Hisitōlia ʻo e Siasí
3 Folofolá mo e Finangalo ʻo e ʻEikí


“Folofolá mo e Finangalo ʻo e ʻEikí,” vahe 3 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 3: “Folofolá mo e Finangalo ʻo e ʻEikí”

Vahe 3

Folofolá mo e Finangalo ʻo e ʻEikí

ʻĪmisi
fanga ʻinisēkite ʻoku puna takai holo ʻi he ʻū tēniti he veʻe vaitafé

Naʻe tūʻuta ʻa Uilifooti mo Fīpē Utalafi ki he Vaitafe Mīsulí fakataha mo ʻena fānaú ʻi he konga kimuʻa ʻo Siulai 1846. ʻI he ʻikai lava ʻe Uilifooti ʻo fakalotoʻi hono tuofefiné mo e tokoua ʻi he fonó ke muimui ʻi he kau ʻaposetoló kae ʻikai ko Sēmisi Sitālingí, naʻá ne mavahe leva mei Nāvū hili pē e fakatāpui ʻo e temipalé, fakataha mo ʻene ongomātuʻá mo ha niʻihi kehe ʻo e Kāingalotú.

Naʻe feʻunga tonu ʻenau tūʻuta ki he nofoʻanga kemí mo e mavahe ʻa Viliami Henituliki mo e niʻihi kehe ne kau ʻi he kongakaú. Naʻe ui kinautolu ko e Kongakau Māmongá, ʻa ia ko ha kau tangata ne laka hake ʻi he toko nimangeau tupú. Naʻe fakangāueʻi ʻe he kongakaú ha kau fafine ʻe uofulu ke nau fai e foó. Naʻe fakafeʻao foki ha kau fafine kehe ki honau ngaahi husepānití ʻi he laká, pea ʻomi ʻe ha niʻihi ʻenau fānaú. Ko hono fakakātoá, naʻe fakafuofua ki he kakai fefine ʻe toko tolungofulu tupu naʻa nau fononga mo e kongakaú.1

Naʻe ʻuluaki huʻuhuʻu ʻa Uilifooti ʻi he feinga ʻa e puleʻangá ke ʻave e kau tangata Siasí. Ka ne ʻikai fuoloa kuo liliu ʻene fakakaukaú, tautautefito ʻi he hili e ʻaʻahi ʻa Tōmasi Keini ki he nofoʻanga kemí. Neongo naʻe kiʻi fie ʻilo pē ʻa Tōmasi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka naʻá ne tokoni lahi ʻi hono fakalotoʻi e puleʻangá ke tokoni ki he Siasí. Naʻá ne tokanga moʻoni ki hono tauʻi e taʻe-faitotonú, pea naʻá ne vēkeveke moʻoni ke tokoni ki he Kāingalotú ʻi honau ngaahi tūkunga faingataʻaʻiá.

Naʻe tanganeʻia leva e kau ʻaposetoló ʻia Tōmasi. Naʻe tohi ʻe Uilifooti ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe fakalotoʻi kimautolu ʻe he fakamatala naʻa mau maʻu meiate iá, kuo kamata ke ueʻi ʻe he ʻOtuá e loto ʻo e palesitení mo e niʻihi kehe ʻi he puleʻangá ni.”2

Ne lea ʻa Pilikihami ʻIongi ki he kau ʻōfisá ʻi ha ʻaho ʻe tolu kimuʻa pea mavahe ʻa e kongakaú. Naʻá ne faleʻi kinautolu ke tauhi honau sinó ke maʻa, angamaʻa, pea tui honau kāmeni temipalé kapau kuo nau maʻu ʻenitaumeni. Naʻá ne talaange ke nau anga fakaʻapaʻapa ki he kau Mekisikoú pea ʻoua ʻe fakakikihi mo kinautolu. Naʻá ne pehē, “Fai homou anga lelei tahá ki he kau pōpulá, pea ʻoua naʻa teitei toʻo ha moʻui, kapau ʻe lava ke fakaʻehiʻehi mei ai.

Ka neongo ia, naʻe fakapapauʻi ange ʻe Pilikihami ki he kau tangatá he ʻikai fie maʻu ke nau tau. Naʻá ne tapou kiate kinautolu ke fakahoko honau ngaahi ngafá pea ʻoua ʻe lāunga, lotu fakaʻaho, pea ō mo ʻenau folofolá.3

Hili e mavahe atu e kongakaú, naʻe toe foki ʻa Pilikihami ki he konga hono hoko ʻo e fononga ʻa e Kāingalotú. Naʻe fakaʻatā ia ʻi heʻene fengāueʻaki mo e ʻIunaiteti Siteití ke ne maʻu ha ngofua ke fokotuʻu ha nofoʻanga kemi fakafaʻahitaʻu momoko ʻi he kelekele ʻo e kau ʻInitiá he fakahihifo ʻo e Vaitafe Mīsulí. Naʻá ne palani leva he taimi ko ʻení ke nofo e Kāingalotú he faʻahitaʻu momokó ʻi ha feituʻu ne ui ko e Motu Lahí, ʻoku maile ʻe uangeau fakahihifo, pea tuku atu mei ai ʻa e kaungā-fononga muʻomuʻá ki he ʻOtu Moʻunga Maká.4

‘I he fealēleaʻaki fakataha ʻa e kau ʻaposetoló, naʻe lea ʻa Uilifooti kau ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ʻa e Siasí naʻe fie maʻu ke nau tokanga vave ki aí. Ko e tangata ko Lūpeni Hetiloka naʻá ne fokotuʻu ke ne tokangaʻi e misiona Pilitāniá, naʻá ne fakaholomuiʻi e Kāingalotu Pilitānia tokolahi ʻaki ʻene fakaʻaongaʻi e paʻanga naʻa nau fakatāpui ki he hiki fonua maí. Naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe Uilifooti ha ngaahi palopalema ʻi loto he misioná, kau ai e mole ʻa e kau ului foʻou tokolahi, kae ʻoua kuo tukuange ʻa Lūpeni pea fetongi ʻe ha taki ʻoku fakapotopoto angé.5

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe he kōlomú naʻe kei ʻi Nāvū e Kāingalotu masivá ʻo fehangahangai mo e kau fakatangá pea mo e kau palōfita loí. Kapau naʻe ʻikai fai ʻe he kau ʻaposetoló ha meʻa lahi ange ke tokoniʻi e Kāingalotu ko ʻení, ʻo hangē ko ia naʻa nau palōmesi ke fai ʻi he temipalé ʻi he konifelenisi ʻi ʻOkatopá, ʻe maumauʻi leva ʻe he kōlomú ha fuakava molumalu mo e Kāingalotú pea mo e ʻEikí.6

ʻI he ngāue fakapotopoto ʻa e kōlomú, naʻa nau fakapapau ke ʻave ha kau ʻaposetolo ʻe toko tolu ʻi he kemí—Paʻale Pālati, ʻOasoni Haiti, mo Sione Teila—ki ʻIngilani ke nau tataki e misiona Pilitāniá. Naʻa nau ʻave leva ha ʻū saliote, ngaahi timi, mo e maʻuʻanga tokoni ki Nāvū ke fetukutuku e kau masivá.7

ʻI hono ʻave ʻe he kōlomú ha kau tangata mo e meʻatokoni ki he hahaké, naʻe fakatokangaʻi ʻe Pilikihami ne ʻikai toe lava ʻene palani ke fononga mamaʻo ange ki he hihifó, tautautefito he kuo fakatokosiʻi ʻe he kongakaú ʻa e tokolahi ʻo e kakai tangata mālohi ʻi he kemí. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Tōmasi Keini ke langa honau nofoʻanga kemi ki he faʻahitaʻu momokó ʻi he Vaitafe Mīsulí, pea naʻe faifai pea loto ki ai ʻa Pilikihami.8

Naʻe fanongonongo ʻe he kau ʻaposetoló ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻAokosi 1846, ʻe nofo e Kāingalotú he faʻahitaʻu momokó ʻi ha nofoʻanga fakataimi he fakahihifo ʻo e vaitafé. Naʻe loto ʻa Pilikihami ke fononga ki he ʻOtu Moʻunga Maká pea langa ha temipale ʻi he vave taha ʻe ala lavá. Ka kimuʻa aí, te ne tānaki fakataha e Kāingalotú pea tokangaʻi e masivá.9


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe kāpui ʻe he kakapú ʻa e Pulukiliní ‘i heʻene folau ki he Taulanga Seni Falanisisikoú, ko ha māhina ia ʻe ono hili ʻene mavahe mei he Taulanga Niu ʻIoké. Naʻe tuʻu ʻa Samu Puleineni ʻi he funga vaká, ʻo vakai ʻi he kakapú ki ha matāfanga hou. Naʻá ne vakai ki loto pē ʻi he taulangá, ki ha kolotau Mekisikou naʻe holo. Naʻe vilingia ʻi ʻolunga ai ʻa e fuka ʻAmeliká.10

Naʻe manavasiʻi ʻa Samu naʻa hoko ha meʻa peheni. Ko e fuká ko ha fakaʻilonga pau ia ne ikunaʻi ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻa Seni Felenisisikou mei Mekisikou. Naʻá ne toki ʻilo kau ki he tau mo Mekisikoú ʻi he taimi naʻe lī taula ai e Pulukiliní ʻi he ʻOtu Motu Hauaiʻí. Naʻe pehē ai ʻe ha komanitā ʻo ha vaka tau ʻAmelika ʻe fie maʻu e Kāingalotú ke tokoni ki he vaʻa fakakautau ʻa ʻAmeliká ki hono faʻao ʻa Kalefōnia mei he kau Mekisikoú. Naʻe fakatupu ʻita e ngaahi ongoongó ki he Kāingalotu ne ʻikai ke nau fononga fakahihifo ke tau maʻá ha puleʻanga naʻa nau fakafisingaʻi kinautolú.11

ʻI heʻenau toe taha atu ki he loto taulangá, naʻe lava ke mamata ʻa Samu ki ha ʻulu ʻakau ʻi he matāfanga lau ʻoneʻoné mo ha fanga monumanu naʻa nau takai holo ai. Naʻe ʻasi mai mei he mamaʻó ʻi he vahaʻa ʻo ha ngaahi tafungofunga, ha kolo Sipeini motuʻa ko ʻIopa Puena.

Naʻe tau ʻa e Pulukiliní ki he taulangá, pea naʻe hifo ʻa e Kāingalotú kimui ange ʻi he hoʻatā ko iá. Naʻa nau fokotuʻu ha ngaahi tēniti ʻi he ngaahi tafungofunga ʻi tuʻa ʻi ʻIopa Puena pe maʻu ha nofoʻanga ʻi he ngaahi ʻapi liʻakí pea mo ha nofoʻanga fakakautau motuʻa ne ofi mai. ‘I hono fakaʻaongaʻi e ngaahi naunau naʻa nau ʻomi mei Niu ʻIoké, naʻe fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ha ʻū fale fahiʻanga papa mo ha fale paaki. Naʻe maʻu foki ʻe ha niʻihi ʻo kinautolu ha ngāue mei he kakai ʻi he koló.12

Neongo naʻe lotomamahi ʻa Samu he kuo maʻu ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻa e taulanga Kalefōniá ʻi he taimi ko ʻení, ka naʻá ne vilitaki ke fokotuʻu ai e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fekauʻi ha kau tangata ki ha teleʻa ʻoku lau ʻaho e fononga ki aí ʻi he fakahahake ʻo e taulangá ke fokotuʻu ha nofoʻanga ai pea ui ko ʻAmanaki Foʻou. Naʻa nau langa ai ha fahiʻanga papa mo ha kiʻi fale, pea fakamaʻa leva e kelekelé mo tō ha uite mo ha ngoue kehe pē ʻi ha ngaahi ʻeka ʻi ai.

Naʻe loto ʻa Samu ke ʻave ha kau tangata ʻe niʻihi ki he hahaké ke kumi ʻa Pilikihami pea taki e toenga ʻo e Kāingalotú ki Kalefōnia ʻi he taimi pē ʻe vaia ai ʻa e sinoú mei he ʻotu moʻungá ʻi he taʻu hono hokó. ʻI he toʻoa hono lotó ʻi he sai ʻa e ʻeá, kelekele leleí, mo e malū ʻa e taulangá, naʻá ne tui he ʻikai toe maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻEikí ha feituʻu lelei ange ke nau tānaki ki ai.13


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe kemi ʻa Luʻisa Pālati mo ʻene fānau fefiné ʻi he feituʻu tataliʻanga he Moʻunga Pisikaá ʻi he hala ʻAiouá. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e feituʻú, ka naʻe mafana pea ʻuli ʻa e vaí. Ne ʻikai fuoloa kuo puke kotoa ʻa e nofoʻangá, pea naʻe mate e Kāingalotu tokolahi. Naʻe hola e fāmili ʻo Luʻisá ʻi he konga kimuʻa ʻo ʻAokosí ne nau moʻui lelei pē, ka naʻa nau ongoʻi halaia ʻi hono liʻaki honau ngaahi kaungāmeʻa tokolahi naʻe puké.

Naʻe kemi e kaungā-fononga ʻa Luʻisá ʻi ha taimi nounou he veʻe matavai namuá, pea ʻikai fuoloa mei ai naʻá ne puke mo e niʻihi kehe ʻi he mofí. Naʻe tuʻu e kaungā-fonongá ke nau mālōlō pea nau toki hoko atu ki he Vaitafe Mīsulí, ʻa ia ne tatali ai ha ʻū saliote ke nau heka vaka ʻo kolosi ai. ‘I he hokosia e taimi ʻo Luʻisá, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ne fakailifiaʻi e pulú, ʻo tupu ai ha puputuʻu lahi ʻi he vaká pea fakalalahi ai e puke ʻo Luʻisá.

Naʻe fakalalahi e puke ʻo Luʻisá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé, ʻo ʻikai ai ke ne lava ʻo mohe. Fakafuofua ki he tuʻuapoó, naʻe fakaʻaaki e uaifi ʻo e tangata fakaʻuli vaká ʻe heʻene toʻé, ʻo ʻilo ai naʻá ne ʻi ha tuʻunga fakaʻofa moʻoni. Naʻe fakahinohinoʻi vave ʻe he fefiné e fānau fefine ʻa Luʻisá ke ngaahi hanau mohenga mavahe kae lava ʻenau faʻeé ʻo mālōlō lelei. Naʻá ne ʻoange leva kia Luʻisa ha kofi mafana mo ha meʻakai ke maʻu hano ivi.14

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻalu e kaungā-fonongá ki he nofoʻanga foʻou ʻo e Kāingalotú, ʻa e Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, ko e nofoʻanga lahi taha ia ʻo e Kāingalotú ʻi he veʻe Vaitafe Mīsulí. Fakafuofua ko e kakai ʻe uaafe nima- ngeau naʻa nau nofo ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ʻi he kelekele ʻo e kau ʻOmahaá mo e hako ʻInitia fakalotofonua kehé.15 Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú naʻa nau nofo ʻi ha fanga kiʻi fale ngaohi mei he ʻakaú pe sāfá, ka naʻe nofo ha niʻihi ʻi he ʻū tēniti, saliote, pe fanga kiʻi ʻana ne keli ʻi he kelekelé.16

Tuaiekemo hono ʻātakaiʻi ʻa Luʻisa ʻe he kakai fefine ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, ʻo vēkeveke ke tokoniʻi ia. Naʻa nau ʻoange kiate ia ha hina kava mo e suka ko ha faitoʻo, ʻa ia naʻá ne ʻuluaki ongoʻi saiange ai. Ka naʻe ʻikai fuoloa kuo toe kovi ange ʻene mofí, pea kamata ke ne tetetete lahi. Naʻá ne tangi ki he ʻEikí ke ʻaloʻofa mai, ʻi heʻene ilifia naʻa maté.17

Ko e niʻihi ʻo e kakai fefine naʻa nau tokoni kia Luʻisá naʻa nau tākai ia ʻaki ʻa e lolo, hili honau nimá kiate ia, pea tāpuakiʻi ia ʻaki e mālohi ʻo ʻenau tuí. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita e Fineʻofá ʻi Nāvū ko e fakamoʻuí ko ha meʻafoaki ia ʻo e Laumālié, ko ha fakaʻilonga naʻe muimui ʻi he kakai kotoa pē ʻoku tui kia Kalaisí.18 Naʻe fakafiemālieʻi ʻa Luʻisa ʻi he tāpuakí, ʻo ne maʻu ai ha ivi ke kātekina ʻene puké, pea ʻikai fuoloa naʻá ne totongi ha neesi ke ne tokangaʻi ia kae ʻoua kuo holo ʻene mofí.

Naʻá ne totongi foki e paʻanga ʻe nima ki ha tangata ke ne langa hano fale mei he sāfá mo e lauʻi uiloú. Ko ha kafu pē naʻe fakamatapā ʻaki e kiʻi falé, ka naʻe maama ʻaupito ia pea lahi feʻunga ke ne tangutu ʻi ha sea sēlue ʻi heʻene veʻe tafuʻanga afí lolotonga ʻene fakaakeaké.19


Naʻe palau mo tō ngoue ʻa e Kāingalotu ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, langa ha ngaahi fale fahiʻanga papa ʻi ha veʻe matavai, pea fokotuʻu ha ʻū falekoloa. Naʻe fakanofonofo fakapoloka e nofoʻangá ʻi he koló ʻo tatau mo e sīpinga ʻa e ʻEikí ki he kolo ko Saioné, ʻi hono fakahā kia Siosefa Sāmita ʻi he 1833. ‘I he fakatokelau ʻo e koló, naʻe langa ʻe Pilikihami, Hiipa Kimipolo, mo Uiliate Lisiate ha ngaahi ʻapi ofi ki ha kiʻi fale fakataha alēlea ʻa ia naʻe fakataha ai e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e fakataha alēlea māʻolunga naʻe toki ui foʻou ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó. Ofi ki he loto koló naʻe ʻi ai ha sikuea ki he kakaí ki he malangá mo e ngaahi fakataha fakakolo kehé.20

Naʻe ongosia e Kāingalotu tokolahi ʻi he fononga ʻi ʻAiouá, pea naʻe hokohoko atu ʻenau helaʻiá ʻi hono fafangaʻi, fakavalaʻi, mo foaki ha nofoʻanga ki honau fāmilí.21 ʻIkai ngata aí, naʻe faʻa ʻohofi e nofoʻanga foʻoú ʻe he fanga langó mo e namú mei he veʻe vaitafe pelepelá, pea naʻe faingataʻaʻia e Kāingalotú ʻo lau ʻaho pea lau uike ʻi ha taimi, ʻi heʻenau felāngaaki mo fakamokosia he malēliá.22

Naʻe tauhi ʻe he tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ʻa e ngaahi fekaú lolotonga e ngaahi faingataʻa ko ʻení. Ka naʻe kaihaʻa e niʻihi, kākā, fakaangaʻi e tuʻunga fakataki ʻo e kau ʻaposetoló, mo ʻikai ke nau fie totongi vahehongofulu. Naʻe siʻi e kātaki ʻa Pilikihamí ʻi he tōʻonga ko ʻení. Naʻá ne fakahā ʻo pehē, “ʻOku tākiekina māmālie ʻa e tangatá kae ʻoua kuo maʻunimá ʻe he tēvoló honau lotó pea ʻoku taki pōpula leva kinautolu ʻo fakatatau ki he loto ʻo e tēvoló.”23

Ke poupouʻi e angamāʻoniʻoní, naʻe naʻinaʻi ʻa Pilikihami ki he Kāingalotú ke nau ngāue fakataha, tauhi e ngaahi fuakavá, pea fakaʻehiʻehi mei he faiangahalá. Naʻá ne pehē, “He ʻikai lava ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻi he taimi pē ʻe taha, ka kuo pau ke ʻahiʻahiʻi mo tuku ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē pea fakamoʻoniʻi ki he taupotu tahá ke vakai pe te tau tauhi ki he ʻEikí ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”24

Naʻá ne fokotuʻutuʻu foki kinautolu ki ha ngaahi uooti iiki, fokotuʻu ha kau pīsope, pea fakahinohinoʻi e fakataha alēlea maʻolungá ke pukepuke ha tuʻunga pau ʻo e ʻulungāngá. Naʻe fakataha foki ha Kāingalotu ʻe niʻihi ki ha ngaahi fāmili ohi makehe. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻikai silaʻi ʻa e Kāingalotú ki heʻenau mātuʻa ne pekiá kapau naʻe teʻeki ke kau ʻenau mātuʻá ki he Siasí ʻi he moʻuí ni. Kimuʻa pea mavahe ʻa Pilikihami mei Nāvuú, naʻá ne poupouʻi ha Kāingalotu ʻe toko uangeau nai ke silaʻi, pe ohi fakalaumālie ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ki he ngaahi fāmili ʻo e kau taki ʻo e Siasí ʻa ia ko ha kaungāmeʻa pe kau faiako ʻi he ongoongoleleí.

Naʻe fakahoko e ngaahi sila ohi ko ʻení ʻi ha ouau ʻi he temipalé. Naʻe faʻa fai ʻe he mātuʻa ohí ha tokoni fakatuʻasino mo fakaeloto, kae faʻa tali ʻe he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ohí ʻi he faivelenga mo e mateaki, ko e niʻihi ne ʻikai toe ʻi ai hanau fāmili ʻi he Siasí.25

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó mo e ngaahi nofoʻanga fakataimi kehé ne ʻikai malava ke toe fakaʻehiʻehi mei ai. ‘I he taimi naʻe hoko mai ai e momokó, naʻe nofo ha Kāingalotu ʻe hivaafe tupu ʻi he feituʻú, kau ai e toko toluafe nimangeau naʻa nau nofo ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó. Naʻe uesia ʻe he ngaahi fakatuʻutāmakí, mahakí, mo e maté ʻa e nofoʻangá kotoa. Naʻe maʻu ha toko taha ʻi he toko hongofulu ʻe he māleliá, fatafata vaivaí, mahakiʻia e teʻenifó mo e ngaahi mahaki kehe pē. Ko e vaeua nai ʻo e kau pekiá ko e pēpē mo e longaʻi fānau.26

Ne faingataʻaʻia e fāmili ʻo Uilifooti Utalafí fakataha mo e niʻihi kehé. ʻI ʻOkatopa, lolotonga e fahi papa ʻa Uilifōtí, naʻe holo ha fuʻu ʻakau ʻo tau ai pea motu ai ha niʻihi hono hui palalulú. ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe maʻu ʻe hono kiʻi foha ko Siosefá ʻe ha momoko lahi. Naʻe tokanga taʻetuku ʻa Uilifooti mo Fīpē ki he kiʻi tamasiʻí, ka naʻe ʻikai felave ha meʻa, pea ʻikai fuoloa kuó na tanu hono kiʻi sinó ʻi he faʻitoka foʻou ʻo e nofoʻangá.

Hili ha ngaahi uike mei he pekia ʻa Siosefá, naʻe fāʻele taʻehoko ʻa Fīpē pea naʻe pekia ʻa e pēpeé ʻi ha ʻaho ʻe ua mei ai. Naʻe foki mai ʻa Uilifooti ki ʻapi ʻi ha efiafi ʻe taha, ʻo ne ʻilo ʻa Fīpē ʻoku loto-hohaʻa, ʻi heʻene sio ki hano tā ʻokú ne fua ʻa Siosefa. Naʻá na fakatou mamahi ʻi he mole ʻa e fānaú, pea naʻe nofo ʻamanaki ʻa Uilifooti ki he taimi ʻe maʻu ai ʻe he Kāingalotú ha ʻapi, nofo melino, pea fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki mo e malu ʻo Saioné.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ne fakalōloa hoku ngaahi ʻahó, ke u vakai ai ki he tuʻu ʻa e fale ʻo e ʻOtuá ʻi he tumuʻaki ʻo e ʻotu moʻungá pea ke mamata ki he vilingia ʻa e fuka ʻo e melinó ko ha fakaʻilonga ki he ngaahi puleʻangá.”27


ʻI he lotolotonga ʻo e faingataʻá ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, naʻe maʻu ai ʻe Pilikihami ha tala naʻe ʻohofi ʻe ha kau fakatanga ko ha kau tangata nai ʻe toko tahaafe, ʻa e kiʻi kolo ʻo e Kāingalotu ʻoku kei ʻi Nāvuú. Naʻe tau ha Kāingalotu ʻe toko uangeau nai, ka naʻa nau ʻulungia hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe fealeaʻaki e kau taki ʻo e koló ke fai ha fetukutuku melino pē ʻa e Kāingalotú, he naʻe masiva mo mahamahaki honau tokolahi. Ka ‘i he mavahe e Kāingalotú mei he koló, naʻe ʻohofi kinautolu ʻe he kau fakatangá mo maumauʻi honau ngaahi ‘apí mo e ʻū salioté. Naʻe hanga ʻe ha kau fakatanga ʻo kapa e temipalé, maumauʻi ʻa loto, pea manukiʻi e Kāingalotú ʻi heʻenau hola ki he ngaahi nofoʻanga kemi he kauvai ʻe taha ʻo e vaitafé.28

‘I he taimi naʻe ʻilo ai ʻe Pilikihami ʻa e fiemaʻu vivili ʻa e kau kumi hūfangá, naʻá ne ʻave ha tohi ki he kau taki ‘o e Siasí, ʻo fakamanatu kiate kinautolu ʻa e fuakava ne nau fai ‘i Nāvū ke tokoniʻi e masivá pea mo tokoniʻi e Kāingalotu kotoa pē naʻe fie haʻu ki he feituʻu fakahihifó.

Naʻá ne pehē, “ʻOku lolotonga tākoto atu ʻi he kauvai fakahihifo ʻo e Misisipí ʻa e ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kau uitou mo e fānau paea, mahamahaki mo masivesivá. Ko e taimí ʻeni ke ngāue ai. Tuku e mafana ʻo e fuakava ʻa ia naʻa mou fai ʻi he fale ʻo e Eikí, ke mafana ʻi homou lotó ʻo hangē ha uloʻi afi ʻoku ʻikai lava ke tamateʻí.”29

Neongo naʻa nau ‘ave ʻa e ʻū saliote tokoni ʻe uofulu ki Nāvū ʻi he uike ‘e ua kimuʻá pea toe pē ha meʻakai mo e ʻū meʻa siʻi ke nau moʻui ai, ka naʻe hanga ʻe he Kāingalotu ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó pea mo e ngaahi nofoʻanga ofi aí, ʻo ʻave ha toe ʻū saliote, fanga pulu ngāue, meʻatokoni, mo e ngaahi naunau kehe ki Nāvū. Naʻe hanga foki e Niueli Uitenī, ko e pīsope pule ʻo e Siasí, ʻo fakatau mai ha mahoaʻa maʻá e Kāingalotu masivá.30

‘I he taimi naʻe maʻu ai ‘e he kau fakahaofí e kau kumi hūfangá, ne tokolahi e Kāingalotu ne nau puke ʻaupito, ʻikai mateuteu ki he ʻea momokó, pea mo fuʻu fiekaia. ʻI he ʻaho 9 ʻo ʻOkatopá ʻi heʻenau teuteu ke fononga ki he Vaitafe Mīsulí, naʻe mamata e Kāingalotú ki ha pupunga kueili ʻi he langí pea nau puna hifo ʻo tuʻu takai ʻi heʻenau ʻū salioté. Naʻe tuli mui e kau tangatá mo e tamaiki tangatá ʻi he fanga manupuná, ʻo puke kinautolu. Naʻe manatu e tokolahi ki he founga naʻe tuku mai ai foki ʻe he ʻOtuá ha fanga kueili kia Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻi heʻenau faingataʻaʻiá.

Ne tohi ʻa Tōmasi Puloka, ko ha kalake ʻa e Siasí, ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ne mau maʻu ha fakahā fakahangatonu ʻi he pongipongí ni ki he ʻaloʻofa mo e angalelei ‘a e ʻOtuá. Naʻe fakafetaʻi e kāingá ki he ‘Otuá pea mo fakalāngilangiʻi Hono huafá koeʻuhí ko e meʻa naʻe lilingi hifo ki he fānau ‘a Isilelí ‘i he maomaonganoá ʻa ia ʻoku fakahā ia kiate kimautolu ‘i homau fakatangaʻí.”

Naʻe tohi ʻe Tomasi ʻo pehē, “Naʻe kai kueili ʻa e tangata, fefine, mo e fānaú kotoa ʻi he taimi maʻu meʻatokoni efiafí.”31


Lolotonga iá, ne lea ha tangata ko Tamanehune naʻá ne maʻu e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi ha konifelenisi ne ʻi ai ha toko valungeau tupu nai ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha kiʻi motu ko ʻAnā ne mamaʻo ʻaki ha maile ʻe lauafe ʻi he ʻŌseni Pasifikí. Naʻá ne fokotuʻu ʻo pehē, “ʻOku totonu ke ʻave ha tohi ki he Siasí ʻi ʻAmeliká, ʻo kole ange ke nau fakafolau mai ʻi he vave tahá ha kau ʻeletā ʻe toko nima ki he toko teau.” Naʻe poupouʻi ia ʻe Aliʻipaea ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea ko ha taki fakalotofonua ʻo e koló, pea naʻe hikinima ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtu Motu Pasifikí ʻo poupou ki ai.32

ʻI hono tokangaʻi ʻe ʻEtisoni Pālati ʻa e konifelenisí, naʻá ne poupou kakato kia Tamanehune. ‘I he taʻu ʻe tolu kuo hilí, naʻe papitaiso ai ʻe ʻEtisoni mo Penisimani Kolouati ha kakai ʻe toko tahaafe tupu nai. Ka ʻi he taimi ko iá ne na maʻu pē ha tohi ʻe taha mei ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakahinohino ai fekauʻaki mo e foki ki ʻapí.33

‘I he māhina ʻe ono talu mei hono maʻu e tohi ko iá, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he ongo faifekaú ha toe ongoongo mei hona fāmilí, kaungāmeʻá, pe kau taki ʻo e Siasí. ‘I he taimi ne aʻu atu ai ha nusipepa ki he motú, naʻá na fakasio fakamātoato hono ngaahi pēsí ki ha ongoongo fekauʻaki mo e Kāingalotú. Naʻe pehē ʻe ha pepa e taha naʻá na lau ne tamateʻi e vaeua ʻo e Kāingalotu ʻi Nāvuú pea ko e toengá ne fakamālohiʻi ke nau hola ki Kalefōnia.34

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEtisoni ke foki ki he ʻIunaiteti Siteití, ʻi heʻene hohaʻa ke ʻilo fekauʻaki mo e ikuʻanga ʻo Luʻisa mo hono ngaahi ʻofefiné. Naʻá ne pehē loto pē, “ʻE sai ange ke u ʻiloʻi e moʻoní, tatau ai pē pe ʻoku kovi, ʻi haʻaku nofo mo e veiveiuá mo e loto hohaʻá.”35

Ne loto e ongo kaungāmeʻa ʻo ʻEtisoni ko Nēpote mo Teliʻí ʻa ia ko e husepāniti mo e uaifi naʻá na ngāue fakataha mo ia ʻi ʻAnaá, ke na foki ki Tupuai ʻa ia ne ʻofeina ai ʻa Teliʻi ko ha faiako fakalaumālie ki hono kaungā fefine ʻi he Siasí. Naʻe palani ʻa Penisimani ke nofo ʻi he ʻotu motú ke tokangaʻi e ngāue fakafaifekaú.36

‘I hono ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻi he Pasifikí fekauʻaki mo e ʻamanaki ke mavahe ʻa ʻEtisoní, naʻa nau tapou kiate ia ke ne foki fakavavevave mai pea ʻomi mo ha kau faifekau tokolahi ange. Naʻe loto ki ai ʻa ʻEtisoni he naʻá ne ʻosi palani ke foki mai mo Luʻisa mo hono ngaahi ʻofefiné ki he ʻotu motú ʻo kapau ne nau kei moʻui.37

Naʻe tūʻuta ha vaka ʻi he motú ʻi ha māhina ʻe taha mei ai, pea naʻe folau ʻa ʻEtisoni mo Nēpote mo Teliʻi ki Papeʻete, Tahiti, ʻa ia naʻá ne fakaʻamu ke heka ai ʻi ha vaka ki Hauaiʻi pea mei ai leva ki Kalefōnia. ʻI heʻenau tūʻuta ʻi Tahití, naʻá ne toki ʻilo ai mo ʻene fakaʻiseʻisá, naʻe toki ʻave pē mei he motú ha falukunga tohi meia Luʻisa, Pilikihami ʻIongi, mo e Kāingalotú ʻi he Pulukiliní ki ʻAnaá.

Naʻá ne lāulau ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻá ku pehē naʻe ʻikai toe uesia au ʻe he fakaloto-mamahí, ka kuo ʻomi ʻe he meʻá ni ha ngaahi fakakaukau naʻe teʻeki ke u aʻusia.”38


‘I he tō ʻa e momokó ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó, naʻe faʻa lotu ʻa Pilikihami ke ʻiloʻi e founga ke teuteuʻi ai e Siasí ki he fononga ʻo mamaʻo atu ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká. Hili ha meimei taʻu ʻe taha ʻi he halá, naʻá ne ʻilo ai naʻe mahuʻinga ʻa hono fokotuʻutuʻu mo teuteuʻi e Kāingalotú ki heʻenau lavameʻa ʻi he hala fonongá. Ne hanga ʻe he hokohoko e fakafeʻātungiá ʻo fakahaaʻi ange ki ai e mahuʻinga ke falala ki he ʻEikí pea muimui ki Heʻene fakahinohinó. Hangē ko ia ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Siosefá, ko e ʻEikí pē te Ne lava ʻo tataki ʻa Hono Siasí.

Taimi siʻi pē mei he kamataʻanga ʻo ha taʻu foʻou, ne fakamāmaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Pilikihami mo ʻoange ha ʻilo foʻou kiate ia. ‘I ha fakataha mo e fakataha alēlea māʻolungá pea mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ‘aho 14 ʻo Sānuali 1847, naʻá ne kamata hono lekooti ha fakahā mei he ‘Eikí ki he Kāingalotú. Kimuʻa pea ʻalu ʻa Pilikihami ʻo mohé, naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha toe ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e fononga naʻe hanganaki maí. ʻI he toʻo hake ʻe Pilikihami e fakahā ne teʻeki ke ʻosi hono hikí, naʻá ne hoko atu hono lekooti ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he Kāingalotú.39

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Pilikihami ʻa e fakahaá ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ui ko e “Folofolá mo e Finangalo ʻo e ʻEikí,” naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu ʻa e Kāingalotú ki ha ngaahi kaungā-fononga ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e kau ʻaposetoló. Naʻe fekau ‘e he ʻEikí ʻi he fakahā ki he Kāingalotú ke nau tokonaki maʻa ‘enau ngaahi fiemaʻú pea mo ngāue fakataha ʻi heʻenau fonongá, tokangaʻi e kau uitoú, kau paeá, mo e ngaahi fāmili naʻa nau mēmipa ʻi he Kongakau Māmongá.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he fakahaá ʻo pehē, “Tuku ke ngāue ʻaki ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono iví kotoa mo e koloá ke hiki ʻa e kakaí ni ki he potu ʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí ha siteiki ʻo Saioné. Kapau te mou fai ʻeni ʻaki ʻa e loto-maʻa, ʻi he faivelenga kakato, te mou monūʻia.”40

Naʻe fekauʻi foki ‘e he ʻEikí ‘a Hono kakaí ke fakatomala mo fakavaivaiʻi ʻa kinautolu, angaʻofa ki he niʻihi kehé, pea tuku ‘a e faʻa konaá mo e felauʻikoviʻakí. Naʻe fakamatalaʻi ʻa ʻEne folofolá ko ha fuakava, ʻo fakahinohinoʻi e Kāingalotú ke “ʻaʻeva ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni kotoa pē” ʻo tauhi ʻa e ngaahi fuakava naʻe fai ʻi he temipale Nāvuú.41

Naʻá Ne folofola ʻo pehē “Ko au ko e ʻEikí ko homou ʻOtuá, ʻio ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi tamaí, ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisake pea mo Sēkope. Ko au ia ʻa ia naʻá ku tataki atu ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí mei he fonua ko ʻIsipité; pea kuo mafao atu ʻa hoku nimá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.”

Hangē ko e kau ‘Isileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fekau e Kāingalotú ke fakafetaʻi ki he ‘Eikí pea ui ki Hono huafá ʻi he ngaahi taimi ‘o e faingataʻá. Naʻe pau ke nau hiva mo faiva pea lotu fakafetaʻi ʻi honau lotó. Naʻe ʻikai fie maʻu ke nau ilifia ki he kahaʻú ka ke nau falala kiate Ia mo fuesia honau ngaahi faingataʻaʻiá.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku totonu ke siviʻi ʻa hoku kakaí ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, koeʻuhí ke teuteuʻi ʻa kinautolu ke nau maʻu ʻa e nāunau ʻa ia kuó u teuteu moʻonautolú, ʻio ʻa e nāunau ʻo Saioné.”42


Naʻe fakahoko ʻe he kau ʻaposetoló e fakahā foʻoú ki he Kāingalotu ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, pea naʻe fiefia e tokolahi ʻi heʻenau fanongo ki aí. Naʻe tohi ha fefine ʻe taha ki hono husepānití ki ʻIngilani ʻo pehē, “Kuo toe manatua ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí mo tuku kiate kinautolu ha fakahā fekauʻaki mo Hono finangaló.” Naʻá ne pehē, “ʻOku nofoʻia ʻa e melinó mo e uouangatahá pea mo e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi homau lotolotongá.”43

Ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi palopalema ʻe niʻihi ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó. Kae talu e mavahe mei Nāvuú, mo e hokohoko atu e kau ʻaposetoló ke fakahoko e ngaahi ohi fakalaumālié ʻi he Kāingalotú. Naʻe vakai ʻa Pilikihami ne tapou ha Kāingalotu tokosiʻi ki honau ngaahi kaungāmeʻá ke ohi kinautolu ki honau ngaahi fāmilí, ʻi he tui ko ia naʻe makatuʻunga honau nāunau taʻengatá ʻi he tokolahi ʻo e kakai ne silaʻi kiate kinautolú. Naʻe fakatupu heni ʻa e meheka mo e feʻauʻauhi ʻi heʻenau fakakikihi pe ko hai te ne maʻu e fāmili lahi taha ʻi he langí. Naʻe fifili ʻa Pilikihami ʻi he fakakikihí pe ʻe ʻi ai ha niʻihi ʻiate kinautolu te nau aʻu ki ai.44

Lolotonga e lea ʻa Pilikihami ʻi Fēpueli fekauʻaki mo e ohi fakalaumālié, naʻá ne fakahā ai naʻe teʻeki ke lahi ʻene ʻilo fekauʻaki mo iá. Naʻá ne ʻofa lahi ki he Kāingalotu tokolahi ne ohi mai ki hono fāmilí ʻo fakafou ʻi he ouaú. Ka neongo ia naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai haʻane ʻilo ki he foungá ni peá ne fifili pe naʻe ʻuhinga nai ki he hā.45

Naʻá ne palōmesi ki he Kāingalotú ʻo pehē, “Te u maʻu ha ʻilo lahi ange ki he kaveingá, pea ʻe faifai pea malava ke akoʻi mo fakahoko lahi ange ia.”46

Naʻá ne puke ʻi he ʻaho hono hokó, peá ne tokoto ʻo mālōlō. Naʻá ne misi ʻi heʻene mohé ʻo mamata kia Siosefa Sāmita ʻoku tangutu ʻi ha sea ʻi muʻa ʻi ha matapā sioʻata lahi. Naʻe puke ʻe Pilikihami e nima toʻomataʻu ʻo Siosefá pea fehuʻi ki hono kaungāmeʻá e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne lava ai ʻo nofo mo e Kāingalotú.

Naʻe pehē ʻe Siosefa mo ʻene tuʻu hake mei hono seá, “ʻOku sai pē ia.”

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “ʻOku hohaʻa lahi e kau tangatá ke mahino e fono ʻo e ohí pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ki he silá. Kapau ‘oku ʻi ai haʻo faleʻi, te u fiefia ke maʻu ia.”

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga pea fakapapauʻi ʻoku nau tauhi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Kapau te nau fai ia, te nau ʻilo kinautolu ʻo hangē pē ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kimuʻa pea nau haʻu ki he māmaní.”

Naʻe ofo hake ʻa Pilikihami mo e kei nofo pē e ngaahi lea ʻa Siosefá ʻi heʻene fakakaukaú: “Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga pea fakapapauʻi ʻoku nau tauhi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea te ne tataki tonu kinautolu.”47 Naʻe ʻikai ke tali ʻe he faleʻí ʻa ʻene ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e silaʻi ʻo e ohí, ka naʻá ne fakamanatu ange ke talangofua ki he Laumālié kae lava ke tataki ia mo e Kāingalotú ke maʻu ha mahino lahi ange.


‘I he toenga ʻo e faʻahitaʻu momokó, naʻe hokohoko atu e feinga ‘a e kau ʻaposetoló ke maʻu ha fakahā ʻi heʻenau teuteu ke fakafononga atu e ngaahi kaungā-fononga salioté ʻo fou he ʻOtu Moʻunga Maká. ‘I he malumalu ʻo ʻenau tatakí, ʻe mavahe atu mei he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ha kiʻi kaungā-fononga ke muʻomuʻa ʻi he taimi failaú, kolosi atu he ʻotu moʻungá, pea fokotuʻu ha feituʻu tānakiʻanga foʻou maʻá e Kāingalotú. Ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí pea fakahoko e kikité, te nau fokotuʻu ha fuka ki he ngaahi puleʻangá pea kamata e ngāue ki ha temipale. He ʻikai fuoloa mei ai ʻe muimui atu ha ngaahi kaungā-fononga lalahi ange, meimei ko e ngaahi fāmili, ʻo talangofua ki he Folofolá mo e Finangalo ʻo e ʻEikí ʻi heʻenau fonongá.48

Kimuʻa pea mavahe mei Nāvuú, naʻe fakakaukau e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú ke nau nofo ʻi he Teleʻa Sōlekí pe ko e Teleʻa Vaitafe Peá ki he tafaʻaki fakatokelaú. Ko e ongo teleʻá naʻe ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻa ia naʻe mamaʻo mei he ʻOtu Moʻunga Maká, pea naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e ngaahi fakamatala ki aí.49 Naʻe mamata ʻa Pilikihami ʻi ha meʻa-hā-mai ki he feituʻu ʻe nofo ai e Kāingalotú, ka naʻá ne maʻu pē ha fakakaukau ki he feituʻu ke ʻilo ai iá. Ka naʻá ne kei lotu pē ʻe tataki ia ʻe he ʻOtuá mo e kaungā-fononga naʻe muʻomuʻá ki he feituʻu tānakiʻanga totonu maʻá e Siasí.50

Naʻe feʻunga e kaungā-fononga muʻomuʻá mo e kau tangata ʻe 143 naʻe fili ʻe he kau ʻaposetoló. Naʻe kole ʻe Halieta ʻIongi, ko e uaifi ʻo e tokoua ʻo Pilikihami ko Lōlenisoú, pe te ne lava ʻo fononga fakataha mo Lōlenisou mo hona ongo fohá. Naʻe kole leva ʻe Pilikihami ki hono uaifi ko Keleá, ʻa ia ko e tama fefine ʻa Halieta ʻi heʻene ʻuluaki malí, ke fononga fakataha foki mo e kaungā-fonongá. Naʻe kau foki ʻa e uaifi mali tokolahi ʻo Hiipa Kimipolo ko ʻĒlení ko e hiki fonua mai mei Noaue, ʻi he kaungā-fonongá.51

ʻI he teuteu pē ʻa e kaungā-fononga muʻomuʻá ke mavahé, naʻe foki atu ʻa Paʻale Pālati mo Sione Teila ki he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó mei heʻena ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní. Naʻá na fokotuʻu fakataha mo ʻOasoni Haiti, ʻa ia naʻá ne kei tokangaʻi e Siasí ʻi Pilitāniá, ha kau taki fakamisiona foʻou pea toe fokotuʻutuʻu e Kāingalotú. ʻI he tui ʻa Paʻale mo Sione kuo fuʻu fuoloa ʻena mamaʻo mei hona fāmilí, naʻá na fakaʻikaiʻi e uki ʻa Pilikihami ke kau fakataha mo e toenga ʻo e kōlomú ʻi he fononga ki he hihifó. Ko ia ai naʻe tuku leva ʻe Pilikihami kiate kinaua ke tokangaʻi e Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó.52

ʻI he hoʻatā ʻo e ʻaho 16 ʻo ʻEpeleli 1847, naʻe kamata e fononga ʻa e kaungā-fononga muʻomuʻá ʻi he momokó mo e ʻaoʻaofia e langí. Naʻe fakahā ʻe he kau ʻaposetoló ʻi ha tohi fakamāvae ki he Kāingalotu ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ʻo pehē, “ʻOku mau ʻamanaki ke fakaʻatā ʻa e halá ki he fakamoʻui ʻo e loto-maʻá mei he puleʻanga kotoa pē, pe feilaulauʻi e meʻa kotoa ʻi homau lakanga tauhí.” “ʻI he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻoku mau ʻamanaki ke ikuna pe mate lolotonga ʻemau feingá.”53