Konifelenisi Lahi
Lotu, ʻOkú Ne ʻI Ai
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Lotu, ʻOkú Ne ʻI Ai

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lotu ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní, lotu ke tupulaki ke hoko ʻo hangē ko Iá, pea lotu ke fakahaaʻi ʻEne ʻofá ki he niʻihi kehé.

ʻE kāinga, ʻoku ou fiefia ʻi heʻeku tali ki ha ueʻi ke lea ki he fānaú!

Fānau, tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē ʻi he māmaní, ʻoku ou fie vahevahe atu ha meʻa.

ʻOku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate koe! Ko ʻEne fānau koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe. ʻOkú Ne finangalo ke tāpuakiʻi koe. ʻOku ou lotua fakamātoato te mou ongoʻi ʻEne ʻofá.

ʻOku mou saiʻia he maʻu e meʻaʻofá? ʻOku ou fie lea atu kau ki ha meʻaʻofa matuʻaki mahuʻinga kuo foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koé. Ko e meʻaʻofa ʻo e lotú. Ko ha tāpuaki moʻoni ʻa e lotú! ʻOku tau lava ʻo talanoa ki he Tamai Hēvaní ʻi ha faʻahinga taimi, ʻi ha feituʻu pē.

ʻĪmisi
Sīsū mo e fānau.

ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻá Ne akoʻi kitautolu ke lotu. Naʻá Ne folofola, “Kole, pea te mou maʻu.”1

Ko e hā ha ngaahi meʻaʻofa te ke lava ʻo lotua? ʻOku lahi fau, ka ko e ʻaho ní ʻoku ou fie vahevahe ha meʻa ʻe tolu:

  1. Lotu ke ʻiloʻi.

  2. Lotu ke tupulaki.

  3. Lotu ke fakahaaʻi.

Tau talanoa leva ki he meʻa takitaha.

ʻUluakí, Lotu ke ʻIloʻi

Ko e hā e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke ʻiló?

ʻOku ʻi ai ha hiva fekauʻaki mo e lotú ʻoku hivaʻi ʻe he fānau Palaimeli ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku kamata ʻaki ia ha fehuʻi. ʻOku mou ʻilo nai e hiva ko iá? Kapau ne u toʻa moʻoni, te u hivaʻi atu ia!

“Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻi ai? ʻOkú ke ongoʻi nai siʻeku lotú?”2

Te mou ʻiloʻi fēfē ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní, neongo ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata kiate Iá?

Kuo fakaafeʻi kimoutolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke “fakahā hake ho lotó ki hoʻo Tamai Hēvaní. … Peá ke fakafanongo leva!”3 Fakafanongo ki he meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻi ho lotó mo haʻu ki ho fakakaukaú.4

ʻOku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ha sino nāunauʻia ʻo e kakano mo e hui pea ko Ia ʻa e Tamai ʻo ho laumālié. Koeʻuhí ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e mālohi kotoa pea ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa, te Ne lava ʻo ʻafioʻi kotoa ʻEne fānaú5 pea lava ʻo fanongo mo tali e lotu kotoa. Te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻiate koe ʻokú Ne ʻi ai pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe.

ʻI hoʻo ʻiloʻi ko ia ʻoku moʻoni ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate koé, te ke lava ʻo moʻui loto-toʻa mo ʻamanaki lelei! “Lotu, ʻokú Ne ʻi ai, lea, ʻoku fanongo mai.”6

Kuó ke ongoʻi tuenoa nai? ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he kei taʻu ono homa mokopuna fefine ko ʻEsilií, ko ia tokotaha pē naʻe ʻikai hano kaungāmeʻa ke na vaʻinga ʻi he malaʻe vaʻinga he akó. ʻI heʻene tuʻu ai mo ongoʻi ʻikai mahuʻinga mo taʻeʻiloá, naʻe haʻu ha fakakaukau pau kiate ia: “ʻOleva! ʻOku ʻikai ke u tuenoa! ʻOku ou maʻu ʻa Kalaisi!” Ne tūʻulutui hifo ʻa ʻEsilī he loto malaʻe vaʻingá, kūnima, pea lotu ki he Tamai Hēvaní. ʻI heʻene fakaʻāʻā haké, naʻe tuʻu ha kiʻi taʻahine naʻá na toʻu ʻi hono tafaʻakí ʻo ʻeke ange pe ʻoku fie vaʻinga. Naʻe fakaʻau ke ʻiloʻi ʻe ʻEsilī, “ʻOku tau mahuʻinga ki he ʻEikí, pea ʻoku ʻikai ke tau teitei tuenoa.”

Taimi ʻe niʻihi ʻokú ke fie ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha meʻa faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí pe ʻuhinga naʻe ʻikai te ke maʻu ai ha tāpuaki naʻá ke lotua. ʻOku ʻikai faʻa lelei taha ke fehuʻi ki he Tamai Hēvaní ʻa e ʻuhingá ka ko e hā.

ʻOku mou manatuʻi nai ʻa e taimi naʻe fiekaia ai ʻa Nīfai mo hono fāmilí ʻi heʻenau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá? ʻI he ʻalu ʻa Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke kumi ha meʻakaí, naʻe motu ʻa e kaufana ʻa Nīfaí. Ka naʻe ʻikai ke ne fehuʻia hono ʻuhingá.

ʻĪmisi
Ko e fehuʻi ʻe Nīfai kia Līhai ʻa e feituʻu ʻe maʻu ai ʻa e meʻakaí.

Naʻe ngaohi ʻe Nīfai ha kaufana foʻou pea fehuʻi ki heʻene tamai ko Līhaí ʻa e feituʻu te ne ʻalu ki ai ke maʻu ha meʻakaí. Naʻe lotu ʻa Līhai, pea fakahā ange ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻu ke ʻalu ki ai ʻa Nīfaí.7 ʻE tataki koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻi hoʻo fehuʻi kiate Ia ʻa e meʻa te ke lava ʻo fakahokó mo e meʻa te ke lava ʻo akó.

Uá, Lotu ke Tupulaki

ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke tupulaki! ʻOku lahi fau ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú naʻá Ne tuku mai ai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ke fakahā mai ʻa e hala ki he moʻuí.8 Naʻe mamahi, pekia, pea toetuʻu ʻa Sīsū kae lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá pea tupulaki ke hoko ʻo tatau ange mo Iá.

ʻOkú ke fie tupulaki ʻi he faʻa kātakí pe faitotonú? ʻOkú ke fie tupulaki ʻi ha taukei? Mahalo ʻokú ke mā peá ke fie tupulaki ʻi he loto-toʻá. “Lotu, ʻokú Ne ʻi ai”!9 ʻE lava ʻo liliu ho lotó ʻi Hono Laumālié, pea te ke lava ʻo maʻu e mālohi.

Naʻe tohi ʻe hoku kaungāmeʻa foʻou ko Sioná ʻo pehē: “ʻOku ou faʻa ongoʻi tailiili ʻi heʻeku ʻalu ki he akó he pongipongí. ʻOku ou hohaʻa ki he ngaahi meʻa hangē ko e tōmuí, ngalo ha meʻa, mo e fakahoko ʻa e ngaahi siví. ʻI hoku taʻu 10, naʻe kamata ke u lotu ʻi heʻeku fononga mo ʻeku faʻeé ki he akó. ʻOku ou kolea ʻa e tokoni ʻoku ou fiemaʻú, mo lotua foki hoku fāmilí. ʻOku ou fakakaukau foki ki he ngaahi meʻa ʻoku ou houngaʻia aí. “Kuo tokoniʻi au [ʻi heʻeku lotu ki he Tamai Hēvaní]. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke u ongoʻi fiemālie ʻi heʻeku hifo pē mei he meʻalelé, ka ʻi heʻeku aʻu ki lokiakó, ʻoku ou ongoʻi ha nonga.”10

ʻOku tupulaki ʻa e tui ʻa Sioná ʻi heʻene faʻa lotu ʻi he ʻaho kotoa pē pea laka atu ki muʻá.

Tolú, Lotu ke Fakahaaʻi

Te ke lava ʻo lotua ha tokoni ke fakahaaʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki he niʻihi kehé.11 ʻE tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní fakafou ʻi Hono Laumālié, ke ke ʻiloʻi ʻa e tokotaha loto-mamahi te ke lava ʻo fakafiemālieʻí. Te Ne lava ʻo tokoni ke ke fakahaaʻi ʻEne ʻofá ʻaki hono fakamolemoleʻi ha taha. Te Ne lava ʻo ʻoatu ʻa e loto-toʻa ke tokoniʻi ha taha pea vahevahe mo ia ko ha fānau ia ʻa e ʻOtuá. Te ke lava ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi mo ʻofa ʻia Sīsū mo e Tamai Hēvaní ʻo hangē pē ko koé.12

Naʻá ku lotua he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻe hoko ʻeku tangataʻeikí ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻa mo ʻeku kei siʻí, naʻá ku ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e ngaahi tāpuaki te ne lava ʻo maʻú. ʻE lava ke maʻu ʻe homau fāmilí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e silaʻi ki he taʻengatá. Naʻá ku faʻa lotua ia mo hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, ka naʻe ʻikai ke ne kau ki he Siasí. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha taha ke fakahoko ha fili.13 Te Ne lava ʻo ʻomai ʻa e tali ki heʻetau ngaahi lotú ʻi ha ngaahi founga kehe.

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Pota mo ʻene ongomātuʻá mo e toenga e fānaú.

ʻI heʻeku lahi feʻungá, naʻá ku maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké. ʻI he tāpuakí, naʻe fakahā ai ʻe he pēteliaké ko e meʻa lelei taha te u lava ʻo fakahoko ke tokoni ke fakataha hoku fāmilí ʻi he langí ko ʻeku hoko ko ha sīpinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ia te u lava ʻo fakahokó!

Naʻe moʻui ʻeku tangataʻeikí ʻo aʻu ki he taʻu 86. Hili ha ʻaho ʻe nima ʻene pekiá, naʻá ku maʻu ha ongo fiefia toputapu. Naʻe fakahā mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻi Hono Laumālié naʻe loto ʻeku tangataʻeikí ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí! He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e ʻaho naʻa mau tūʻulutui takatakai ai ʻi he ʻōlitá mo hoku tokouá mo e fanga tuongaʻané ke sila ki heʻemau ongomātuʻá. Naʻá ku kamata lotua ʻa e tāpuakí ni ʻi heʻeku kei ʻi he Palaimelí, pea ne u maʻu ia ʻi heʻeku hoko ko ha kui fefiné.

Mahalo ʻoku mou lotua ha ngaahi tāpuaki maʻa homou fāmilí mo e niʻihi ʻoku mou ʻofa aí. ʻOua e foʻi! ʻE fakahaaʻi atu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa te mou lava ʻo faí.

Vahevahe mo e Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻi ho lotó.14 ʻI hoʻo kolea fakamātoato ʻEne tokoní, te ke maʻu Hono Laumālié ke tataki koe.15 ʻI hoʻo lotu he ʻaho kotoa pē, ʻe fakafonu koe ʻaki ʻa e ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻE tokoni ʻeni ke ke fie muimui kiate Kinaua ʻi he kotoa hoʻo moʻuí!

Fakakaukauloto angé ki he meʻa ʻe hoko kapau naʻe lotu fakaʻaho ʻa e fānau kotoa ʻi ʻAfilika, ʻAmelika Saute, ʻĒsia, ʻIulope, ʻAmelika Noate, mo ʻAositelēliá? ʻE tāpuekina lahi ange ʻa e māmaní kotoa ʻaki ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá!

ʻĪmisi
Fānau ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau lotu.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou lotu ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní, lotu ke tupulaki ke hoko ʻo hangē ko Iá, pea lotu ke fakahaaʻi ʻEne ʻofá ki he niʻihi kehé. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui mo ʻofa ʻiate koe. “Lotu, ʻokú ne ʻi ai.” ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.