Konifelenisi Lahi
Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa Pē
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2024


Fehangahangai ʻi he Meʻa Kotoa Pē

Ke tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻe fiemaʻu ke tau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai.

Lolotonga haʻama lele meʻalele kimuí ni ʻi ha kolo naʻe foʻou kiate kimaua, naʻá ku taʻetokanga ʻo afe ʻi ha foʻi afe hala, ʻo u iku ai mo hoku uaifí ki ha hala lahi ʻoku lele ʻo lau maile, pea ʻikai lava ha toe tafoki. Naʻá ma maʻu ha fakaafe angaʻofa ki ha ʻapi ʻo haʻama kaungāmeʻa peá ma manavasiʻi naʻá ma fuʻu tōmui mei he taimi totonú.

Lolotonga ʻema ʻi he hala lahi ko ʻení mo fiemaʻu vivili ke ʻilo ha hūʻanga ki tuʻa mei he foʻi halá, naʻá ku tukuakiʻi pē au ʻi he ʻikai ke u tokanga ange ki he polokalama fakahinohino halá. Naʻe fakatupu ʻe he aʻusiá ni ke u fakakaukau ki heʻetau faʻa fai ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi fili hala ʻi heʻetau moʻuí pea ke tau tali ʻa e ngaahi nunuʻá ʻi he loto-fakatōkilalo mo faʻa kātaki, kae ʻoua kuo tau lava ʻo toe liliu hotau huʻungá.

Ko e moʻuí ʻoku fekauʻaki kotoa ia mo e fai ha ngaahi filí. Naʻe foaki mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e meʻafoaki fakalangi ʻo e tauʻatāina ke filí ke tau lava ʻo ako mei heʻetau ngaahi filí—mei he ngaahi fili totonú pea mo e ngaahi fili halá. ʻOku tau fakatonutonu ʻetau ngaahi fili halá ʻi heʻetau fakatomalá. Ko ʻeni ʻoku hoko ai ʻa e tupulakí. Ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolu kotoá ʻoku fekauʻaki ia mo e akó, tupulakí, mo e fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá.

Talu mei hono akoʻi au mo hoku uaifí ʻe he kau faifekaú peá ma kau ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí, mo ʻeku mālieʻia maʻu pē ʻi he ngaahi akonaki maʻongoʻonga naʻe fai ʻe Līhai ki hono foha ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne akoʻi ange “naʻe tuku ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ki he tangatá ʻa e tauʻatāina ke ne fili maʻana”1 pea “ʻoku totonu ke ʻi ai, ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē.”2 Ke tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí, ʻe fiemaʻu ke tau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai. ʻI hono fai iá, ʻoku fakamanatu mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná kuo ʻosi “akonakiʻi ʻa [kitautolu] ʻo feʻunga”3 pea ko e “Laumālie ʻo Kalaisí”4 kuo ʻosi foaki ia kiate kitautolu takitaha ke tau “iloʻi ʻa e leleí mei he koví.”5

ʻOku tau fehangahangai maʻu pē, ʻi he moʻuí ni, mo ha ngaahi fili kehekehe ʻoku mahuʻinga. Hangē ko ʻení:

  • Ko e fili pe te tau muimui pe ʻikai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e fili pe te tau tui mo tali ʻa e taimi ʻoku hoko ai ʻa e maná pe ko e tatali fakaveiveiua ke hoko ha meʻa kimuʻa pea tau fili ke toki tui pē ʻi he taimi ko iá.

  • Ko e fili ke fakatupulaki ha tui ki he ʻOtuá pe ko e ʻamanaki tailiili ki ha toe pole ʻe taha ʻi he ʻaho hono hokó.

Hangē ko ʻeku afe ʻi ha hala kehe ʻi he hala lahí, ʻe lava ke hoko ʻa e tofanga ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi fili halá ke mātuʻaki fakamamahi koeʻuhí he ko e foʻui pē ʻatautolu. Neongo ia, ka te tau lava maʻu pē ʻo fili ke maʻu ha fakafiemālie ʻi he founga fakalangi ʻo e fakatomalá, fakatonutonu ʻa e fehalākí, pea ʻi heʻetau fai iá, ʻoku tau ako ai ha ngaahi lēsoni liliu moʻui.

Te tau lava foki ʻi he taimi ʻe niʻihi ke foua ʻa e fehangahangaí mo e faingataʻá mei he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau mapuleʻí, ʻo hangē ko e:

  • Ngaahi momeniti ʻo e moʻui leleí mo e vahaʻataimi ʻo e puké.

  • Taimi ʻo e melinó mo e taimi ʻo e taú.

  • Ngaahi houa ʻo e ʻahó pea mo e poʻulí pea mo e faʻahitaʻu māfaná pea mo e momokó.

  • Taimi ʻo e ngāue lahí pea hoko mai ai mo e taimi ʻo e mālōloó.

Neongo ʻoku ʻikai ke tau faʻa lava ʻo fili ʻi he ngaahi tūkunga pehení koeʻuhí he ʻoku nau hoko ʻiate kinautolu pē, ka ʻoku tau kei tauʻatāina pē ke fili ʻa e founga ke tali ʻaki kinautolú. Te tau lava ʻo fai ia ʻi ha ʻulungaanga lelei pe fakatuʻatamaki. Te tau lava ʻo feinga ke ako mei he aʻusiá mo kolea ha tokoni mo ha poupou mei hotau ʻEikí, pe te tau lava ʻo fakakaukau ʻoku tau tuʻu toko taha pē ʻi he faingataʻa ko ʻení pea kuo pau ke tau fuesia toko taha pē ia. Te tau lava ʻo “fakatonutonu hotau ʻalungá” ki ha foʻi moʻoni foʻou, pe te tau lava ʻo fili ke ʻoua naʻa toe liliu ha meʻa. ʻI he fakapoʻuli ʻo e poó, te tau lava ʻo fakamoʻui ʻetau māmá. ʻI he momoko ʻo e faʻahitaʻu momokó, ʻoku totonu ke tau fili ke tui ʻa e vala ʻoku māfaná. ʻI he taimi puké, te tau lava ʻo fekumi ki ha tokoni fakafaitoʻo mo fakalaumālie. ʻOku tau fili ʻa e founga ke tali ʻaki ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení.

Ko e fakatonutonú, akó, feingá, filí ko e ngaahi veape ngāue kotoa ia. Manatuʻi ko kitautolú ko e kau ngāue ka ʻoku ʻikai ko ha ngaahi meʻa ke ngāueʻi. ʻOua muʻa naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu naʻe palōmesi ʻa Sīsū ke “toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí … koeʻuhí ke ne … tokoniʻi” kitautolu ʻi heʻetau tafoki kiate Iá.6 Te tau ala fili ke langa hotau makatuʻungá ʻi he maka ko Sīsū Kalaisí koeʻuhí ka tō mai ʻa e mātangi mālohí, “ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate [kitautolu].”7 Kuó Ne palōmesi “ko ia ia ʻe haʻu [kiate Iá], te [Ne] maʻu ia; pea ʻoku monūʻia ʻa kinautolu ʻa ia ʻoku haʻu kiate [Iá].”8

Sai, ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni makehe ʻe taha ʻoku matuʻaki mahuʻinga. Naʻe pehē ʻe Līhai “ʻoku totonu ke ʻi ai ʻa e fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē.”9 ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻoku ʻikai ʻi ai hano fehangahangai. ʻE aʻu pē ʻo lava ke na fetokoniʻaki. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo ʻa e fiefiá kae ʻoua kuo tau foua ʻa e mamahí ʻi ha taimi. ʻOku tokoni ʻetau ongoʻi fiekaia ʻi he taimi ʻe niʻihí ke tau fakahoungaʻi ai ʻa e taimi ʻoku tau maʻu ai ha meʻakai feʻunga ke kaí. He ʻikai ke tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e moʻoní kae ʻoua kuo tau sio foki ki he loí, ʻi ha ngaahi taimi.

ʻOku tatau ʻa e ngaahi fehangahangai ko ʻení mo e ongo tafaʻaki ʻo ha koini pē ʻe tahá. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ongo tafaʻakí fakatouʻosi. Naʻe ʻomai ʻe Charles Dickens ha sīpinga ki he fakakaukau ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne tohi ai “naʻe hoko ia ko e taimi lelei tahá, naʻe hoko ia ko e taimi kovi tahá.”10

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha fakatātā mei heʻema moʻuí. Naʻe ʻomi ʻe he malí, faʻu fāmilí, mo e maʻu ʻa e fānaú ʻa e momeniti lelei taha ʻo e fiefiá kuó ma foua ʻi heʻema moʻuí kae pehē foki ki he ngaahi momeniti mātuʻaki fakamamahi, loto-ʻita, mo e loto-mamahi lahi tahá ʻi he taimi naʻe hoko ai ha meʻa ʻoku ʻikai lelei ki ha taha ʻiate kimautolu. Ko e fiefia mo e nēkeneka taʻe-fakangatangata mo ʻema fānaú naʻe faʻa muiaki mai ai foki mo ha ngaahi vahaʻataimi ʻo e puke, tokoto falemahaki, mo ha ngaahi pō taʻemamohe naʻe fonu ʻi he ngaahi ongo fakaelotó , kae pehē ki he maʻu ʻa e fiemālie ʻi he lotú mo e ngaahi tāpuaki ‘o e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe akoʻi mai ʻe he ngaahi aʻusia fehangahangai ko ʻení ʻoku ʻikai ke ma teitei liʻekina ʻi he ngaahi momeniti ʻo e faingataʻaʻiá, pea naʻa nau toe fakahaaʻi foki ʻa e lahi ʻo e meʻa te ma lava ʻo fuesiá ʻi he fakafiemālie mo e tokoni ʻa e ʻEikí. Naʻe tokoni ʻa e ngaahi aʻusiá ni ke oʻi kimaua ʻi ha ngaahi founga fakaofo, pea kuo nau ʻaonga kotoa. ʻOku ʻikai ʻapē ko e meʻa ʻeni naʻa tau ō mai ai ki hení?

ʻOku tau toe maʻu foki ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga mālie:

  • Naʻe akoʻi ʻe Līhai hono foha ko Sēkopé ko hono ngaahi faingataʻaʻia ʻi he maʻomaʻonganoá ʻe tokoni ia ke ne ʻilo ai ʻa e māfimafi ʻo e ʻOtuá pea ʻe “fakatapui [ʻe he ʻOtuá] ʻa [hono] ngaahi faingataʻaʻiá ke hoko ko ha tāpuaki kiate [ia].”11

  • Lolotonga hono tuku-pōpula fakamamahi ʻo Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí “ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate [ia], pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate [ia].”12

  • Fakaʻosí, naʻe hoko ʻa e feilaulau taʻe-fakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí ko e sīpinga maʻongoʻonga taha ia ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻiá kuo faifaiange pea mātāʻiá, ka naʻá ne toe fakatupunga foki ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa taha ʻo ʻEne Fakaleleí ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

Ka ʻi ai ha potu ʻoku ulo ai ʻa e laʻaá, kuo pau foki ke ʻi ai mo e malumalú. ʻOku lava ke ʻomi ʻe he tāfeá ha fakaʻauha, ka ʻokú ne faʻa toe ʻomi foki mo e moʻuí. ʻOku faʻa liliu ʻa e loʻimata ʻo e mamahí ki ha loʻimata ʻo e fiemālie mo e fiefia. Ko e ongoʻi mamahi ʻi he mavahe ʻa ha taha ʻoku tau ʻofa aí, ʻoku faʻa fetongi ia kimui ʻaki ʻa e fiefia ʻi ha toe feʻiloakí. ʻI he taimi ʻo e taú mo e fakaʻauhá, ʻoku toe hoko foki ai mo ha fanga kiʻi tōʻonga ʻo e angaʻofa mo e ʻofa kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e “mata ke mamata, mo e telinga ke ongó.”13

ʻOku faʻa fakakalakalasi hotau māmaní ʻi he ʻahó ni ʻaki ʻa e manavasiʻí mo e loto-moʻuá—manavasiʻi ʻi he meʻa ʻe ala ʻomi ʻe he kahaʻú kiate kitautolú. Ka kuo ʻosi akoʻi mai ʻe Sīsū ke tau falala mo “sio pē kiate [Ia] ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”14

Tuku muʻa ke tau ngāue ʻi he ʻilo pau ke tali maʻu pē ʻa e fehangahangai ʻo e meʻa kotoa ʻe ala hoko ʻi heʻetau moʻuí. Neongo ko e taimi ʻe niʻihi he ʻikai ke tau lava ʻo sio ki he ngaahi fehangahangaí ʻi he taimi pē ko iá, ka te tau lava ʻo ʻilo mo falala ʻoku nau ʻi ai maʻu pē.

Te tau lava ʻo fakapapauʻi ko hotau ngaahi faingataʻaʻiá, mamahi lahí, mahamahakí mo e mamahí ʻoku ʻikai ke nau puleʻi kitautolu; ka, ko e founga ʻo ʻetau kātekina iá ʻe tokoni ke tau tupulaki pea ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá. Ko ʻetau tōʻongá mo ʻetau ngaahi filí ʻoku nau puleʻi lelei ange kitautolú kae ʻikai ko hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

Ko e taimi ʻokú ke moʻui lelei aí, mataʻikoloa ʻaki pea fakahoungaʻi ia ʻi he momeniti kotoa. Ko e taimi ʻokú ke puke aí, feinga ke ako ʻi he faʻa kātaki mei ai pea ʻiloʻi ʻe lava ke toe liliu ʻeni ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e taimi ʻokú ke mamahi aí, falala ʻe vave pē haʻo toe fiefia; ka ʻoku ʻikai ke tau faʻa lava ʻo sio ki ai ʻi he taimi ko iá. Tokanga ke liliu ho taumuʻá pea fakakaukau fakalaumālie ki he ngaahi tafaʻaki lelei ʻo e ngaahi faingataʻá, he ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ʻoku nau ʻi ai maʻu pē! ʻOua naʻa teitei ngalo ke ke maʻu ha loto-houngaʻia. Fili ke ke tui. Fili ke ke tui kia Sīsū Kalaisi. Fili ke ke falala maʻu pē ki he ʻOtuá. Fili ke ke “fakakaukau fakasilesitiale,” ʻo hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kimui ní!15

Tuku muʻa ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e palani fakaʻofoʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea naʻá Ne foaki mai Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ke tokoni ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá pea mo fakaava kiate kitautolu ʻa e matapā ke foki ange ai kiate Iá. ʻOku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne ʻi ai ʻi he momeniti kotoa pē, ʻo tatali mai ke tau fili ke ui kiate Ia ke Ne fakafiemālieʻi, fakamālohia, mo fakamoʻui kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi meʻá ni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.