Hisitōlia ʻo e Siasí
27 Afi ʻi ha Musie Mōmoá


“Afi ʻi ha Musie Mōmoá,” vahe 27 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 27: “Afi ʻi ha Musie Mōmoá”

Vahe 27

Afi ʻi ha Musie Mōmoá

ʻĪmisi
Tangata ʻoku heka hoosi ʻo tataki ha hoosi ʻe taha

Naʻe mafola e ngaahi talanoa kau ki he foki ʻa Pilikihami ʻIongi ki Sōleki Sití ʻi he ngaahi uike ko ia kimuʻa pea toki aʻu ki hono ʻaho hopo ʻi Sānuali ʻo e 1872. Naʻe ʻiloʻi pau ʻe he kau loea fakavahefonuá ʻe laka ange kia Pilikihami ke ne hola ʻi haʻane hā ʻi muʻa ʻi ha fakamaau.1

Ka ʻi he fakaʻosinga ʻo Tīsemá, ne maʻu ʻe Taniela Uele ha tohi fakavavevave mei he palōfitá. Naʻe fakahoko ange ʻe Pilikihami, “Te ta ʻi ai he taimi kuo tuku ke ta hā ai ʻi he fakamaauʻangá.”2 ʻI he ʻaho hili e Kilisimasí, naʻá ne fononga ʻi ha maile ʻe fitungofulu ʻi he matangi sinoú ke fetaulaki mo Taniela ʻi Tuleipa, ko ha kolo ia ʻoku maile ʻe uofulu mei he fakatonga ʻo Sōleki Sití. Naʻá na heka mei ai ʻi ha lēlue ne taumuʻa ki he tokelaú, pea naʻe aʻu atu ʻa Pilikihami ki ʻapi ʻi ha taimi nounou pē pea tuʻuapoó.

Naʻe puke pōpula ʻe ha ʻōfisa e palōfitá hili ha uike ʻe taha mei ai pea taki atu ia ki he fale hopo ʻo Fakamaau Mekiní. Naʻe maʻu ʻe Pilikihami ha nonga mo ha loto-falala ʻi he hopó. ʻI hono fakatokangaʻi ʻe he kau loea ʻa e palōfitá ʻene toulekeleká mo ʻene mahamahakí, ne nau kole ai ki he fakamāú ke tukuange ia kae totongi maluʻi. Naʻe ʻikai tali ʻe Mekini ʻa e kolé peá ne tuku ʻa Pilikihami ke nofo pōpula pē ʻi ʻapi.3

Naʻe fakataimitēpileʻi ʻa e hopó ke kamata hili ha kiʻi taimi nounou mei ai pea tomuʻa pehē ʻe he Salt Lake Tribune ʻe pulusi e hopó ʻe he nusipepa kotoa pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo Pilitānia Lahi. Ka naʻe toloi e “Hopo Lahí” pea fakaʻau ʻo hiki mei he lau ʻahó ʻo lau uike. Naʻe lahi ange e taimi naʻe nofo ai ʻa Pilikihami ʻi ʻapí, ʻo faʻa leʻohi ia ʻe he kau polisí. Ka naʻá ne faʻa kau atu ki ha ngaahi meʻa fakasōsiale ʻo hangē ko haʻane ʻalu mo ha tokoni pule polisi ki ha polokalama faiʻaho maʻa ʻIlisa Sinou ʻi he ʻapisiasi ʻo e Uooti Hongofulu Mā Faá.4

Naʻe ʻave maʻu pē ʻe Siaosi Q. Kēnoni ha ngaahi lipooti mei Uasingatoni, DC, kia Pilikihami fekauʻaki mo ha hopo ne ʻomi ʻe he Kāingalotú ki he ʻao ʻo e Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ko e fakamaauʻanga māʻolunga taha ia ʻi he fonuá. Naʻe fakakikihiʻi ʻe he hopó ʻa e taʻe-fakalao ʻa hono taʻofi ʻe Fakamaau Makeani ʻa e Kāingalotú ke nau hoko ko ha kau sula ʻi he Vahefonua ʻIutaá. Kapau ʻe ʻikai tali ʻe he Fakamaauʻanga Lahí ʻa e founga ngāue ʻa e fakamāú, ʻe fakataʻeʻaongaʻi leva ʻa e ngaahi tukuakiʻi kotoa ne fai ʻe ha kau sula naʻe faʻu taʻe-fakalao ʻi ʻIutā—kau ai ʻa e ngaahi tukuakiʻi ʻo e palōfitá.5

Naʻe faituʻutuʻuni e Fakamaauʻanga Lahí ki he hopó ʻi ʻEpeleli. Naʻe ʻi he fakamaauʻangá ʻa Fakamaau Mekini mo Siaosi fakatouʻosi ke fanongo ki he tuʻutuʻuní. Neongo ne falala ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungā-ngāué ʻe kau e fakamaauʻangá mo kinautolu, ka naʻe hā ngali hohaʻa ʻa Mekini ʻi hono lau ʻe he fakamaau pulé ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻangá.6

Naʻe fakahaaʻi ʻe he fakamaau pulé ʻo pehē, “ʻI hono fakakātoá, ʻoku mau fakakaukau naʻe ʻikai fili pea ʻomi e kau sula ʻi he hopo ko ʻení ʻo fakatatau mo e laó.”7

Naʻe mavahe ʻa Fakamaau Mekini mei he lokí mo lea kovi kau ki he tuʻutuʻuní ʻo pehē ne ʻikai ke ne fai ha meʻa hala. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻoatu ʻi he mākoní e ongoongó ki ʻIutā. Kuo tāmateʻi kotoa e ngaahi fakaʻilo hia kotoa pē ne ʻoatu taʻefakalao ʻe he ngaahi hopo sulá ʻi he vahefonuá. Naʻe ʻatā ʻa Pilikihami ʻIongi.8

Naʻe fakahaaʻi fiefia ʻe Siaosi ʻi ha tohi kimui ange he ʻaho ko iá kia Pilikihami ʻo pehē, “Kuo tuʻu ʻatā e Fakamaauʻanga Lahí mei he laulanú mo e ngaahi takiekina fakapolitikalé.” Ka naʻe kei hohaʻa ʻa Siaosi kau ki he tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻangá, ʻo ne fakapapauʻi te ne toe fakaʻitaʻi lahi ange e ngaahi fili ʻo e Kāingalotú.

Naʻe tohi ʻe Siaosi ʻo pehē, “Te u ʻohovale kapau ʻe ʻikai fai ha ngāue lahi ke fokotuʻu ha ngaahi lao ke fakafepakiʻi kimautolu.”9


ʻI ʻEpeleli ko iá, ne omi kotoa e Kāingalotu ʻi Hauaiʻí ki ʻOahu ki ha konifelenisi ʻi Laʻie, ko honau feituʻu tānakiʻanga ia ʻi he ngaahi taʻu ʻe fitu kuo hilí. Naʻe nofo ha Kāingalotu ʻe toko fāngeau nai he feituʻu ko iá ʻi he taʻú kakato. Ne ʻi ai ha kiʻi falelotu siʻisiʻi, ha ʻapiako, mo ha ngoueʻanga lahi naʻe tō ai ʻe he Kāingalotu fakalotofonuá mo e kau faifekau mei ʻIutaá ha ʻulu tō.

ʻI he konifelenisí, ne fakamoʻoni ha kau faifekau fakalotofonua ʻe toko hongofulu mā tolu ki heʻenau ngaahi aʻusia kimuí ni maí. ʻI he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa Sonatane Napelá, ʻa ia ne uiuiʻi ke ne tokangaʻi e kau faifekau malanga ʻi he ʻotu motú, kuo papitaiso ai ʻe he kau faifekaú ha kakai ʻe toko onongeau tupu. Kuo laka hake eni e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi Hauaiʻí ʻi he toko uaafé.10

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he faifekau kotoa pē e ngaahi mana kuo nau mātā ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ne toki fakamoʻui ʻe he ʻEikí kimuí ni mai ha tangata ne mamatea hili hono lotua ia ʻe he kau faifekaú ʻi he tui.11 Naʻe fakamoʻui kakato foki mo ha tangata ʻe taha, ʻa ia ne fasi hono nimá hili haʻane tō mei heʻene ʻasí, hili hono tāpuakiʻi ia ʻe ha ongo faifekaú. Ne toutou faingāue e kau faifekau kehé ki ha kiʻi taʻahine ne ʻikai lava ʻo lue. Hili e tāpuaki kotoa pē, naʻe fakaʻau ke sai ange ʻo aʻu ki haʻane toe lava ʻo lele mo vaʻinga.12

Hili e konifelenisí, ne hokohoko atu hono malangaʻi ʻe he kau faifekaú e ongoongoleleí mo fakamoʻui e mahakí. Ne kau ʻi he niʻihi naʻa nau fekumi ki heʻenau tokoní ʻa Keʻelikōlani, ko e kōvana ʻo e Motu Lahi ʻo Hauaiʻí. Naʻá ne kole ki he Kāingalotú ke nau lotua hono tuongaʻane ʻokú na tamai tahá, ʻa Tuʻi Kamehameha V, ʻa ia ne ofi ke pekiá. Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Napela e tuʻí, ko ia ai naʻá ne fononga atu mo ha faifekau fuoloa ʻi he Siasí ko H.K. Kaleohano ki he palasí ʻo kole ke na lotua ia.

Naʻá na talaange, “Kuó ma fanongo ʻi hoʻo faingataʻaʻia lahí pea ʻokú ma fakaʻamu ʻi he loto moʻoni ke toe fakafoki mai hoʻo moʻui leleí.” Naʻe tali ʻe he tuʻí ʻena kolé, pea punou hifo e ongo faifekaú ʻi he loto fakaʻapaʻapa moʻoni. Hili iá, ne fai ʻe Kaleohano ha lotu fakamātoato.

ʻI he ʻosi e lotu ʻa e ongo faifekaú, ne hā ngali moʻui lelei ange ʻa Kamehameha. Naʻá ne tōfolofola ki he ongo faifekaú kuo teke ia ʻe ha kakai ʻe niʻihi he puleʻangá ke ne taʻofi e Kāingalotú mei heʻenau malanga ʻi he ʻotu motú, ka naʻe ʻikai ke ne fie fanongo kiate kinautolu. Naʻe foaki ʻe he konisitūtone ʻo Hauaiʻí e tauʻatāina fakalotú ki he kakaí, pea naʻá ne vilitaki ke paotoloaki ia.

Ne fefolofolai laumālie lelei ʻa e tuʻí mo Napela mo Kaleohano ʻo fuoloa ʻaupito. ʻI he teu ke mavahe ʻa e ongo faifekaú, ne tūʻuta mai ha kau tangata mo ha ika maʻá e fale ʻo e tuʻí. ʻI he ʻafio atu ʻa Kamehameha kiate kinautolú, naʻá ne tuhu kia Napela mo Kaleohano. Naʻá ne tōfolofola ange, “ʻOua naʻa ngalo ʻiate kimoutolu ʻa e ongo tuʻi ko ʻení.”

Naʻá ne ʻoange ha ongo kato ika maʻá e ongo faifekaú mo tōfolofola fakamāvae kiate kinaua.13


Fakafuofua ki he taimi konifelenisi ʻo ʻEpelelí ʻi Laʻié, naʻe lāulea e ʻū nusipepa ʻi he ʻIunaiteti Siteití kau ki ha fakamatala ne toki pulusi ʻo e mali tokolahí ʻe Feni Sitenihausi, ʻa ia ne hoko ko e fefine ʻiloa taha ʻi he Ngāue Taukave Foʻoú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Feni ʻi he tohí ʻoku fakamoʻulaloaʻi pea taʻefiemālie e houʻeiki fafine ʻo e Siasí.14

Naʻe fakatumutumu e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi hono fakamatalaʻi peheni kinautolú. ʻI he tui ʻa Lula Kulini naʻe lelei ange ke fakafofongaʻi pē ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí kinautolu ʻi hano fakafofongaʻi hala ʻe he niʻihi kehé, naʻe kamata pulusi ai ʻe he taʻu uongofulu mā tolú ni ha nusipepa maʻá e houʻeiki fafine ʻi ʻIutaá. Naʻá ne ui ʻene nusipepá ko e Woman’s Exponent.15

Naʻe talēniti faʻu tohi ʻa Lula ʻa ia naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻo e Kautaha ʻa e Kau Finemuí ki Hono Holoki e Ngaahi Fakamolé. Hili hono pulusi e faʻu maau ʻa Lulá, ne fie maʻu ʻe he ʻētita ʻo e Salt Lake Daily Herald ke ne faʻu tohi maʻa ʻene nusipepá. Kae hili ha taʻeloto ʻene kau ngāué ki hono haea iá, ne fokotuʻu ange ʻe he ʻētitá ke ne kamataʻi haʻane nusipepa pē ʻaʻana.

Naʻe mālieʻia ʻa Lula ʻi he foʻi fakakaukaú. Naʻe ʻilonga ʻi he ngaahi fakataha kimui ʻa ia ne fakahaaʻi ai ʻenau taʻefiemālié, ʻa e takiekina mālohi naʻe mei maʻu ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi he taimi ne nau lea hake ai ʻi he ngaahi meʻa ne mahuʻinga kiate kinautolú. Ka naʻe tātaaitaha ke maʻu ʻe he houʻeiki fafine ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he Siasí ha ngaahi faingamālie ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú ki he kakaí. ʻIkai ngata aí, ne lahi ha ngaahi meʻa lelei ne lea ʻaki mo fakahoko ʻe he Kau Fineʻofá mo e Kautaha ki hono Holoki e Ngaahi Fakamolé, ʻa ia ne ʻikai fai ha lau ki ai mo fakatokangaʻi, kae tautautefito ki he kakai ʻi tuʻa ʻi he vahefonuá.

Ne fuofua vahevahe ʻe Lula e ngaahi palani ki he nusipepá mo ʻIlisa Sinou, ʻa ia naʻá ne talanoa ki ai mo Pilikihami ʻIongi, ʻoku kui ʻaki ʻe Lulá. Naʻá na poupouʻi fakatouʻosi e foʻi fakakaukaú. ʻI he kole ʻa Lulá, naʻe tuku ai ʻe Pilikihami ha ngāue makehe kia Lula ke hoko ko e ʻētita ʻo e nusipepá.16

Ne pulusi e fuofua tatau ʻo e Woman’s Exponent ʻi Sune ʻo e 1872. Ne hā ʻi he nusipepá ha ngaahi ongoongo fakalotofonua, fakafonua, mo fakamāmani lahi kae pehē foki ki ha ʻū tohi ki he ʻētitá, faʻu maau, mo ha ngaahi lipooti mei he Fineʻofá mo e ngaahi fakataha ki he fakamolé.17 Ne toe paaki foki ʻe Lula ha ʻū tohi ki he ʻētitá, ʻo tuku ai ha konga maʻá e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ke vahevahe ʻenau ngaahi talanoá mo fakahaaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú.

Naʻe pulusi ʻe Lula ʻi Siulai ha tohi mei ha fefine Pilitānia ko Mele, ʻa ia naʻá ne fakafaikehekeheʻi ai ʻene moʻui faingataʻaʻia ko ha fefine ngāue totongi ʻi Lonitoni mo Niu ʻIoké, mo ʻene moʻui ʻi ʻIutaá. Naʻe pehē ʻe Mele, “ʻI heʻetau hoko ko e ʻkau fefine Māmongá’ ʻoku totonu ke tau tohi mo tala ki he māmaní—ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau fiefia ke tui mai kiate kitautolu pe ʻikai—ʻoku ʻikai ko ha kakai masiva mo fakamoʻulaloaʻi kitautolu ʻo hangē ko ʻenau laú. Kuo teʻeki ai fakamoʻulaloaʻi au heni ka kuó u tauʻatāina ke haʻu, tauʻatāina ke ʻalu, tauʻatāina ke ngāue pe nofo noa pē.”

Naʻá ne toe pehē, “ʻOku ou saiʻia ʻaupito ʻi he Exponent ”. “ʻOkú ne ʻomi ha fakamatala mahino.”18


ʻI he taimi tatau ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá, ne meimei mate fiekaia e kau tangata ʻi he Tokelau-hihifo ʻo e Puleʻanga Siosoné. Ne meimei toko tahamano e kau nofo foʻou hinehiná, ko honau tokolahi tahá ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí, naʻa nau nofo ʻi he kelekele tukufakaholo Siosoné ʻi he Teleʻa Kesí mo e feituʻu takatakai aí, ʻo fakasiʻisiʻi ai e maʻuʻanga meʻatokoni fakanatula ʻa e vahefonuá.19

ʻI he fuofua haʻu ʻa e Kāingalotú ki he Teleʻa Kesí ʻi he taʻu 1850 tupú, ne tanumaki ʻe ha taki Siosone ko Sekiuisi ha vā fetuʻutaki lelei mo e kau ʻōfisa fakalotofonua ʻo e Siasí, ʻo tautautefito kia Pīsope Pita Mōkeni, ʻa ia naʻá ne faʻa ʻoatu ha tokoni ki he kau Siosoné mei he ʻōfisi vahehongofulú. Ka ne tupulaki e fekeʻikeʻí ʻi he ongo kakaí ni ʻi he fakaʻosinga ʻo e 1850 tupú, ʻi he toe tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ne nofo mai ki he teleʻá mo e fakaʻau ko ia ke ʻosi e fanga manu kaivaó.

Ne kamata ke fakaehaua ʻe ha kau Siosone ʻe niʻihi e fanga pulu ʻa e Kāingalotú ke maʻu haʻanau meʻakai mo honau ngaahi fāmilí, ʻo lau ʻeni ko ha totongi ki honau kelekele kuo molé mo e fakaʻau ke ʻosi ʻenau ngaahi maʻuʻanga tokoní. Mahalo ʻi heʻenau fakaʻamu ke taʻofi e fakaehauá, ne feinga taʻe fie fai pē ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke fafanga e kau Siosoné ʻaki ha ngaahi meʻaʻofa ko e mahoaʻa mo e kakanoʻi pulu. Ka ne ʻikai feʻunga e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení ki he honge kuo fakatupu ʻe he kau nofo foʻoú ʻi heʻenau hiki mai ki he Teleʻa Kesí.20

ʻI he taimi ko ʻení, ne faʻa toutou fepaki foki e kau Siosoné mo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Kēnolo Petuliki Kona, ko e komanitā ʻo e kau sōtia ʻAmelika ʻi Sōleki Sití, ʻa e fekeʻikeʻí ko ha ʻuhinga ia ke ʻohofi ai e kau Siosoné. ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi Sanuali ʻo e 1863, ʻi he ʻapitanga ʻa Sekiuisi mo ʻene kau tangatá ʻo ofi ki he Vaitafe Peá, naʻa nau ʻā hake ai kuo ofi mai e kau sōtiá kiate kinautolu. Ne holomui e kau Siosoné ki honau kolo taú ʻo feinga ke tauʻi e kau sōtiá. Ka ne vave pē hono takatakaiʻi kinautolu ʻe he kau sōtiá, ʻo fana tavale kinautolu ʻi he feituʻu ne nau ʻi aí.

Naʻe fakafuofua ki ha kau tangata, houʻeiki fafine, mo e fānau ʻe toko fāngeau naʻa nau mālōlō ʻi hono ʻohofi e ʻapitangá. Naʻe moʻui ʻa Sekiuisi mei he ʻohofí, kae pehē foki ki hono ʻofefine valevalé mo hano foha ʻe toko tolu. Ka naʻe kau hono uaifi ko Tetapeisií, pea mo hono ongo foha heʻene mali kimuʻá ʻi he houʻeiki fafine mo e fānau ne fakapōngí.21

Hili e fakapō fakatokolahí, naʻe omi e Kāingalotu ʻi he ngaahi nofoʻanga ofi maí ʻo tokoniʻi e kau Siosone ne kafó. Ka ne tupu mei he ʻohofí ha huʻuhuʻu lahi ʻa Sekiuisi ki he Kāingalotú. Naʻe kau ʻa Pota Lokiuelo, ko ha mēmipa ʻo e Siasí ne faʻa ngāue ko ha sikauti ʻa e kau sōtiá, ʻi hono tataki mai e kau sōtiá ki he ʻapitanga Siosoné. Ne mamata foki ha Kāingalotu he Teleʻa Kesí ki he fakapō fakatokolahí mei ha kiʻi tafungofunga ofi mai, pea ne ʻoatu ha nofoʻanga mo fafanga ʻe ha niʻihi kehe e kau taú hili e ʻohofí. Naʻe aʻu pē kia Pita Mōkeni, ʻa ia naʻá ne pehē ʻoku “taʻeʻofa” e ngāue ʻa e kau sōtiá, ʻi he tui naʻe kamataʻi e fetāʻakí ʻe he kau Siosoné. Naʻe aʻu ki ha pehē ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ko e fetāʻaki ko ʻení ko ha founga ia ʻo ha tokoni fakalangi.22

Ka ʻi he hili ha taʻu ʻe hongofulu mei he fakapō fakatokolahí, ne kei taaufehiʻa pē ʻa Sekiuisi mo hono kakaí ki he kakai hinehina ne nofo foʻou maí. Neongo ne toe maʻu e falalá ʻi he loto fiemālie ʻa e Kāingalotú ke fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻa maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ke ʻoatu ha meʻatokoni mo ha naunau ki he kau Siosoné, ka naʻe ʻi ha tuʻunga fuʻu fie maʻu vivili ʻa e kau Siosoné.23

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1873, ne maʻu ai ʻe ha taki Siosone ne fakaʻapaʻapaʻi ko ʻEki-ʻapu-uai ha vīsone ʻa ia ne hū ange ai ha kau ʻInitia Kula ʻe toko tolu ki hono nofoʻangá. Ko e tangata lahi taha ʻiate kinautolú—ko ha tangata matātangata mo sino lahi—naʻá ne talaange ko e ʻOtua ʻo e Kau Māʻoniʻoní ko e ʻOtua tatau pē ia ne hū ki ai e kau Siosoné. ʻI he tokoni ʻa e Kau Māʻoniʻoní, te nau langa ha ʻū fale, tanumaki e kelekelé, pea papitaiso kinautolu.

ʻI he vīsone ko ʻení, ne mamata foki ʻa ʻEki-ʻapu-uai ne ngāue e kau Siosoné ʻi ha fanga kiʻi ngoueʻanga pea tokosiʻi pē e kau tangata hinehina ne nau ngāué. Ko e taha ʻo kinautolu ko Siaosi Hili, ko ha mēmipa ʻo e Siasí naʻá ne ngāue fakafaifekau ki he kau Siosoné ʻi ha taʻu ʻe hongofulu mā nima kimuʻa. Ko ha tangata ia naʻá ne lea ʻaki ʻenau lea fakafonuá pea naʻá ne faʻa tufaki ha meʻakai mo ha naunau kehe pē ʻiate kinautolu.

Hili ʻenau fanongo ki he vīsone ʻa ʻEki-ʻapu-uaí, ne kamata fononga atu leva ha kulupu ʻo e kau Siosoné ki he ʻapi ʻo Siaosí ʻi ʻOkiteni.24


Hili ha kiʻi taimi nounou, ne ʻā hake ʻa Siaosi Hila ʻo ʻilo naʻe tatali ʻi tuʻa ha kau Shoshones ke talanoa mo ia. ʻI he taimi naʻe talitali ai ʻe Siaosi ʻene kau ʻaʻahí, naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻo ʻenau kau tangata takí kiate ia naʻa nau ʻilo ʻi he ueʻi fakalaumālie ko e Kau Māʻoniʻoní ko e kakai ʻa e ʻEikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku mau fie maʻu ke ke haʻu ki homau ʻapitangá ʻo malanga pea papitaiso kimautolu.”

Naʻe ʻikai ongoʻi ʻe Siaosi te ne lava ʻo papitaiso kinautolu taʻe te ne maʻu ha ngofua meia Pilikihami ʻIongi. ʻI heʻenau loto-mamahí, ne mavahe atu e kau Siosoné ki honau ʻapí ka naʻa nau toe foki mai kimui ange ʻo kole ke papitaiso kinautolu. Ne toe talaange pē ʻe Siaosi kuo pau ke ne tatali ki he fakahinohino ʻa e palōfitá.25

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fetaulaki ʻa Siaosi mo Pilikihami ʻi Sōleki Siti. “Kuo ʻi ai ha kavenga mafasia kuó u fuesia ʻi ha vahaʻa taimi,” ko e lea ange ia ʻa Pilikihamí. “Kuó u feinga ke tukunoaʻi ia. Ka ko ʻeni te u foaki atu ia kiate koe. ʻE hoko ia ko ho fatongia mei he taimí ni ʻo fai atu. ʻOku ou fie maʻu ke ke tokangaʻi e ngāue fakafaifekau ki he kau ʻInitia Kulá ʻi he fonua fakatokelau kotoa ko ʻení.”

Naʻá ne faleʻi ʻa Siaosi ke ne fokotuʻu ha feituʻu tānakiʻanga maʻá e kau Siosoné pea akoʻi kinautolu ke nau ngoueʻi e fonuá. Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi e founga totonu ke ke fakahoko ai ʻení, ka ʻoku ou ʻiloʻi te ke kumi ha founga.”26

ʻI he ʻaho 5 ʻo Mē ʻo e 1873, ne fononga lēlue ai ʻa Siaosi ki ha kolo ne maile ʻe tolungofulu nai ki he fakatokelau ʻo ʻOkitení. Naʻá ne fononga lalo mei ai ki he ʻapitanga Sekiuisí, ʻa ia ne maile ʻe hongofulu mā ua mei ai. Ki muʻa pea maile ʻe taha ʻene fonongá, ne haʻu ha tangata toulekeleka Siosone ko Tika-uī-tiki-ā kiate ia mo ʻene katá. Naʻá ne pehē ʻi he pongipongi ko iá, ne kikiteʻi ʻe Sekiuisi ʻe ʻaʻahi mai ʻa Siaosi ki honau ʻapitangá.

Ne fakahinohino ange ʻe Tika-uī-tiki-ā e ʻapitangá kia Siaosi mo palōmesi ange te ne foki vave mai ke fanongo ki heʻene malangá. Ne hoko atu e lue ʻa Siaosí ʻo fetaulaki mo ha ongo Siosone kehe ʻe toko ua naʻá na toe fakamatalaʻi e ngaahi lea ʻa Sekiuisí. Ne ofo ʻa Siaosi ʻo ne fifili pe naʻe ʻiloʻi fēfē ʻe Sekiuisi ʻa e ʻaho mo e taimi pau ʻo ʻene haʻú. Naʻá ne pehē ko ha fakaʻilonga ia kuo kamata moʻoni e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siosoné.

Ne ʻikai fuoloa kuo mamata atu ʻa Siaosi ʻoku heka hoosi mai ʻa Sekiuisi kiate ia, ʻo tataki mai ha toe hoosi ʻe taha ʻi mui ai. Ne pehē ange ʻa Sekiuisi, “Naʻá ku fakakaukau te ke ongosia, peá u haʻu mo ha hoosi ke ke heka ai.”

Naʻá na heka fakataha atu ki he ʻapitangá. Naʻe tatali mai ai ha kakai tokolahi ke akoʻi. Naʻe malanga ʻa Siaosi ʻi ha houa ʻe taha pe ua peá ne ʻiloʻi ai ha tokolahi ne nau fie kau ki he Siasí. ʻI he hoʻatā ko iá, naʻá ne papitaiso ha kau Siosone ʻe toko 101, ʻo kau ai ʻa Sekiuisi, pea hilifakinima kinautolu ʻi he veʻe vaí. Naʻá ne mavahe leva mei he ʻapitangá ʻo taimi tonu pē ke maʻu e lēlue fakaʻosi ki ʻOkitení.27

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻoatu ai ʻe Siaosi ha tohi kia Pilikihami ʻIongi. “Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi lelei ange ʻi heʻeku moʻuí pe aʻusia ha ʻaho fakafiefia ange,” ko ʻene tohí ia. Naʻá ne pehē ne fiefia pehē pē foki mo e kau Siosoné, pea naʻa nau palani ke fai ha ngaahi fakatahaʻanga lotu he pō kotoa pē. ʻI haʻane lave ki heʻenau fuʻu fie maʻu ha meʻatokoní, naʻá ne kole ai ha ʻū tangai mahoaʻa maʻá e kāingá.28

Ne faitohi leva ʻa Siaosi fekauʻaki mo e papitaisó ʻi ha tohi ki hono kaungāmeʻa ko Timiki Haningitoní, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi foki e lea faka-Siosoné. Naʻe pehē ʻe Siaosi, “Ko hoku lotó pē ke u maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá ke tokoniʻi au ke u lava ʻo fakahoko e ngāue ʻoku fie maʻu mei hoku ongo nimá.”

Naʻá ne kole ange, “Timiki, tokoniʻi muʻa au ʻi he lahi taha te ke lavá. “ʻOku tupulaki e ngāué ʻo hangē ha afi ʻi ha musie mōmoá.”29


ʻI he taimi ne tali ai ʻe he kau Siosone Fakatokelau hihifó e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ne ʻiloʻi ai ʻe Sonatane Napela kuo tuʻutuʻuniʻi hono uaifí, ʻa Kiti, ke ne ʻalu ki he motu ko Molokaʻí hili ʻene maʻu e mahaki Henisení, pe ko e kiliá. ʻI he fakaʻamu ke taʻofi e mafola ʻa e mahakí ʻi Hauaiʻí, ne fokotuʻu ʻe Tuʻi Kamehameha V ha kolonia ʻi he muitolotolo Kalaupapa ʻo Molokaʻí ke siviʻi ai e kakai ne ʻi ai ha ngaahi fakaʻilonga kuo maʻu kinautolu ʻe he mahakí. Koeʻuhí ko e fakakaukau ne ʻikai lava ʻo faitoʻo e kiliá, ne hoko hono fakamāvahevaheʻi kinautolu ki he koloniá ko ha tuʻutuʻuni ia ki he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

ʻI heʻene hohaʻa ke ʻoua naʻa māvae mo Kití, ne maʻu ai ʻe Napela ha ngāue ko e tokoni supavaisa ʻi Kalaupapa ʻi he koloniá. Ne kau ʻi hono ngaahi fatongia foʻoú hono tufaki ʻo e meʻatokoní mo lipooti maʻu pē ki he poate moʻuí. Naʻe hoko ʻene ngāué ke ne feohi vāofi ai mo kinautolu naʻe maʻu ʻe he mahakí, ʻo lahi ange ai e faingamālie ke ne maʻu e mahakí.

ʻI heʻene tūʻuta mo Kiti ʻi he koloniá he faʻahitaʻu failau ʻo e 1873, ne kamata ke malangaʻi ʻe Napela e ongoongoleleí ʻo fai haʻane ngaahi fakataha he Sāpate kotoa mo e Kāingalotu ne nau faingataʻaʻia ʻi he kiliá. Naʻá ne fakakaungāmeʻa foki mo Pātele Temieni, ko ha taulaʻeiki Katolika naʻe ngāue ʻi Kalaupapa, pea mo Pita Kaeo, ko ha mēmipa ʻo e haʻa tuʻi Hauaiʻí kuó ne maʻu e mahakí pea ne toki tūʻuta atu hili ha taimi nounou meia Kiti mo Napela.30

ʻI he koloniá, ne nofo ʻa Pita ʻi ha tuʻunga fakafiemālie ʻi ha kiʻi fale ʻo vakai atu ki he muitolotoló. Naʻá ne fakangāueʻi ha kau tamaioʻeiki, maʻu ha ngaahi meʻaʻofa mei hono fāmili koloaʻiá, pea siʻisiʻi ʻene ʻiloʻi e mamahi ne tofanga ai e motú. ʻI heʻene ʻiloʻi ne mālōlō ha tangata ʻi he nofoʻangá, ne hangē ne ʻohovale ʻa Pitá peá ne talanoa kia Kiti fekauʻaki mo ia.

Naʻá ne tali ange, “ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ia. ʻOku nau mate he mei ʻaho kotoa pē.”31

ʻI he ʻaho 30 ʻo ʻAokosi ʻo e 1873, naʻe muimui fononga ai ʻa Pita ʻia Napela ʻi heʻene vakaiʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e kakai ʻi he koloniá. Ne ʻaoʻaofia e langi ʻo e pongipongí ʻi heʻena kolosi atu ki he muitolotoló ki he fanga kiʻi fale ne nofo ai e kakaí. Ne ʻuluaki tuʻu ʻa Napela ʻi ha foʻi ʻana ʻo lea ki ha kau tangata ʻe toko tolu, kau fefine ʻe toko tolu, mo ha kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi fekauʻaki mo ʻenau meʻatokoní. Ne fakalilifu eni kia Pita. Kuo liliu kakato ʻe he mahakí e fofonga ʻo honau niʻihi. Ne mole ha louhiʻi nima ʻo ha niʻihi.

Kimui ange aí, ne fetaulaki ʻa Napela mo Pita mo ha fefine ne fufula lahi hono vaʻé. Kuó ne ʻi Molokaʻi ʻi ha taʻu ʻe tolu pea kuo mahaehae hono ʻū kofú mo e kofu lotó. Ne talaange ʻe Napela kapau te ne haʻu ki he falekoloa koloniá he Mōnité, te ne maʻu ai ha vala foʻou.

ʻI ʻOkatopá, ne ʻiloʻi ai ʻe he poate moʻuí ʻoku tufa ʻe Napela e meʻatokoní ki he kakai faingataʻaʻia ʻi he koloniá ne ʻikai fakamafaiʻi ke nau maʻu iá. Naʻa nau tukuange ia mei he lakangá pea tuʻutuʻuni ke ne mavahe mei Kalaupapa. Naʻe talaange ʻe Napela kia Kiti e ongoongó he taimi pē ko iá. ʻI hono maʻu atu ʻe Pita e ongo meʻá hili ha kiʻi taimi nounou mei aí, ne na lolotonga fetāngihi. Kuo mahamahaki ʻa Kiti kimuí ni mai pea ne ʻikai fie mavahe ʻa Napela meiate ia.32

Naʻe fai ʻe Napela ha tohi tangi ki he poate moʻuí ke tuku ia ke ne nofo ʻo tauhi ʻa Kiti. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó u palōmesi ki he ʻOtuá ke tokangaʻi hoku uaifí ʻi he moʻui lelei mo e mahamahaki, pea aʻu ki hono fakamāvae kimaua ʻe he maté. Ko hoku taʻu onongofulu ʻeni pea ʻe ʻikai fuʻu fuoloa haʻaku moʻui. Lolotonga e taimi nounou ʻoku kei toé, ʻoku ou fie nofo mo hoku uaifí.”

Ne tali ʻe he poaté ʻene kolé.33


ʻI Tīsema 1873, hili ia ha ngaahi taʻu ʻo e feinga maʻá e Siasí mo ʻIutā ʻi Uasingatoni, DC, naʻe fakafuakavaʻi ʻa Siaosi Q. Kēnoni ke hoko ko e fakafofonga ʻo e vahefonuá ki he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití.34 Kuo ʻosi mateuteu fakalaumālie ʻa Siaosi ki he momeniti ko ʻení. Kuó ne ongoʻi vaivai mo tuenoa ʻi he pō kimuʻá, kae hili haʻane lotu ki ha tokoni, naʻá ne ongoʻi kuo faitāpuekina ia ʻaki ʻa e fiefia, fiemālie, mo e mālohi.

Naʻá ne fakamatala ʻene fakakaukaú ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou ʻi heni ʻo ʻikai ha tangata ʻe ʻofa ʻiate au, ka ʻoku ʻi ai hoku Kaumeʻa ʻoku mālohi ange ʻiate kinautolu kotoa. ʻOku ou fiefia ʻi he meʻá ni.”35

ʻI he kamataʻanga ʻo e 1870 tupú, ne matuʻaki maʻulalo ʻaupito e fakakaukau ʻa e kakaí kau ki he Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakapapau ʻa Palesiteni ʻUlise Kalānite ke fakangata e mali tokolahí ʻi ʻIutā, ʻi haʻane ʻosi palōmesi ke taʻofi e ngāue ki hono fokotuʻu ʻo ʻIutā ko ha siteití kae ʻoua ke hoko e meʻa ko iá. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1874, ne fokotuʻu atu ʻe he Fakafofonga Fale Alea ko Luke Pōlaní ha lao fakaangaanga ne faʻu ke fakamālohia e Lao Mōleli ke Taʻofi e Mali Tokolahí ʻaki hono maʻu ha pule lahi ange ki he ngaahi fakamaauʻanga ʻo ʻIutaá.36

Lolotonga iá, naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e tohi fakaangaʻi ʻo e Siasí ʻe Fane mo T.B.H. Sitenihausi, pea mo hono fakafepakiʻi ʻo e mali tokolahí ki he kakai he funga ʻo e fonuá.37 Ko e meʻa tatau pē ia ne fai ʻe he taha ʻo e ngaahi uaifi ʻo Pilikihami ʻIongi naʻá na ʻosi takitaha maʻaná, naʻá ne fakaʻilo ia ko e vete mali pea fakahoko mo ha ngaahi lea ke fakahalaiaʻi ʻaki e Siasí. Hili ha fakaʻaliʻali ʻi Uasingatoni, DC, lolotonga ia hono fakaangaʻi ʻe Ane ʻIlaisa ʻa Siaosi Q. Kēnoni heʻene fili ki he Falealeá, ne talanoa ʻa Palesiteni Kulani kiate ia pea naʻá ne tali ʻene ngaahi fakakaukaú.38

ʻI haʻane ʻaukai mo lotu ki ha fakahinohinó, ne feinga ʻa Siaosi ke fakaʻaongaʻi hono ivi takiekiná ke taʻofi e Lao Fakaangaanga Pōlaní. Naʻá ne feinga foki ke maʻu e tokoni ʻa kinautolu naʻa nau faʻahí. Ne toki ʻi ʻIutā pē ʻa Tōmasi Keini mo hono uaifi ko ʻElisapetí ʻi he faʻahitaʻu momokó ʻo nofo mo Pilikihami ʻIongi ʻi ʻIutā. ʻI hano takiekina ia ʻe he ʻū tohi taaufehiʻá mo e ngaahi lipooti ʻa e ʻū nusipepá, ne haʻu ʻa ʻElisapeti ki he vahefonuá ʻo ʻamanaki mai ke fetaulaki mo ha houʻeiki fafine faingataʻaʻia mo siva ʻenau ʻamanakí. Ka naʻá ne fetaulaki mo ha kau fefine angaʻofa, mo loto moʻoni ne nau līʻoa ki heʻenau tui fakalotú. Hili ʻena ʻaʻahí, naʻe pulusi e ngaahi ongo ʻa ʻElisapeti fekauʻaki mo e Kāingalotú ʻi ha tohi. Naʻá ne fakamatala lelei ai fekauʻaki mo e Kāingalotú, neongo ne hokohoko atu ʻene fakafepakiʻi e mali tokolahí.

Naʻe kau e tohi ʻa ʻElisapetí ʻi he tokoni ki hono fakalotoʻi ʻe Siaosi hono ngaahi kaungā faʻu laó ke fakaleleiʻi ha konga ʻo e Lao Fakaangaanga Pōlaní. Ka ne ʻikai taʻofi ʻe heʻene ngaahi ngāué kotoa ʻa Palesiteni Kalānite mei heʻene fakamoʻoni ke hoko ia ko ha lao ʻi Suné.39

ʻI he faʻahitaʻu māfana mo e fakatōlau ko iá, ne kamata ngāue ai ʻa Uiliami Keuli, ko ha loea ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻi ʻIutā, ke talatalaakiʻi e Kāingalotu ʻiloa naʻa nau mali tokolahí. Ne foki ʻa Siaosi ki ʻIutā lolotonga e taimi ko ʻení, pea ʻi ʻOkatopá, naʻe puke pōpula ia ʻi hano tukuakiʻi fekauʻaki mo ʻene mali tokolahí. ʻI haʻanau fehangahangai mo ha ngaahi fakaʻilo ʻe ngali fakautuutu ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú, ne fakakaukau ai e kau taki ʻo e Siasí ke fokotuʻu ha fakamaauʻanga ʻahiʻahi ke poleʻi e tuʻunga fakalao ʻo e lao Mōleli ke taʻofi e mali tokolahí.

ʻI haʻanau alea mo Keuli, naʻa nau felotoi ai ke ne puke pōpula ha tangata ʻe taha ʻi he mali tokolahí kae lava e kau loea ʻa e Siasí ʻo tangi ʻi ha fakamaauʻanga lahi ange. Ko hono fetongí, ko ha palōmesi ange ʻa e loea ʻa e puleʻangá he ʻikai ke ne toe talatalaakiʻi ha taha kehe kae ʻoua kuo aofangatuku e tangi ki he hopo ʻahiʻahí. ʻI hono fakahoko e alea ko ʻení, ne fakaʻamu e kau taki ʻo e Siasí ʻe tuʻutuʻuni ʻe he fakamaauʻanga lahí naʻe maumauʻi ʻe he lao ke taʻofi e mali tokolahí, ʻa e ngaahi totonu fakalotu ʻa e Kau Māʻoniʻoní pea liliu ʻenau tuʻutuʻuní.

Naʻe tukuange ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻaki ha totongi maluʻi hili ha taimi nounou mei hono puke pōpula iá. ʻI he efiafi ko iá, naʻá ne fetaulaki ai mo Siaosi mo ʻAmelia Leinolo ʻi haʻana lue he tafaʻaki ʻā fakatonga ʻo e temipalé. Ko Siaosi Leinoló ko ha Mēmipa Pilitānia kei talavou ʻo e Siasí ʻa ia naʻá ne ngāue fakasekelitali kia Pilikihami ʻIongi. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá naʻá ne mali mo ʻAmelia ʻa ia ko hono ʻuluaki uaifi tokolahí ia. Makatuʻunga ʻi hono ʻiloʻi lelei ʻe Siaosi Kēnoni ʻa Leinoló, naʻá ne fakaongoongoleleiʻi ia ko e kanititeiti lelei taha ki hono fakafepakiʻi ʻo e lao ki hono fakafeʻātungiaʻi ʻo e mali tokolahí.

Naʻe loto ki ai ʻa Lainolo. Koeʻuhí ʻe toki fakahoko pē ʻa e hopo ʻahiʻahí ʻi hano tuku pōpula ia, ne vave pē hano ʻoatu ʻe Lainolo ha lisi ʻo ha kakai ʻe lava ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ia ʻi he fakamaauʻangá. Naʻe puke pōpula ia ki he mali tokolahí hili ha taimi nounou mei ai. Ne tukuange ia ʻe he fakamāú ʻo totongi maluʻi pea fokotuʻu ha ʻaho ki heʻene hopó.40

  1. “President Young Again in Court,” Salt Lake Daily Herald, Jan. 3, 1872, [2]; “Give Him Time,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Nov. 29, 1871, [2]; “Oh Dear!,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Dec. 23, 1871, [2]; “Home or Not at Home,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Dec. 27, 1871, [2].

  2. Brigham Young and George A. Smith to Daniel H. Wells, Dec. 15, 1871, President’s Office Files, Brigham Young Office Files, CHL; Daniel H. Wells to Brigham Young, Dec. 22, 1871, Brigham Young Office Files, CHL.

  3. “Journal of Pres. Young and Party,” Dec. 26, 1871, ʻi he Historical Department, Office Journal, Dec. 23–28, 1871; Historical Department, Office Journal, Jan. 2, 1872; “Application for the Admission of President Young to Bail,” Salt Lake Daily Herald, Jan. 3, 1872, [3]; “Brigham Young on Trial,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Jan. 3, 1872, [2].

  4. “Brigham Young on Trial,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Jan. 3, 1872, [2]; Tullidge, History of Salt Lake City, 553–57; Whitney, History of Utah, 2:661–63; Historical Department, Office Journal, Jan. 22 mo e 29, 1872; “Minutes of a Surprise Meeting,” Deseret Evening News, Jan. 24, 1872, [2].

  5. George Q. Cannon to Brigham Young, Mar. 16, 1872; Mar. 25, 1872, Brigham Young Office Files, CHL; “St. Brigham’s Counsel,” New York Herald, Nov. 16, 1871, 5.

  6. George Q. Cannon to Brigham Young, Apr. 15, 1872, Brigham Young Office Files, CHL.

  7. “The Clinton-Engelbrecht Decision,” Deseret News, May 8, 1872, [10]–[11]. Naʻe liliu ʻa e leá ke faingofua hono laú; naʻe liliu ʻa e “ʻo e fakakaukau” ki he “ʻoku mau fakakaukau.”

  8. George Q. Cannon to Brigham Young, Apr. 15, 1872, Brigham Young Office Files, CHL; “By Telegraph,” Deseret Evening News, Apr. 16, 1872, [1]; “Local and Other Matters,” Deseret Evening News, Apr. 16, 1872, [3]; Historical Department, Office Journal, Apr. 25, 1872; “President Brigham Young,” Salt Lake Daily Herald, Apr. 26, 1872, [2].

  9. George Q. Cannon to Brigham Young, Apr. 15, 1872, Brigham Young Office Files, CHL.

  10. Cluff, Autobiography, 132; H. H. Cluff, Letter to the Editor, Apr. 7, 1872, in “Correspondence,” Deseret News, May 8, 1872, [13]; George Nebeker to Joseph F. Smith, Apr. 29, 1872, mo e H. H. Cluff, Letter to the Editor, Apr. 1872, ʻi he “From the Sandwich Islands,” Deseret News, May 29, 1872, [9]; “Elder George Nebeker,” Deseret News, Nov. 15, 1871, [7]; H. H. Cluff, “Sandwich Islands,” Deseret News, Oct. 4, 1871, [9]; “Napela, Jonathan (Ionatana) Hawaii,” Biographical Entry, Journal of George Q. Cannon website, churchhistorianspress.org; vakai foki, Moffat, Woods, and Walker, Gathering to La‘ie, 29–47. Tefitó: Hauaiʻi

  11. William King to George Nebeker, Dec. 4, 1871, ʻi he “Correspondence,” Deseret News, Jan. 24, 1872, [3].

  12. H. H. Cluff, Letter to the Editor, Apr. 1872, ʻi he “From the Sandwich Islands,” Deseret News, May 29, 1872, [9].

  13. Cluff, Autobiography, 134–35; George Nebeker, Letter to the Editor, Aug. 19, 1872, ʻi he “Correspondence,” Deseret News, Sept. 25, 1872, [10]; H. H. Cluff, Letter to the Editor, Oct. 12, 1872, ʻi he “Correspondence,” Deseret News, Nov. 20, 1872, [10]; Woods, “Jonathan Napela,” 32–33; Zambŭcka, High Chiefess, 25; “Kaleohano, H. K.,” Biographical Entry, Journal of George Q. Cannon website, churchhistorianspress.org. ʻI he ngaahi maʻuʻanga tokoni lolotongá, ʻoku faʻa ui ʻaki pē ʻa H. K. Kaleohano hono hingoa fakaʻosí.

  14. Vakai, “Mrs. Stenhouse’s Book,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Feb. 26, 1872, [2]; “Mrs. Stenhouse on Polygamy,” Salt Lake Daily Tribune and Utah Mining Gazette, Mar. 1, 1872, [2]; “Polygamy,” Chicago Tribune, Mar. 17, 1872, [6]; “Reviews of New Books,” New York Herald, Mar. 25, 1872, 10; “Mormonism,” Alexandria Gazette, Mar. 28, 1872, [1]; “Giving Her Husband to a Second Wife,” New North-West, Apr. 13, 1872, [4]; Walker, “Stenhouses and the Making of a Mormon Image,” 59, 62; and Stenhouse, Exposé of Polygamy, 13, 85–88, 96.

  15. Woman’s Exponent,” Woman’s Exponent, June 1, 1872, 1:[8]; “‘Enslaved’ Women of Utah,” Woman’s Exponent, July 1, 1872, 1:[20]; “Richards, Louisa Lula Greene,” Biographical Entry, First Fifty Years of Relief Society website, churchhistorianspress.org.

  16. Lula Greene Richards to Zina S. Whitney, Jan. 20, 1893, Louisa Lula Greene Richards, Papers, CHL; Richards, “How ‘The Exponent’ Was Started,” 605–7; Smithfield Branch, Young Women’s Mutual Improvement Association Minutes and Records, May 25, 1871, CHL; Campbell, Man Cannot Speak for Her, 4–5, 9–12; “Prospectus of Woman’s Exponent, a Utah Ladies’ Journal.”

  17. Vakai, “Woman’s Exponent,” Woman’s Exponent, June 1, 1872, 1:[8]. Tefitó: Church Periodicals (ʻŪ Nusipepa ʻa e Siasí)

  18. Woman’s Voice,” Woman’s Exponent, July 15, 1872, 1:30.

  19. Christensen, Sagwitch, 2, 23–26, 81. Tefitó: Kau ʻInitia Kulá

  20. Christensen, Sagwitch, 18–23, 26–40. Tefitó: Sekiuisi

  21. Christensen, Sagwitch, 41–58; 216–17, note 26; Martineau, Journal, Feb. 1, 1863, ʻi he Godfrey and Martineau-McCarty, Uncommon Pioneer, 132.

  22. Peter Maughan to Brigham Young, Feb. 4, 1863, Brigham Young Office Files, CHL; Christensen, Sagwitch, 57–81; Madsen, Shoshoni Frontier, 194–95.

  23. Christensen, Sagwitch, 30, 71, 81; Parry, Interview, 8, 17.

  24. Hill, “Indian Vision,” 12:11; Hill, “My First Day’s Work,” 10:309; Christensen, Sagwitch, 84–87; Parry, Interview, 14.

  25. Hill, “George Washington Hill”; Hill, “My First Day’s Work,” 10:309; vakai foki, Christensen, Sagwitch, 59, 85, 88; mo Parry, Interview, 8–10, 14.

  26. Hill, “George Washington Hill”; vakai foki, Christensen, Sagwitch, 88–89.

  27. Hill, “My First Day’s Work,” 10:309; Hill, “George Washington Hill”; George Washington Hill to Brigham Young, May 6, 1873, Brigham Young Office Files, CHL; Hill, “Brief Acct,” 1.

  28. George Washington Hill to Brigham Young, May 6, 1873, Brigham Young Office Files, CHL. Naʻe liliu ʻa e lea ne toʻó ke mahino ange; naʻe liliu ʻa e “nor never spent” ʻi he tohi totonú ki he “nor ever spent,” pea tānaki atu mo e “I.”

  29. George Washington Hill to Dimick Huntington, May 7, 1873, Brigham Young Office Files, CHL.

  30. B. Morris Young to Brigham Young, July 6, 1873, Brigham Young Office Files, CHL; Woods, “Jonathan Napela,” 34–35; Woods, Kalaupapa, 18–22, 28–34, 37–40; Korn, News from Molokai, 7; 16, note 8; Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], July 9, 1873, ʻi he Korn, News from Molokai, 18; Jonathan Napela to E. O. Hall, Apr. 29, 1873; May 1, 1873; July 24, 1873; Jonathan Napela to S. G. Wilder, May 10, 1873; May 19, 1873, Board of Health Incoming Letters, Hawaii State Archives. Tefitó: Sonatane Napela

  31. Kekuaokalani [Peter Kaeo] kia Emma [Kaleleonalani], July 4, 1873; July 7, 1873; July 9, 1873; July 10, 1873, ʻi he Korn, News from Molokai, 11, 12–13, 17–18, 19–20; Korn, News from Molokai, 7. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke lava ʻo lau; naʻe liliu e “was” ʻi he fakamatala totonú ki he “is.”

  32. Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], Aug. 31, 1873; Oct. 23, 1873, ʻi he Korn, News from Molokai, 80–81, 139; Korn, News from Molokai, 140, note 1; Woods, Kalaupapa, 37.

  33. Jonathan Napela to E. O. Hall, Oct. 23, 1873, Board of Health Incoming Letters, Hawaii State Archives; Kekuaokalani [Peter Kaeo] to Emma [Kaleleonalani], Oct. 23, 1873, ʻi he Korn, News from Molokai, 139; Woods, Kalaupapa, 39.

  34. Congressional Record [1874], voliume 2, 7–8; Bitton, George Q. Cannon, 93–103, 117–25, 171–72, 184. Tefitó: Siaosi Q. Kēnoni

  35. George Q. Cannon, Journal, Dec. 1, 1873.

  36. George Q. Cannon to George Reynolds, Apr. 24, 1872, George Reynolds, Papers, Brigham Young University; Congressional Record [1874], voliume 2, 3599–600; George Q. Cannon, Journal, Feb. 5 and 6, 1873; May 5, 1874; Bitton, George Q. Cannon, 187–88.

  37. Fanny Stenhouse, Tell It All (Hartford, CT: A. D. Worthington, 1874); T. B. H. Stenhouse, Rocky Mountain Saints (New York: D. Appleton, 1873); George Q. Cannon, Journal, Feb. 21, 1873; “Home Again,” Salt Lake Daily Tribune, May 8, 1873, [2]; “Anti-polygamy Lecture,” Salt Lake Daily Herald, July 3, 1874, [3]; “Lecture by Mrs. Stenhouse,” Salt Lake Daily Herald, Nov. 19, 1874, [3].

  38. “Mrs. Young,” Boston Post, May 2, 1874, [4]; “Ann Eliza’s Life,” Daily Rocky Mountain News, Dec. 10, 1873, [4]; “The Divorce Suit,” Salt Lake Daily Tribune, Aug. 1, 1873, [2]; “The Ann Eliza Divorce Case,” Salt Lake Daily Tribune, Aug. 23, 1873, [3]; Young, Wife No. 19, 553–58; vakai foki, “Mormonism,” National Republican, Apr. 14, 1874, 8.

  39. [Kane], Twelve Mormon Homes; Grow, Liberty to the Downtrodden, 262–70; George Q. Cannon to Brigham Young, George A. Smith, and Daniel H. Wells, June 15, 1874, Brigham Young Office Files, CHL; George Q. Cannon, Journal, May 5–June 21, 1874, especially entry for June 19, 1874; An Act in relation to Courts and Judicial Officers in the Territory of Utah, June 23, 1874, ʻi he Statutes at Large [1875], 18:253–56. Tefitó: Tōmasi mo ʻElisapeti Keini

  40. “Got Home,” Salt Lake Daily Herald, July 2, 1874, [3]; “Third District Court,” Salt Lake Daily Herald, Oct. 22, 1874, [3]; Reynolds, Journal, Oct. 21–26, 1874; “Genuine Polygamy Indictment,” Deseret Evening News, Oct. 26, 1874, [3]; Wells, “Living Martyr,” 154; Whitney, History of Utah, 3:45–47; Van Orden, Prisoner for Conscience’ Sake, 37; 65, note 11. Tefitó: Lao ke Taʻofi e Mali Tokolahí