Hisitōlia ʻo e Siasí
26 Ki he Lelei Taha ki Saioné


“ʻKi he Lelei Taha ki Saioné,” vahe 26 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻe-Maʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 26: “Ki he Lelei Taha ki Saioné”

Vahe 26

Ki he Lelei Taha ki Saioné

ʻĪmisi
ngaahi palani ki he temipale Seni Siaosí

Lolotonga e faʻahitaʻu failau mo e māfana ʻo e 1870, ne mafola e moʻui fakapotopotó mei Sōleki Siti ki he ngaahi Fineʻofa kotoa ʻi he vahefonuá—ʻo aʻu ki he ngaahi tukui kolo ʻutá, ʻa ia ne ʻosi moʻui fakapotopoto e Kāingalotu aí. ʻI he vēkeveke ke tatau mo honau ngaahi tokoua ʻi he koló, naʻe fakahoko ʻe Palesiteni ʻIlisapeti Sitikini mo e kau fefine ʻi he Fineʻofa Sanitakuiní ha kai meʻakai ʻi honau fale akó. Ne nau teuteuʻi ha meʻatokoni feʻunga, ko e mā uite mo e supo piini, ʻo nau feohi fiefia, mo takai ha takainga kulasi ʻe uofulu ke ngaohi ʻaki e valá ʻi ʻapí.1

Naʻe mahuʻinga lahi ange ʻa e fie maʻu ke moʻui fakapotopotó hili e fakaʻauha ʻe he fanga heʻé e ngoue ʻa e Kāingalotú ʻi ha ngaahi nofoʻanga lahi. ʻI ha fakataha ʻi Mē mo e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi Sōleki Sití, ne fakahā ʻe Siaosi A. Sāmita ʻa ʻene mamahi ko e kakai tokosiʻi pē ne nau fanongo ki he faleʻi ne toutou fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tānaki e kēlení. Naʻá ne fakafehoanaki leva e fanga heʻé ki he kau fakaanga ki he Siasí ʻi he puleʻanga fakalotofonuá mo fakafonuá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau ʻamanaki ke maʻu moʻui mei he kau Māmongá pea maʻu e meʻa kotoa ʻoku nau maʻú. Mahalo ʻoku nau fakapapauʻi ke tuku mai ha kau tau ke fakaʻauha mo fakamoveteveteʻi kitautolu, pea ʻai ke liʻaki hotau nofoʻangá, ka he ʻikai fakamoʻoniʻi ai ʻoku loi ʻetau tui fakalotú.”

ʻI he kei vakaiʻi e Lao Kalomí ʻi he Falealeá, naʻe tokanga taha e kau faʻu lao ʻo e puleʻangá ki he Kāingalotú. Naʻe tui ʻa Siaosi ne feinga e kau fakaanga ʻi Sōleki Sití ke fakatupu ha lau kovi ʻa e kakaí ki he Siasí, ko ia naʻá ne faleʻi e kakai tangata ʻi he akoʻangá ke nau faʻa kātaki pea fakapotopoto pea ʻoua te nau ʻita. Naʻá ne fakatokanga foki kiate kinautolu ke ʻoua te nau hanga ki he kau tangata angakoví ke nau taki e Kāingalotú.2

Neongo naʻe ʻikai lea ʻaki ʻe Siaosi e hingoa ʻo Viliami Koutipi mo ʻIlaiasi Halisoní, ka naʻe ngalingali naʻá na kau ʻi he kau tangata naʻá ne fakakaukau ki aí. Hili hono fokotuʻu hona Siasi ʻo Saioné, naʻe lea ʻa Viliami mo ʻIlaiasi ki ha “Tangata ʻe Haʻu” te ne taki ʻenau Tui Foʻoú. Naʻe feinga ʻa Viliami kia Siosefa Sāmita III, mahalo ke fakaului mai ia, ka naʻe ʻikai kau ʻa Siosefa ki heʻena feingá.3

Ka neongo ia, naʻe fakahā ʻe ʻAmasa Laimani ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá ʻa ʻene fili ke kau ki he Siasi ʻo Saioné, ʻo sasala ai ha talanoa ko ia te ne taki aí. Naʻe tukuange ʻa ʻAmasa mei he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1867 ko ʻene hē mei he moʻoní, pea naʻe ʻohovale ha kakai tokosiʻi ʻi heʻene tali e Tui Foʻoú. Naʻe fakalongo pē ʻa Falanisisi Laimani, ko hono foha lahi tahá, ʻi heʻene ʻilo ki he fili ʻa ʻene tamaí. Naʻá ne feinga ke fai ha faleʻi kia ʻAmasa ka ne taimi nounou ʻo fuʻu loto mamahi ke ne toe fie fakafekiki. Naʻá ne hū ki tuʻa mei he lokí peá ne tangi ʻo laulau houa.4

Naʻe poupouʻi ʻe Pilikihami e kau mēmipa ʻo e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ke tukunoaʻi e niʻihi hē peheé pea ʻoua ʻe fakaangaʻi kinautolu. Lolotonga iá, naʻá ne palōmesi ke hokohoko atu hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou taumuʻa ke fakaʻaongaʻi hoku ivi tākiekiná ke fakamālohia ʻa ʻIsileli kae ʻoua kuo pule ʻa Sīsū ʻa ia ʻoku ʻAʻana ʻa e totonu ke pulé.”

Naʻá ne kole ki he kau tangata ʻi he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi Siulai, ke vahevahe ʻenau fakakaukau ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Hili ʻene fanongo ki heʻenau fakamoʻoní, naʻá ne fakamoʻoni ki he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí mo fakahā ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku fepaki mo e Kāingalotú, kau ai e hē ʻa e kau mēmipa mālohi kimuʻa ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau maʻu e ongoongoleleí, ka ʻo kapau te tau ʻamanaki ke maʻu ha lelei mei ai, kuo pau ke tau moʻui fakatatau ki hono ngaahi akonakí.”

Naʻá ne tapou ki he kakai tangatá ke nau muimui ki he akonaki ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻo palōmesi ange ʻe tāpuekina kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo kapau ne nau fai ia.5


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe haʻu ʻa Māteni Hālisi ki ʻIutā ʻi he halanga lēlue fakavahaʻa-siteití. Hili hono ʻilo ʻe Pilikihami ʻIongi e loto-holi ʻa Māteni ke ne haʻu ki he hihifó, naʻá ne vēkeveke ke tokoniʻi ha taha kuó ne foaki ha taimi mo e paʻanga lahi fau ki he Siasí ʻi he kuohilí. Naʻá ne kole kia ʻEtuate Sitīvenisoni, ko ha faifekau fakataimi, ke ne tānaki ha ngaahi foaki maʻa Māteni pea ke tokoniʻi leva e tangataʻeikí ʻi he fononga lōloa mei Ketilaní. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe Pilikihami, “Fekau ke ne haʻu, neongo kapau ʻe fie maʻu ai e paʻanga fakaʻosi ʻoku ou maʻú.”6

Naʻe fakatupu ʻe he tūʻuta mai ʻa Mātení ha longoaʻa ʻi Sōleki Siti, neongo naʻe ʻikai ko e fuofua mēmipa ia kimuʻa ʻo e Siasí ke ne haʻu ki he vahefonuá. Ne toe papi ʻa Tōmasi Maasi, ko e fuofua palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻá ne haʻu ki he hihifó ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā tolu kimuʻá, kuó ne fakaʻiseʻisa lahi heʻene mavahe mei he Siasí ʻi he 1838. Ka neongo ia, naʻe kehe ʻa Māteni ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. ‘I hono taʻu valungofulu mā fitú, naʻá ne hoko ko e tokotaha fakaʻosi naʻe kei moʻui ne kau ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fuofua mana ʻo e kuonga fakakosipeli foʻoú.7

Hili ha taimi nounou e tūʻuta ʻa Māteni ʻi he koló, naʻá ne ʻaʻahi kia Pilikihami ʻIongi pea naʻe fakaafeʻi ia ʻe he palōfitá ke lea ʻi he tāpanekalé ʻi he ʻaho 4 ʻo Sepitemá. ʻI he hokosia e ʻaho ko iá, naʻe tuʻu ʻa Māteni ʻi he tuʻunga malangá ʻi ha miniti ʻe tolungofulu peá ne lea angavaivai kau ki heʻene fekumi ki he moʻoní lolotonga e ngaahi liliu fakalotu ʻi he konga kimui ʻo e 1810 tupú.8

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Naʻe fakahā mai ʻe he Laumālié ke ʻoua te u kau ki ha taha ʻo e ngaahi siasí, he ʻoku ʻikai ha taha ʻe maʻu e mafai mei he ʻEikí. Naʻe fakahā mai ʻe he Laumālié naʻe mei tatau pē haʻaku puna ki he loto vaí mo hano papitaiso au ki he taha ʻo e ngaahi tui fakalotú, ko ia ai ne u tatali pē kae ʻoua kuo fokotuʻu e Siasí ʻe Siosefa Sāmita ko e palōfitá.”9

‘I he ngaahi uike hono hokó, naʻe toe fakataha ʻa Māteni mo hono uaifí, fānaú, mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻi he vahefonuá. Naʻe pekia hono taʻokete ko ʻImá ʻi he taʻu kimuʻá ʻi he fakatokelau ʻo e Teleʻa Keisi ʻi ʻIutā. Ka naʻe nofo ʻa Naomi Peni, ko honau tuofefine uitoú, ʻi he Teleʻa ʻIutaá. ʻI he ʻaho 17 ʻo Sepitemá, naʻá ne ʻalu mo Māteni ki he Fale ʻEnitaumení, ʻo toe papitaiso ai ia ʻe ʻEtuate Sitīvenisoni, hili iá ne toe fakamaʻu ia ʻe ʻOasoni Pālati, Sione Teila, Uilifooti Utalafi, mo Siosefa F. Sāmita ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe papitaiso mo hilifakinima leva ʻa Māteni mo Naomi maʻa ha niʻihi ʻo ʻena ngaahi kuí.10

ʻI he māhina hono hokó, naʻe fakamoʻoni ʻa Māteni ki he moʻoni mo e tupuʻanga fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopá. Hili iá, naʻe tuʻu hake ʻa Siaosi A. Sāmita ki he tuʻunga malangá. Naʻá ne pehē, “ʻOku fakaofo ke maʻu e fakamoʻoni ʻa Māteni Hālisí. Ka neongo ia, ʻoku ʻomi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni ai. Kuo ʻosi fakahoko ʻa e talaʻofa ko ia ko kinautolu ʻoku nau fakahoko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi e tokāteline ko ia ʻoku moʻoní.”

Naʻá ne pehē, “Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ha kau fakamoʻoni ʻe lau afe ʻo e Tohi ʻa Molomoná.”11


ʻI he konga kimui ʻo Nōvema 1870, naʻe hiva mo tā kītā ʻa Susi ʻIongi ʻi heʻene fononga fakatonga ʻi ha saliote ne fakataumuʻa ki Seni Siaosí, ko ha nofoʻanga ʻo e Kāingalotú ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá. Naʻá ne fononga fakataha mo ʻene faʻē ko Lusí mo hono tehina ko Māpelé. Hili ha lau taʻu ʻenau nofo ʻi he Fale Laione femoʻuekiná, ne nau hiki ki honau ʻapi pē ʻo nautolu ʻi Seni Siaosi. Naʻe haʻu foki ʻa Pilikihami ʻIongi, ko e tamai ʻa Susí, ki he fakatonga ʻo ʻIutaá, ka naʻe fakataimi pē. Kuó ne mei taʻu fitungofulu he taimi ko ʻení, pea naʻá ne fokoutua ʻi he langa e hokotanga huí peá ne loto pē ke nofo he faʻahitaʻu momokó ʻi he ʻea māfana ange ʻo Seni Siaosí.12

Ko e konga ʻo e hiva ʻa Susí, ke fakafiefiaʻi e niʻihi ʻi he salioté. ʻI he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopá, ko ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa ʻi he konifelenisi ʻa e Siasí he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻá ne moulu fakalongolongo mo Tela, ko hono tokoua taʻu hongofulu mā valú, mei hono fakafiefiaʻi ʻaho fāʻeleʻi ʻena faʻeé, ke feʻiloaki ʻa Tela mo Moʻale Tanifooti, ʻa ia naʻá na teu malí. Ne nau ō leva ki ha faifekau Palotisani—ko e taha ʻo e kau faifekau ne nofo ʻi he teleʻá he taimi ko ʻení—ʻa ia naʻá ne fakahoko ai e mali ʻa Tela mo Moʻalé kae tuʻu ʻa Susi ʻo leʻo.

Ne hangē e mali hola ko ʻení kia Susi, ko ha meʻa mei ha tohi talanoa fakafiefia pe tulama. Ka naʻe lotomamahi lahi ai ʻena ongomātuʻá. Ko ha taʻu ʻaki ia ʻe ua e fakamaʻu ʻa Tela mo Moʻale ke na malí. Ko ha tangata talavou ia pea naʻá ne haʻu mei ha fāmili pisinisi ne nau faivelenga ʻi he Siasí. Ka neongo ia, naʻá ne inu kava mālohi, pea naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Pilikihami mo Lusi naʻá ne taau ke mali mo hona ʻofefiné. Ko hono moʻoní, ko e ʻuhinga ʻe taha naʻá na loto ai ke hiki hona ngaahi ʻofefiné ki Seni Siaosí ke fakamāvahevaheʻi ʻa Tela mo Moʻale ʻaki ha maile ʻe tolungeau.13

Ka ʻi he mali ʻa Telá, he ʻikai leva ke ne hiki ki he fakatongá mo e toenga ʻo e fāmilí. Naʻe lava ʻa Susi ʻo vakai he taimi ko ʻení ki he loto-mamahi lahi ʻena faʻeé. Naʻa mo e taimi ne hiva mo fakakata ai ʻa Lusi mo e niʻihi kehe ʻi he salioté, naʻe hā ʻa e mamahí ʻi hono fofongá. Naʻe feinga ʻa Susi ʻaki hono lelei tahá ke fakafiefiaʻi ʻene faʻeé, ka ne hangē ne ʻikai felave ha meʻa.14

Koeʻuhí ne ʻikai ke ʻi ai ha halanga lēlue he vahaʻa ʻo Sōleki Siti mo Seni Siaosí, naʻe ʻaho ʻe hongofulu mā fā e fononga fakatongá ʻi ha ngaahi hala tokakovi.15 Ne tuʻu ʻa Seni Siaosi ʻi ha teleʻa ʻi ha fuʻu vaitafe lahi ne takatakai ʻi ha maka lilifa lanu kulokula. ʻI he ʻaʻahi takai ʻa Pilikihami he feituʻú ʻi ha taʻu ʻe hongofulu kimuʻa ange, naʻá ne vakai ki he teleʻá peá ne kikiteʻi ʻe langa ha kolo ai, mo ha ngaahi ʻapi pea mo ha ngaahi falelotu. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne fekauʻi e ʻaposetolo ko ʻIlasitasi Sinou mo ha ngaahi fāmili ʻe toko tolungeau tupu ʻi ha misiona ki he feituʻú ke nau tō ha vavae, ko ha ngoue ne ola lelei hono tō ʻi he ngaahi nofoʻanga kehe he fakatonga ʻo ʻIutaá.

Talu mei ai, ne ngāue mālohi e Kāingalotu ʻi Seni Siaosí ke fakahoko e kikite ʻa Pilikihamí. Ne ʻafu ʻaupito e feituʻú ʻi he konga lahi ʻo e taʻú, pea naʻe tātātaha ke tō ʻa e sinoú. Hili hono ʻaaʻi ha ongo vaitafe ofi mai, ne maʻu mei ai ha vai feʻunga pē ke fuʻifuʻi e ngoué mo e ʻuluʻakau fuá ʻi he lotolotonga ʻo e toafá. ‘I he tō ʻa e ʻuhá, ne faʻa ʻuha lahi ia ʻo tafia atu ai e ngaahi tānakiʻanga vai ʻa e kakaí. Ne siʻisiʻi foki ʻa e papá, ko ia ne langa ʻaki ʻe he Kāingalotú e maka mo e kelekelé. Ne mavahe e tokolahi ne omi ke nofo ʻi he teleʻá, hili ha tami nounou pē ʻenau tūʻuta ki aí. Ko kinautolu naʻe nofó, ne nau pīkitai ki heʻenau tuí, ʻo falala ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke maʻu hanau ʻapi.16

Talu mei ai mo e langa ʻe he kakaí ha ngaahi hala fālahi, ngaahi ʻapi fakaʻofoʻofa, ko ha fakamaauʻanga, mo ha takaiʻanga vavae ofi mai. Ne nau langa foki ʻI he loto koló ha tāpanekale maka ʻa ia ne nau lava ʻo fakataha pea moihū fakataha ki ai.17

ʻI he taimi ne aʻu ai ʻa Susi mo hono fāmilí ki Seni Siaosí, naʻa nau nofo ʻi ha ʻapi lelei ʻi he koló pea feʻiloaki mo honau kaungāʻapi foʻoú. Lolotonga iá, ne fakakaukauʻi ʻe heʻene tamaí e ngaahi fiemaʻu ʻa e nofoʻangá pea mo e Kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻe lau taʻu pea toki kakato e temipale ʻi Sōleki Sití, pea ko e Fale ʻEnitaumení, ʻa ia ne fakahoko ai ha niʻihi ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ne hoko ia ko ha founga fakataimi ke tokoniʻi ha fiemaʻu tuʻuloa. Naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ha temipale naʻe lolotonga ngāue, ʻa ia te nau lava ʻo fakahoko ai ha ngaahi fuakava mo e Tamai Hēvaní pea fakahoko e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fie maʻú maʻá e kakai moʻuí mo e pekiá.18

‘I Sānuali 1871, kimuʻa pea palani ʻa Pilikihami ke foki ki Sōleki Sití, naʻá ne kau atu ki ha fakataha alēlea ʻa e kau taki fakafakafeituʻu ʻa e Siasí ʻi he ʻapi ʻo ʻIlaitasi Sinoú, ʻa ia naʻá ne tokangaʻi e Siasí ʻi he feituʻú. ʻI he mei ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe fehuʻi ʻe Pilikihami ki he kau tangatá pe ko e hā ʻenau fakakaukau ki hano langa ha temipale ʻi Seni Siaosí.

Naʻe pā mavava ʻi he fiefia ʻa e lokí. “Nāunauʻia! Haleluʻiá!” Ko e kalanga ia ʻa ʻIlasitasi.19


Hili e foki ʻa Pilikihami ki Sōleki Sití, naʻá ne tohi kia ʻIlasitasi fekauʻaki mo ʻene ngaahi palani ki he temipale foʻoú. ʻE siʻisiʻi ange ia pea siʻi mo hono teuteuʻí ʻi he temipale ʻi Sōleki Sití. ʻE tā ia mei he maká pea palasitaaʻi ʻa loto mo tuʻa. ʻE ʻi ai ha taua ʻo hangē ko e temipale ʻi Nāvuú, ko e taha ʻe tuʻu ʻi he konga ʻe taha ʻo e ʻató mo ha faiʻanga papitaiso ʻi he konga ki lalo ʻo e falé.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku mau fakaʻamu ʻe ngāue faaitaha e Kāingalotu ʻi he fakatongá, ʻo loto taha mo fakakaukau taha ke fakahoko e ngāué ni.”

Ne nofo ʻamanaki ʻa Pilikihami ki heʻene toe foki ki Seni Siaosi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ke kamata hono langa e temipalé,20 ka ʻi he taimi ko iá, naʻe fie maʻu ʻene tokangá ki he Siasí ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e vahefonuá. ʻI he taʻu ʻe taha kuo maliu atú, ne malanga ʻa ʻAmasa Laimani maʻá e Siasi ʻo Saioné mo kau ki he uiui tēvolo ʻa ia ne pehē ai ʻe he kau uiuí ne nau lea maʻa Siosefa mo Hailame Sāmita, Houʻeiki Uokala, mo e Kāingalotu kehe kuo pekiá. Ne lipooti ʻe he kakaí ne nau fanongo ki ha longoaʻa pe sio ki ha tēpile ne mahiki lolotonga e ngaahi fakatahá.21

Neongo ne tohoakiʻi ʻe he ngaahi uiui tēvolo ko ʻení ha Kāingalotu ʻe niʻihi ki he Tui Foʻoú, ka ne fakamamaʻo e tokolahi, pea tuaiekemo kuo tokosiʻi e Siasi ʻo Saioné. ‘I he taimi ne foki ai ʻa Pilikihami ki Sōleki Siti ʻi Fēpueli 1871, naʻe ʻikai toe hoko e Tui Foʻoú ko ha kautaha fakalotu ka ko ha falukunga kakai pē ia ne nau maʻu ha taumuʻa tatau ke fakangata e Siasí ʻi he feituʻú.

Ne liliu ʻe he kau takí ʻo e Tui Foʻoú ʻi ʻEpeleli ʻa e hingoa ʻenau nusipepá mei he Mormon Tribune ki he Salt Lake Tribune. Pea ʻi Siulai leva, ne nau fakatapui e Liberal Institute, ko ha falelotu lahi ʻa ia te nau lava ʻo fakahoko ai ha ngaahi malanga, uiui tēvoló, mo e ngaahi ako pea mo e ngaahi fakataha fakapolitikale ʻa e Paati Tauʻatāiná. Ne ola lelei foki e Tui Foʻoú ʻi hono tohoakiʻi atu e ongo kaungāmeʻa kimuʻa ʻo Pilikihami ko T. B. H. mo Fane Sitenihausi, ʻa ia ne lau māhina ʻena meimei mavahe mei he Siasí.22

Ka neongo ia, ne ʻikai tuʻu fakatuʻutāmaki e Tui Foʻoú ki he Siasí ʻo hangē ko Sēmisi Makakiní, ko e fakamaau lahi ne toki fokotuʻu ki he Fakamaauʻanga Lahi ʻo ʻIutaá. Ne fakapapauʻi ʻe Fakamaau Makakini ke ne veteki ʻa e meʻa naʻá ne lau ko e meʻa fakalotu ʻi ʻIutaá. ʻI he taimi ne fokotuʻu ai iá, naʻe ʻikai paasi ʻi he Falealeá e lao ʻa Kalomi ke fakafepakiʻi e mali tokolahí, pea naʻe fekauʻi mai ʻa Makakini ʻe ʻUlise Kalānite, ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ki ʻIutā ke ne fakamālohiʻi e lao lolotonga ki hono fakafepakiʻi e mali tokolahí.23

Ne fakahā ʻe Fakamaau Makakini ʻi he hili pē ʻene tūʻutá, “ʻE malava ha tangata ʻo ului ki ha tui fakalotu pē ʻokú ne loto ki ai ʻi he fonuá ni, ka he ʻikai maumauʻi ʻe ha tangata ʻetau ngaahi laó pea kumi ʻuhinga ki he tui fakalotú.”24

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1871, ko ha māhina nai kimuʻa peá ne palani ke foki ki Seni Siaosí, ne ʻilo ai ʻe Pilikihami naʻe fakataumuʻa ʻa Lōpeti Pasikini, ko e loea ʻa e ʻIunaiteti Siteití ki ʻIutaá pea ne kau foki hono faʻu e Lao Kalomí, ke ne tukuakiʻi ia mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi hia kehekehe. Ne loto lelei foki mo ha mēmipa ʻo e Siasí kimuʻa ko Pila Hikimani, ke feinga ke fakakau ʻa Pilikihami mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha tāmate naʻe fakahoko ʻe Pila lolotonga e Tau ʻa ʻIutā ʻi he taʻu ʻe hongofulu mā fā kimuʻa aí.25

Ne puke pōpula eni ʻa Pila Hikimani he taimi ko ʻení ʻi ha tāmate ʻe taha, pea naʻá ne fai ha aleapau mo e fakamaauʻangá ke nau angaʻofa ange kiate ia ka ne fai ʻene fakamoʻoní. Ko ha tangata ia ne ʻikai tauhi lao pea he ʻikai teitei tali ʻene leá ʻi ha fakamaauʻanga totonu ʻo e laó, tautautefito koeʻuhí ne ʻilo ʻe he kakai falalaʻanga tokolahi e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e hiá pea fakaʻikaiʻi e kau ai ʻa Pilikihamí. Ka naʻe kei tapou pē ʻa Sione Teila, ʻa ia naʻá ne ʻi he fale fakapōpula Kātesí fakataha mo Siosefa Sāmitá, kia Pilikihami ke ʻoua te ne falala ki he fakamaauʻangá. ʻI he veiveiua ʻa Pilikihami pe te ne aʻusia e ikuʻanga tatau mo Siosefá, naʻá ne pehē, “ʻOku kehe ʻaupito e ngaahi meʻá mei he taimi ko eé.”26

Naʻe hoko ʻa e ʻuluaki tukuakiʻí ʻi he ʻaho 2 ʻo ʻOkatopá, ʻi he taimi naʻe puke pōpula ai ʻe ha polisi ʻIunaiteti Siteiti ʻa Pilikihami he naʻe ʻikai ke toko taha pē hono uaifí. Naʻe puke pōpula ʻa Taniela Uelesi mo Siaosi Q. Kēnoni ʻi he ngaahi tukuakiʻi tatau.

Naʻe mafola ha ngaahi talanoa lahi tupu mei he ngaahi puke pōpulá. ʻI he feituʻu mavahe mei he vahefonuá, ne pehē ʻe he ngaahi nusipepá ʻe hoko ha tau fakalotofonua ʻi Sōleki Siti pea nau lipooti ne tānaki ʻe he Kāingalotú ha ʻū meʻafana mo fokotuʻu ha meʻafana polo ʻi he tafa moʻungá.27 Ko hono moʻoní, ne lōngonoa e ngaahi hala ʻo Sōleki Sití. Naʻe ngāue fakataha e kau taki ʻo e Siasí mo e kau tangata tauhi melinó pea kamata ke teuteu e kau loeá ki he tali ʻa Pilikihami ki he ngaahi tukuakiʻí he fakamaauʻangá ʻi he uike hono hokó.28

‘I he hokosia e ʻaho ko iá, ne fonu e loki fakamaauʻangá. Ne tuʻu ha kakai ʻe lauafe ʻi he hala ʻi tuʻa he falé. Naʻe aʻu atu ʻa Pilikihami ʻi ha miniti ʻe hongofulu mā nima kimuʻa ʻi he fakamāú, pea tangutu fiemālie pē ʻo tatali, ne ofo hono kau fakaangá ʻi heʻene nongá.29

Hili e tūʻuta atu ʻa Fakamaau Makakiní, ne feinga e kau loea ʻa Pilikihamí ke taʻofi e hopó, ʻo nau pehē naʻe ʻikai muimui e kau ʻōfisá ki he founga ngāue totonú ʻi heʻenau ui ha kau sula ʻo ʻikai kau ai ha kāingalotu ʻo e Siasí. ‘I he ʻikai tali ʻe Makakini e kole ko ʻení, naʻe feinga e kau loeá ke nau kumi ha fehālaaki ʻi he ngaahi tukuakiʻí, ʻo ʻamanaki ʻe kaniseli kotoa kinautolu. Naʻe ʻikai ke toe tali ʻe he fakamāú ʻenau kolé.30

Lolotonga e hopó, naʻe fakahā ai ʻe Makakini naʻá ne vakai ki he tukuakí ʻo ʻikai ko ha hopoʻi e taʻehalaia pe halaia ʻa Pilikihamí, ka ko ha feingatau mahuʻinga ia ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fakahā ʻa e Kāingalotú pea mo e lao ʻa e puleʻangá. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻoku ui e hopo ʻoku lolotonga fakahokó Ko e Fehangahangai e Kakaí mo Pilikihami ʻIongí,ka ko hono hingoa moʻoni ʻe tahá ko e Mafai Fakapuleʻangá mo e Tui Fakalotu ʻo e Mali Tokolahí.” Naʻe ʻikai haʻane tokanga ke ne hoko ko ha fakamaau faitotonu. Ne ʻosi halaia pē ʻa e palōfitá ia ʻI heʻene fakakaukaú.31

ʻI he fakakaukau ʻa Pilikihami ʻe toki fai e hopó ki Māʻasi, lolotonga e taimi ʻe toki fakaava ai e fakamaauʻangá, naʻá ne ʻalu ki Seni Siaosi hili ha uike ʻe ua mei ai. Hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe tuku mai ha ngaahi tohi puke pōpula ke puke ia mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí—ko e tukuakiʻi loi ʻeni ki he tāmaté.32


‘I he ʻaho 9 ʻo Nōvema 1871, hili ha ngaahi lau ʻaho e momoko ʻa e ʻeá mo ha ʻuhoʻuha, naʻe tafitonga e langí ʻi Seni Siaosi pea fakafiefia. ʻI he tafaʻaki fakatonga ʻo e koló, ne tuʻu ʻa Susi ʻIongi ʻi ha haʻofanga kakai tokolahi ʻi ha tafaʻaki ne toki vahevahe foʻoú, ʻa ia ne fakataha mai ki ai e Kāingalotú ke tanupou e kelekele ʻo e temipalé.33

Ne ʻasi holo ʻa Pilikihami ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga ʻa e kakaí, talu ʻene haʻu ki Seni Siaosi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá. Naʻe pau ke ne tokanga, koeʻuhí ko ʻene mahamahakí pea mo ha hopo ne fie maʻu ke ne tokanga ki ai. Ne ilifia e kakai ʻe niʻihi ʻe feinga e kau ʻōfisa polisí ke puke pea ʻave fakamālohi ki Sōleki Siti. ‘I he pō ko iá, naʻá ne nofo ʻi he fale ʻo ʻIlasitasi Sinoú, ʻa ia ne tuʻu ai ha kau tangata kuo fakamahafu ke maluʻi ia.34

ʻI he kelekele ʻo e temipalé, naʻe pukepuke ʻe Susi ha peni vahevahe mo ha kiʻi pepa, ʻo teuteu ke hiki ha fakamatala ki he ouaú. Kimuʻa peá ne hiki ki Seni Siaosí, naʻá ne hoko ko e tuʻukimuʻa ʻi he hiki fakamatala ki heʻene tamaí, pea naʻá ne laukau ʻaki ʻene hoko ko ha faiongoongó. Mei hono tuʻuʻanga ʻi he haʻofangá, te ne lava ʻo lekooti e meʻa kotoa pē naʻe hokó. Naʻá ne lava ʻo sio lelei ki heʻene tamaí mo ʻene faʻeé naʻá na tuʻu vāofi fakataha pea naʻe piki hono tokoua ko Meipelé ʻi he nima ʻo ʻene faʻeé.35

Hili hono hivaʻi ʻe he kuaeá ha hiva kamatá, naʻe tūʻulutui ʻa Siaosi A. Sāmita ʻo fai ʻa e lotu fakatapuí, ʻo kole ki he ʻEikí ke fakahaofi e palōfitá mei hono ngaahi filí mo fakalōloa hono ngaahi ʻahó. Ne mamata leva ʻa Susi ki hono tanupou ʻe heʻene tamaí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he tuliki fakatonga hihifo ʻo e konga kelekelé.

Naʻe hivaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” pea naʻe kaka hake ʻa Pilikihami ki ha sea koeʻuhí ke lava ʻa e tokotaha kotoa ʻo fanongo ki heʻene ngaahi fakahinohino ki he “Kalanga Hosaná,” ko ha kalanga molumalu ne fai ʻi he ngaahi ouau fakatapuí talu mei he temipale Ketilaní.

ʻI he muimui ki heʻene tatakí, naʻe hiki ʻe he Kāingalotú honau nima toʻomataʻú pea kalanga tuʻo tolu, “Hosana, hosana, hosana ki he ʻOtuá mo e Lamí!”36


Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ne maʻu ʻe Pilikihami ha fekau kuo fokotuʻu ʻe Fakamaau Makakini hono ʻaho hopó ki he ʻaho 4 ʻo Tīsemá, neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe mamaʻo e palōfitá mei Sōleki Siti. Ka neongo ia, naʻe momou ʻa Pilikihami ke ne mavahe mei Seni Siaosi, pea naʻe toloi ʻe he fakamāú e ʻaho hopó ki he konga kimuʻa ʻo Sānualí. Lolotonga iá, naʻe talanoa ʻa Pilikihami mo ʻene kau loeá mo e kau faifaleʻí fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke ne faí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe puke pōpula ia ʻi heʻene foki pē ki Sōleki Sití, pea naʻá ne hohaʻa ange he taimi ko ʻení ki heʻene malú ʻi ha toe taimi ange kimuʻa. Naʻá ne fiemaʻu ha fakapapau he ʻikai tāmateʻi ia lolotonga hono puke pōpula iá.37

Naʻá ne fakakaukau ʻi ha taimi ke ne toitoi, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi Nāvuú. Ko ha hia matea ʻa e fakapoó, pea kapau ne fakahalaiaʻi ʻe ha kau sula filifilimānako, ʻe lava ke tautea mate ia. Ka ʻi he konga loto ʻo Tīsemá, naʻe tapou ʻene kau loeá kiate ia ke ne foki ki he koló, ʻi heʻenau loto-falala te ne malu. Naʻe loto kehekehe ʻa e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo ha ngaahi kaungāmeʻa kehe ʻi he meʻá ni, ka naʻa nau loto-taha kotoa ʻoku totonu ke ne fai e meʻa naʻá ne pehē ʻoku lelei tahá.38

Naʻe misi ʻa Pilikihami ʻi ha pō ʻe taha naʻe feinga ha ongo tangata ke na puleʻi ha fakataha lahi ʻa e Kāingalotú. Hili ʻene ʻā haké, naʻá ne ʻiloʻi e meʻa ne fie maʻu ke ne faí. Naʻá ne talaange ki hono ngaahi kaungāmeʻá, “ʻOku ou fie ʻalu ki ʻapi ʻo fai e fakatahá, ʻi he tokoni ʻa e ʻOtuá mo hoku fanga tokouá!”.39

ʻI he fononga ʻa Pilikihami ke foki ki Sōleki Sití, naʻá ne afe ʻi ha kiʻi nofoʻanga ke mālōlō ai ʻi he poʻulí. Ne hohaʻa e Kāingalotú koeʻuhí ko ʻene fili ke ʻalu ki he hopó, ʻi heʻenau ʻilo naʻe ʻosi pehē ʻe Fakamaau Makakini naʻá ne halaiá. Ne aʻu ʻo tangi halotulotu ha tangata ʻe taha ʻi heʻene ʻilo e meʻa ne taumuʻa ʻa Pilikihami ke fakahokó. Naʻe mahino ki he palōfitá ʻa ʻene tailiilí, ka naʻá ne ʻiloʻi e meʻa totonu ke fakahokó.

Naʻá ne pehē, “ʻE pule ʻa e ʻOtuá ki he meʻa ʻe lelei taha ki Saioné.”40