻení.

ʻĪmisi
Loki falemahaki.

ʻOku ou manatuʻi ha taimi naʻe fakatokoto falemahaki ai au ʻi ha fokoutua, pea naʻe faingataʻa ia kiate au ke u mohe. Ko e taimi naʻá ku tāmateʻi ai ʻa e māmá pea fakapoʻuli ʻa e lokí, naʻá ku sio ki ha fakaʻilonga naʻe tapa mei he ʻaofí ʻi muʻa ʻiate au naʻe pehē, “Ui, kae ʻoua ʻe tō.” Naʻá ku ʻohovale, he naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he ʻaho hono hokó ʻa e pōpoaki tatau naʻe toutou ʻasi ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e lokí.

ʻĪmisi
Fakatokanga ke ui, kae ʻoua ʻe tō.

Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e pōpoaki ko iá? Ko e taimi naʻá ku ʻeke ai ki he nēsí fekauʻaki mo iá, naʻá ne pehē mai, “Ko e ʻai ke fakaʻehiʻehi mei he hoko ha palopalema te ne ala fakalahi ʻa e mamahi kuó ke ʻosi maʻú.”

Ko e natula ʻo e moʻui ko ʻení, ʻokú ne ʻomi ha ngaahi aʻusia fakamamahi, ko ha niʻihi ko e anga totonu ia hotau sino fakamatelié, ko ha niʻihi ʻoku tupu ia mei hotau ngaahi vaivaí pe faingataʻaʻiá, ko ha niʻihi ko e tupu ia mei he founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe ha niʻihi kehe ʻenau tauʻatāina ke filí, pea ko ha niʻihi ko e tupu ia mei heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí.

ʻOku ʻi ai ʻapē ha palōmesi ʻe toe mālohi ange ʻi he meʻa naʻe fakahoko tonu ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola, “Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki,” pe ui, “pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu”?1

Ko e lotú ko e founga ia ʻo e fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau lava ai ʻo “ui kae ʻoua ʻe toó.” Neongo ia, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tūkunga te tau ala fakakaukau ai kuo ʻikai ongona ʻa e uí koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha tali vave pe ko ha tali ʻe fakatatau mo ʻetau ʻamanakí.

ʻOku fakaiku ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he loto-hohaʻá, mamahí, pe siva e ʻamanakí. Kae manatuʻi ʻa e fakahaaʻi ʻe Nīfai ʻa e tui ki he ʻEikí, ʻi heʻene pehē, “Ko e hā nai ʻoku ʻikai ai te ne fakahinohinoʻi au ke u foʻu ha vaká?”2 Taimi ní, ʻoku ou fehuʻi atu kiate kimoutolu, ko e hā ʻoku ʻikai fakahinohinoʻi ai kimoutolu ʻe he ʻEikí, ke ʻoua te mou toó?

Ko e falala ki he ngaahi tali ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻuhinga ia ke tali ʻa e kehekehe ʻEne ngaahi foungá mei haʻatautolú3 pea “kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimi.”4

Ko e ʻilopau ko ia ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa mo ʻaloʻofá, ʻoku totonu ke hoko ia ko e fakaʻaiʻai ke “ui” ai ʻi ha lotu tāumaʻu mo e tōʻonga ʻo e “lotu maʻu ai pē, pea ʻoua naʻa fiu; … koeʻuhí ke ʻaonga ʻa [ʻetau] ngāué ki [hotau] laumālié.”5 Fakakaukau ki he ongo ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi te tau takitaha lotu ai ʻi he fakatōkilalo ʻi he huafa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou tui, ʻoku fakahaaʻi ha mālohi mo e angaʻofa maʻongoʻonga ʻi he taimi ʻoku tau fai ai iá!

ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e niʻihi naʻe ui ki he ʻOtuá koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau toó. Lolotonga ʻa e fehangahangai ʻa Hilamani mo ʻene kau taú mo e faingataʻá, naʻa nau ui ki he ʻOtuá, ʻo lilingi atu honau laumālié ʻi he lotu fakamātoato. Naʻa nau maʻu ha fakapapau, nonga, tui, mo ha ʻamanaki lelei, ʻo nau maʻu ai ʻa e loto-toʻa mo e loto-fakapapau kae ʻoua kuo nau ikuʻi ʻenau taumuʻá.6

Fakakaukau angé ki he founga naʻe mei ui ai ʻa Mōsese ʻo tautapa ki he ʻOtuá ʻi heʻene ʻilo ʻokú ne ʻi he vahaʻa ʻo e Tahi Kulokulá mo e kau ʻIsipité ʻoku fakaofi atu ke ʻohofi kinautolú, pe ko ʻĒpalahame ʻi heʻene talangofua ki he fekau ke feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké.

ʻOku ou ʻiloʻi pau kuo mou ʻosi takitaha maʻu pe te mou maʻu ha aʻusia ʻe hoko ai ʻa e uí ko e tali ke ʻoua ʻe toó.

ʻI he taʻu ʻe tolungofulu kuohilí, lolotonga ʻeku teuteu mo hoku uaifí ki heʻema mali fakapuleʻangá mo ʻema mali temipalé, naʻá ma maʻu ha telefoni naʻe talamai ai kuo kaniseli ʻa e mali fakapuleʻangá he naʻe fai ha fakahāhāloto. Naʻá ma maʻu ʻa e telefoní ʻi ha ʻaho ʻe tolu kimuʻa pea fai ʻa e ouaú. Hili haʻama toutou feinga ʻi ha ngaahi ʻōfisi kehe kae ʻikai pē maʻu ha ʻapoinimeni ʻe faingamālié, naʻe kamata ke ma ongoʻi loto-mamahi mo veiveiua pe te ma toe lava ʻo mali hangē ko ʻema palaní.

Naʻá ku “ui” mo hoku kaumeʻa naʻá ma teu malí ki he ʻOtuá ʻaki homa lotó kotoa ʻi he lotu. Naʻe fāifai pea talamai ʻe ha taha ha ʻōfisi ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he tuʻa kolo ʻo e kolo lahí, naʻe pule fakavahe ai hano maheni. Naʻe ʻikai ha toe momou, naʻá ma ō leva ʻo kole kiate ia pe ʻe lava ke ne fai ʻema malí. Naʻá ma fiefia heʻene loto ki ai. Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe heʻene sekelitalí kuo pau ke ma maʻu ha tohi fakamoʻoni ʻi he kolo lahí pea ʻoange kotoa ʻa e ʻū meʻa fakapepá kimuʻa ʻi he 12 hoʻatā ʻo e ʻaho hono hokó.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ma hiki atu ki he kiʻi koló ʻo ō ki he ʻapitanga polisí ke kole ʻa e ʻū meʻa fakapepa naʻe fiemaʻú. Naʻe fakaʻohovale kiate kimaua hono talamai ʻe he ʻōfisá he ʻikai ke ne ʻomai ʻa e ʻū pepá he kuo tokolahi ha kau mali kei talavou kuo nau hola mei honau ngaahi fāmilí ke mali fakapulipuli ʻi he kolo ko iá, ka naʻe ʻikai foki ko e meʻa ia naʻe hoko kiate kimauá. Naʻe toe hoko mai ʻa e manavasiʻí mo e loto-mamahí.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku ui fakalongolongo pē ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ʻoua naʻa [tō nounou ʻeku taumuʻá]. Naʻá ku maʻu ha ongo mahino ʻi heʻeku fakakaukaú ʻoku toutou pehē mai, “Lekomeni temipale, lekomeni temipale.” Naʻá ku toʻo hake leva ʻeku lekomeni temipalé ʻi he taimi pē ko iá ʻo mono ange ki he ʻōfisá, kae puputuʻu hoku kaumeʻa ʻokú ma teu malí.

Naʻá ma ʻohovale ʻaupito ʻi heʻema fanongo atu ki he pehē mai ʻa e ʻōfisá, “Ko e hā naʻe ʻikai ke mo talamai ai ko hoʻomo ōmai mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? ʻOku ou ʻiloʻi lelei homou siasí.” Naʻá ne kamata teuteu leva ʻa e meʻa fakapepá ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá ma toe ʻohovale lahi ange ʻi he mavahe ʻa e ʻōfisá mei he ʻapi polisí ʻo ʻikai haʻane toe lea maí.

Naʻe ʻosi atu ha miniti ʻe nimangofulu, kuo teʻeki pē ke ne foki mai. Ko e aʻu ia ki he 11:55 pongipongi, pea kuo pau ke ma fakahū ʻa e pepá ʻi he 12 ʻo e hoʻatā ko iá. Naʻe fakafokifā pē kuo ʻasi mai ʻa e ʻōfisá mo ha kiʻi kulī fakaʻofoʻofa ʻo talamai ko ha meʻaʻofa maʻamaua ʻi heʻema malí, peá ne foaki mai ia fakataha mo e ʻū meʻa fakapepá.

Naʻá ma lele leva ki he ʻōfisi ʻo e pule fakavahé fakataha mo ʻema ʻū pepá mo ʻema kiʻi kulī foʻoú. Naʻá ma fakatokangaʻi ha meʻalele fakapuleʻanga ʻoku lele hangatonu mai kiate kimaua. Naʻá ku tuʻu ʻi muʻa [ʻi he meʻalelé]. Naʻe tuʻu ʻa e meʻalelé, peá ma fakatokangaʻi atu ʻa e sekelitalí ʻi loto. ʻI heʻene sio maí, naʻá ne pehē mai leva, “Kātaki; naʻá ku tala atu ko e 12 hoʻatā. Kuo pau ke u ʻalu ʻo fai ha fekau ʻe taha.”

Naʻá ku fakavaivaiʻi au ʻi he fakalongolongo pē, ʻo ui ʻaki hoku lotó kotoa ki heʻeku Tamai Hēvaní, ʻo toe kole ha tokoni ke “ʻoua naʻá ku tō.” Naʻe fakafokifā pē ʻa e hoko ʻa e maná. Naʻe pehē mai ʻa e sekelitalí, “Kiʻi kulī fakaʻofoʻofa ʻokú mo maʻú. Te u maʻu nai ʻi fē ha kulī tatau maʻa hoku fohá?”

Naʻá ma tali vave atu, “Ko e ʻai ʻeni maʻau.”

Naʻe sio mai ʻa e sekelitalí kiate kimaua mo ʻene ʻohovalé peá ne pehē mai, “Sai, tau ō ki ʻōfisi ʻo fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu [ki hoʻomo malí].”

ʻI he ʻosi ha ʻaho ʻe ua mei ai, kuó ma mali fakapuleʻanga mo Kalo, hangē ko e palaní, pea naʻe silaʻi leva kimaua ʻi he Temipale Lima Peru.

Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ko e uí ko ha meʻa ia ʻo e tui mo e ngāue—ko e tui ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻokú Ne tali ʻetau lotú ʻo fakatatau mo Hono poto taʻe-fakangatangatá, pea ngāue leva ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku tau kolé. ʻE lava ke hoko ʻa e lotú—uí—ko ha fakaʻilonga ʻo ʻetau ʻamanaki leleí Ka ko e ngāue ʻi he ʻosi ʻa e lotú ko ha fakaʻilonga ia ʻoku moʻoni ʻetau tuí—ko ha tui ʻoku siviʻi ʻi he taimi ʻo e mamahí, ilifiá, pe siva e ʻamanakí.

ʻOku ou fokotuʻu atu ke mou fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Fakakaukau maʻu pē ko e ʻEikí ʻa hoʻo ʻuluaki fili ke maʻu ha tokoní.

  2. Ui, kae ʻoua ʻe tō. Tafoki ki he ʻOtuá ʻi he lotu fakamātoato.

  3. Hili hoʻo lotú, fai ʻa e meʻa kotoa te ke lavá ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki naʻá ke lotuá.

  4. Loto-fakatōkilalo ke talia ʻa e talí ʻo fakatatau mo ʻEne taimí mo ʻEne foungá.

  5. ʻOua ʻe tuʻu! Laka atu ai pē ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he lolotonga hoʻo tatali ki ha talí.

Mahalo naʻa ʻoku ʻi ai ha taha ʻi he taimí ni ʻokú ne ongoʻi hangē ka ne ka toó, koeʻuhí ko hono tūkungá, pea ʻokú ne fie ui ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene tautapa: “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? … ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú?”7

Naʻa mo e ngaahi tūkunga pehení, lotu ʻaki ʻa e “ivi fakalaumālié,” hangē ko ia naʻe akonaki ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní,8 he ʻoku ongona maʻu pē hoʻo ngaahi lotú!

Manatuʻi ʻa e himi ko ʻení:

Ke ke ʻā mei ho mohenga,

Fai haʻo lotu,

ʻI he huafa ʻo Sīsū.

Pea te Ne tataki tonu

Ko Ho fakaū

ʻO ka ke ka ongosia.

Lotu pē te ne lava.

Pea ka ke fakapoʻuli.

Lotu ke fai.9

ʻI heʻetau lotú ʻoku tau lava ai ʻo ongoʻi ʻa e ʻōʻōfaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa ē naʻá Ne fekau mai Hono ʻAlo Pē Taha Naʻe Fakatupú ke huʻi atu ʻetau kavengá, he koeʻuhí kapau te tau ui ki he ʻOtuá, ʻoku ou fakamoʻoni atu he ʻikai ke tau tō. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.