Hisitōlia ʻo e Siasí
29 Ke Mate Lolotonga e Ngāué


“Ke Mate Lolotonga e Ngāué,” vahe 29 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 29: “Ke Mate Lolotonga e Ngāué”

Vahe 29

Ke Mate Lolotonga e Ngāué

ʻĪmisi
Meʻa fakaongo ʻoku tuku ʻi ha mohenga ʻo ha taha ʻoku puke

Naʻe mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei he ngaahi lilifa kulokula ʻo e fakatonga ʻo ʻIutaá ʻi he konga ki loto ʻo ʻEpeleli 1877. ʻI heʻene foki ki ʻapi ʻi Sōleki Sití, naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai fuoloa ʻene moʻuí. “ʻOku ou ongoʻi he taimi lahi he ʻikai ke u moʻui ʻo lōloa ange he houa ʻe tahá,” ko ʻene talaange ia ki he Kāingalotu Seni Siaosí kimuʻa peá ne mavahé. “ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā hono fuoloa peá u mālōloó, ka ʻoku ou tui ʻe lava ke vave ʻeku maté lolotonga e ngāué.”1

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne tuʻu ʻi Sita Siti ʻo talanoa ki ha faiongoongo kau kia Sione D. Lī mo e fakapō fakatokolahi ʻi he Moʻunga Mētoú.2 Kuo laka hake he taʻu ʻe hongofulú ʻa e fuoloa ʻo e fakatotolo ʻa e puleʻanga fakafonuá kiate kinautolu naʻa nau fai e fakapoó. Naʻe puke pōpula ʻa Sione mo ha kau tangata kehe, ʻo kau ai ʻa e palesiteni siteiki Palouení, ko Viliami Teimi, ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá ke nau hopo ʻi heʻenau kaunga ki he fakapoó, ʻo toe kamata ai ha tokanga fakapuleʻanga foʻou ki ha hia ne mei taʻu ʻe uofulu eni mei ai.3 Kuo toʻo e ngaahi tukuakiʻi ʻo Viliami mo e niʻihi kehé talu mei ai, ka ne hopo tuʻo ua ʻa Sione ki muʻa pea tuku pōpula ia mo tamateʻi ʻaki hono fana ʻe ha kau sōtia ʻi heʻene taki he ʻohofí.

Lolotonga e ʻū hopó, ne fakaʻamu e kau talatalaakí mo e kau faiongoongó ʻe fokotuʻu ange ʻe Sione ha kaunga ʻa e palōfitá ki he fakapoó. Neongo ʻene ʻita ʻia Pilikihami ʻi he ʻikai ke ne maluʻi ia mei hono tauteá, ka ne ʻikai fie tukuakiʻi ia ʻe Sione ki he ngaahi fakapoó.4

Ne kamataʻi ʻe hono tamateʻi ʻo Sioné ha longoaʻa fakapuleʻanga ʻi he kakaí ʻi haʻanau tukuakiʻi loi naʻe tuʻutuʻuni ʻe Pilikihami e fakapoó.5 ʻI ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, ne hoko e ʻita ki he Siasí ke faingataʻa ai ki he kau faifekaú ke kumi ha kakai ke akoʻi, pea fili ha kau faifekau ʻe niʻihi ke nau foki ki ʻapi. ʻI hono fakalukufuá, ne ʻikai fai ʻe Pilikihami ha tali ki hono ʻohofi iá pe ko e Siasí, ka naʻá ne fie maʻu ke lea ki he kakaí kau ki he fakapoó peá ne loto ke tali e ngaahi fehuʻi ʻa e faiongoongó.6

Naʻe fehuʻi ange ʻe he faiongoongó kia Pilikihami pe naʻe maʻu ʻe Sione ha tuʻutuʻuni mei he hetikuota ʻo e Siasí ke tamateʻi e kau hikifonuá. Naʻe tali ange ʻe Pilikihami, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ki ha tuʻutuʻuni pehē pea ʻikai pē ke u fai ha tuʻutuʻuni pehē.” Naʻá ne pehē kapau naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e palani ke tamateʻi e kau hikifonuá, naʻá ne feinga ke taʻofi ia.

Naʻá ne talaange, “Naʻe mei laka ange kiate au ke u ʻalu ki he ʻapitanga ko iá ʻo tau mo e Kau ʻInitia Kulá mo e kau tangata hinehina naʻa nau kau ʻi hono fakatupu ʻo e fakapō ki he maté, ʻi hano fakahoko e meʻa ko iá.”7

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ne afe ʻa Pilikihami ʻi he Teleʻa Senipití ʻo fakatāpui e kelekele ʻo e temipalé ʻi Menitai. Lolotonga ʻene ʻi aí, ne fanafana ange e Laumālié ʻoku fie maʻu ke ne toe fokotuʻutuʻu e faʻunga lakanga fakataulaʻeiki ʻa e Siasí.8

Kuo ʻosi kamata fakahoko ʻe Pilikihami ha ngaahi liliu ʻe niʻihi ki he fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí. ʻI he taʻu ʻe ua ki muʻá, kuó ne toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kamata mei he kau ʻaposetolo fuoloa ange kuo nau faivelenga ʻi heʻenau fakamoʻoní talu mei he taimi ne uiuiʻi ai kinautolú. Ne tupu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻa e tuʻunga fuoloa ange ʻa Sione Teila mo Uilifooti Utalafi ʻia ʻOasoni Haiti mo ʻOasoni Pālati, ʻa ia naʻá na fakatou mavahe taimi nounou mei he kōlomú lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá. Naʻe tupu mei he liliú ʻa e hoko ʻa Sione Teila ko e mēmipa fuoloa taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea ngalingali te ne fetongi ʻa Pilikihami ko e palesiteni ʻo e Siasí.9

Ka ʻi he halá pea ʻi he ngaahi fakataha mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí, ne lava ke vakai atu ʻa Pilikihami ki ha ngaahi liliu kehe ne fie maʻu ke fakahokó. Naʻe tokangaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi siteiki ʻe hongofulu mā tolu ʻo e Siasí ʻe ha kau palesiteni siteiki, kae tokangaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi—pea taimi ʻe niʻihi ne ʻikai ha ongo tokoni pe kau aleaʻanga māʻolunga. Ne ʻi ai ha kau pīsope ʻi ha ngaahi uooti ʻe niʻihi pea kau pīsope pule ʻi ha niʻihi, pea tātaaitaha ke ʻilo ʻe ha taha e faikehekehe ʻo e ongo fatongiá. Ne ʻi ai ha ngaahi uooti siʻi pē ne ʻikai haʻanau pīsope.10

Ne veteki foki mo e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe tokangaʻi ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e faiʻangalotu ʻa e uōtí, ʻaʻahi ki ha ngaahi fāmili, mo akoʻi e ongoongoleleí. Ka ne lahi ha ngaahi uooti ne ʻikai tokolahi feʻunga e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ke faʻu ha kōlomu he naʻe faʻa foaki pē ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ki he kakai tangata lalahí, pea naʻe angamaheni ʻaki hono fakanofo kinautolu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí hili pē ha taimi nounou mei ai.

ʻI he faʻahitaʻu failau mo e māfana ʻo e 1877, naʻe ngāue fakataha ʻa Pilikihami mo hono ongo tokoní, mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke toe fokotuʻutuʻu e ngaahi uōtí mo e siteikí mo fakamālohia e ongo kōlomu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí. Naʻa nau fakahinohino ʻoku totonu ke kau e kau mēmipa kotoa ʻo e Siasí ki ha uooti ʻe lava ke tokangaʻi ai kinautolu ʻe ha pīsope pea poupou ki ai ha ongo tokoni. Naʻa nau vahe ki ha tangata ko ʻEtuate Hanitā, ke ne hoko ko e pīsope pule pē ʻe taha ʻi he Siasí.

Naʻe toe kole foki ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonuá ke nau fakanofo e kau talavoú ki he ngaahi tuʻunga ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻa nau kole fakahangatonu ki he kau akonaki mo e kau taulaʻeiki siʻi lalahí ke nau ʻave ha kau talavou mo kinautolu ʻi heʻenau ʻaʻahi ki he Kāingalotú, ʻo akoʻi ai e fānau tangatá ki honau fatongia lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe kole ki he feituʻu nofoʻi kotoa pē ke nau fokotuʻu ha Kautaha Fakalakalaka Mutuale (K.F.M.) ki he kau finemuí mo e kau talavoú.

ʻI heʻenau fononga he vahefonuá he uike ki he uike, naʻe tukuange ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ha kau ʻaposetolo mei he kau palesitenisī fakasiteikí pea uiuiʻi ha kau palesiteni fakasiteiki foʻou ke fetongi kinautolu. Naʻa nau fakapapauʻi ne ʻi ai ha ongo tokoni ʻo e palesiteni siteiki takitaha pea ʻi ai mo ha fakataha aleaʻanga māʻolunga ʻa e siteiki kotoa pē. Naʻa nau kole foki ki he siteiki takitaha ke fai haʻanau konifelenisi fakakuata.11

Naʻe fakaʻau ke ongosia ʻa Pilikihami ʻi he mafasia ʻo e fefonongaʻakí mo e malangá. Naʻá ne hā tetea mo helaʻia. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻeku hohaʻa ke mamata kuo fokotuʻutuʻu totonu e fale ʻo e ʻOtuá, kuó u ngāue ai ʻo lahi ange ʻi hoku mālohí.”12


ʻI he ʻaho 20 ʻo Suné, naʻe maʻu ʻe Falanisisi Laimani ha mākoni meia Siaosi Q. Kēnoni, ʻa ia naʻá ne hoko he taimi ko ʻení ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ko e fakalea ʻeni ʻo e mākoní, “ʻOku kole atu ʻe Palesiteni pe te ke loto fiemālie ke ke hoko ko ha palesiteni ʻo e Siteiki Tuelé?” “Kapau ʻokú ke loto ki ai te ke lava nai ʻo ʻi heni ke kau fakataha mo e Toko Hongofulu Mā Uá he pongipongi Tokonakí?”13

Naʻe nofo ʻa Falanisisi ʻi Filamoa ʻIutā. Naʻe laka hake ʻi ha maile ʻe teau fakatokelau e mamaʻo ʻo e Siteiki Tuelé. Naʻe teʻeki ke nofo ia ai pea tokosiʻi pē ha kakai ʻokú ne ʻilo ʻi he siteikí. Naʻá ne ʻi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga he puleʻanga fakalotofonuá ʻi Filamoa, ʻa ia kuó ne nofo ai ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu. Kapau te ne loto fiemālie ke ngāue ʻi Tuele, kuo pau ke ne ʻave hono fāmilí mei ha feituʻu kuo nau tuʻu lelei ai pea nau hiki ki ha feituʻu foʻou.

Pea naʻe ʻaho pē ʻe tolu pea aʻu ki he pongipongi Tokonakí.

ʻI hono taʻu tolungofulu mā fitú, naʻe hoko ʻa Falanisisi ko ha mēmipa moʻui mateaki ʻo e Siasí kuó ne ngāue fakafaifekau ki he ʻOtu Motu Pilitāniá peá ne mālohi ʻaupito ʻi he kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuó ne fakatahatahaʻi foki ʻene tohi hohoko fakafāmilí, ʻo tatali atu ki he ʻaho ʻe lava ʻo fakahoko ai e ngaahi ouaú ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ko ʻeku holi maʻongoʻonga tahá ke moʻui hangē ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo tataki hoku fāmilí ke nau fai pehē foki mo kinautolu.”14

Ka naʻá ne kei feinga ke tali e fili ʻa ʻene tamaí, ʻa ʻAmasa Laimani, ke kau ki he Taukave Foʻou ʻa Viliami Kotipeí. Kuó ne fakaʻamu maʻu pē ʻe foki mai ʻene tangataʻeikí ki he Siasí. Kuó na ngāue fakataha ʻi he tohi hohoko fakafāmilí peá ne fiefia ʻi he ngaahi feohi fakafiefiá. Ka naʻe pekia ʻa ʻAmasa ʻi Fēpueli ʻokú ne kei mavahe pē mei he Siasí.

ʻI he ofi ke ne mālōloó, naʻe ʻaʻahi ʻa Falanisisi ki heʻene tangataʻeikí ʻi he mohenga ʻo e mamahí. “ʻOua te ke ʻalu,” ko e lea ange ia ʻa ʻAmasá. “ʻOku ou fie maʻu ke ke ofi mai kiate au.”

“Ko e hā hono fuoloá?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Falanisisí.

“ʻO taʻengata,” ko ʻene fanafaná ange ia.15

Hili e pekia ʻa ʻAmasá, naʻe hohaʻa ʻa Falanisisi ke toe fakafoki mai e memipasipi mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo ʻene tangataʻeikí, ʻa ia ʻe lava ai ke toe ongoʻi ʻe he fāmilí ʻoku nau kakato. ʻI ʻEpelelí, ne fehuʻi ange ʻe Falanisisi kia Pilikihami ʻIongi pe ko e hā ʻe faí. Naʻe talaange ʻe Pilikihami, he ʻikai lava ha meʻa he taimi ko iá. Naʻe ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻa e meʻa ko iá.

Naʻe tali ʻe Falanisisi ʻa e fili ko ia ʻa Pilikihamí, pea naʻá ne loto fiemālie ke fakahoko ʻa e fatongia foʻou ko ia kuo vahe ange maʻana ʻi Tuelé. Naʻá ne tali ʻa e mākoni ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻo pehē, “Te u kau fakataha mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he pongipongi Tokonakí.”16

Naʻe fokotuʻu e Siteiki Tuelé he ʻaho 24 ʻo Sune ʻo e 1877, pea naʻe vaheʻi ʻa Falanisisi ko e palesitení he ʻaho tatau.17 Kimuʻa ʻi he taimi ko iá, ne ʻi ai ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi nofoʻanga pau he ʻēlia Tuelé ʻa ia ne tokangaʻi ʻe ha pīsope pule ko Sione Loupeli. ʻI hono fokotuʻu ʻo e siteiki foʻoú, ne hoko kotoa e ngaahi koló ko ha uooti ʻo kamata pē hono tokolahí mei he ngaahi fāmili ʻe uofulu mā fitú ki he uangeau.18

ʻI heʻene fakatokangaʻi ʻe lava ke lāunga e Kāingalotu Tuelé ko e kei talavou pea haʻu ʻenau palesiteni siteiki foʻoú mei ha siteiki kehé, ne vave pē hano fakatau ʻe Falanisisi ha fale ʻi he loto koló pea uiuiʻi ha ongo tangata ʻi he feituʻú ke hoko ko hono ongo tokoni. Naʻá ne fakaafeʻi leva ʻa Pīsope Loupeli ke ne kau fakataha mo ia ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi uooti kehekehé, ʻo na fokotuʻu ai ha ngaahi kōlomu foʻou ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e kau palesitenisií mo lea ki he Kāingalotú ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ʻi heʻenau mateaki ki he ʻEikí.19

Naʻe akoʻi ʻe Falanisisi e kāingalotu ʻo hono siteiki foʻoú ʻo pehē, “ʻOku taʻelava ke mavahevahe ʻetau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó mo e fakalaumālié ʻi he puleʻangá. “Ke mou loto-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí mo maʻu e maama ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau faifakahinohino maʻu pē.”20


ʻI he vaeuangaʻanga mālie ʻo Siulai 1877, naʻe tangutu ʻa Seini Lisiate ʻi he tuʻunga malangá he tafaʻaki ʻo Pilikihami ʻIongí ʻi he tāpanekale ʻo e Siteiki Uepá ʻi ʻOkiteni. Naʻe fakahoko ai e konifelenisi ʻa e ongo Kautaha Fineʻofá mo e Finemui ʻi he loto koló. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Seini, ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e Uooti ʻOkitení ʻa e polokalamá mo fakaafeʻi ʻa Pilikihami ke ne lea.21

Naʻe ʻikai faingofua kia Seini ke ne tataki ha kulupu tokolahi ʻo e houʻeiki fafiné. Naʻá ne fuofua kau ki he Fineʻofá ko ha finemui ʻi Nāvū.22 Ka ʻi hono uiuiʻi ia ke ne tataki e Fineʻofa ʻo e Uooti ʻOkitení he 1872, naʻá ne kiʻi momou. Naʻá ne mahamahaki maʻu pē, neongo e mālohi naʻá ne maʻu ʻi he ngaahi tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí, pea naʻe tautautefito ʻene koví ki he taimi ne maʻu ai hono uiuiʻí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe ʻaʻahi ange hono kaungāmeʻa ko ʻIlisa Sinoú. Naʻe poupouʻi ia ʻe ʻIlisa ke ne moʻui, ʻo fakapapauʻi ne kei ʻi ai pē ha meʻa lahi ange ke fai ʻe Seini ʻi heʻene moʻuí. Lolotonga ʻene ngāue fakaetauhi kia Sēiní, naʻe palōmesi ange ʻa ʻIlisa kapau te ne tali e fatongia ke tataki e Fineʻofá ʻi ʻOkitení, te ne maʻu ha moʻui lelei mo ha ngaahi tāpuaki mei he ʻEikí.

Naʻe fakamoʻui ʻa Seini hili pē ha taimi nounou mei ai ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá, ka naʻá ne kei fakalaulauloto pē ʻo laulau uike pe te ne tali e uiuiʻí. Ne faifai pea fakalotolahiʻi ia ʻe he kau fefine ʻi he Fineʻofá ke ne fakahoko ia. Naʻa nau talaange, “Kuo fokotuʻu koe ʻe he ʻEikí mei he mohenga ʻo e mamahí ke ke fai ha lelei maʻamautolu, pea ʻoku mau fie maʻu ke ke tali e lakangá.” Naʻe toki fakatokangaʻi leva ʻe Seini ʻe tokoni ʻene ngāué ki ha lelei lahi ange, neongo pe ʻe fēfē ʻene ongoʻi ongosiá mo manavasiʻí.23

Ko ʻeni, hili ha taʻu ʻe nima mei ai, naʻe fonu e tāpanekale ʻo e Siteiki Uepá ʻi he houʻeiki fafine mo e tangata ne ʻikai ke nau faʻa tatali ke fanongo ki he palōfitá. Hili e lea ʻa Pilikihami ki he Kāingalotú, ne lea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí. Naʻe kau ‘iate kinautolu ‘a e husepāniti ʻo Sēiní, ʻa ʻaposetolo Felengikilini Lisiate, ʻa ia ne toki tukuange mei he palesiteni ʻo e Siteiki Uepá, ko ha konga ʻo hono fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Lolotonga ha lea ʻe taha, naʻe tafoki ʻa Pilikihami kia Seini ʻo fehuʻi leʻo siʻi ange ʻene ngaahi fakakaukau ki hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi siteikí pea mo e fie maʻu ke nau fakahoko ha ngaahi konifelenisi fakakuatá. Kuó ne fakakaukau kimuí ni ke fai ia ko ha konga ʻo ʻene ngaahi ngāue ke fokotuʻutuʻu lelei ange ʻa e Siasí, pea kuó ne talanoa mo ha kakai ʻe niʻihi ki he meʻa ko iá ʻo kau ai ʻa Patisepa Sāmita, ko ha fefine ʻe taha ʻoku mālohi ʻaupito ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa he Fineʻofá.24

Naʻe ʻohovale ʻa Seini ʻi he fehuʻí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko e faingataʻa ke fakakaukauloto atu ki ha Fineʻofa ʻa e siteikí. Neongo naʻe lolotonga ngāue pē ʻa e Fineʻofá ʻi he tuʻunga ʻo e uōtí, ka naʻá ne ʻosi ngāue pē mo hono ongo tokoní ʻi he Uooti ʻOkitení ʻo hangē ha kau palesitenisī Fineʻofa fakasiteikí ʻi heʻenau faleʻi e Fineʻofa iiki ange ʻi he feituʻú. Ko e meʻa naʻe fakaʻohovale moʻoni kiate iá ko e fakakaukau ʻe toutou fakahoko ha ngaahi konifelenisi ʻa e Fineʻofá.

Naʻe siʻisiʻi e taimí kia Seini ke ne maheni mo e fakakaukau ko iá. Kimuʻa pea ʻosi e konifelenisí, ne uiuiʻi ia ʻe Pilikihami ke ne hoko ko e palesiteni Fineʻofa ʻa e Siteiki Uepá mo kole kiate ia ke ne tānaki ha ngaahi lipooti mei he kau palesiteni Fineʻofa fakauōtí kau ki he ngaahi tūkunga fakalaumālie mo fakapaʻanga ʻo e houʻeiki fafine ʻi heʻenau ngaahi fakatahaʻangá. Kapau ʻe kei moʻui lelei, naʻá ne taumuʻa ke toe fakataha mo kinautolu ʻi heʻenau konifelenisi ka hokó ke fanongo ki heʻenau ngaahi lipōtí.

Hili e konifelenisí, ne kole ʻe Pilikihami kia Seini ke fononga mo hono ngaahi kaungā fonongá ki he ngaahi nofoʻanga ofi maí. Lolotonga ʻenau fonongá, naʻá ne akoʻi ia kau ki hono ngaahi fatongia ʻi hono uiuiʻi foʻoú mo e mahuʻinga ʻo hono tānaki ha ngaahi lekooti lelei ʻo e meʻa kuó ne aʻusia mo e Fineʻofá. Ko ha ngāue lahi hono tataki e Fineʻofá ʻi he siteikí. Kimuʻa ʻi hono toe fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e Siasí, naʻe faleʻi ʻe Seini ha Fineʻofa ʻe tolu ʻi ʻOkiteni. Ka ko e Siteiki Uepa foʻou ne toki fokotuʻú, naʻe uooti ia ʻe hongofulu mā ono.25

ʻI he foki mai ʻa Seini ki ʻOkitení, naʻá ne fakataha mo e kau Fineʻofa ʻi hono uōtí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie fanongo mei he kau fefiné kotoa mo ʻiloʻi ʻenau ongo kau ki he meʻa kuo talamai ʻe Palesiteni ʻIongi kiate kitautolú.”

ʻI he toenga ʻo e fakatahá, naʻe fanongo ʻa Seini ki he fakamoʻoni ʻa e kau fefiné mo vahevahe ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he konifelenisí. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha tokolahi ʻo kinautolu ʻenau ʻofa ki he ongoongoleleí. “ʻOku tau maʻu e maama mo e ʻilo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” ko e talaange ia ʻe Seini ki he kau fefiné, “pea ʻi he mole ia meiate kitautolú, ʻoku taulōfuʻu e fakapoʻulí.”

ʻI he fakatahaʻanga hono hokó he ngaahi ʻaho siʻi kimui ange aí, ne tānaki atu ʻa Seini ki heʻene fakamoʻoní. Naʻá ne talaange, “ʻOku ou fakaʻamu ke moʻui ʻaki ʻeku tui fakalotú pea fai e meʻa lelei kotoa pē te u lavá.”26


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, lolotonga e fokotuʻutuʻu foʻou lahi naʻe fakahoko ʻi he Siasí, ne fifili ʻa Susi ʻIongi Tanifooti pe kuo taimi nai ke fakahoko ha ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí. Naʻe toki mavahe atu hono husepāniti ko ʻAlamaá ke ngāue fakafaifekau ki Pilitānia. Ka ne ʻikai ke ne ʻofa kiate ia, naʻá ne houngaʻia heʻene mavahé.

Kuó ne mamahi lahi he konga lahi ʻo ʻene nofo-malí talu mei he kamataʻangá. Hangē ko ia ko hono kāinga Moalií, ʻa ia ne mali mo e tokoua ʻo Susi ko Tolá, naʻe toutou inu kava mālohi ʻa ʻAlamā. Hili hono fakahā mai e Lea ʻo e Potó ʻi he 1833, naʻe tokolahi ha Kāingalotu ne ʻikai ke nau muimui pau ki hono ngaahi akonakí. Ka ʻi he 1867, ne kamata poupouʻi ʻe he tangataʻeiki ʻa Susí, ʻa Pilikihami ʻIongi, e Kāingalotú ke nau talangofua kakato ki ai ʻaki ʻenau fakaʻehiʻehi mei he kofí, tií, tapaká, mo e kava mālohí.

Naʻe ʻikai tali ʻe he taha kotoa e akonakí, pea naʻe tuli tonuhia pē ʻa ʻAlamā kau ki heʻene inú. Naʻá ne faʻa houtamaki he taimi ʻe niʻihi. ʻI ha pō ʻe taha hili haʻane inu, naʻá ne lī ʻa Susi mo hona ʻofefine māhina ʻe ono ko Liá ki tuʻa mei he falé ʻo kaikaila ke ʻoua naʻá na toe foki mai.

Naʻe toe foki mai ʻa Susi ʻo ʻamanaki atu ʻe liliu ha meʻa. Ko e taimi ní kuo toe ʻi ai mo hona foha ko Peili, pea naʻá ne fie maʻu ke ola lelei ʻena nofo-malí. Ka naʻe ʻikai liliu ha meʻa. ʻI hono maʻu ʻe ʻAlamā hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ongoʻi fiemālie. Naʻe faʻa tuku atu e kau tangata kei talavou hangē ko ʻAlamaá ke nau ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ke tokoniʻi kinautolu ke nau tupulaki mo fakaleleiʻi honau ʻulungāngá.

Naʻe fiefia ʻa Susi ʻi he melino mo e fakalongolongo ne maʻu ʻi honau ʻapí. Ko e lahi ange e taimi ʻoku māvahevahe ai mo ʻAlamaá, ko e siʻisiʻi ange ia ʻene toe fie sio ki aí.27

Naʻe nofo e fāmili ʻo ʻAlamaá ʻi he veʻe Anovai Peá, ʻo ofi ki he kauʻāfonua fakatokelau ʻo ʻIutaá, pea naʻe palani ʻa Susi ke ne ʻaʻahi kiate kinautolu he faʻahitaʻu māfana ko iá. Ka neongo ia, kimuʻa peá ne fononga ki he tokelaú, naʻá ne ʻaʻahi ki heʻene tangataʻeikí kau ki ha meʻa kehe naʻá ne hohaʻa ki ai.28

Kimuí ni mai, naʻe pulusi ʻe he Kāingalotú ha tohi ʻi Niu ʻIoke Siti naʻe ui ko e The Women of Mormondom ke fakafepakiʻi ʻaki e ngaahi fakamatala ʻa e kakai fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ia naʻe ʻi he ngaahi tohi mo e fakamatala ʻa Fane Sitenihausi, Ane ʻIlisa ʻIongi, mo e kau fakaanga kehe ʻo e Siasí. Naʻe ʻi heThe Women of Mormondom ha ngaahi fakamoʻoni ʻa ha kau fafine tuʻukimuʻa ʻi he Siasí pea ʻoatu mo ʻenau ngaahi aʻusiá ʻi ha tūkunga ʻoku leleí.

Ke tokoni ki hono tuʻuaki e tohí, naʻe fie fononga fakapuleʻanga ʻa Susi pea lea fakataha mo ha ongo uaifi ʻe toko ua ʻene tangataʻeikí, ko ʻIlisa Sinou mo Sina ʻIongi, mo hono tokoua ko Sina Pelesenitia Uiliamisí. Naʻe fakaʻānaua maʻu pē ʻa Susi ke ne hoko ko ha tokotaha lea mo tohi maʻongoʻonga, pea naʻá ne vekeveke ke fononga ki he feituʻu ʻutá ʻo fai ha ngaahi lea.29

Naʻe fakamatala ʻe Pilikihami ʻene loto kia Susi ke kau he fonongá, ka naʻá ne fie maʻu ke ne fai ia ʻi he ngaahi ʻuhinga totonu. Naʻá ne ʻiloʻi ʻene loto vilitakí, pea kuó ne feinga maʻu pē ke tokoniʻi ia ke fakatupulaki hono ngaahi talēnití ʻaki hono ʻave ia ke ako mo ha niʻihi ʻo e kau faiako lelei taha ʻi he vahefonuá. Ka naʻe ʻikai loto ia ke ne fekumi ki he fakalangilangi fakaemāmaní kae liʻaki hono fāmilí.

“Kapau te ke hoko ko e fefine maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní,” ko ʻene talaangé ia, “peá ke liʻaki ho fatongia ko e uaifi mo e faʻeé, te ke ʻā hake ʻi he pongipongi ʻo e ʻUluaki Toetuʻú ʻo ʻiloʻi kuó ke tō ʻi he meʻa kotoa pē.”

Hangē ko e angamahení, naʻe ʻikai toe heliaki e lea ʻene tangataʻeikí. Ka naʻe ʻikai ongoʻi ʻe Susi kuo valokiʻi ia. Naʻe angavaivai mo loto-mahino ʻene tōʻongá, pea ne hangē naʻe mahino ki ai e meʻa moʻoni ʻokú ne ongoʻí. Naʻá ne fakapapauʻi ange kiate ia, “Ko e meʻa kotoa pē te ke lava ʻo fai hili hoʻo fakahoko e ngaahi fatongia māʻoniʻoni ʻi ho ʻapí mo e fāmilí, ʻe tānaki atu ia ki ho ongoongó pea ki he ngeia mo e nāunau ʻo e ʻOtuá.”

“Fakaʻamu ange ʻe au ne u ʻiloʻi ʻoku moʻoni e ongoongoleleí,” ko e fakahaaʻi totonu ange ia ʻe Susi he hokohoko atu ʻena talanoá. Naʻá ne fie maʻu ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻaki hono lotó, ʻi he founga tatau ne ʻiloʻi ai ia ʻe heʻene ongomātuʻá.30

“ʻOku ʻi ai ha founga pē ʻe taha, ʻofefine, te ke lava ai ʻo maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní,” ko e lea mahinongofua ange ia ʻa Pilikihamí, “pea ko e founga eni kuó u maʻu ai ʻeku fakamoʻoní mo e founga ne maʻu ai ʻe hoʻo fineʻeikí haʻaná. Tūʻulutui ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, fou ʻi he lotu pea te Ne fanongo mo tali mai.”

Ne ongoʻi ʻe Susi ha meʻa makehe, peá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni e meʻa ne talaange ʻe heʻene tangataʻeikí. Hili iá naʻá ne talaange kiate ia, “Kapau ne ʻikai e tui faka-Māmongá, te u hoko pē ko ha tangata tufunga ʻi ha kolo tukuʻuta.”

Naʻe tuku ʻe Pilikihami ʻene ngāué kimuʻa ʻaupito ia pea toki fāʻeleʻi ʻa Susí, ka naʻá ne kei hoko pē ko e tangata tatau ʻo e tuí kuó ne liʻaki hono ʻapi ʻi Niu ʻIoké ke lulululu mo e nima ʻo ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi Ketilani. Kimuʻa peá ne mālōloó, ne fie maʻu ʻe Susi ke ne ʻiloʻi hono mahuʻinga kiate iá.

Naʻá ne pehē “ʻOku ou laukau ʻaki mo houngaʻia moʻoni ʻi hono fakaʻatā au ke u haʻu ki he māmaní ko ho ʻofefine.”31


ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 23 ʻo ʻAokosi 1877, naʻe tangutu ʻa Pilikihami mo ʻIlaisa Sinou ʻi he loki naʻe angamaheni ʻaki ke lotu fakataha ai hono fāmilí. Naʻá na talanoa ai fekauʻaki mo e palani ke ʻave ʻa ʻIlaisa, Sina, Sina Pelesenitia, mo Susi ki he hahaké ke tuʻuaki ʻa e The Women of Mormondom mo fakamatalaʻi ke mahino lelei ange ki he kakaí ʻa e Siasí.

Naʻe talaange ʻe Pilikihami, “Ko ha ʻahiʻahi pē, ka ko ha meʻa ʻoku ou loto ke sio kuo ʻahiʻahi fakahoko.”

Naʻá ne tuʻu hake ʻo toʻo ʻene foʻi teʻelangó. Kimuʻa siʻi ʻi he efiafi ko iá, naʻá ne talanoa mo e kau pīsope ʻi Sōleki Sití, ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ke nau fakapapauʻi naʻe fakataha fakamāhina e kau taulaʻeiki siʻí mo e kau akonakí mo e mēmipa kotoa ʻo honau uōtí. Hili iá, naʻá ne fili ha kōmiti ke nau tokangaʻi hono langa ʻo ha fale fakatahaʻanga ʻo ofi ki he temipale Sōlekí. Ko ʻeni kuó ne ongosia.

“ʻOku ou fakakaukau ke u ʻalu he taimí ni ʻo maʻu ha mālōlō,” ko ʻene talaange ia kia ʻIlisá.

Lolotonga e poó, ne ʻi ai ha mamahi lahi ʻi he kete ʻo Pilikihamí. ʻI he pongipongí, ne fakavavevave atu hono foha ko Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí ki hono tafaʻakí ʻo puke hono nimá. “ʻOkú ke ongoʻi fēfē?” ko ʻene fehuʻí ange ia. “ʻOkú ke pehē te ke kei lavaʻi pē?”

“ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi,” ko e tali ange ia ʻa Pilikihamí. “Fehuʻi ki he ʻEikí.”

Naʻá ne tokoto ʻi he mohengá ʻi ha ʻaho ʻe ua ʻo kātakiʻi e mamahí pea siʻisiʻi pē ke mohe. Ka neongo e mamahí, naʻá ne kei fakakata pē ʻo feinga ke toʻo atu e hohaʻa ʻa e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa kuo nau fakatahataha mai ki hono tafaʻakí. ʻI he taimi pē naʻe ʻeke ange ai ʻe ha taha pe ʻoku faingataʻaʻiá, naʻá ne tali ange, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku ou pehē.”

Naʻe faingāue e Kau ʻAposetoló mo e kau taki kehe ʻo e Siasí kiate ia. Kae hili ha ʻaho ʻe fā, ne kamata ke mole ʻene manatú. Naʻe fakaʻau ke kovi ange e ngaahi fakaʻilongá, pea naʻe ʻikai ola lelei hono tafa ʻe he toketaá hono keté.

ʻI he ʻaho 29 ʻo ʻAokosí, naʻe ʻoange ʻe he toketaá ha faitoʻo ki he mamahí pea ʻunuki hono mohengá ke ofi ange ki he matapā sioʻatá ke maʻu ha ʻea lelei. ʻI tuʻá, ne tuʻu ai ha kakai tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻo fakalongolongo ʻi he loto ʻapasia he loto ʻataʻatā ʻo e Fale Laioné. Lolotonga iá, ne tūʻulutui takatakai e fāmili ʻo Pilikihamí ʻi hono mohengá ʻo lotu.

ʻI heʻene tokoto ʻo ofi ki he matapā sioʻatá, ne kiʻi ake taimi siʻi hake ʻa Pilikihami. Ne ʻā ʻā hake hono ongo matá peá ne sio fakamamaʻu ki he ʻaofí. “Siosefa,” ko ʻene leá ia. “Siosefa, Siosefa, Siosefa.”

Ne fakaʻau ke nounou ange ʻene mānavá ʻo faifai pē pea tuʻu.32