Konifelenisi Lahi
Ko e Finangalo Poto Ia ʻo e ʻEikí Ke Tau Maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Ko e Finangalo Poto Ia ʻo e ʻEikí Ke Tau Maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná

Ko ʻeku fakaʻamu fakamātoató ke hoko hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní ko ha meʻa fakafiefia mo ha tāpuaki kiate kitautolu takitaha.

Siʻi kāinga, ʻoku mau houngaʻia ʻi hoʻomou feinga ke lau ʻa e folofolá mo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Fakamālō atu ʻi he meʻa kotoa ʻoku mou fakahokó. Ko hoʻomou fetuʻutaki fakaʻaho mo e ʻOtuá mo ʻEne folofolá ʻoku ʻi ai hano ngaahi ola kāfakafa. “ʻOku [mou] ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.”1

Ko hono lau ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he folofolá ʻoku tokoni ia ke tau liliu hotau ʻapí ki ha maluʻanga ʻo e tuí mo e ngaahi senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí.2 ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hotau ʻapí. ʻOku fakafonu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hotau laumālié ʻaki ʻa e fiefia3 mo fakaului kitautolu ke hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

ʻI heʻetau lau ʻa e ʻū tohi folofola māʻoniʻoní ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, kuo tau vakai kānokato ai ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻi he kotoa ʻo e ngaahi kuonga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.4

Kuo tau fakatokangaʻi ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa pē, ha sīpinga angamaheni. ʻOku fakafoki pe fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá. ʻOku muimui ʻa e kakaí ʻi he kau palōfitá pea ʻoku tāpuekina lahi kinautolu. Neongo ia, ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻoku taʻofi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻenau talangofua ki he lea ʻa e kau palōfitá pea nau fakamamaʻo mei he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí. Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau ui ko e hē mei he moʻoní. Naʻe ʻuluaki fakahā ʻa e ongoongoleleí kia ʻĀtama, ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ʻo e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví naʻa nau tafoki mei he ʻEikí ʻi heʻenau hē mei he moʻoní.5 ʻOku tau fakatokangaʻi ha sīpinga ʻo e fakafoki mai pea mo e hē mei he moʻoní, ʻoku toutou hoko ʻi he kuonga ʻo ʻĪnoké, Noá, ʻĒpalahame, Mōsese, mo ha niʻihi kehe.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau moʻui ʻi he kuonga fakakosipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.6 Ko e kuonga fakakosipeli pē ʻeni ʻe taha he ʻikai fakaʻosi ʻaki ʻa e hē mei he moʻoní.7 Ko e kuonga fakakosipeli ʻeni te ne fakafeʻao mai ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne pule ʻi he taʻu ʻe afé.

Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku kehe ai ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení? Ko e hā ha meʻa kuo foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi he ʻahó ni, tautautefito ki hotau kuongá, ʻe tokoni ke tau ʻunu ke ofi ki he Fakamoʻuí pea ʻikai toe mavahe meiate Iá?

Ko e tali ʻe taha ʻoku haʻu ki heʻeku fakakaukaú ko e folofolá—kae tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

Neongo kuo ʻosi palōmesi mai ʻe he ʻEikí he ʻikai ke toe hoko ha hē fakalūkufua mei he moʻoní, ka ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi mo tokanga ke fakaʻehiʻehi mei ha hē fakafoʻituitui mei he moʻoní—ʻo manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻOku tau takitaha fatongia ʻaki pē ʻetau tupulaki fakalaumālie fakatāutahá.”8 Ko hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná, hangē ko ia ʻoku tau fai ʻi he taʻu ní, ʻokú ne ʻomi mau pē kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí—pea tokoni ke tau nofo ofi kiate Ia.

ʻOku tau ui ia ko e “ako,” pea ʻoku sai ia he ʻoku ʻuhinga ia ki he ngāue. Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu maʻu pē ke tau ʻilo ha ngaahi moʻoni foʻou. Ko e taimi ʻe niʻihi ko e lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku ʻuhinga ia ke tau ongoʻi fepikitaki pē mo e ʻOtuá ʻi he ʻahó ni—ʻo fafangaʻi ʻa e laumālié, fakaivia fakalaumālie kimuʻa pea toki hū atu ke fehangahangai mo e māmaní, pe kumi ha fakamoʻui ʻi he hili ha ʻaho faingataʻa ʻi he māmaní.

ʻOku tau ako ʻa e folofolá ke lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ko e faiako maʻongoʻongá, ʻo fakaloloto ʻetau ului ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí pea tokoni ke tau hoko ʻo tatau ange mo Kinaua.9

ʻI heʻetau fakakaukau ki he ngaahi meʻá ni, te tau ala fakakaukau leva, “Ko e hā ha meʻa kuo akoʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he uiké ni ʻi he lolotonga ʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?” pea “ʻOku ʻomi fēfē ʻe he meʻá ni ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí?”

Ko ha ngaahi fehuʻi lelei ʻeni ki heʻetau ako folofola ʻi ʻapí. ʻOku nau toe hoko foki ko ha ngaahi fehuʻi lelei ke kamata ʻaki ha kalasi ʻi he Sāpaté, ʻi he lotú. ʻOku tau fakatupulaki ʻetau faiako ʻi he lotú ʻi he Sāpaté ʻaki ʻetau fakaleleiʻi ʻetau ako ʻi ʻapi ʻi he lolotonga ʻo e uiké. Ko ia, ʻi heʻetau ngaahi kalasi ʻi he Sāpaté, “ko ia ʻoku malangá pea mo ia ʻokú ne maʻú, ʻoku femahinoʻaki ʻa kinaua, pea ʻoku fakamāmaʻi ʻa kinaua fakatouʻosi peá na fiefia fakataha.”10

Ko ha ngaahi veesi siʻi ʻeni kuo ueʻi ʻe he Laumālié ʻi hoku ʻatamaí mei he ako ʻo e Tohi ʻa Molomona ʻi he uike ní:

  • Naʻe fakahinohino ʻe Nīfai ʻa Sēkope ke ne “tauhi fakatolonga ʻa e ngaahi peletí ni pea tukufakaholo ia … mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata. Pea kapau naʻe ʻi ai ha malanga ʻoku toputapu, pe ha fakahā … , pe ha kikite,” ʻoku totonu ke tohi kinautolu ʻe Sēkope “ʻi he ngaahi peletí ni … koeʻuhi ke ʻaonga ki [honau] kakaí.”11

  • Naʻe fakamoʻoniʻi kimui ʻe Sēkope ʻo pehē, “ʻOku mau fakatotolo [ʻi he ngaahi folofolá], … pea ʻi heʻemau maʻu ʻa e ngaahi fakamoʻoni kotoá ni ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻoku tuʻu maʻu ai ʻa ʻemau tuí.”12

Naʻe ʻai leva ʻe he ngaahi vēsí ni ke u manatuʻi ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Nīfai kimuʻa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti palasá:

“Kuo mau maʻu ʻa e ngaahi lekōtí … ʻo fakatotolo ʻi ai ʻo ʻiloʻi … ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ia kiate kimautolu, he te mau lava ai ʻo fakatolonga ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí maʻa ʻemau fānaú.

“Ko ia, ko e finangalo poto ʻo e ʻEikí ke mau ʻave ia mo kimautolu, ʻi heʻemau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá ki he fonua ʻo e talaʻofá.”13

Kapau naʻe fakapotopoto ke maʻu ʻe Līhai mo hono fāmilí ʻa e folofolá, ʻoku fakapotopoto tatau pē kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku kei hoko atu pē ʻa e mahuʻinga mo e mālohi fakalaumālie ʻo e folofolá ʻi heʻetau moʻuí ʻi he ʻahó ni, ʻo ʻikai hōloa.

Kuo teʻeki ʻi ai ha kakai ʻi he hisitōliá ʻoku nau maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola kehe ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní.14 ʻIo, naʻe tāpuekina ʻa Līhai mo hono fāmilí ke nau ō mo e ʻū lauʻi peletí, ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ha tatau ki he fale fehikitaki takitaha! Ko e tatau mahuʻinga taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ʻetau tatau fakatāutahá. Ko e tatau ia ʻoku tau laú.

ʻI he misi ʻa Līhai ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, naʻe akoʻi mai ai ʻe Līhai ʻa e mahuʻinga ʻo e aʻusia fakafoʻituitui ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Hili ʻene kai ʻa e fuá, naʻe mamata ʻa Līhai ki hono uaifi ko Selaiá, mo hono ongo foha ko Nīfai mo Samú ʻokú na kiʻi mamaʻo siʻi atu.

“Naʻa nau tuʻu ʻo hangē ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi pe te nau ʻalu ki fē.

Naʻe pehē ʻe Līhai, “… Naʻá ku taʻalo atu kiate kinautolu; peá u lea atu foki kiate kinautolu ʻi ha leʻo-lahi ke nau haʻu kiate au, ʻo kai ʻi he fuá, ʻa ia ʻoku lelei hake ʻi he fua kehe kotoa pē.

“Pea … naʻa nau ō mai kiate au ʻo nau kai foki ʻi he fuá.”15

ʻOku ou saiʻia ʻi he sīpinga tauhi fānau totonu ʻa Līhaí. Naʻe nofo lelei pē ʻa Selaia, Nīfai, mo Samu, ʻo moʻui angatonu. Ka naʻe ʻi ai ha meʻa lelei ange ʻa e ʻEikí, ko ha meʻa ne huʻamelie ange maʻanautolu. Naʻe ʻikai ke nau ʻilo pe ʻe maʻu ia ʻi fē, ka naʻe ʻilo ia ʻe Līhai. Ko ia, naʻá ne ui kiate kinautolu “ʻi ha leʻo-lahi” ke nau ōmai ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí ʻo kai tonu ʻi he fuá. Naʻe mahino ʻene fakahinohinó. He ʻikai lava ke maʻuhala.

Ko e ola au ʻo ha founga tauhi fānau totonu tatau.16 ʻI heʻeku kei siʻí, mahalo ko e taʻu 11 pe 12, naʻe ʻeke mai heʻeku fineʻeikí, “Maʻake, ʻokú ke ʻiloʻi moʻoni, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí?”

Naʻe fakaʻohovaleʻi au ʻe heʻene fehuʻí. Naʻá ku feinga maʻu pē ke u hoko ko ha “tamasiʻi lelei,” peá u fakakaukau kuo ʻosi feʻunga pē ia. Ka ko ʻeku fineʻeikí, hangē ko Līhaí, naʻá ne ʻilo naʻe ʻi ai ha meʻa lahi ange naʻe fiemaʻu. Ne u loto ke u ngāue peá u ʻilo ʻiate au pē.

Naʻá ku tali ange kuo teʻeki ke u maʻu ʻa e aʻusia ko iá. Pea naʻe hangē naʻe ʻikai ke ne ʻohovale ʻi heʻeku talí.

Naʻá ne lea ʻaki leva ha meʻa kuo teʻeki ʻaupito ke ngalo ʻiate au. ʻOku ou manatuʻi ʻene leá ʻo aʻu ki he ʻahó ni: “ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ke ʻilo ia ʻiate koe pē. Ka kuo pau ke ke ngāueʻi. ʻOku fiemaʻu ke ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e lotua ke ke ʻiloʻi ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE tali ʻe he Tamai Hēvaní ho ngaahi lotú.”

Naʻe teʻeki ke u lau tuʻo taha ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau kuó u matuʻotuʻa feʻunga ke fai ia. Ka naʻe lelei ange ʻa e ʻilo ʻeku fineʻeikí.

Naʻe fakatupu ʻe heʻene fehuʻí ha holi ke u ʻiloʻi ʻiate au pē.

Ko ia, ʻi he loki mohe naʻá ku fakaʻaongaʻi mo hoku ongo tokouá, naʻá ku fakaulo ʻa e maama ʻi ʻolunga ʻi hoku mohengá, peá u lau ha vahe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he pō kotoa pē. Pea, ʻi heʻeku tāmateʻi ʻa e māmá, naʻá ku heke mei hoku mohengá ʻo tūʻulutui peá u lotu. Naʻá ku lotu fakamātoato ange mo ha loto-holi lahi ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. Naʻá ku kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne ʻai muʻa ke u ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Talu mei he taimi ʻo ʻeku kamata lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, mo ʻeku ongoʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku feingá. Pea naʻá ku ongoʻi ʻoku ou mahuʻinga kiate Ia. ‘I heʻeku laukonga mo lotú, na‘e nofoʻia au ʻe ha ongoʻi fiemālie mo nonga. Naʻe tupulaki ʻo mālohi ange ʻa e maama ʻo e tuí ʻi hoku laumālié, mei he vahe ki he vahe. Naʻe aʻu ki ha taimi kuó u fakatokangaʻi ko e ngaahi ongo ko ʻení ko hono fakamahinoʻi ia ʻo e moʻoní mei he Laumālie Māʻoniʻoní.17 Naʻe aʻu ʻo u ʻiloʻi ʻiate au pē ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku moʻoni pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he fakaafe fakalaumālie ʻa ʻeku faʻeé.

Naʻe hoko ʻa e aʻusia hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku kei siʻí, ke fakatupu ai ha sīpinga ʻo e ako folofolá ʻoku kei hokohoko atu pē ke tāpuekina au ʻo aʻu ki he ʻahó ni. ʻOku ou kei lau pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo tūʻulutui ʻo lotu. Pea ʻoku toutou fakapapauʻi mai ai pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní hono moʻoní.

Naʻe fakalea tonu ia ʻe Nīfai. Ko e finangalo poto ia ʻo e ʻEikí ke tau ʻave mo kitautolu ʻa e ngaahi folofolá ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e “maka-tuʻu-loto” ia ʻokú ne ʻai ke kehe ʻa e kuonga fakakosipeli ko ʻení mei he ngaahi kuonga fakakosipeli kotoa kimuʻá. ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo muimui ki he palōfita moʻuí, he ʻikai ha hē fakafoʻituitui mei he moʻoní ʻi heʻetau moʻuí.18

Ko e fakaafe ko ia ke haʻu ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí pea pīkitai ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha fakaafe pē meia Līhai ki hono fāmilí, pea ʻoku ʻikai ko ha fakaafe pē ia mei heʻeku faʻeé ke u lau mo lotua ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha fakaafe foki ia mei hotau palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, kiate kitautolu takitaha.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako [ʻi he faʻa lotu] ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí.”19

Ko ʻeku fakaʻamu fakamātoató ke hoko hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní ko ha meʻa fakafiefia mo ha tāpuaki kiate kitautolu takitaha pea ke ne tohoakiʻi kitautolu ke tau ʻunu ke ofi ʻaupito ange ki he Fakamoʻuí.

ʻOku moʻui ʻa e Tamai Hevaní. Ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻEne ngaahi folofolá pea ʻoku fakahā mai ai ʻEne ʻofá. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻEikí ʻi māmani ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ko e fakamoʻoni fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e ʻuluaki fakamoʻoni ia naʻá ku maʻu ʻi heʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku kei siʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33.

  2. “ʻE malava ʻe he naunau fakalēsoni foʻou ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí, ʻo tukuange mai ʻa e mālohi ʻo e ngaahi fāmilí, ʻi he muimui faivelenga ki ai ʻa e fāmili takitaha mo liliu honau ʻapí ke hoko ko ha ungaʻanga ʻo e tuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻomou ngāue mālohi ke fakafoʻou homou ʻapí ke hoko ko ha senitā ki hono ako ʻo e ongoongoleleí, ʻe ʻalu pē taimí mo e hoko moʻoni homou ʻaho Sāpaté ko ha meʻa fakafiefia. ʻE fiefia hoʻo fānaú ke ako pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí, kae hōloa ʻa e ivi tākiekina ʻo e filí ʻi hoʻo moʻuí mo ho ʻapí. ʻE hoko ha ngaahi liliu lahi mo tuʻuloa ʻi homou fāmilí” (Russell M. Nelson, “Ko e Hoko ko ha Kāingalotu Faʻifaʻitakiʻangá,” Liahona, Nōvema 2018, 113).

  3. “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava mo e Ngaahi Fuakava 11:13).

  4. “Ko e kuonga fakakosipelí ko ha vahaʻataimi ia ʻa ia naʻe ʻi ai ha tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he māmaní pea ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní mo e ngaahi kií, pea ʻokú ne maʻu ha misiona fakalangi ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻo e māmaní” (Topics and Questions, “Dispensations,” Gospel Library).

  5. Vakai, Mōsese 5:12–16.

  6. Naʻe mamata mai ʻa e palōfita ko Tanielá ki hotau kuongá, ʻi heʻene fakaʻuhingaʻi ʻa e misi ʻa Nepukanesá. Ko e fuʻu maka ʻi he misi ko iá, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe tā mei he moʻungá taʻe-kau ai ha nima, pea ʻoku teka atu ke fakafonu ʻa māmani kotoa (vakai, Taniela 2:34–35, 44–45; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 65:2).

  7. “Naʻe ui ʻe he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hoko ko e palōfita ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení. Naʻe pau ke fakafoki mai ʻa e ngaahi mālohi fakalangi kotoa pē ʻo e kuonga fakakosipeli ʻi he kuohilí ʻiate ia. Ko e kuonga ko ʻeni ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá he ʻikai fakangatangata ia ki he taimí pe feituʻú. He ʻikai fakaiku ia ki ha hē mei he moʻoní, pea te ne fakafonu ʻa māmaní” (Russell M. Nelson, “The Gathering of Scattered Israel,” Liahona, Nov. 2006, 79–80).

  8. Russell M. Nelson, “Lea Fakafeʻiloakí,” Liahona, Nōvema 2018, 8.

  9. Vakai, “Ko ʻEtau Taumuʻá ke Fakaului,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e ʻApí mo e Lotú: Tohi ʻa Molomoná 2024, v.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:22; vakai foki, veesi 17–21.

  11. Sēkope 1:3–4.

  12. Sēkope 4:6.

  13. 1 Nīfai 5:21–22.

  14. Naʻe toki fanongonongo kimuí ni kuo ʻosi tufaki ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ha tatau ʻe 200 miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakaofo moʻoni ia. Kuo ʻosi liliu ʻi he taimí ni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha lea fakafonua ʻe 113, pea ʻoku lolotonga liliu ki ha lea fakafonua foʻou ʻe 17. Ko ha tāpuaki ia ke maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻoku paaki, fakaʻilekitulōnika, ʻi he lea, vitiō mo ha ngaahi fōtunga kehe. (Vakai, Ryan Jensen, “Church Distributes 200 Millionth Copy of the Book of Mormon,” Church News, Dec. 29, 2023, thechurchnews.com.)

  15. 1 Nīfai 8:14–16; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  16. “Ko e tākiekina fakalaumālie mālohi taha ʻi he moʻui ʻo ha fānau ko e sīpinga angatonu ʻo ha mātuʻa mo e kui angaʻofa ʻoku nau tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakava toputapú. ʻOku fakataumuʻa hono akoʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke nau ‘lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá’ [2 Nīfai 25:26]. ʻOku fakatau ʻa e taʻetokanga pea mo e ʻikai tauhi maʻu pē ʻa e ngaahi fuakavá ki he fakafiefiemālie fakalaumālié. ʻOku meimei ke lahi taha e maumau fakalaumālié ʻi heʻetau fānaú mo e makapuná” (Kevin W. Pearson, “ʻOkú Ke Kei Loto-Fiemālie Nai?,” Liahona, Nov. 2022, 69).

  17. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–24.

  18. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná).

  19. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?,” Liahona, Nōvema 2017, 62–63.