Hisitōlia ʻo e Siasí
21 Ko e Ngāue Maʻongoʻonga Tatau Pē


“Ko e Ngāue Maʻongoʻonga Tatau Pē,” vahe 21 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 21: “Ko e Ngāue Maʻongoʻonga Tatau Pē”

Vahe 21

Ko e Ngāue Maʻongoʻonga Tatau Pē

ʻĪmisi
saliote toho ʻe he hoosi ʻoku tūʻuta ʻi he White House

Naʻe tohi ʻa ʻOasoni Pālati mo ʻIlasitasi Sinou kia Pilikihami ʻIongi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1861 ʻo pehē ange, “ʻOku hoko ʻa e vēkeveke ki he taú ke meimei vale ai ʻa e kakaí. ʻOku uki, akoako, laka, pea tānaki fakataha ʻa e kau taú ko e teuteu ki he fepaki fakalilifu. Pea ʻe vavé ni pē ha taimi ʻe fie maʻu ai ke kau ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he Tokelaú mo e Tongá ki he taú.”1

Kuo fakatupunga ʻe he mavahe ʻa Kalolaina Tonga mei he ʻIunaiteti Siteití ke mafola ai ha angatuʻu ʻi he Vahe Fonua Fakatongá. ʻI he ngaahi māhina hokó, naʻe mavahe ha ngaahi siteiti ʻe hongofulu mei he puleʻangá, pea naʻe fakatovave ʻa e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ke fakamālohia e ʻū ʻapitanga taú. Naʻe vave hono faʻao ʻe he kau tau ʻo e Vahe Fonua Fakatongá ʻa e ʻū kolotaú tuku kehe pē ʻa e ʻū kolotau mālohi tahá, pea naʻe fakatahatahaʻi ʻe Palesiteni ʻĒpalahame Linikoni ha kau sōtia ʻe toko fitu mano nima afe ke nau taʻofi ʻa e angatuʻú. Naʻe taimi nounou kuo fuʻu tokosiʻi ʻa e kau taú ke nau mapuleʻi ʻa e palopalemá.2

Naʻe siofi ʻe ʻOasoni ʻa e fakalalahi ʻa e fekeʻikeʻí talu mei he taimi naʻá ne fononga fakahahake ai mo ʻIlasitasi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú ke na tokangaʻi ʻa e misiona ʻi he hahaké. ʻI he hoko ʻa ʻOasoni ko ha faifekau kei talavou ʻi he 1830 tupú, naʻá ne faʻo ʻi hono kató ha tatau ʻo e kikite ʻa Siosefa Sāmita kau ki he taú, ʻa ia naʻá ne faʻa lau ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi fakatahaʻangá. Naʻe fakakaukau ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻi he kuohilí ko ha meʻa launoa pē ia, ka naʻe ʻi ai hano faʻahinga ola makehe ʻona he taimí ni.3 Naʻe lau ʻe ʻOasoni ʻa e fakahaá ki he kakaí pea naʻá ne fokotuʻutuʻu ke pulusi ia ʻi he New York Times.4 Naʻe toe pulusi foki ʻe he ʻū nusipepa kehé ʻa e kikité.

Naʻe fehuʻi ʻe ha nusipepa ʻe taha ʻi Filatelafia, ʻa ia naʻá ne pulusi ʻa e kikité, ʻo pehē, “Kuo ʻikai nai ha palōfita ʻi hotau lotolotongá? “ʻI he vakai ki heʻetau ngaahi palopalema ʻi he taimi ní, ʻoku hangē ʻoku lolotonga fakakakato ʻa e fakamahamahalo ko ʻení, neongo ai pē pe ko ha loi ʻa Siō Sāmita pe ʻikai.”5

ʻI he teuteu ʻa e kau tau ʻi he Tokelaú mo e Tongá ki he tau fakalotofonuá, naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau faifekau ʻi he malumalu ʻo ʻOasoni mo ʻIlasitasí ʻa e Kāingalotu ʻi he hahaké ke nau fakataha ki Saione. Naʻe takai holo ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he tukui koló mo e feituʻu ʻutá ʻo fekumi ki he Kāingalotu kuo nau mavahe mei he Siasí ke tapou ke nau foki mai.6

Naʻe hulu fau ʻa e tali naʻe maʻú. Naʻe meimei lauiafe ʻa e Kāingalotu ne nau heka ha lēlue ʻi Sune mei Filatelafia, Niu ʻIoke, mo Positoni ko e fakataumuʻa ki Fololeni. Naʻe lipooti ʻe ʻOasoni kia Pilikihami ʻo pehē, “Naʻe lōloa mo fuʻu mamafa ʻa e lēlué pea naʻe fie maʻu ai ha mīsini ʻe ua ke na toho ia ke aʻu.” Naʻe kamata foki mo ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻe toko nimangeau ke nau fononga lalo mo fononga saliote mei he ngaahi siteiti ʻi he uhouhonga ʻo e hihifó.7

Ka naʻe ʻikai ke fakangatangata ʻa e hikifonua tokolahí ki he kakai ʻAmeliká pē. Naʻe fononga fakahihifo mai ʻa e Kāingalotú ʻi he Tahi ʻAtalanitikí ʻi he ngaahi kulupu tokolahi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1861. ʻI he taʻu kimuʻá, naʻe ui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Siaosi Kēnoni ke ne kau fakataha mo ʻĀmasa Laimani mo Sālesi Lisi ʻi hono tokangaʻi ʻo e misiona Pilitāniá pea tataki ʻa e hikifonuá.8 ʻI he faʻahitaʻu ko iá, naʻa nau ʻomi ki Saione ha Kāingalotu ʻe toko uaafe mei ʻIulope mo ʻAfilika Tonga.

Naʻe ʻikai ke toe ʻomi ʻe he Siasí ʻa e ʻū saliote toho ʻe he tangatá ki he kau hikifonua tokolahi ne ʻikai ke nau lava ʻo totongi ʻenau fononga ki ʻIutaá, ka naʻa nau ʻomi ha ʻū saliote ʻe uangeau mo ha fanga pulu ʻe tahaafe fitungeau—ko e konga lahi ʻo kinautolu ne foaki mai mei he ngaahi uooti ʻi ʻIutaá—ki he Vaitafe Mīsulí. Naʻe vahevahe leva ʻa e Kāingalotu faingataʻaʻiá ki ha ngaahi kulupu “fefokifokiʻaki” ʻe fā ʻa ia naʻe ʻave kinautolu ki ʻIutā ʻi ha mahuʻinga maʻamaʻa ko e paʻanga ʻe hongofulu mā fā ki he kakai lalahí pea paʻanga ʻe fitu ki he fānaú.9

Lolotonga iá, naʻe fifili ʻa e kakai ʻi he fonuá pe ʻe kau nai ʻa ʻIutā ki he ʻIunioní, kau fakataha mo e kau angatuʻu mei he faka-Tongá, pe faʻu hanau puleʻanga tauʻatāina pē ʻanautolu. Naʻe tokolahi ʻa e Kāingalotu ne nau kei tukuakiʻi pē ʻa e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ki he ʻikai ke tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau faingataʻaʻia ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí. Naʻa nau fehiʻa foki ʻi he kau ʻōfisa fakapuleʻangá, ko e nofo ʻa e kau taú ʻi ʻIutaá, pea mo e taʻe tali ʻe he Fale Aleá ke hoko ʻa ʻIutā ko ha siteití.10

Ka naʻe tui ʻa Pilikihami ʻIongi ko e hala totonu moʻo ʻIutaá ke nofo pē ʻi he puleʻangá, neongo ʻa hono ngaahi tuʻutuʻuni ne fakafepaki ki he Siasí. Naʻá ne fakapapauʻi ki he kau faʻu lao ʻi he Hahaké, “Kuo teʻeki ke mavahe ʻa ʻIutā mei he ʻIunioní, ka ʻokú ne tuʻu maʻu ʻi he Konisitūtoné mo e ngaahi lao ʻi ha fonua naʻe ʻi ai e taimi ne fiefia ai.”11


ʻI he kamata pē ʻa e tau fakalotofonua ʻi he Hahaké, ne ʻomi fakahihifo ha ngaahi lipooti ʻo e fetauʻaki lilingi totó ʻi he meilí. Naʻe fakamatala ʻe he ngaahi talanoá ha ngaahi mate fakalilifu ʻe laungeau pea taimi ʻe niʻihi ne aʻu pē ʻo lauafe.12 Naʻe tui ha kakai ʻe niʻihi ʻi he Siasí naʻe tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻIunaiteti Siteití koeʻuhí ko ʻene tōʻonga ki he Kāingalotú.13

Naʻe ʻalu ha Kāingalotu ʻe niʻihi ki he hahaké ke nau kau ʻi he taú, ka ko e konga lahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau fiemālie pē ke nau nofo ʻi ʻIutā ke langa hake ʻa Saione. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe fokotuʻu ʻe Pilikihami ʻIongi ke toʻo ʻa e ʻufiʻufi ʻo e fakavaʻe ʻo e temipalé, ʻa ia naʻe kei tanu pē talu mei he hiki ki he tongá, pea mo kamata ʻa hono langa ʻo e ngaahi holisí. Naʻá ne fanongonongo foki mo ha palani, ʻa ia naʻe ʻosi kamata, ke langa ha fuʻu fale-faiva lahi ne ʻikai ke mamaʻo mei he tuʻuʻanga ʻo e temipalé.14

Neongo naʻe ʻosi hoko pē ʻa e Holo Fakasōsialé ko ha kiʻi fale-faiva, ka naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami ha fale-faiva te ne ueʻi ʻa e ʻatamai mo e ngaahi fakakaukau ʻa e Kāingalotú. Naʻe malava ʻe hono fakafaivaʻi ʻo ha talanoa ke akoʻi mo fakamaama ʻa e kakaí ʻi ha ngaahi founga ne ʻikai malava ia ʻe he ngaahi malangá. ʻE hoko foki ʻa hono fokotuʻu ha fale faiva fakaʻofoʻofa ʻi Sōleiki Sití ke fakahā ai ki he kau ʻaʻahí ko e Kāingalotú ko ha kakai lelei mo anga fakaʻeiʻeiki, ʻa ia naʻe kehe ia mei he ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e Kāingalotú ʻi he ngaahi nusipepa lahi.15

Naʻe maʻu ʻe Pilikihami ʻa e fakakaukau ke langa ha fale faiva ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá. Naʻá ne ʻalu mo Hiipa Kimipolo ki ha tulama ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Poulingí, ʻa ia naʻa nau fokotuʻu ha kiʻi funga siteisi ʻi he ʻelia ʻo e loki fakavaʻe honau falefungavaká. Naʻe hoko ʻa Henelī mo Meleane Poulingi ko ha mēmipa ʻo e Kautaha Faʻu Tulamá, ko ha kautaha ʻeti faiva naʻe meimei ko e tokolahi taha aí ko e Kāingalotu Pilitāniá, kau ai mo ha kau paionia fononga saliote ʻe niʻihi. Naʻe haʻu fakahihifo ʻa Meleane mo hono ʻofefine ko ʻEmelií, ʻi he kulupu saliote toho tangata ʻa Mātení.

Naʻe fiefia ʻa Pilikihami mo Hiipa ʻi he faiva ʻi he fale faiva ʻo e fāmili Poulingí, pea naʻá na toe foki mai ʻi he efiafi hono hokó ke mamata ʻi ha tulama ʻe taha mo hona ongo fāmilí.16 Naʻe ʻikai fuoloa kuo fokotuʻu ʻe Pilikihami ke fakatahaʻi ʻa e Kautaha Faʻu Tulamá mo ha kautaha ʻeti faiva ʻe taha, ko e Kautaha Tulama ʻa e Teseletí, pea mo langa ha fale faiva lahi ange koeʻuhí ke malava ʻe he Kāingalotu tokolahi ange ʻo fiefia ʻi he ngaahi fakafiefia lelei taha ʻi he vahefonuá.

Neongo naʻe tui ʻa Pilikihami ki he mahuʻinga ʻo e ngāué, ka naʻá ne poupouʻi foki ʻa e Kāingalotú ke nau mālōlō mo fiefia ʻi he moʻuí. Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke maʻu ʻe he kakaí ʻa e fiefiá.” Naʻá ne tui naʻe mahuʻinga ʻa e fakamālohisino fakatupulakí mo fakatuʻasinó ki he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.17

Naʻe ʻave ʻe Pilikihami ʻa e paʻanga mei ha ngāue naʻe ʻikai ke fakahoko, ko e Holo Fakasaienisi maʻá e Kau Fitungofulú, ke totongi ʻaki ʻa e ngāue ki he fale faivá.18 Naʻe maʻu ʻe he ngāue ki he fale faivá ha paʻanga lahi ange ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa e Kau Tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití naʻa nau nofo ʻi he Teleʻa Sitá ke nau foki ki he hahaké ke nau kau ʻi he Tau Fakalotofonuá. Kimuʻa pea mavahe ʻa e kau sōtiá, naʻe fekauʻi ʻe Pilikihami ʻa Hailame Kolosoni, ko hono foha-ʻi-he-fonó mo e pule ʻo e fale faiva foʻoú, ke ne ʻalu ʻo fakatau mai ha konga ʻo e ukamea, fanga monumanu, ʻū koloa mōmoa, mo e ʻū naunau kehe ʻa e kau taú ʻi ha totongi maʻamaʻa. Naʻe fakatau atu leva ʻe Pilikihami ʻa e ʻū meʻa ko ʻení ʻi ha totongi maʻolunga ange ke fakapaʻanga ʻaki ʻa hono langa ʻo e fale faivá.19

ʻI he ʻaho 5 ʻo ʻAokosí, naʻe ʻaʻahi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ʻenau kau kalaké ki he feituʻu ne langa ai ʻa e fale faivá. ʻI he hifo ʻa Pilikihami mei he salioté, naʻá ne sivisiviʻi mo Hiipa ʻa e maka fakavaʻé. Naʻe pehē ʻe Hiipa, “ʻOku hangē ka tolonga fuoloa ʻa e ngaahi maka fakavaʻé.”

Naʻe poupou ki ai ʻa Pilikihami. “ʻOku ou saiʻia maʻu pē ke u sio ki ha ngāue langa ʻoku fai.”20

ʻI he ngaahi uike mo e māhina ne hoko aí, naʻe vave ʻa hono langa ʻo e fale faivá.21 Koeʻuhí ko e ʻikai ʻilo ʻe ha kakai ʻe niʻihi ki he palani fakalelei ki ha temipale lahi mo faingataʻa angé, naʻa nau loto-mamahi ʻi he ngali tuai ange ʻa hono langa ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻi he fale faivá. Naʻe toki kamata keli pē ʻe he kau ngāué ʻa e fakavaʻe ʻo e temipalé ne tanú mo tutuʻu ʻa e kongokonga maka kalānite lalahí ʻi ha keliʻanga maka foʻou ne maile ʻe uofulu ki he fakatongá. Ko e hā hono ʻuhinga ne fakamoleki ai ʻe he Kāingalotú ha taimi mo e paʻanga lahi ki hono langa ha fale faiva lolotonga iá naʻe teʻeki pē ke langa e fale ia ʻo e ʻEikí?22

Naʻe ʻikai ke hohaʻa ʻa Pilikihami ki heʻenau fakafepakí. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fakavavevaveʻi ʻa e ngāue ki he temipalé, pea naʻe ʻikai ke ne tokanga ki he fakamole ʻo e langá—ko e koloá ke fakahoko fakalelei ia. Kimuʻa pea tanu ʻa e fakavaʻe ʻo e temipalé ʻi he 1858, naʻe ʻikai ke fokotuʻu fakalelei ʻe he kau ngāué ʻa e fanga foʻi maká, pea naʻe vaivai ai ʻa e makaʻone ʻi he fakavaʻé ke papāngofua ʻi he fuʻu mamafa ʻa e sino ʻo e temipalé.23 Ko e taimi naʻe keli hake ai ʻa e fakavaʻé, naʻá ne fekau ʻa e kau ngāué ke nau fakaleleiʻi ʻa e makaʻone ne maumaú mo fetongi ha faʻahinga maka pē naʻe ʻikai ke lava ʻo fakaleleiʻí ʻaki ʻa e maka kalānite mei he keliʻanga maká.

Naʻá ne talaange ki he kau taki ngāue ʻi he temipalé, “Mou fai ha ngāue lelei ʻi he temipale ko ʻení.” Naʻá ne fakaʻamu ke tuku ha taimi lahi ki he kau ngāué ke nau fai e ngāué ke lelei. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie sio ki hono langa ʻo e temipalé ʻi ha founga ʻe tuʻuloa ai ʻo aʻu ki he Nofotuʻí.” “ʻOku ʻikai ko e temipale pē ʻeni ʻe taha te tau langá. ʻE laungeau ʻa e ngaahi temipale ʻe langá pea ʻe fakatapui kinautolu ki he ʻEikí.”24

Naʻe fakaava ʻa e Fale Faiva Sōleikí ʻi he ʻaho 6 ʻo Māʻasi, 1862, ʻi ha ouau fakatapui makehe naʻe fai ʻaki ha lotu mo e ngaahi lea mei he kau taki ʻo e Siasí. Hili iá, naʻe fakahoko ʻe he kautaha fale faivá ha faiva fakatupukata naʻe ui The Pride of the Market. Hili ha pō ʻe ua mei ai, naʻe fakaava ʻa e fale faivá ki he kakaí. Naʻe laungeau ʻa e kakai naʻa nau loto-vēkeveke ke maʻu haʻanau nofoʻangá, ne nau fakatahataha ʻi tuʻa ʻi he fale faivá ʻi ha houa ʻe ua kimuʻa pea fai ʻa e faivá. ʻI he taimi naʻe kamata ai ʻa e tulamá, naʻe ʻikai ha sea ʻe ʻatā ʻi he fale faivá.

Naʻe fiefia ʻa Pilikihami ʻi he vēkeveke ʻa e Kāingalotú ki he fale faivá. Naʻá ne lea ʻo pehē ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi fakafiefiá, “ʻOku fuʻu mamaʻo ʻa heli meiate kitautolu, pea he ʻikai ke tau teitei aʻu ki ai, tuku kehe ʻo ka tau ka liliu hotau halá, he ko e hala ʻoku tau foua he taimi ní ʻoku fakatau ia ki he langí mo e fiefiá.”25


ʻI he ʻaho 5 ʻo Meé, naʻe maʻu ʻe Siaosi Kēnoni ha mākoni fakatupu puputuʻu mei Sōleki Siti. Naʻá ne ʻi he ʻōfisi Livapulu ʻo e misiona Pilitānia mo ʻIulopé, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko e palesiteni ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga kuohilí.

Naʻe pehē ʻe he mākoní, “ʻKau atu kia Senatoa Hupa Uasingatoni. Uofulu-mā-nima ʻo Mē.”

Naʻe tetetete ʻa e sino ʻo Siaosí, pea naʻá ne piki ki ha tesi ofi mai ke ne malava ʻo mapuleʻi ia. Naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo mānava. Naʻe toe fakaʻohovaleʻi ia ʻe ha fekau mei Sōleki Siti. Pea naʻe hoko ʻa e taʻemahino ʻa e fekau ko ʻení ke toe lahi ange ai ʻene fakapuputuʻú. Ko e hā naʻe fie maʻu ai ia ki Uasingatoni, DC?26

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siaosi naʻe toki faʻu ʻe he fale alea fakavahe ʻo ʻIutaá ha toe tohi kole ke siteiti ki he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻuhinga ia ʻe fili ha senatoa ʻe ua ke na ʻalu ki he Fale Aleá ʻo fakafofongaʻi ʻa e siteiti naʻe fokotuʻú mo fakahū ʻa e tohi kolé. Naʻe hangē naʻe pehē mai ʻe he mākoní ko Uiliami Hupá, ko e fakafofonga mālōlō ki he Fale Aleá, ko e taha ia ʻo e kau senatoá.27 Kuo fili nai ʻa Siaosi ke hoko ko e senatoa ʻe tahá?

Naʻe saiʻia ʻa Siaosi ʻi he ngaahi ngāue fakapolitikalé. ʻI heʻene kei tamasiʻí, naʻá ne maʻu ha tāpuaki naʻe talaʻofa ange ai te ne maʻu ha fatongia mahuʻinga ʻi he puleʻangá ʻi ha ʻaho. Ka neongo naʻá ne fakaʻamu ke fakafofongaʻi ʻa ʻIutā ʻi he Fale Aleá, naʻá ne feinga ke tuku ki he tafaʻakí ʻa e fakaʻamu ko iá naʻa faifaí kuo fie maʻu ia ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke ne ʻi Uasingatoni ki ha ʻuhinga kehe.28

Naʻe hanga ʻe Sasitini Molila, ko ha mēmipa ʻo e Fale ʻo e Kau Fakafofonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻo toki fakahū ha lao ʻi he Fale Aleá te ne taʻofi ʻa e mali tokolahí, pe mali ki ha ngaahi hoa tokolahi ʻi he taimi pē ʻe tahá, ʻi he kotoa ʻo e ngaahi vahefonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití.29 Mahalo naʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ʻa Siaosi ke ne kole maʻa ʻenau totonu ke fakahoko ʻa e mali tokolahí. Kapau ʻe tali ʻa e lao naʻe fokotuʻu ʻe Molilá, ʻe hoko leva ʻa Siaosi mo e Kāingalotu kehé ko ha kau faihia ne nau fakahoko ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá. Te ne fakangatangata foki ʻa e ivi tākiekina ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá ʻaki ʻene taʻotaʻofi ʻa e lahi ʻo e koloa ʻe lava ke maʻu [ʻe he Siasí].30

ʻI he ʻaho ne mavahe ai ʻa Siaosí, naʻá ne tāpuakiʻi hono uaifi ko ʻElisapetí mo hono ʻofefine ko Siosiʻaná, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi lolotonga e nofo ʻa e ongomeʻá ʻi ʻIngilaní. Naʻe ʻikai ke moʻui lelei feʻunga ʻa ʻElisapeti pe ko e pepeé ke nau ʻalu fakataha mo Siaosi, ko ia naʻá ne tuku kinaua ke tokangaʻi ʻe hona ngaahi kaungāmeʻa foʻou ʻi ʻIngilaní lolotonga ʻene mavahé.

ʻI he taimi naʻá ne tūʻuta ai ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi he hili ha uike ʻe ua mei ai, naʻá ne ʻiloʻi ko e moʻoni ne fili ia ke ne kau fakataha mo Uiliami Hupa ʻi he Senató ʻo kapau ʻe tali ʻa e kole ke hoko ko ha vahefonuá. Ne ʻikai ʻoange ʻe he lakangá ha mafai fakalao maʻanaua, ka te na lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kau faʻu laó ke nau fili ʻo fakafepaki ki he lao ʻa Molila ke taʻofi ʻa e mali tokolahí kae tali ʻa e kole ʻa ʻIutā ke hoko ko ha siteití.31

ʻI he ʻaho 13 ʻo Suné, ne ʻaʻahi ai ʻa Siaosi mo Uiliami kia Palesiteni ʻĒpalahame Linikoni, mo ʻena fakaʻamu ke maʻu ʻene poupou ki heʻena tohi kolé. Ne ʻamanaki ʻe Siaosi ʻe mataʻi ongosia mo mafasia ʻa e palesitení koeʻuhí kuo laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá ʻa e tau fakalotofonuá, ka naʻe talanoa mo fakakata ʻa Linikoni kiate kinaua ʻi ha founga anga fakakaumeʻa. Ko ha tangata lōloa mo mahino ia, naʻe ʻi ai hono kava pea naʻe ngali kehe hono nimá mo e vaʻé. Naʻá ne fakafanongo angalelei ki he fakamatala ʻe Siaosi mo Uiliami ʻena kole ke hoko [ʻa ʻIutā] ko ha siteití, ka naʻe ʻikai ke ne palōmesi ange te ne poupouʻi ʻena kolé.32

Naʻe mavahe ʻa Siaosi mo Uiliami mei he White House mo e ongoʻi loto-mamahi. Ne tatau pē ʻa e fakatahá mo e ngaahi fealeaʻaki kehe kuó na fai mo e kau politiki kehe ʻi Uasingatoní. Naʻe ngali fie fanongo ʻa e kau faʻu lao tokolahi ki he fokotuʻu ke hoko ʻa ʻIutā ko ha siteití, ka naʻe ʻikai ke nau fie palōmesi te nau fili ke poupouʻi ia. ʻI he tui ʻa e kau faʻu lao ʻe niʻihi he ʻikai ke nau lava ʻo poupouʻi ke hoko ʻa ʻIutā ko ha siteití hili ʻenau fili ki he lao ke taʻofi ʻa e mali tokolahí, ne nau taʻeloto ke fakakaukau ke foaki ʻa e ngofua ke hoko ʻa ʻIutā ko ha siteití kae ʻoua leva kuo taʻofi [ʻe ʻIutā] ʻene konisitūtone ki he mali tokolahí.33

Naʻe hoko foki ʻa e ʻita lahi ʻa ha kakai ʻe niʻihi koeʻuhí ko e fakapō fakatokolahi ʻi he Moʻunga Mētoú ke taʻofi ai kinautolu mei hono poupouʻi ʻo e Kāingalotú mo ʻenau kole ke hoko ko ha siteití.34 Ne hili ha meimei taʻu ʻe taha mei hono fai ʻe Sione D. Lī ʻa ʻene lipooti kau ki he fakapō fakatokolahí, naʻe ʻilo ʻe he kau fakatotolo ki he Siasí naʻe kau pē mo Sione mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ʻi he ʻoho fakamālohí. Hili ha taimi nounou mei ai, ne fakahoko ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ʻa ʻenau fakatotolo pē ʻanautolu. Naʻa nau feinga ke ʻomi ʻa Sione D. Lī, ʻAisake Haiti, Sione Hikipī, mo ha niʻihi kehe ke fakamaauʻi, ka naʻe ʻikai ha taha ke fakamoʻoni ʻo talatalaakiʻi kinautolu. Ka neongo iá, ne maʻu ʻe he kau fakatotoló ʻa e tamaiki fefine ʻe toko hongofulu mā taha mo e tamaiki tangata ʻe toko ono ne nau moʻui hili ʻa e ʻohofí, pea naʻa nau fakafoki kinautolu ki honau kāingá pe mahení ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1859.35

Naʻe fakaʻamu ʻe Siaosi mo Uiliami naʻe hoko ʻena faitōnunga ke maʻu ʻa e poupou ki he tohi kolé ko ha meʻa ia ke leleiʻia ai ʻa e kau faʻu lao ʻi Uasingatoní. Ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ha taha ʻiate kinaua pe naʻe feʻunga nai ʻena feingá ke ikuna ʻa e kole ke hoko ko e siteití maʻá e kakai ʻo ʻIutaá.36


Lolotonga hono toe vakaiʻi ʻa e tohi kole ke hoko ko ha siteití ʻi Uasingatoní, naʻe tupulaki ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi Tenimaʻake, Noauei mo Sueteni. Kuo laka hake he taʻu ʻe uá ʻa e mavahe ʻa Sohani mo Kali Talaiasi mei he Teleʻa Senipití ke fakahoko ʻena ngāue fakafaifekau hono ua ki Sikenitineviá. Ko e konga lahi ʻo e taimi ko iá naʻe tokangaʻi ʻe Kali ʻa e Kāingalotu ʻi Noaueí kae hoko ʻa Sohani ko hono tokoni ʻuluaki.37

Ko e taimi naʻe tūʻuta ai ʻa e ongo tautehiná ki Sikenitineviá, ne ʻalu leva ʻa Sohani ki Noauei he taimi pē ko iá. Kae ʻalu ʻa Kali ki Koupeniheikeni ʻo ʻaʻahi ki heʻena faʻē ko Ane Sōfiá ʻa ia naʻe mavahe meiate kinauá. ʻI he kamatá, naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe Ane Sofia ʻa hono fohá. Ka ʻi he taimi naʻe talaange ai ʻe Kali ko hai iá, naʻá ne toutou ʻuma kiate ia ʻi hono laʻé ʻi heʻene fiefia lahi ko ʻene toe foki mai mei ʻAmeliká. Naʻá ne toe mali kehe, ʻo hangē pē ko hono husepāniti kimuʻa mo e tamai ʻa Kali ko Nikolaí. Naʻá ne pusiakiʻi mo hono husepāniti ko Hānisi Pēsí ha kiʻi taʻahine ko Sūlia, ʻa ia naʻe taʻu valu he taimi ko iá.38

ʻI he fuofua fepōtalanoaʻaki ʻa Kali mo Ane Sōfia ʻi he hili ha taʻu ʻe tolú, naʻe ofo [ʻa Kali] ʻi he ngaahi liliu ne hoko kia [Ane Sōfiá]. Kimuʻa pea mavahe [ʻa Kali] mo Sohani ki Saioné, naʻe mā [ʻa Ane Sōfia] ke ne lue fakataha mo kinaua ʻi he kakaí. Ka kuo fakalakalaka ʻa e ongoongo ʻo e Siasí ʻi Tenimaʻaké, pea ʻi he hili ha ʻaho ʻe taha mei he tūʻuta ʻa Kalí, naʻe ʻikai ngata pē ʻi he loto ʻa Ane Sōfia ke ne ʻalu fakataha mo ia ʻi he kakaí ka te ne ʻalu foki mo ia ki ha fakataha ʻa e Siasí.

Ko e taimi naʻe hū atu ai ʻa e faʻeé mo hono fohá ki he holo naʻe fakataha ai ʻa e Kāingalotú, naʻá na ʻilo kuo fonu ʻa e lokí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Kali ha ngaahi fofonga tokolahi ʻi he haʻofangá mei heʻene ʻuluaki ngāue fakafaifekaú, pea ʻi he hili ʻene lea ki he kulupú, naʻe haʻu ha kakai tokolahi ke lulululu mo talitali lelei ia ki he fonuá.

Naʻe ʻikai ke faʻa mavahe ʻa Ane Sōfia mei he tafaʻaki ʻo hono fohá ʻi he ngaahi ʻaho ne hoko aí. Hili e ʻaʻahi ʻa Kali ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻi Tenimaʻaké, naʻá ne kiʻi fakamāʻia ʻi heʻene kei tui pē ʻa e motuʻi suti tatau naʻá ne tui lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau fakamuimuí. Ne ʻave ia ʻe heʻene faʻeé ke kumi hano suti foʻou pea naʻá ne ʻalu fakataha mo Kali ʻi heʻene ʻaʻahi ki hono ngaahi kaungāmeʻa fuoloa ʻi he koló. ʻI heʻena fetalanoaʻakí, ne lava pē ʻe Kali ke ne tala naʻe fie ʻilo lahi ange ʻene faʻeé ki he Siasí ʻi ha toe taimi kimuʻa.

Hili e ʻaʻahi ʻa Kali kia Ane Sōfiá naʻá ne kau fakataha mo Sohani ʻi Noauei. Naʻe ʻiloʻi ai ʻe he ongo tautehiná naʻe lahi ʻa e ngaahi kolo ʻi Noauei naʻe tokosiʻi koeʻuhí ko e hikifonuá, ka naʻe kei nofo pē ha Kāingalotu ʻe meimei toko 600 ʻi Noauei, ko e toko 250 ʻi ai ne nau ʻi he kolomuʻa ko Kalisitiané. Naʻe teʻeki ke fakalao ʻe he puleʻanga Noaueí ʻa e tauʻatāina fakalotú, ko ia ai naʻe tokanga ʻa e kau faifekaú ʻi heʻenau malanga mo papitaiso ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakaí.39

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1862, lolotonga e malanga ʻa Kali ʻi he fakatonga ʻo Noaueí, naʻe puke ia ʻe he kau polisí mo e kau faifekau kehe ʻe toko hongofulu, ne fakaʻekeʻekeʻi kinautolu ʻi he haʻofanga ʻo ha kakai manuki, pea naʻa nau fakamanamanaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi moʻua mo e tuku pilīsone. Naʻe ʻikai ke hoko ʻa e faʻahinga fakamālohi peheé ke taʻofi ai ʻa e ngāué. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e taʻu ko iá, naʻe teuteu ha Kāingalotu Sikenitinevia ʻe toko 1,556 ke nau hiki ki Saione—ko e hikifonua lahi taha ia he taimi ko iá.

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe foki ʻa Kali ki Koupeniheikeni ke toe ʻaʻahi ki heʻene faʻeé. Naʻe moʻui lelei pē ʻa Ane Sōfia. Naʻe hangē naʻá ne toe fakamātoato angé pea naʻá ne kei fie ʻilo pē ki he Siasí. Naʻá ne toe ʻalu pē mo Kali ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí, ko e taimi ʻe niʻihi naʻá ne ʻave ʻa Sūlia ke na ʻalu.

ʻI Sune 1862, naʻe ʻave ʻe Kali ʻa ʻene faʻeé mo Sūlia ki Kalisitiane ki ha kiʻi ʻeva nounou. Naʻe mole meia Ane Sōfia ʻa e tāufehiʻa mo e loto-mamahi naʻá ne ongoʻi kimuʻa ki he Kāingalotú, pea naʻá ne loto-fiemālie mo Sūlia ke papitaiso mo hilifakinima kinaua ʻe Kali ki he Siasí. ʻI he hili hono fakahoko ʻo e ouaú, naʻe tokanga lahi ʻa e Kāingalotu ʻi Noaueí kia Ane Sōfia, ne nau fiefia ke faifai angé pea nau fetaulaki mo e faʻē ʻo ʻenau taki fakafaifekaú.40


ʻI he ʻaho 20 ʻo Siulaí, naʻe maʻu ai ʻe ʻElisapeti Kēnoni ha tohi meia Siaosi. Naʻe ʻosi ʻene ngāue ʻi Uasingatoní, pea naʻá ne vēkeveke ke foki ki Livapulu ʻi he taha ʻo e ongo vaka sitima ne teu ke folaú. Naʻe ʻikai ha fakatuʻamelie ʻi he tohí maʻa ʻElisapeti ʻe maʻu ʻe Siaosi ʻa e ʻuluaki vaká. Ka te ne fiefia ke sio kiate ia, ʻi ha taimi pē te ne tūʻuta ai.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne heka atu mo Siosiʻana ki ha tafungofunga mohuku ʻoku hanga hifo ki Livapulu pea naʻá ne siofi e vaʻinga [ʻa Siosiʻana] ʻi he musié. Naʻe fiefia ʻa ʻElisapeti ʻi heʻene nofo mo Siosiʻaná he naʻá ne tuku hono ongo foha iiki ko Sione mo ʻĒpalahamé ke tauhi ʻe hono fāmilí ʻi ʻIutā. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻi he ʻaho hono hokó ʻo pehē, “Ko ha fakafiemālie lahi [ʻa Siosiʻana] kiate au ʻi he ʻikai ke ʻi heni hoku husepāniti ʻofeiná. Ne ʻikai ke u mei ongoʻi nonga ʻo ka ne taʻeʻoua ia.”41

Ne ʻikai ke ne mei ʻiloʻi, ʻi he taimi naʻe fuofua ʻalu ai ʻa Siaosi ʻo ngāue fakafaifekau ki Kalefōnia mo Hauaiʻí, ʻa e faingataʻa ke na femavahevaheʻakí. Ko e tokoni ko ia ke tānaki e kakai ʻo e ʻOtuá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ka naʻe faʻa hoko ia ke faingataʻaʻia lahi fakaeloto mo fakaesino ai ʻa e kau fefiné, ʻa ia ne nau nofo ke tokangaʻi ʻa e fāmilí mo tauhi ʻa e ʻapí mo e koloá lolotonga e mamaʻo honau ngaahi husepānití. Naʻe monūʻia ʻa ʻElisapeti ke ʻalu fakataha mo Siaosi ʻi ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi ngāue fakafaifekaú,42 ʻa ia ne laka ange ia ʻi he ngaahi uaifi ʻo e kau faifekau tokolahi. Ka naʻe ʻikai ke faingofua ange ai ʻa e nofo vāmamaʻo fuoloá ʻi he taimi ne hoko ai iá.

Ne hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono maʻu ʻe ʻElisapeti ʻa e tohi ʻa Siaosí, naʻe fakamāʻopoʻopo ʻe ʻElisapeti ʻa e loto falé lolotonga iá naʻe vaʻinga ʻa Siosiʻana mo Lōsina Mātiu, ko ha kiʻi taʻahine ʻIngilani ne talitali ʻe he fāmili Kēnoní ki honau ʻapí. Lolotonga e vaʻinga ʻa e ongo tamaiki fefiné, naʻe sio ʻa Lōsina ki tuʻa ʻi ha matapā luva naʻe hanga ki hala. Naʻá ne kaila fiefia, “Ko Pa ʻeni ʻoku haʻu.”

Naʻe pehē ange ʻe ʻElisapeti, “Pau pē ʻoku hala ho sió.”

Naʻe vivili pē ʻa Lōsina mo pehē, “ʻOkú ne ʻi ha tekisī ʻi he matapaá.”

ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fanongo ʻa ʻElisapeti ki he ongo angamaheni ʻo e taulaka ʻa Siaosi ʻi he sitepú. ʻI he taimi naʻá ne mamata ai kia Siaosí, naʻá ne ongoʻi ha fiefia lahi, pea naʻe ʻikai ke ne mei lava ʻo lea. Naʻe lele atu ʻa Siosiʻana kiate ia pea naʻe fua hake ia [ʻe Siaosi]. Naʻe mataʻi moʻui lelei [ʻa Siaosi] ʻi he hili ʻene fononga lōloá pea naʻá ne fiefia ke sio kia ʻElisapeti ʻoku mālohi mo moʻui lelei ange mei he taimi naʻá ne mavahe aí.

ʻI he efiafi ko iá, naʻe luelue ʻeveʻeva ʻa e fāmilí. Naʻe tohi ʻe ʻElisapeti ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ne mau fiefia lahi ke mau fakataha ʻi he hili ia haʻamau māvahevahe fuoloa. Naʻe toe fakafiefia homau ʻapí.”43

Neongo ne feinga ʻa Siaosi ʻi hono lelei tahá, ka naʻe ʻikai ke ola lelei ʻene feinga kole ʻi Uasingatoní. Naʻe fakamoʻoni hingoa ʻa Palesiteni Lingikoni ʻi he ʻaho 8 ʻo Siulaí ke hoko hono taʻofi ʻo e mali tokolahí ko ha lao. Ne hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakahā ʻe he kau faʻu laó kia Siaosi mo Uiliami ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga ange ki he Fale Aleá ke nau fili ki ai ʻi he liliu siteiti ʻa ʻIutaá—tautautefito ki he fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká.44

ʻI he foki ko ʻeni ʻa Siaosi ki ʻIulopé, naʻá ne fakaʻamu ke ne ʻaʻahi mo ʻElisapeti ki he misioná. Naʻá na mavahe mei Livapulu ʻi Sepitema fakataha mo Sione Sāmita, ko e pēteliake ʻo e Siasí, ʻa ia naʻá ne fou mai ʻi ʻIngilani ʻi heʻene fononga ki ha misiona ʻi Sikenitineviá. ʻI heʻenau fononga he halá, naʻa nau fakaheka ʻa e tokoua ʻo Sione ko Siosefa F. Sāmitá mo e tama ʻokú ne tokoua ʻaki ko Samuela Sāmita, ʻa ia kuó ne ngāue fakafaifekau ʻi Lonitoni talu mei he 1860. Ko ha kāinga ʻe taha ʻo e kau Sāmitá ko Sese Sāmita, naʻe palesiteni ia ʻi he misiona Sikenitineviá, pea naʻá ne fakaafeʻi hono kāingá ke nau ʻaʻahi ange kiate ia ʻi he taimi ʻe tūʻuta ai ʻa Sione ʻi ʻIulopé.

Naʻe mavahe ʻa e kulupú mei ʻIngilani ʻi he ʻaho 3 ʻo Sepitemá, pea naʻa nau fou ʻi Hamipoki, Siamane, ʻi heʻenau fononga ki Tenimaʻaké. Naʻe mataʻi ongosia mo tutue ʻa Siosefa mo Samuela mei he fuʻu lahi e ngāué, ka naʻe hangē naʻá na moʻui lelei ange ʻi he fakalau ʻa e ʻahó. ʻI Tenimaʻaké, naʻe ongoʻi faingataʻaʻia ʻa ʻElisapeti ʻi heʻene fononga holo ʻi ha fonua naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e lea fakafonuá. Ka ʻi heʻene ʻalu ki ha konifelenisi ʻi he kolo ko ʻAlapokí, naʻá ne fiefia ke feohi mo e Kāingalotú.45

Naʻe lea ʻa Siaosi mo e kau faifekau kehé ki he haʻofangá kae tokoniʻi kinautolu ʻe ha kau fakatonulea, pea ʻi he hili iá ne nau fakataha ki ha tafungofunga naʻe hanga hifo ki he loto koló ke nau talanoa mo hiva fakataha ai. Ko e konga lahi ʻo e ʻū hivá naʻe ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Tenimaʻaké, ka naʻe fakafiefiaʻi ʻe Siaosi mo Siosefa ʻa e Kāingalotú ʻaki ʻena hiva faka-Hauaiʻí foki. Ko e fiefia naʻa nau maʻu ko e kaungā Kāingalotú, neongo ʻenau faikehekehe ʻi he lea fakafonuá mo e fonua tupuʻangá, naʻe fuʻu kehekehe ia mei he moveuveu naʻá ne lolotonga fakamamahiʻi ʻa e ʻIunaiteti Siteití.46

Naʻe tohi ʻe ʻElisapeti ʻi heʻene tohinoá ʻi he ʻaho ko iá ʻo pehē, “Naʻá ku fiefia lahi ʻaupito; naʻá ku matuʻaki fiefia ʻi he feohi mo e kakaí. Naʻe ʻikai lava ke u maʻu ha mahino, ka naʻa mau ʻi he ngāue maʻongoʻonga tatau pea ne mau maʻu ʻa e laumālie tatau.”47