Hisitōlia ʻo e Siasí
2 Nāunauʻia Feʻunga


“Nāunauʻia Feʻunga,” vahe 2 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 2: “Nāunauʻia Feʻunga”

Vahe 2

Nāunauʻia Feʻunga

ʻĪmisi
ko e mamata ʻa e kakai fefiné ki he laka atu ʻa e kakai tangatá

Naʻe angi momoko mai ʻa e havilí ʻi he tūʻuta ʻa Pilikihami ʻIongi ki Suka Kiliki ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 15 ʻo Fēpueli 1846. Ne movete takai ha Kāingalotu ʻe laungeau ʻi ha vaoʻakau kuo ʻufiʻufi ʻe he sinoú, ʻikai mamaʻo mei ha kiʻi vai kuo poloka, ʻo nau tetetete ʻi ha ngaahi kote mo e kafu kuo viviku. Ne haʻohaʻo takai e ngaahi fāmili tokolahi ʻi he afí pe ʻi loto he ngaahi tēniti ne faʻu mei ha ngaahi ʻufiʻufi mohenga pe ngaahi ʻufiʻufi ʻo e salioté. Ne fakatahataha ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi saliote ke nau māfana.1

Naʻe ʻilo ʻe Pilikihami he taimi pē ko iá ne fie maʻu ke ne fokotuʻutuʻu e nofoʻanga kemí. ‘I he tokoni ʻa e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻá ne vahevahe e Kāingalotú ki ha ngaahi kaungā fononga pea ui ha kau kapiteni ke tataki kinautolu. Naʻá ne fakatokanga ki hono fai e ngaahi fononga taʻeʻaonga ke foki ki Nāvuú, ʻa e nofonoá, mo e ʻave ha meʻa taʻemaʻu ha ngofuá. Naʻe pau ke maluʻi maʻu pē ʻe he kakai tangatá e nofoʻanga kemí mo tokangaʻi e maʻá, pea naʻe pau ke lotu fakataha e fāmili takitaha ʻi he pongipongí mo e efiafí.2

Ne ʻikai fuoloa kuo nofoʻia ha laumālie lelei ʻi he nofoʻanga kemí. ʻI he hao malu ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú, naʻe siʻi ange ʻenau hohaʻa ki he kau fakatangá pe ngaahi fakamanamana ʻa e puleʻangá ke taʻofi ʻenau mavahé. Naʻe ifi ʻe ha kau ifi palasa ha ngaahi fasi longomoʻui ʻi he efiafí, kae hulohula e kau tangatá mo e kau fafiné. Ko e Kāingalotu ko ia naʻa nau fakahoko e mali tokolahí, naʻe fakaʻau foki ke siʻi ange ʻenau fakalongolongó pea kamata ke nau talanoa tauʻatāina fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoní pea mo e founga naʻá ne fakafehokotaki ai honau fāmilí.3

Lolotonga iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Pilikihami ha ngaahi houa lahi ki hono fakaleleiʻi e ngaahi palani ki heʻenau fononga fakahihifó.4 Lolotonga e ‘aukai mo e lotu ʻi he temipalé kimuʻa pē pea nau mavahe mei Nāvuú, naʻá ne mamata ʻi ha meʻa-hā-mai kia Siosefa Sāmita ʻoku tuhu ki ha fuka ʻoku vilingia he tumuʻaki ʻo e moʻungá. Naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe Siosefa, “Langa ‘i he feituʻu feʻunga tonu mo e ngaahi lanú pea te mou tuʻumālie mo nonga.”5 Naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami ne teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha feituʻu maʻá e Siasí, ka ʻe hoko hono tataki e Kāingalotu ʻe lauiafe ki aí ko ha fuʻu ngāue lahi.

Lolotonga e taimi ko ‘ení, naʻe aʻu mai ki he nofoʻanga kemí ʻa e ʻū tohi meia Samu Puleineni, ʻa ia naʻe lolotonga folau ki Kalefōnia ʻi he Pulukuliní. Naʻe ʻomi fakataha mo e ngaahi tohí ʻa e tohi aleapau ʻo palōmesi mai ai ʻe hao pē ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau mavahé kae fetongi ʻaki e kelekele ʻi he Hihifó. Naʻe lau fakalelei ʻe Pilikihami mo e kau ʻaposetoló ʻa e aleapaú. Naʻe fokotuʻu mai ʻi he ʻū tohi ʻa Samú, kapau he ʻikai ke nau fakamoʻoni ai, ʻe lava ke fekauʻi e Kāingalotú ʻe he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke huʻi ʻenau meʻa taú pea taʻofi ʻenau tānaki fakatahá.6

Naʻe ʻikai lava ke fakalotoa ʻa Pilikihami. ʻI heʻene fakahelaʻia ʻi he puleʻangá, naʻá ne ʻosi fili ke feinga ke ngāue mo ia kae ʻikai fakafepaki ki ai. Ko hono moʻoní, kimuʻa pea nau mavahe mei Nāvuú, naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Sesi Lītolo, ko e kaumātuʻa pule foʻou ʻi he ngaahi siteiti fakahahaké, ke ne tautapa maʻá e Siasí pea tali ha tokoni pē mei he puleʻangá ke tokoni ki he mavahe ʻa e Kāingalotú. Naʻe fakakaukau vave ʻa Pilikihami mo e kau ʻaposetoló ko e aleapaú ko ha palani pē ne fokotuʻutuʻu ki he lelei ʻa e kau tangata naʻa nau tohi iá. Naʻe fili e kau ʻaposetoló ke falala ki he ʻOtuá pea sio kiate Ia ke maluʻi kinautolu, kae ʻikai ke nau fakamoʻoni ʻi he aleapaú.7

Naʻe toe momoko ange e ʻeá ʻi he lolotonga e māhiná, pea naʻe poloka ʻa e fukahi vai ʻo e Vaitafe Misisipí, ʻo faingofua ai e kolosi ʻi he vaitafé. Ne ʻikai fuoloa kuo nofo kemi ha kakai ʻe toko uaafe nai ʻi Suka Kiliki, neongo ne toutou foki ha niʻihi ki Nāvū ke ‘omi ha meʻa pe fai ha ngāue kehe.

Naʻe hohaʻa ʻa Pilikihami ki he fefokifokiʻakí, he naʻá ne tui naʻe liʻaki ʻe he Kāingalotú ni honau fāmilí ka nau fuʻu tokanga ki heʻenau koloa ʻi he koló. ʻI he tōmui ʻa e fononga fakahihifó he taimi ne fokotuʻú, naʻá ne fakakaukau ai kuo taimi ke hoko atu e fononga ʻa e Kāingalotú mei Suka Kiliki, neongo ne taʻemateuteu e ngaahi kaungā- fonongá.

ʻI he ʻaho 1 ʻo Māʻasí, ne kamata fononga fakahihifo ai ha saliote ʻe nima ngeau ʻo kolosi ʻi he feituʻu tokalelei ʻi ʻAiouá. Naʻe kei fie maʻu pē ʻe Pilikihami ke fekauʻi atu ha kaungā-fononga ke muʻomuʻa ʻo fakalaka atu he ʻOtu Moʻunga Maká ʻi he taʻu ko iá, ka naʻe tomuʻa fie maʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e maʻuʻanga tokoni kotoa pē ke hiki ʻa e nofo kemí ʻo mamaʻo atu mei Nāvū.8


Lolotonga e mavahe ʻa e Kāingalotú mo Pilikihami mei Suka Kilikí, naʻe kei ʻi Nāvū pē ʻa e taʻu fāngofulu mā tolu ko Luʻisa Pālatí, ʻo teuteu ke mavahe mei he koló mo ʻene fānau fefine iiki ʻe toko faá. ʻI he taʻu ʻe tolu kimuʻá, naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí hono husepāniti ko ʻEtisoní, ke ngāue fakafaifekau ki he ʻOtumotu Pasifikí. Talu mei ai, naʻe faingataʻa e fetuʻutaki mo ʻEtisoní koeʻuhí ko e taʻefalalaʻanga e meili he vahaʻa ʻo Nāvū mo Tupuaí, ko e motu ʻi Tahiti naʻá ne ngāue aí. Ko e lahi taha ʻo ʻene ʻū tohí naʻe toki maʻu ia ʻi ha ʻosi ha ngaahi māhina, pea ko e niʻihi ne laka hake ia he taʻu ʻe tahá.

Naʻe fakamahino mai ʻi he tohi fakamuimuitaha ʻa ʻEtisoní he ʻikai ke ne maʻu atu e taimi fononga fakahihifó ke fononga fakataha mo ia (Luʻisa). Naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ke nofo ʻi he ʻOtumotu Pasifikí kae ʻoua kuo nau ui ia ke foki ki ʻapi pe ko hono tuku atu ha kau faifekau ke fetongi ia. Naʻe fakaʻamu ʻa Pilikihami ʻi he taimi ʻe taha ke fekauʻi atu ha kau faifekau tokolahi ange ki he ʻotu motú hili hono maʻu ʻe he Kāingalotú e ʻenitaumení, ka naʻe toloi e palani ko iá ʻi he hiki mei Nāvuú.9

Naʻe loto-fiemālie ʻa Luʻisa ke fononga ʻo ʻikai kau ai hono husepānití, ka naʻá ne manavasiʻi ʻi heʻene fakakaukau ki aí. Naʻá ne fehiʻa ke mavahe mei Nāvū mo e temipalé pea ʻikai ke ne saiʻia ʻi he fakakaukau ki he fononga saliote ʻo kaka he ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻá ne loto foki ke sio ki heʻene ongomātuʻa toulekeleká ʻi Kānata—mahalo ko haʻanau feʻiloaki fakaʻosi ia—kimuʻa pea fononga fakahihifó.

Kapau te ne fakatau atu ʻene ongo pulu tohó, te ne lava ʻo maʻu ha paʻanga feʻunga ke ʻaʻahi ki heʻene ongomātuʻá pea totongi ha paasi maʻa hono fāmilí ʻi ha vaka ʻe folau ki he taulanga Kalefōniá, pea he ʻikai leva ke nau fononga ʻi ʻuta.

Naʻe meimei fakakaukau ʻa Luʻisa ke ʻalu ki Kānata, ka naʻe ʻikai ke ne ongoʻi naʻe totonu ia. Naʻá ne fakakaukau ke tohi kia Pilikihami ʻIongi fekauʻaki mo ʻene ngaahi hohaʻa kau ki he fononga ʻi ʻutá pea mo ʻene loto ke sio ki heʻene ongomātuʻá.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kapau ʻokú ke pehē ko e fononga mo e fanga pulú ʻa e founga lelei taha ki he fakamoʻuí, pea te u kau leva ki ai ʻi he lotó mo e ngāué, pea ʻoku ou tui te u lava ʻo kātakiʻi ia ʻo ʻikai hanu hangē ko ha fefine pē.”10

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe aʻu atu ha talafekau mo e tali ʻa Pilikihamí. Naʻá ne talaange, “Haʻu koe. Ko e fakamoʻui ʻi he timi ʻa e fanga pulú ʻa e founga malu tahá. “Te tau fetaulaki mo Misa Pālati ʻi he maomaonganoá ʻi he feituʻu te tau ʻi aí, pea te ne lotomamahi lahi kapau he ʻikai ʻi ai hono fāmilí.”

Naʻe fakakaukau ʻa Luʻisa ki he faleʻí, teuteuʻi hono lotó ki he hala fononga faingataʻa ʻoku hanganaki maí, pea fakakaukau ke muimui ʻi he tokolahi taha ʻo e Kāingalotú, tatau ai pē ʻa e moʻui pe mate.11


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, ko e kāingalotu ko ia naʻa nau fononga ʻo fou ʻi ʻAiouá naʻe kamata ke nau ui kinautolu ko e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, ko e tauhingoa ki he kau Hepelū ʻi he kuongamuʻá naʻe tataki ʻe he ʻEikí mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité. Naʻa nau fefaʻuhi he ʻaho ki he ʻaho mo e ngaahi meʻa ʻi he liliu ʻe he sinou mo e ʻuha taʻetukú ʻa e potu tokalelei ʻo ʻAiouá ke molū mo pelepelá. Naʻe tafe mālohi mo vave e ngaahi vaitafé mo e matavaí. Naʻe hoko e ngaahi hala kelekelé ko ha luo pelepela. Naʻe taumuʻa e Kāingalotú ke nau fononga ʻi he konga lahi taha ʻo e vahefonuá ʻi ha māhina ʻe taha, ka ʻi he taimi ko iá ko e vahe tolu pē ʻe taha ʻo e hala fonongá kuo nau ʻosi fononga aí.12

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpelelí, ko e taʻu ia hono hongofulu mā ono e fokotuʻu ʻo e Siasí, naʻe ʻuha he ʻahó kakato. Naʻe laulau houa ʻa Pilikihami ʻi he pelepela ne aʻu ki hono tuí, ʻi hono tokoniʻi e Kāingalotú ʻi he halá ki ha feituʻu naʻe ui ko Lōkasi Kiliki. Naʻá ne tokoni ai ke fokotuʻutuʻu e ʻū salioté, fokotuʻu tēniti, mo fahi fefie kae ʻoua kuo nofo kotoa e Kāingalotú ʻi he nofoʻanga kemí. Naʻe pehē ʻe ha fefine ʻe taha naʻá ne sio ki ai ʻi he pelepelá naʻá ne teke mo toho ha saliote naʻe pikisia he pelepelá, naʻá ne fiefia neongo e ngaahi faingataʻa naʻá ne fepaki mo iá.

ʻI he efiafi ko iá, naʻe lōmekina e kemí ʻe he ʻuha momokó mo e ʻuha maká, ʻo ʻufikaua ʻe he ʻaisí. ʻI he pongipongí naʻe ʻilo ʻe Viliami Keleitoni, ko e kalake ʻa Pilikihamí mo e kapiteni ʻo e kau ifi palasá, kuo veuki ʻa e kemí. Naʻe holo ha ngaahi tēniti lahi ki he kelekele kuo ʻaisí. Naʻe haveki ha saliote ʻe ha fuʻu ʻakau ne holo ai. Naʻe ʻosi foki e meʻakai ʻa ha kau tangata ʻe niʻihi ʻi he kau ifí.13

Naʻe vahevahe ʻe Viliami mo ʻene kau ifí e meʻa naʻá ne maʻú, neongo naʻe siʻi fau e meʻa naʻe maʻu ʻe hono fāmilí. Naʻe fononga ʻa Viliami mo ha ngaahi uaifi ʻe toko tolu mo e fānau ʻe toko fā, ko e taha ia ʻo e fuofua Kāingalotu ke fakahoko e mali tokolahí. Naʻe kei ʻi Nāvū ha uaifi ʻe taha ko Taiana, ʻo tokangaʻi ʻe heʻene faʻeé. Naʻá ne feitama ʻi heʻene fuofua pēpeé pea ʻikai moʻui lelei, ʻo tānaki atu ia ki he loto-hohaʻa ʻa Viliami ʻi he fonongá.

Lolotonga e mālōlō ʻa e fāmili Keleitoní ʻi Lōkasi Kiliki fakataha mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí, naʻe fokotuʻu ange ʻe Pilikihami ha palani ke fokotuʻu ha feituʻu talitaliʻanga he vaeuaʻanga ʻo ʻAiouá, ʻa ia ʻe lava e Kāingalotú ʻo tali ai ke ʻosi atu e matangi koví, langa ha ngaahi fale, mo tō ha ngoue maʻanautolu te nau omi ʻamui angé. ‘E tokangaʻi leva ʻe he Kāingalotu ʻe niʻihi e feituʻu talitaliʻangá kae foki ha niʻihi ki Nāvū ke tataki mai e ngaahi kaungā-fonongá ʻo kolosi mai ʻi ʻAiouá. ʻE hoko atu leva e toenga ʻo e kau nofo kemí, fakataha mo ia, ki he Vaitafe Mīsulí.14

ʻI he ʻaho 14 ʻo ʻEpelelí, naʻe ʻi tuʻa ʻa Viliami ʻi he poó kakato ʻi hono puke e fanga hoosi mo e fanga pulu hola ʻi he nofoʻanga kemí. Naʻe fie maʻu ke ne mohe ʻi he pongipongi haké, ka naʻe maʻu ʻe ha taha ʻi he kemí ha tohi ne fakahā ai kau kia Taiana mo e fanauʻi ʻene pēpeé. Naʻe fakafiefiaʻi ʻe Viliami ʻi he efiafi ko iá ʻa e fanauʻi e pēpeé, ʻi heʻene hiva mo tā meʻa mo e kau ifí ʻo aʻu ki he tuʻuapoó.

Naʻe tafitonga e langí ʻi he pongipongi hono hokó, pea naʻe fakatuʻamelie ʻa Viliami ki ha ngaahi ʻaho lelei ange naʻe hanganaki mai ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne tangutu hifo mo ha vaitohi mo e pepa, ʻo faʻu ha himi fakalotolahi maʻá e Kāingalotú:

Hau kāinga ʻoua manavahē;

Ke tau fiefiá.

Neongo e faingataʻa e fonongá,

Te tau maʻu ʻa e palé.

ʻOku lelei ʻetau ngāué

ʻI heʻetau fai mālohí;

Kapau te tau faitotonú—

ʻE lelei! ʻE lelei!”15


ʻI ha maile ʻe teau ki he fakahahaké, naʻe tuʻu ʻa Uilifooti Utalafi ʻi ha funga vaka he Vaitafe Misisipí, ʻo vakai ki he temipale Nāvuú ʻi ha meʻa fakaʻata. Ko e taimi naʻá ne sio fakamuimui ai ʻi he temipalé, naʻe teʻeki ke ʻosi hono holisí. Ko ʻeni kuo ʻato, ʻi ai ha ngaahi matapā sioʻata ngingila, mo ha taua fakaʻeiʻeiki ne tuʻu ʻi ʻolunga ha ʻāngelo ngaohi mei he ukameá.16 Naʻe ʻosi fakatāpui ha ngaahi konga ʻo e temipalé ki he ngāue ouaú, pea ʻikai fuoloa ne ʻosi ʻa e langá pea maau ke fakatāpui kakato ki he ʻEikí.

Naʻe faingataʻa e foki ʻa Uilifooti mei Pilitāniá. Naʻe fepālekina ʻa e vaká ʻe he matangi mālohí mo e peaú. Naʻe piki maʻu ʻa Uilifooti, naʻá ne loloa pea faingataʻaʻia. Naʻá ne lāunga he taimi ko iá, “Ka ʻi ai ha tangata te ne fakatau atu ha faama pea ʻalu ki tahi ke maʻu ai ʻene moʻuí, ʻoku kehe ʻene fakakaukaú meiate au.”17

Naʻe ʻuluaki tukufolau mai ʻa Fīpē mei ʻIngilani, ʻo ʻave ʻena fānau ko Sūsana mo Siosefá ʻi ha vaka naʻe fonu ai e Kāingalotu ne hiki fonua ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe kiʻi nofo fuoloa ʻa Uilifooti ʻi Livapulu ke tokangaʻi ha ngaahi meʻa fakapaʻanga, liliu e tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e Siasí ki he palesiteni fakamisiona foʻoú, mo kole ha ngaahi tokoni ke fakaʻosi e langa ʻo e temipalé.18

Naʻá ne fakamanatu ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻo pehē, “Ko hono langa ko ia ʻo e temipale ʻo e ʻOtuá ko ha meʻa ia ʻoku tokanga tatau ki ai e Kāingalotu kotoa pē ʻoku nau loto ʻakí, pe ko e fē pē ha feituʻu ʻokú ne ʻi ai.19 Neongo ʻe liʻaki e temipalé ʻi he hili pē ʻene ʻosí, ka naʻe fakapapau e Kāingalotu ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e ʻŌseni ʻAtalanitikí ke fakaʻosi ia ʻi he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ki he Siasí ʻi he 1841.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻia Siosefa Sāmita ʻo pehē, “ʻOku ou tuku kiate kimoutolu ha taimi feʻunga ke langa ai ha fale kiate au, pea kapau ʻe ʻikai te mou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he ʻosi ʻa e taimi kuo tuʻutuʻuní ʻe liʻaki ʻa kimoutolu ko ha siasi, fakataha mo hoʻomou kau pekiá, ʻoku folofola ʻe he ʻEiki ko homou ʻOtuá.”20

Neongo naʻe masiva e Kāingalotu Pilitānia tokolahi, ka naʻe poupouʻi kinautolu ʻe Uilifooti ke foaki ha meʻa pē te nau lavá ke tokoni ki hono totongi e temipalé, ʻo talaʻofa ange ha ngaahi tāpuaki ʻi heʻenau feilaulaú. Naʻa nau foaki lahi, pea naʻe houngaʻia ʻa Uilifooti ʻi heʻenau moʻui fakatāpuí.21

ʻI heʻene tūʻuta ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻe ʻave ʻe Uilifooti hono ʻofefine ko Fīpē ʻAmeliá mei Meini pea fononga fakatonga ke ʻaʻahi ki heʻene ongomātuʻá, ʻa ia naʻá ne fakalotoʻi ke nau fononga mo ia ki he hihifó. 22

Hili ʻenau fakahifo ʻi Nāvuú, naʻe toe fakataha ʻa Uilifooti mo hono uaifí pea feʻiloaki ai mo ʻOasoni Haiti, ko e ʻaposetolo pule ʻi he koló, ʻa ia naʻá ne maʻu ha kiʻi ongoongo lelei siʻisiʻi pē ke lipooti. Ne kau ʻi he Kāingalotu naʻe kei ʻi Nāvuú ha niʻihi naʻa nau ongoʻi taʻefiemālie mo liʻekina. Naʻe aʻu ʻo fehuʻia ʻe he tokosiʻi ʻa e lau ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá te nau taki ʻi he Siasí. Naʻe kau ai ʻa e tuofefine ʻo Uilifōtí mo e tokoua ʻi he fonó, ko ʻIunisi mo Tuaiti Uepisitā.23

Naʻe mamahi ʻa Uilifooti ʻi ha ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ko e ongoongó. Naʻá ne akoʻi pea papitaiso ʻa ʻIunisi mo Tuaiti ʻi ha taʻu ʻe hongofulu kimuʻa. Naʻe tohoakiʻi kinaua kimui mai ki ha tangata ko Sēmisi Sitālingi, ʻa ia naʻá ne pehē naʻe fokotuʻu fakafufū ia ʻe Siosefa Sāmita ke hoko ko hono fetongi. Naʻe loi e lau ʻa Sitālingí, ka naʻe ikunaʻi ʻe heʻene ngutu mālié ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻi Nāvuú, kau ai e kau ʻaposetolo mālōlō ko Sione Peisi mo Uiliami Sāmitá, ko e tehina ʻo e Palōfita ko Siosefá.24

ʻI he ʻaho 18 ʻo ʻEpelelí, naʻe ʻita ʻa Uilifooti ʻi heʻene ʻilo ko ia naʻe feinga ʻa Tuaiti mo ʻIunisi ke fakalotoʻi ʻene ongomātuʻá ke na muimui ʻia Sitālingi kae ʻoua te na ō ki he hihifó. Naʻe ui fakataha mai ʻe Uilifooti hono fāmilí pea valokiʻi e palōfita loí. Naʻá ne mavahe leva ke fakaheka ʻene ʻū salioté.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku lahi fau ʻeku meʻa ke faí pea siʻisiʻi e taimi ke fakahoko ai iá.”25


Naʻe fakavavevave e kau ngāué ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, ke fakaʻosi e temipalé kimuʻa pea fakatāpui ki he kakaí ʻi he ʻaho 1 ʻo Meé. Naʻa nau faliki piliki takai e faiʻanga papitaisó, fokotuʻu e tā tongitongi teuteú, pea vali e holisí. Naʻe hoko atu e ngāué he ʻahó kakato pea faʻa aʻu ki he poʻulí. Koeʻuhí naʻe siʻisiʻi e paʻanga ʻa e Siasí ke totongi e kau ngāué, ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau feilaulauʻi ha konga ʻo ʻenau vahé ke fakapapauʻi naʻe ʻosi ʻa e temipalé ke fakatāpui ki he ʻEikí.26

ʻI he ʻaho ʻe ua kimuʻa pea fakatāpuí, naʻe ʻosi hono vali ʻe he kau ngāué ʻa e loki fakatahaʻanga ʻi he fungavaka ʻuluakí. Naʻa nau tafi ʻi he ʻaho hono hokó, ʻa e efú mo e vevé mei he loki lahí pea teuteuʻi ki he ngāué. Naʻe ʻikai ke lava e kau ngāué ʻo fakasanisani e loki kotoa, ka naʻa nau ʻiloʻi he ʻikai taʻofi ai hono tali ʻe he ʻEikí e temipalé. ʻI heʻenau loto-falala kuo nau fakahoko e fekau ʻa e ʻOtuá, naʻa nau tā valivali ai e ngaahi lea, “Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEiki ʻemau feilaulaú” ʻi ʻolunga he tuʻunga malanga ʻi he holisi fakahahake ʻo e loki fakatahaʻangá.27

ʻI he ʻiloʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí honau moʻua ki he kau ngāué, naʻa nau fanongonongo ai ʻe hoko e ʻuluaki sēsini ʻo e fakatāpuí ko ha ngāue ʻofa. Naʻe kole kiate kinautolu ne kau ki aí ke nau foaki ha paʻanga ʻe taha ke tokoni ke totongi ʻaki e kau ngāue masivá.

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 1 ʻo Meé, naʻe mavahe ai ʻa e taʻu hongofulu mā fā ko ʻElivila Sitīvení mei hono nofoʻanga kemi ʻi he fakahihifo ʻo Misisipí pea kolosi he vaitafé ke kau ki he fakatāpuí. Ko ʻElivilá ko ha paea naʻe mālōlō ʻene ongomātuʻá ʻi he hiki pē honau fāmilí ki Nāvuú, pea naʻá ne nofo leva mo hono tokoua ne ʻosi malí. Naʻá ne ʻalu toko taha pē, koeʻuhí naʻe ʻikai ha taha ʻi honau nofoʻanga kemí ʻe lava ʻo ʻalu fakataha mo ia ki he fakatāpuí.

ʻI hono ʻiloʻi ko ia ʻe he kau ʻaposetoló mahalo ʻe laulau taʻu kimuʻa pea toki langa ha temipale ʻi he Hihifó, naʻa nau fakahoko ai e ʻenitaumení ki ha kakai taautaha kei talavou ʻe niʻihi, kau ai ʻa ʻElivila. ʻI he taimi ko ʻení, ko e māhina ʻe tolu mei ai, naʻá ne toe kaka ai ʻi he ngaahi sitepu ki he matapā ʻo e temipalé, foaki ʻene paʻanga ʻe tahá, pea maʻu hano nofoʻanga ʻi he loki fakatahaʻangá.28

Naʻe kamata e sēsiní ʻaki ha hiva mei ha kuaea. Naʻe fakahoko leva ʻe ʻOasoni Haiti ʻa e lotu fakatāpuí. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “ʻOfa ke ʻafio heni Ho Laumālié, pea ʻofa ke ongoʻi ʻe he kakaí kotoa ʻa e ivi tākiekina toputapú ʻi honau lotó kuo tokoniʻi ʻe Hono toʻukupú ʻa e ngāué ni.”29

Naʻe ongoʻi ʻe ʻElivila ha mālohi fakalangi ʻi he lokí. Hili e fakatahá, naʻá ne foki ki hono kemí, ka naʻá ne foki mai ki he sēsini hono hokó ʻi he ʻaho ʻe ua mei ai, ʻo fakaʻamu ke ne toe ongoʻi e mālohi tatau. Naʻe fai ʻe ʻOasoni Haiti mo Uilifooti Utalafi ha ngaahi malanga ʻi he ngāue fakatemipalé, lakanga fakataulaʻeikí, mo e toetuʻú. Kimuʻa pea fakaʻosi e fakatahá, naʻe fakamālōʻia ʻe Uilifooti e Kāingalotú ʻi hono fakaʻosi e temipalé neongo te nau liʻaki ia.

Naʻá ne pehē, “Kuo maʻu ʻi ai ʻe he Kāingalotu ʻe lau afe honau ʻenitaumení, pea he ʻikai mate ʻa e māmá.” “Ko e nāunauʻia feʻunga ʻeni ki hono langa ʻo e temipalé.”

Hili e sēsiní, naʻe foki ʻa ʻElivila ki heʻene nofo kemí, ʻo kolosi fakaʻosi ʻi he vaitafé.30 Lolotonga iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotu ʻi Nāvuú e toenga ʻo e ʻahó mo e poó ʻi hono fakamaau mo toʻo e ʻū sea, tēpile, mo e naunau kehe kae ʻoua kuo ngeʻesi ʻa e temipalé pea tuku ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí.31


Hili ha ngaahi uike siʻi mei he fakatāpui ʻo e temipalé, naʻe kamata fononga ʻa Luʻisa Pālati mo ʻene fānau fefiné ki he hihifó fakataha mo ha kaungā-fononga ʻo e Kāingalotú. Naʻe taʻu hongofulu mā fā ʻa ʻĒleni he taimi ko ʻení, taʻu hongofulu mā ua ʻa Falanisesi, taʻu hiva ʻa Loisi, pea taʻu nima ʻa ʻAna. Naʻe ʻi ai haʻanau pulu toho haʻamonga ʻe ua, pulu ʻe ua, mo ha saliote fonu ʻi he vala foʻoú mo e meʻatokoní.

Kimuʻa pea kolosi ʻa Luʻisa ʻi he vaitafé ki ʻAiouá, naʻe ʻalu ʻa Luʻisa ki he ʻōfisi meilí pea maʻu ha tohi lōloa meia ʻEtisoni naʻe fai ʻi he ʻaho 6 Sānuali 1846—ko ha māhina ʻe nima ia kimuʻa. Naʻe lipooti mai ʻe ʻEtisoni naʻá ne ʻi Tahiti he taimi ko ʻení mo ha ngaahi kaungāmeʻa Tupuai, mo e ongomātuʻa mali ko Napota mo Teliʻi, naʻá na fononga ke tokoni ki hono kaungā faifekau ko Penisimani Kalouati ʻi he ngāue fakafaifekau ʻi ha motu ofi mai ko ʻAnaá. Naʻá ne ʻave ha paʻanga ʻe onongofulu mo ha pōpoaki ʻofa kia Luʻisa mo e fānaú.

Naʻe ʻamanaki ʻa ʻEtisoni te ne ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻi he motú ʻi he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí, kae ʻikai kau ai hono fāmilí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kapau te ke lava ʻo maʻu ha faʻahinga tohi pē, pea mo ha taimi ʻatā, ʻoku ou tui ʻoku totonu ke ke kau mo e fānaú ki hono ako e lea faka-Tahití, he ko ʻeku fakakaukaú ʻe ʻi ai haʻane ʻaonga kiate koe ʻi ha ngaahi taʻu siʻi.”32

Naʻe fakafiemālie e tohí kia Luʻisa, pea naʻe fakaʻohovale ʻa e fakafiefia ʻene fononga ki he hihifó. Ne ʻosi ʻa e ʻuha ʻi he faʻahitaʻu failaú, pea naʻá ne saiʻia ʻi he heka hōsí ʻi he tafitonga ʻa e langí lolotonga ia naʻe fakaʻuli ha tangata kuo totongi ʻi heʻene salioté. Naʻá ne ʻā pongipongia ʻi he pongipongi kotoa, fakateketeka fakataha e fanga pulu holá, pea tokoni ke taki kinautolu he lolotonga e ʻahó. Naʻá ne faʻa hohaʻa ki heʻene fononga mamaʻo mei heʻene ongomātuʻá mo e kāingá, ka naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe heʻene tui ki Saioné. Naʻe fakamatala e ngaahi fakahaá ki Saione ko ha feituʻu hūfangaʻanga, ko ha fonua ʻo e melino. Ko e meʻa ia naʻá ne fie maʻu ʻi heʻene moʻuí.

Naʻá ne tohi heʻene tohinoá ʻi he ʻaho 10 ʻo Suné ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi fiefia ʻi he taimi ʻe niʻihi. “Kuo ui kimautolu ʻe he ʻEikí mo fokotuʻu ha feituʻu te mau lava ʻo nofo melino ai pea tauʻatāina mei he fakamanavahē ʻa homau kau fakatanga angafītaʻá!”33

Hili ha ʻaho ʻe nima mei ai, naʻe tūʻuta ʻa Luʻisa mo ʻene kaungā-fonongá ʻi he Moʻunga Pisikaá, ko e taha ʻo e ongo feituʻu tataliʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ʻi he hala ʻAiouá. Naʻe nofo ofi e nofo kemí ki ha veʻe tafungofunga maʻulalo, ʻo takatakai ai ha ʻulu ʻoke. Hangē ko ia ne ʻosi fokotuʻutuʻu ʻe Pilikihamí, naʻe nofo e Kāingalotu ʻi aí ʻi ha ngaahi tēniti pe fanga kiʻi fale ʻakau pea tō ha ngoue ke foaki ha meʻatokoni ki he ngaahi kaungā-fononga te nau aʻu mai ʻamui angé. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi ʻēlia kehe ʻo e nofoʻanga kemí ha feituʻu maʻuiʻui maʻá e fanga monumanú.

Naʻe fili ʻe Luʻisa ha feituʻu ne malumalu ʻi he ʻulu ʻoké, maʻa hono fāmilí. Naʻe fakaʻofoʻofa e feituʻú, ka naʻe velahia e Kāingalotu he kemí ʻi he laʻaá, ko e tokolahi ne nau ongosia mei he ʻuha mo e pelepela naʻa nau fāinga mo ia ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá.

Naʻe fakakaukau ʻa Luʻisa ʻo pehē, “Fakatauange ke fakapaleʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻenau ngaahi feilaulau kotoa pē.34


ʻI he mamaʻo atu e fonongá, naʻe tuʻu ʻa Pilikihami mo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi ha feituʻu ko Mosikito Kiliki, ʻikai mamaʻo atu mei he Vaitafe Mīsulí. Naʻa nau fiekaia, tōmui ʻaki e māhina ʻe ua mei he taimi-tēpilé, pea nau masiva ʻaupito.35 Ka naʻe kei vilitaki pē ʻa Pilikihami ke muʻomuʻa ha kaungā-fononga ki he ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻá ne tui naʻe fie maʻu ha kulupu ʻo e Kāingalotú ke nau fakaʻosi e fonongá ʻi he faʻahitaʻu ko iá, he ko e fuoloa ange e hē holo ʻa e Siasí taʻe ʻi ai ha ʻapí, ʻe feinga hono ngaahi filí ke fakamoveteveteʻi pe fakafeʻātungiaʻi hono halá.36

Ka neongo ia, naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami ko hono teuteuʻi ha kulupu peheé, ʻe siʻisiʻi ai e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Kāingalotú. Ko e tokosiʻi ne ʻi ai ʻenau paʻanga pe meʻatokoni ke vahevahe, pea naʻe siʻi e ngaahi faingamālie ʻi ʻAiouá ki he ngāue totongí. Naʻe pau ke fakatau atu ʻe he Kāingalotu tokolahi ha ngaahi koloa mahuʻinga ʻi he halá pe fai ha ngaahi ngāue kehekehe ke maʻu ha paʻanga ki he meʻatokoní mo e maʻuʻanga tokoní, ke nau moʻui ai ʻi he feituʻu tokaleleí. ʻI he hiki fakahihifo ʻa e nofo kemí pea tokosiʻi atu e kakai ne nofo aí, ne fakaʻau ke faingataʻa ange hono maʻu e ngaahi faingamālie ko ʻení.37

Naʻe ʻi ai foki ha ngaahi meʻa kehe naʻe mafatukituki kia Pilikihami. Naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotu ne ʻikai kau ʻi he kaungā-fononga muʻomuʻá, ha feituʻu ke nau nofo ai ʻi he faʻahitaʻu momokó. Naʻe loto fiemālie e kau ʻOmahaá mo e kakai Totonu ʻo e fonuá ʻa ē ne nau nofoʻi e fonua he fakahihifo ʻo e Vaitafe Mīsulí, ke tuku ʻa e Kāingalotú ke nau kemi ai ʻi he faʻahitaʻu momokó, ka naʻe momou e kau fakafofonga fakapuleʻangá ke fakaʻatā kinautolu ke nau nofo fuoloa ʻi he kelekele maluʻi ʻo e kau ʻInitiá.38

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Pilikihami ne fakafalala e Kāingalotu ne puke mo masiva ʻi Nāvuú, ke ʻave kinautolu ʻe he Siasí ki he hihifó. Naʻá ne fakaʻamu ʻi ha vahaʻataimi ke tokoniʻi kinautolu ʻaki hono fakatau atu e koloa mahuʻinga ʻi Nāvuú, kau ai e temipalé. Ka naʻe ʻikai ola lelei e feinga ko ʻení.39

Naʻe toki ʻilo ʻe Pilikihami ʻi he ʻaho 29 ʻo Suné, ne omi ha kau ʻōfisa ʻe toko tolu mei he Kongakau ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki Mosikito Kiliki. Naʻe pole tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki Mekisikou, pea kuo fakamafaiʻi ʻe Palesiteni Sēmisi Poki ʻa e kakai tangatá ke nau fakakau mai ha kongakau ʻo e Kāingalotu ʻe toko nima ngeau ki ha ngāue fakakautau ki he matāfanga ʻo Kalefōniá.

Naʻe aleaʻi ʻe Pilikihami e ongoongó ʻi he ʻaho hono hokó, mo Hiipa Kimipolo mo Uiliate Lisiate. Naʻe ʻikai kē ʻa Pilikihami mo Mekisikou, pea naʻe fakatupu ʻita kiate ia ʻa e fakakaukau ki hono tokoniʻi e ʻIunaiteti Siteití. Ka ʻe hoko e Hihifó ko e vahefonua ʻo ʻAmelika kapau ʻe ikuna ʻe he ʻIunaiteti Siteití e taú, pea ʻe lava ke fakaleleiʻi e vā fetuʻutaki ʻo e Kāingalotú mo e puleʻangá ʻi hono tokoniʻi e kau taú. Kae mahuʻinga angé, ʻe lava ke tokoni e vahe ʻa e kau tangata te nau kau ʻi he kau taú, ke fakapaʻanga ʻe he Siasí ʻa e hiki fonua ki he hihifó.40

Naʻe talanoa ʻa Pilikihami mo e kau ʻōfisá ʻi heʻenau tūʻutá pē. Naʻá ne toki ʻilo ai ne maʻu mai ʻenau tuʻutuʻuní hili e fanongo ʻa Tōmasi Keini, ko ha talavou ʻiloa ʻi he Matāfanga Faka-hahaké, kau ki he faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotú pea fakafeʻiloaki ʻa Sesi Lītili ki he kau ʻofisiale māʻolunga ʻi Uāsingatoni, DC. Hili ha kole ʻa Sesi, naʻá ne fakataha mo Palesiteni Poki pea fakalotoʻi ia ke ne tokoniʻi e Kāingalotú ke nau hiki ki he hihifó ʻaki hono fakakau hanau niʻihi ʻi he ngāue fakakautaú.

ʻI he vakai ʻa Pilikihami ki he ngaahi lelei ʻo e fokotuʻutuʻú, naʻá ne tali e tuʻutuʻuní ʻaki hono lotó kotoa. Naʻá ne pehē, “Ko e ʻuluaki tokoni ʻeni kuo tau maʻu mei he puleʻangá ʻe ʻaonga kiate kitautolú. ʻOku ou fokotuʻu atu ke tānaki e kau fie tokoni ʻe toko nima ngeaú, pea te u fai hoku lelei tahá ke fakapapauʻi ʻoku ʻomi honau fāmilí, ʻi he lōloa taha ʻe aʻu ki ai hoku ivi tākiekiná, pea fafangaʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ha meʻa ke u kaí.”41


Naʻe ʻita lahi ʻa Telusila Henituliki ʻi he fili ʻa Pilikihami ke fengāueʻaki mo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fanaʻi e kia hono husepāniti ko Sēmisí, lolotonga ha fetāʻaki mo e kau Mīsulí ʻi he 1838, ʻo ne mamatea fakafaʻahi taha ai. Hangē ko e niʻihi kehe ʻi he nofo kemí, naʻá ne kei fehiʻa ki he puleʻangá ʻi he ʻikai ke nau tokoniʻi e Kāingalotú he taimi ko iá. Neongo naʻe lahi feʻunga hono foha ko Viliamí ke kau ki he kongakaú, ka naʻe ʻikai ke ne fie tukuange ia ke kau. Naʻá ne fakafalala ki he tokoni ʻa hono fohá, koeʻuhí ko e mamatea hono husepānití.42

Naʻe ʻaʻahi fakaʻaho e kau kumí ki he kemí, ʻo faʻa ʻalu mo Pilikihami pe ko e kau ʻaposetolo kehé. Naʻe fakamoʻoni ʻa Pilikihami ʻo pehē, “Kapau ʻoku tau fie maʻu e faingamālie ke ʻalu ki he feituʻu te tau lava ʻo moihū ai ki he ʻOtuá ʻo fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa hotau konisēnisí, kuo pau ke tau poupouʻi e kongakaú.”43 Naʻe tuku ʻe he Kāingalotu tokolahi ʻenau ʻitá pea poupouʻi e feingá, ka naʻe ʻikai lavaʻi ʻe Telusila ʻa e māvae mo hono fohá.

Naʻe fanafana ʻa e Laumālié kiate ia ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo pehē, “ʻOkú ke ilifia nai ke falala ki he ʻOtua ʻo ʻIsilelí? Kuo teʻeki ai nai ke Ne feʻao mo koe ʻi hoʻo ngaahi faingataʻaʻia kotoa pē? Kuo teʻeki ai nai ke Ne tokonaki hoʻo ngaahi fiemaʻú?” Te ne fakahā e lelei ʻa e ʻOtuá, ka te ne manatuʻi e angakovi ʻa e puleʻangá, pea ʻe toe foki mai ʻene ʻitá.

ʻI he ʻaho ne mavahe ai e kongakaú, naʻe ʻā pongipongia hake ʻa Viliami ke ʻomi e fanga pulú. Naʻe mamata ʻa Telusila ki heʻene lue ʻi he musie loloa mo vivikú, peá ne hohaʻa naʻa hoko e siʻi ʻene (Telusila) tuí ke lahi ange ai e kovi ʻe hoko kiate iá (Viliami) kae ʻikai ko ha lelei. ʻE lava pē ke ne lavea ʻi he fononga mo hono fāmilí ʻo hangē pē ko ʻene laka mo e kongakaú. Pea kapau naʻe hoko ia, te ne fakaʻiseʻisa ʻi heʻene fekau ke nofó.

Naʻe kamata hono ngaohi ʻe Telusila e meʻatokoni pongipongí, ʻo ʻikai ke ne fakapapauʻi e meʻa ke fai kia Viliamí. ʻI heʻene kaka ki he salioté ke ʻomi e mahoaʻá, naʻá ne toe ongoʻi e fanafana ʻa e Laumālié: Naʻe ʻikai nai ke ne fie maʻu e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻa e ʻEikí?

Naʻá ne tali leʻolahi ʻo pehē, “ʻIo.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he Laumālié, “Te ke maʻu fēfē leva ia kae ʻikai fakahoko e feilaulau maʻongoʻonga tahá? Tuku ke ʻalu ho fohá ʻi he kongakaú.”

Naʻá ne pehē, “‘Oku fuʻu tōmui ia. Te nau mavahe kinautolu ʻi he pongipongí ni.”

Naʻe foki ange ʻa Viliami, pea fakataha e fāmilí ki he maʻu meʻatokoni pongipongí. ʻI hono tāpuakiʻi ʻe Sēmisi e meʻatokoní, naʻe ʻohovale ʻa Telusila ʻi hono fakahohaʻasi ʻe ha tangata e nofo kemí. Naʻá ne kaila ʻo pehē, “ʻAsi kimuʻa kau tangata!” ʻOku kei fie maʻu ha kau tangata ke nau kau ki he kongakaú.”

Naʻe ʻāʻā hake ʻa Telusila pea sio atu ʻoku sio fakamamaʻu mai ʻa Viliami kiate ia. Naʻá ne siofi hono fofongá, ʻo maʻuloto hono fōtungá. Naʻá ne ʻiloʻi leva ai te ne kau ki he kongakaú. Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, “Kapau he ʻikai ke u toe sio kiate koe kae ʻoua kuo aʻu ki he pongipongi ʻo e toetuʻú, te u ʻiloʻi leva ko hoku fohá koe.”

Hili e maʻu meʻatokoni pongipongí, naʻe lotu toko taha ʻa Telusila. Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “Fakahaofi ange ʻene moʻuí, pea tuku ke ne toe foki mai kiate au pea ki he Siasí.”

Naʻe fanafana ange ʻa e Laumālié, “ʻE fakahoko ia kiate koe, ʻo hangē ko ia naʻe fai kia ʻĒpalahame ʻi heʻene foaki ʻa ʻAisake ʻi he ʻesi feilaulaú.”

Naʻe kumi ʻe Telusila ʻa Viliami pea maʻu atu ʻokú ne tangutu ʻi he salioté, ʻokú ne kuku hono ʻulú. Naʻá ne ʻeke ange, “ʻOkú ke fie ʻalu ʻi he kongakaú? Kapau ʻokú ke fie ʻalu, kuó u maʻu ha fakamoʻoni ʻoku totonu ke ke ʻalu.”

Naʻe pehē ʻe Viliami, “Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi ʻoku fakataumuʻa ia ki he fakamoʻui ʻo e kakaí ni, pea ʻoku totonu ke u kau ai ʻo tatau mo ha taha pē.”

Naʻe pehē ʻe Telusila, “Kuó u taʻofi koe, ka ʻo kapau ʻokú ke fie ʻalu, he ʻikai ke u toe taʻofi koe.”44