Konifelenisi Lahi
Ngaahi Meʻa Kotoa Pē Ki Heʻetau Leleí
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ngaahi Meʻa Kotoa Pē Ki Heʻetau Leleí

Ko e taumuʻa ʻo e Fakatupú pea mo e natula ʻo e ʻOtuá Tonu ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui taʻengatá, ke fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí.

Ko e ʻaho 6 ʻeni ʻo ʻEpelelí, ko e ʻaho fakamanatu ʻeni hono fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní—pea ko e konga ʻo e faʻahitaʻu Toetuʻú, ʻa ia ʻoku tau fakamoʻoniʻi fiefia ai ʻa e moʻui haohaoa, feilaulau fakalelei, mo e Toetuʻu nāunauʻia ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe kamata ha talanoa Siaina ʻi he taimi ne maʻu ai ʻe he foha ʻo ha tangata ha hoosi fakaʻofoʻofa.

Naʻe talaange ʻe he kaungāʻapí, “Ko ha monū ia.”

Naʻe talaange ʻe he tangatá, “Tau sio angé pe ʻe fēfē.”

Naʻe tō leva ʻa e fohá mei he hōsí ʻo lavea lahi ʻaupito ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe talaange ʻe he kaungāʻapí, “Meʻa fakamamahi tama ia.”

Naʻe talaange ʻe he tangatá, “Tau sio angé pe ʻe fēfē.”

Naʻe haʻu ha kau tau ke fili haʻanau kau sōtia, ka naʻe ʻikai ke nau fili ʻa e foha ne laveá.

Naʻe talaange ʻe he kaungāʻapí, “Ko ha monū ia.”

Naʻe talaange ʻe he tangatá, “Tau sio angé pe ʻe fēfē.”

ʻOku faʻa ongoʻi ʻe he māmani puputuʻu ko ʻení ʻoku felīlīaki kinautolu ʻe he matangi ʻo e faingataʻá, taʻepaú, monūʻia ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea—lahi tahá—ʻoku fakamamahi. Ka neongo ia, ʻi he māmani fonu faingataʻaʻia ko ʻení,1 “ʻoku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”2 Ko hono moʻoní, ko e taimi ʻoku tau moʻui angatonu ai mo manatuʻi ʻetau ngaahi fuakavá, “ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻomou leleí.”3

Ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí.

Ko ha talaʻofa fisifisimuʻa! Fakapapau fakafiemālie mei he ʻOtuá Tonu! Ko e taumuʻa ʻo e Fakatupú mo e natula ʻo e ʻOtuá ke ʻiloʻi ʻa e kamataʻangá mo e ngataʻangá ʻi ha founga fakaofo,4 ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko ʻetau leleí; pea ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo maʻa mo māʻoniʻoni ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻE lava ke fakahaofi mo hakeakiʻi kitautolu mei he angahalá, ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ka ʻoku mahino foki kia Sīsū Kalaisi ʻa e kotoa hotau ngaahi mamahí, ʻahiʻahí, fokoutuá,5 faingataʻaʻiá mo e māvahevahé. ʻI he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí, ʻoku lava ʻe Heʻene ikunaʻi ʻa e maté mo helí ke fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē.6 ʻOkú Ne tokoni ke fakamoʻui ʻa kinautolu ʻoku loto-mafasia mo manukiá, fakatahaʻi ʻa kinautolu ʻoku loto-ʻita mo mavahevahé, fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku tuenoa mo liʻekiná, fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ʻoku loto-veiveiua mo taʻehaohaoá, pea fakahoko ha ngaahi mana ʻoku toki malava pē makatuʻunga ʻi he ʻOtuá.

ʻOku tau hiva haleluiá mo kaila hosana! ʻE fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá, ʻaki ʻa e mālohi taʻengata mo e lelei taʻefakangatangata. ʻOku tau lava ke fehangahangai mo e moʻuí ni ʻaki ʻa e loto-falala pea ʻikai ha ilifia.

Ka ne tau tuʻu toko taha, mahalo he ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa hotau leleí. ʻI he taimi “ʻoku ou fili ai pē aú,” ʻoku ou fili foki hoku ngaahi fakangatangatá, ngaahi vaivaí, ngaahi taʻefeʻungá. Ko hono fakakātoá, kuo pau ke tau lelei kae lava ke tau fakahoko ʻa e lelei tahá.7 Koeʻuhí ko e ʻOtuá pē taha ʻoku leleí,8 ʻoku tau fekumi ai ki he haohaoá ʻia Sīsū Kalaisi.9 ʻOku tau aʻusia hotau tuʻunga totonu taha mo lelei tahá, ʻi he taimi pē ʻoku tau siʻaki ai ʻa e tangata pe fefine fakakakanó pea hoko ko ha tamasiʻi siʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻI heʻetau falala mo tui ki he ʻOtuá, ʻe lava ke fakatapui ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi faingataʻá koeʻuhí ko ʻetau leleí. Naʻe fakatau ʻa Siosefa ki he nofo pōpulá ʻi ʻIsipite, pea naʻá ne fakahaofi hono fāmilí mo hono kakaí kimui. Naʻe akoʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kia Siosefa Sāmita ʻi hono fakahū pōpula ia ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, “ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.”10 ʻE lava ke tāpuekina kitautolu mo e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai mafakakaukaua ʻi heʻetau moʻui ʻaki ʻa e tuí, ngaahi ʻahiʻahí mo e ngaahi feilaulau ne ʻikai ʻaupito ke tau mei filí.11

ʻOku tau fakalahi ʻetau tui mo e falala ki he ʻEikí, ʻe lava ke fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí ʻi heʻetau maʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá;12 maʻu ha mahino ko hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻoku malava ke “fuofuoloa siʻi pē”;13 ʻiloʻi ko e ngaahi mamahí ʻe lava ke fakatapui ia ke hoko ko ha lelei kiate kitautolu;14 fakahaaʻi ko e ngaahi meʻa ʻoku hoko fakatuʻupakeé, mate taʻeʻamanekiná mo e mahaki fakatupu vaivai ki he sinó ko ha konga ia ʻo e moʻui fakamatelié; pea falala ʻoku ʻikai ke ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ha ngaahi faingataʻa ke tauteaʻi pe fakamaauʻi ʻaki kitautolu. He ʻikai ke Ne foaki ha maka ki ha taha ʻoku kole ha foʻi mā, pe ko ha ngata ki ha taha ʻoku kole ha mataʻiika.15

ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi faingataʻá, ʻoku angamaheni ko e meʻa ʻoku tau fiemaʻu lahi tahá, ko ha taha ke fanongo mo feohi mo kitautolu.16 ʻI he momeniti ko iá, he ʻikai ʻaonga ʻa e ngaahi tali angamaheni peé, neongo ʻa ʻenau feinga ke fai ha fakafiemālié. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fakaʻamu ke ʻi ai ha taha ʻe kaungā mamahi mo tangi fakataha mo kitautolu; tuku muʻa ke tau fakahaaʻi ʻetau ongoʻi mamahí, puputuʻú, naʻa mo e ʻitá; pea ke tau ʻiloʻi fakataha ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻilo.

ʻI he taimi ʻoku tau falala ai ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú, ʻe malava ke fengāueʻaki fakataha ʻetau ngaahi loto-mamahi lahi tahá koeʻuhí ko ʻetau leleí, ʻi he ngataʻangá.

ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻaho ne u fanongo ai ne hoko ha fakatuʻutāmaki lahi ʻi ha kā naʻe kau ai ʻa kinautolu ʻoku ou ʻofa aí. ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻi he mamahí mo e tuí, te tau lava pē ʻo lea fakataha mo Siope, “Naʻe foaki ʻe [he ʻEikí], pea kuo toʻo atu ʻe [he ʻEikí]; fakafetaʻi pē ki he huafa ʻo [e ʻEikí].”17

ʻI he Siasí kotoa ʻi māmani, ʻoku hoko ʻa e ngaahi siteiki mo e ngaahi vahefonua ʻe 3,500 tupú kae pehē ki he ngaahi uooti mo e ngaahi kolo ʻe 30,000 tupú ko ha hūfangaʻanga mo ha maluʻanga.18 Ka ʻi loto ʻi hotau ngaahi siteikí mo e ngaahi uōtí, ʻoku tokolahi ha ngaahi fāmili mo ha niʻihi fakafoʻituitui faivelenga ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi pole faingataʻa, ka ʻoku nau ʻiloʻi (neongo ʻoku teʻeki ke nau ʻiloʻi ʻa e foungá) ʻe fengāueʻaki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí.

ʻI Hatalasifila, ʻIngilani, naʻe sivi ai ʻa Brother Samuela Pilitisitoka ʻo maʻu ʻokú ne fokoutua ʻi he kanisā kalasi faá, kimuʻa siʻi pē pea ui ia ke hoko ko ha palesiteni fakasiteiki foʻoú. Koeʻuhi ko hono fokoutua mātuʻaki fakamamahí, naʻá ne fehuʻi ki hono uaifi ko ʻAná, pe ko e hā ha ʻuhinga ka ne toe ʻalu ai ʻo ʻinitaviú.

Naʻe talaange ʻe Sisitā Pilitisitoka, “Koeʻuhí, ʻoku ʻamanaki ke uiuiʻi koe ko ha palesiteni fakasiteiki.”

ʻĪmisi
Fāmili Pilitisitoká.

Ko e taʻu pē ʻe taha pe ua naʻe pehē ʻe moʻui ai ʻa Palesiteni Pilitisitoká (ʻa ia ʻokú ne ʻi heni ʻi he ʻahó ni), ka kuo aʻu ʻeni ʻo taʻu ʻe fā ʻa ʻene ngāué. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻoku lelei pea faingataʻa ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi kiate ia. ʻOku fakatahataha mai hono siteikí ʻi he tui lahi, ngāue tokoni, mo e angaʻofa. ʻOku ʻikai ke faingofua, ka ʻoku moʻui ʻaki ʻe hono uaifí mo e fāmilí ʻa e tui, loto-houngaʻia, mo e mahino ki he mamahi ʻoku nau falala ʻe hoko ko ha fiefia taʻengata ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.19

ʻI he taimi ʻoku tau nonga, loto-tauʻatāina, mo loto-ʻapasia aí, te tau ala ongoʻi ʻa e fakaʻofoʻofa, taumuʻa, mo e ʻaʻapa ʻo e kau ki he fuakava ʻoku foaki mei he ʻEikí. ʻI he ngaahi momeniti toputapú, ʻe malava ke Ne fakaʻatā ke tau mamata ki ha moʻoni taʻengata ʻoku lahi angé ʻa ia ko ha konga ʻo ʻetau moʻui fakaʻahó, ʻa ia ʻoku fengāueʻaki fakataha ai ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá, ki he lelei ʻo kinautolu ʻoku foakí mo kinautolu ʻoku nau maʻu e foakí.

Naʻe vahevahe ʻe he ʻofefine ʻo ʻeku fuofua palesiteni fakamisioná, ko Lepeka, ʻa e founga naʻe tali ai ʻe he ʻEikí ʻene lotua ha fakafiemālié, ʻaki ha faingamālie taʻeʻamanekina ke tali ʻaki ha lotu ʻa ha taha kehe.

ʻĪmisi
Naʻe foaki ʻe Lepeka ki he fefiné ʻa e mīsini ʻosikena ʻene faʻeé.

ʻI ha efiafi ʻe taha kuo fuoloa e poʻulí, ʻi he tangi ʻa Lepeka ʻi he mole kimuí ni mai ʻa ʻene faʻeé, naʻá ne maʻu ha fakakaukau mahino ke ʻalu ʻo ʻutu ʻa e penisini ʻene kaá. ʻI heʻene aʻu ki he pausá, naʻá ne fetaulaki mo ha fefine matuʻotuʻa ʻoku fāinga ke mānava mo ha tangikē ʻosikena lahi. Kimui angé, naʻe lava ke foaki ʻe Lepeka ki he fefiné ʻa e mīsini ʻosikena toʻotoʻo ʻene faʻeé. Naʻe lea loto-houngaʻia ange ʻa e fefine ko ʻení, “Kuó ke toe ʻomi kiate au ʻa ʻeku tauʻatāiná.” ʻOku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he leleí ʻi he taimi ʻoku tau ngāue fakatauhi ai ʻo hangē ko ia naʻe mei fakahoko ʻe Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tamai naʻe vahe ange ke hoa ngāue fakaetauhi mo hono foha ʻoku ʻi he toʻu akonakí, “Ko e ngāue fakaetauhí ʻa e taimi ʻoku tau mahulu hake ai mei he hoko pē ko ha kaungāʻapi ʻokú ne ʻomi ʻa e fanga kiʻi kūkisí, ʻo hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga, mo ha kau ʻuluaki tokoni fakalaumālie.” ʻOku hoko ʻa e kau ki he fuakava mo Sīsū Kalaisí, ke fakafiemālie, fakafehokotaki, mo fakatapui.

ʻOku aʻu pē ki he uhouhonga ʻo e ngaahi faingataʻá, ʻoku lava ke fakamanatu mai ʻe he mateuteu fakalaumālié naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻa e taimi te tau ongoʻi laveangofua lahi taha mo tuenoa aí. Hangē ko ʻení, ko ha fāmili ne ʻave ha taha ʻo ʻenau fānaú kihe falemahaki, naʻa nau maʻu kimui ha fakafiemālie ʻi heʻenau manatuʻi naʻe tomuʻa fanafana ange ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní fekauʻaki mo e meʻa ʻoku ʻamanaki ke hokó.

Ko e taimi ʻe niʻihi, ko e moʻoni taʻengata lahi ange ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ke tau ongoʻí, ʻoku kau ai ʻa hotau fāmili ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Naʻe fiefia ha fefine ʻi he ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Ka naʻe uesiatamaki lahi ʻene moʻuí ʻe ha meʻa fakamamahi ʻe ua—ko ʻene mātā ha fakatuʻutāmaki ne hoko ʻi ha vaka pea mo e mālōlō fakaloloma ʻa ʻene faʻeé, ʻa ia naʻá ne toʻo pē ʻe ia ʻene moʻuí.

ʻĪmisi
Naʻe ikunaʻi ʻe he fefiné ni ʻa ʻene manavaheé pea naʻe papitaiso ia.

Ka naʻe ikunaʻi ʻe he fefine ko ʻení ʻa ʻene ilifia ʻi he tahí, ke ne lava ʻo papitaiso ʻi he fakauku. Pea ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻe fakafiefia moʻoni, naʻá ne mamata tonu ai ki hano papitaiso ha taha ʻi he temipalé ko ha fakafofonga ʻo ʻene faʻē kuo pekiá. Naʻe pehē ʻe he fefiné ni, “Naʻe fakamoʻui ʻeku faʻeé ʻe he papitaiso ʻi he temipalé, pea naʻe fakatauʻatāinaʻi ai au. Ko e fuofua taimi ia naʻá ku toki ongoʻi ai e nongá talu mei he mālōlō ʻeku faʻeé.”

ʻOku fakaongo mai ʻe heʻetau hiva toputapú ʻa ʻEne fakapapau mai ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí.

Nonga, ʻe hoku loto: ʻOku ngāue ʻa e ʻOtuá

Ke taki ʻa e kahaʻú hangē ko e kuohilí.

ʻOua naʻa uesia ho ʻamanakí, falalá, ʻe ha meʻa;

ʻE maamangia ʻa e meʻa lilo kotoa pē.20

Haʻu kāinga ʻoua manavahē;

Ke tau fiefiá.

Neongo e faingataʻa e fonongá,

Te tau maʻu ʻa e palé. …

Pea kapau te tau mate ai,

ʻE lelei ʻE lelei!21

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻoku tau lava ʻo puke ʻi hotau nimá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi kikité. Naʻe tohi ia ʻe ha kau palōfita naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa ia ne nau mamata mai ki hotau kuongá, ʻoku kamata ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ha talanoa mālie moʻoni—ko ha fāmili ne nau fefaʻuhi mo ha tōkehekehe lahi. Ka ʻi heʻetau ako mo fakalaulauloto ʻa e 1 Nīfai vahe 1 ʻo aʻu ki he Molonai vahe 10, ʻoku tau ofi ai kia Sīsū Kalaisi mo ha fakamoʻoni mālohi ʻe lava ke faitāpuekina kitautolu ʻi he taimí ni ʻi he kuongá ni, ʻe he meʻa naʻe hoko ʻi he feituʻu mo e kuonga ko iá.

ʻI hono ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa Hono ngaahi falé ke ofi ange ʻi ha ngaahi feituʻu lahi angé ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfita moʻuí, ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki heʻetau leleí. ʻOku tau fehokotaki mo e ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi he fuakavá mo e ouaú, pea ʻoku tau maʻu ai ha fakakaukau ʻoku taʻengatá ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku tau foaki taha taha, ʻi he foʻi hingoa ki he foʻi hingoa, ki he kau mēmipa ʻofeina ʻo e fāmilí—ngaahi kuí—ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakavá ʻi he sīpinga ʻa e ʻEikí ʻo e kau faifakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné.22

ʻI he fakaʻau ke ofi mai ange ʻa e ngaahi temipalé kiate kitautolu ʻi ha ngaahi feituʻu lahi, ko ha feilaulau fakatemipale te tau lava ʻo fakahokó ko e fekumi tuʻo lahi ange ki he māʻoniʻoní ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Kuo taʻu lahi ʻetau fakahaofi ha paʻanga, palani, mo feilaulau ke ō ki he temipalé. Ko e taimí ni, kapau ʻe lava ʻi homou tūkungá, kātaki ʻo omi tuʻo lahi ange ki he ʻEikí ʻi Hono fale māʻoniʻoní. Tuku ke tāpuekina, maluʻi mo ueʻi fakalaumālie ʻe hoʻo moihū mo e ngāue maʻu pē ʻi he temipalé, ʻa koe mo hoʻo fāmilí—ʻa e fāmili ʻokú ke maʻú pea mo e fāmili te ke maʻu ha ʻahó.

ʻĪmisi
Kui fefine ʻi tuʻa he temipalé.

ʻIkai ngata aí, kapau ʻe fakaʻatā ʻe homou tūkungá, kātaki ʻo fakakaukau ki he tāpuaki ʻo hono maʻu hamou vala temipale pē ʻamoutolú.23 Naʻe pehē ʻe ha kui fefine mei ha fāmili loto-fakatōkilalo, ko e meʻa ʻokú ne fiemaʻu lahi taha ʻi he māmaní, ke maʻu hano vala temipale pē ʻoʻona. Naʻe pehē ʻe hono mokopuna tangatá, “Naʻe fanafana mai ʻa Kulenimā, ‘Te u ngāue ʻi hoku vala temipale pē ʻoʻokú, pea ʻi heʻeku maté, ʻe tanu pē au ai.’” Pea naʻe hoko pē ia ʻi he taimi naʻá ne mālōlō aí.

Hangē ko hono akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau tui ki aí mo e talaʻofa kotoa pē kuo fai ʻe he ʻOtuá ki Heʻene kakai fuakavá ʻoku fakatahaʻi ia ʻi he temipalé.”24

Ko e taumuʻa ʻo e Fakatupú pea mo e natula ʻo e ʻOtuá Tonu ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui taʻengatá, ke fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki heʻetau leleí.

Ko e taumuʻa taʻengata ʻeni ʻa e ʻEikí. Ko ʻEne fakakaukau taʻengatá ia. Ko ʻEne talaʻofa taʻengatá ia.

ʻI he taimi ʻoku ongoʻi lōmekina ai ʻa e moʻuí pea ʻikai mahino ʻa e taumuʻá, ʻi he taimi ʻokú ke loto ai ke lelei ange hoʻo moʻuí ka ʻoku ʻikai ʻilo ʻa e foungá, kātaki ʻo haʻu ki he ʻOtua ko ʻetau Tamaí mo Sīsū Kalaisi. Falala ʻokú Na moʻui, ʻofeina koe, mo finangalo ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻo leleí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Hona finangalo taʻengatá ia, ʻi he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Sione 16:33.

  2. Loma 8:28.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24. Ko e kupuʻi lea ʻiloa ko ia “ʻOku sai pē meʻa kotoa” ʻokú ne faʻa ʻomi e fakakaukau ʻoku lelei mo napangapangamālie pē ʻa e meʻa kotoa, ʻo ʻikai haʻane ʻuhinga ʻaʻana ʻoku lelei kiate kitautolu.

  4. Vakai, Mōsese 1:3.

  5. Vakai, ʻAlamā 7:11.

  6. Vakai, 2 Nīfai 9:10–12. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina ke filí, taimi ʻe niʻihi ʻokú ne fakaʻatā ʻo aʻu ki ha ngaahi tōʻonga taʻe-angatonu ʻa e niʻihi kehé ke ne uesia ai kitautolu. Ka ʻi heʻetau fekumi ʻosikiavelenga ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa te tau lava ʻo faí, ʻe malava ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono mālohi fakaleleí ʻo fakamaʻa, fakamoʻui, fakatahaʻi, mo fakaleleiʻi kitautolu mo e niʻihi kehé, ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

  7. Vakai, Molonai 7:6, 10–12. Naʻe tohi ʻe Palōfesa Teuli Uona ʻene fakakaukau ki he kaveingá ni.

  8. Vakai, Loma 3:10; Molonai 10:25.

  9. Vakai, Molonai 10:32.

  10. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:4, 7.

  11. ʻOku tau ako mei he ngaahi aʻusia naʻe ʻikai ke tau mei filí. Taimi ʻe niʻihi, ʻi heʻetau fuesia ʻetau kavengá ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻoku fakalahi ai ʻa ʻetau malava ke fuesia ʻa e ngaahi kavenga ko iá; ʻoku fakatātaaʻi ʻe he Mōsaia 24:10–15 ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí ke “tāpuakiʻi hoku kakaí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá” pea mo “fakamālohi ʻa kinautolu … koeʻuhi ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá.” ʻOku akoʻi mai ʻe he ʻAlamā 33:23 ʻe “maʻamaʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, ʻi he fiefia ʻi hono ʻAló.” ʻOku fakamanatu mai ʻe he Mōsaia 18:8 ko e taimi ʻoku tau “loto [ai] ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá,” ʻe lava “ke nau maʻamaʻa.”

  12. ʻOku talanoa ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá kau ki he Mīsaiá: “ʻOku ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEiki ko [e ʻOtuá]; koeʻuhi kuo fakanofo au ʻe [he ʻEikí] ke u malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he angamaluú; kuó ne fekau au ke nonoʻo ʻa e loto mafesí, … ke fakafiemālieʻi ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku mamahí; ke ʻatu ʻa e fiefia kiate kinautolu ʻoku mamahi ʻi Saioné, ke ʻatu kiate kinautolu ʻa e hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefu, ʻa e lolo ʻo e fiefia ko e fetongi ʻo e mamahi, ʻa e kofu ʻo e fakamālō ko e fetongi ʻo e laumālie kuo mafesi” (ʻĪsaia 61:1–3). ʻI he founga tatau pē, ʻoku ʻomi ʻe he tokotaha faʻu sāmé ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí kuo talaʻofa maí: “Kapau ʻe ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefiá ʻi he pongipongí” (Saame 30:5). ʻOku kau heni ʻa e ngaahi talaʻofa nāunauʻia ki he kau māʻoniʻoní ʻi he pongipongi ʻo e ʻUluaki Toetuʻú.

  13. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:4. Mahalo te tau pehē ʻoku hangē ʻa e tui ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá, ko ha “momeniti siʻisiʻi” fakafehoanaki ki he taʻengatá, ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke tau fakasiʻia pe fakamaʻamaʻa ʻa e faingataʻa pe mamahi ʻoku tau aʻusia ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he moʻuí ni, ʻa e ngaahi pō faingataʻa ʻoku ʻikai ke tau malava ai ʻo mohé, pe ko e ngaahi puputuʻu fakalilifu ʻo e ʻaho foʻou takitaha. Mahalo ʻoku hanga ʻe he talaʻofa ʻo e malava ke toe sio ki mui ki hotau ngaahi faingataʻaʻia ʻi he moʻui fakamatelié fakafehoanaki ki he manavaʻofa ʻa e ʻOtuá mo ha vakai ʻoku taʻengatá, ʻo tānaki mai ha fakakaukau ʻe niʻihi ki he anga ʻetau mahino ki he moʻui fakamatelié mo ʻetau ʻamanaki ke kātaki ki he ngataʻangá ʻi he tui mo e falala kiate Iá. ʻIkai ko ia pē, ka koeʻuhí ʻoku tau maʻu ʻa e mata ke mamatá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e lelei ʻi he taimí ni; ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ia ke tau tatali ki ha taimi ʻi he kahaʻú ke tau toki sio ai ki he leleí.

  14. Vakai, 2 Nīfai 2:2.

  15. Vakai, Mātiu 7:9–10. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e tuku ia ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí ke tau talitali pē ke tali ha meʻa pē ʻoku hoko mai. ʻOku ʻuhinga ia ke tau ngāue ʻi he tui ko e finangalo pē ʻa e Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke tau maʻu maʻu pē ʻa e lelei taha maʻatautolú. ʻI he taimi ʻoku tō mai ai ʻa e faingataʻá, ʻe lava ke tau fehuʻi ʻi he tui, ʻo ʻikai ko e “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú?” ka “Ko e hā te u lava ʻo ako mei hení?” Pea te tau lava ʻo tangi mo ha loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomala ʻi heʻetau ʻiloʻi, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí mo e ngaahi faingamālié ʻi he taimi mo e founga pē ʻAʻana.

  16. Kuo tau fuakava ke tau tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fiemaʻu ha fakafiemālié (vakai, Mōsaia 18:9).

  17. Siope 1:21.

  18. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:6.

  19. Ko e tui ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá ko e fehangahangai ia ʻo e loto-ʻita mo e loto-foʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná kau kiate kinautolu ʻoku nau “lea kovi ki he ʻOtuá mo fakaʻamu ke nau maté,” ka “neongo iá [ʻoku] nau tau ʻaki ʻenau heletaá ke maluʻi ʻenau moʻuí” (Molomona 2:14).

  20. “Be Still, My Soul,” Hymns, no. 124.

  21. “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” Ngaahi Himí, fika 18. Fakakaukau foki ki he:

    Naʻe lahi fau ʻa e ʻofa. …

    [ʻA e taumuʻa molumalu ʻo e Huhuʻí,]

    [Ko e faitotonú, ʻofá mo e ʻaloʻofá]

    [Te nau fetaiaki fakalangí!]

    (“Naʻe Lahi Fau ʻa e ʻOfa,” Ngaahi Himí, fika 105.)

    ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi puputuʻu ʻi he moʻuí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe fakatahatahaʻi ʻe he taumuʻa molumalu ʻo e huhuʻí ʻa e fakamaau totonú, ʻofá mo e ʻaloʻofá ki heʻetau leleí.

  22. Vakai, ʻOpataia 1:21. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻE anga fēfē haʻanau hoko [ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní] ko ha kau fai-fakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné? ʻAki haʻanau langa honau ngaahi temipalé, fokotuʻu honau ngaahi faiʻanga papitaisó, pea laka atu ʻo maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ouaú … maʻa ʻenau ngaahi kui kotoa kuo pekiá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 547–548).

  23. ʻE lava ke fakatau ʻe he kau mēmipa ʻoku nau hū foʻou ki he temipalé ʻa e vala temipalé ʻi ha totongi kuo fakamaʻamaʻa lahi.

  24. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Ho Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 94.