Hisitōlia ʻo e Siasí
35 Ko Ha ‘Aho Hopo


“Ko Ha ‘Aho ʻo e ʻAhiʻahí,” vahe 35 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai Ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 35: “Ko Ha ‘Aho Hopo”

Vahe 35

Ko Ha ‘Aho Hopo

ʻĪmisi
Tangata ʻokú ne tui e pine polisi ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Naʻe tatali ha kakai tokolahi ʻi he tauʻanga lēlué ʻi he taimi naʻe ʻave ai ʻa Siaosi Q. Kēnoni mo e kau pōpulá ki Sōleki Siti ʻi he ʻaho 17 ʻo Fēpueli, 1886. Naʻe taki atu ʻe Polisi ʻAilani ʻa Siaosi mei he lēlué ki ha ʻōfisi ʻi he koló, ʻa ia naʻe tatali ai mo ha toe fuʻu falukunga kakai tokolahi kuo nau fakataha ai ke fakahaaʻi ʻenau manavaʻofa ki he pōpula kuo ngaohikovia mo fakalaveaʻí. Naʻe ʻoange ʻe he polisí ʻi loto kia Siaosi ha fakamolū ke ne mālōlō ai lolotonga ia ʻenau talitali ki heʻene loeá mo e kau ʻaʻahi kehé ke nau aʻu ange.1

Naʻe fakataimitēpileʻi e hopo ʻa Siaosí ki he ʻaho 17 ʻo Māʻasí, pea naʻe tukuange ia ʻe he fakamāú ʻi ha paʻanga maluʻi $45,000. Lolotonga iá, naʻe kamata hono fakaʻekeʻeke ʻe he kau fakamaau sulá e ngaah uaifi mo e fānau ʻa Siaosí ke tānaki ha ngaahi fakamoʻoni kuó ne maumau e Lao ʻEtimaní.

Naʻe pehē ʻe Siaosi ʻi heʻene ʻiloʻi e fakafehuʻi mālohi ʻa e kau tangatá, “ʻOku ʻikai ha meʻimeʻi angaʻofa ʻe taha ʻa e kau tangata ko ʻení.” “ʻOku nau anga taʻeʻofa ʻo hangē ha kau kaihaʻa kovi taha o tahí.”2

Hili hono tukuange iá, naʻe fakataha fakafufū ʻa Siaosi mo Palesiteni Teila. Kuo ʻosi fakakaukau pē ʻa Siaosi ke ne ʻalu ʻo nofo pōpula, ka naʻá ne lotua ʻe ʻiloʻi ʻe he palōfitá e finangalo ʻo e ʻEikí ki he meʻá ni. ʻI heʻena fakatahá, naʻe fakamatala ange ʻe Siaosi ʻene faingataʻaʻiá, pea naʻe loto ʻa Palesiteni Teila ke tukulolo ki he laó. Kapau he ʻikai ʻi he hopó ʻa Siaosi, he ʻikai maʻu e $45,000 naʻe maluʻi ʻaki iá, ʻa ia naʻe angaʻofa hono ngaahi kaungāmeʻá ke totongi maʻaná.

Ka ʻi he pō ko iá, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Teila ʻoku totonu ke foki hono tokoni ʻuluakí ʻo toitoi. Naʻe matuʻaki fakafokifā kae mahino e fakahaá, pea hili hono maʻu iá, naʻe tūʻulutui leva e palōfitá ʻi hono veʻe mohengá ʻo lotu fakafetaʻi. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá, naʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻEikí ke ne fakahū ha paʻanga ʻoku ʻikai ko ha vahehongofulu ʻa e Siasí ʻi ha kautaha keli maka koloa ke fakatupu ha paʻanga talifaki makehe maʻá e Siasí. Naʻe tui ʻa Palesiteni Teila ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi e paʻanga talifakí ke totongi fakafoki e kau tangata naʻa nau totongi hono maluʻi ʻo Siaosí.3

Naʻe ongoʻi ʻe Siaosi ko e fakahaá ko ha tali ia ki heʻene lotú. Naʻá na fakahū ia ki he kau ʻaposetolo ʻe toko fā ʻi he koló, pea naʻa nau tali ke fakahoko e palaní.

Neongo iá, naʻe hohaʻa ʻa Siaosi kau ki heʻene foki ʻo toitoí, he naʻe ʻosi tuku pōpula ha kau tangata kehe koeʻuhi ko ʻenau tuí. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fakakaukau ha taha ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he Siasí naʻá ne ilifia. Ka naʻá ne ʻiloʻi ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí kiate iá, pea naʻá ne fili ke falala ki ai.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá, “Kapau ʻe fakahinohino mai ʻe he ʻOtuá ha hala ke u foua, ʻoku ou fakaʻamu ke fai ia pea tuku e olá kiate Ia.”4


ʻI he taimi tatau naʻe foki ai ʻa Siaosi Q. Kēnoni ke toitoí, naʻe lolotonga fononga ʻa ʻEmeline Uelesi ki Uasingatoni, DC, ʻi he ngāue ʻa e Siasí. Kuo ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe fitu talu mei heʻene feʻiloaki mo Palesiteni Lufafooti Haiesi mo hono uaifi ko Lusí. Ne toki fakautuutu ʻa e fakafepaki ki he Siasí talu mei ai, tautautefito ki he feinga ko ʻeni ʻa e Falealeá ke fakaleleiʻi ʻa e Edmunds Act ʻaki ha konga lao ʻoku toe fefeka angé, ʻa ia ne toki ʻiloa ko e Edmunds-Tucker Act.5

Naʻe kau ʻi he lao ko ʻení ʻa e feinga ke toʻo e totonu ʻa e kakai fefine ʻIutaá ke filí, pea naʻe ongoʻi ʻe ʻEmeline ko hano fatongia ke lea ʻo fakafepakiʻi ia.6 Naʻá ne ʻamanaki lelei atu te ne lava ʻo fakalotoa ha kakai lelei—tautautefito ki he niʻihi ne nau kau mo ia ʻi hono taukaveʻi e totonu ʻa e kakai fefiné— ke nau sio ki he taʻetotonu ʻo e lao ko iá.

Naʻe talanoa ʻa ʻEmeline ʻi Uasingatoni ki he kau faʻu laó mo e niʻihi naʻa nau kaungā ongoʻi ʻa e meʻa naʻá ne taukaveʻí. Naʻe ʻita ha niʻihi ʻi he ngali ʻe mole e totonu ʻa e kakai fefine ʻo ʻIutā ke filí. Naʻe ʻikai tui ha niʻihi ki he kupu ʻo e laó naʻá ne fakangofua e puleʻangá ke nau puke e koloa fakataautaha ʻa e Kāingalotú. Ka naʻe hoko ʻenau fakafepakiʻi e mali tokolahí ke taʻe fietokoni ai ha niʻihi ʻo aʻu pē kiate kinautolu naʻe ui ʻe ʻEmeline ko hono ngaahi kaungāmeʻá.7

Hili ha ngaahi uike ʻi Uasingatoni, naʻá ne heka ʻi ha lēlue ne fononga fakahihifo, ʻo tui kuó ne fai e meʻa kotoa naʻá ne lavá maʻá e Kāingalotú. Lolotonga ʻene fonongá, naʻá ne ʻiloʻi kuo fakatahataha ha kakai fefine ʻe toko uaafe ki he Falefaiva Sōlekí ke fakafepakiʻi e founga ʻa e puleʻangá ki he ngaahi fāmili mali tokolahí. Hili e fakatahá, naʻe kole ʻe Mele ʻIsapela Hone e kau fefiné ke nau fakafepakiʻi e fakamaau taʻetotonú. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOku totonu nai kiate kitautolu, kau fefine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke tau fakavaivai ki he ngaahi lea tukuhifo mo fakalaveá taʻe te tau hiki hake hotau ngaahi leʻó ʻo fakafepakiʻi ia?”8

Naʻe fiefia ʻa ʻEmeline ʻi he mālohi ʻo hono ngaahi tokoua ʻi he ongoongoleleí, pea naʻá ne vēkeveke ke toe fakataha mo kinautolu. Ka ʻi heʻene kei foki ki ʻapí, naʻá ne maʻu ha mākoni meia Palesiteni Teila ʻo kole ange ke ne toe foki ki Uasingatoni. Naʻe faʻu ʻe ha kōmiti ʻo e kakai fefine ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi fokotuʻu ʻo kole ki he kau taki ʻo e puleʻangá ke fakangata ʻenau fakafepakiʻi e Kāingalotú. Naʻe kole foki ʻe he ngaahi fokotuʻú ki he ngaahi uaifi mo e ngaahi faʻē ʻi he ʻIunaiteti Siteití kotoa ke nau tokoniʻi e kau fefine ʻo ʻIutaá. Naʻe fie maʻu ʻe he palōfitá ke ʻoatu ʻe ʻEmeline ʻa e ngaahi fokotuʻú kia Kolova Kilivileni, ko e palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻE kau fakataha mo ia ʻa ʻĒleni Fekusoni, ko ha toketā fakafaitoʻo mo faitafa Siasi ʻi Sōleki Siti.9

Naʻe toe foki ʻa ʻEmeline ki Uasingatoni ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻá ne ʻalu atu mo ʻĒleni kia Palesiteni Kilivileni ʻi he laipeli ʻo e Fale ʻo e Palesitení. Naʻe ʻikai ke ne fuʻu hā fakamanavahē ʻo hangē ko ʻena fakaʻutoʻutá, ka naʻá na ʻiloʻi ʻe faingataʻa ke fakalotoa ia ke poupouʻi ʻena kolé. ʻI he taʻu kimuʻa aí, naʻá na kau fakataha atu mo ha kau fakafofonga ʻo e Siasí mei ʻIutā peá ne talaange kiate kinautolu, “ʻOku ou fakaʻamu ne hangē ʻa kimoutolu ʻi hená, ko kimautolú.”10

Naʻe fakafanongo tokanga ʻa e palesitení kia ʻEmeline mo ʻĒleni peá ne palōmesi ange te ne fakakaukau fakamaatoato ki heʻenau ngaahi fokotuʻú. Kae neongo ʻene ongoʻi ʻenau kolé, naʻe ʻikai ke feʻunga ʻene angaʻofá ke ne fakaʻitaʻi ai e kau faʻu lao ke fakafepakiʻi e mali tokolahí.

Naʻe tohi ʻa Emeline ʻi he Woman’s Exponent hili ha taimi nounou mei ai. “Ko e meʻa pē ʻe lava ʻo fai ko hono ʻoatu e moʻoní pea feinga ke toʻo atu e fakamaau taʻetotonú ʻa ia ʻoku ngali siʻisiʻi fau ʻi hono fakatatau ki he ngaahi meʻa ne ongoʻi ʻe he kakaí.” “Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau foʻi ʻi he fai leleí, neongo e siʻisiʻi ʻa e ngaahi faingamālié pea kovi ʻaupito e filifilimānakó.”11


Lolotonga iá, kuo kamata hono puke pōpula ʻe he kau polisi ʻi he Teleʻa Senipiti ʻo ʻIutaá e Kāingalotu mali tokolahi ʻi ʻIfalemi, Manitai, mo e tukui kolo kaungāʻapí.12 ʻI heʻene hoko ko e palesiteni Palaimeli ʻo e Uooti ʻIfalemi Sauté, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe ʻAkosita Toliasi Sitīveni ki he fānaú e meʻa ke nau fai ʻo ka feinga e kau polisí ke fakaʻekeʻeke kinautolu.13 Naʻe faʻa hoko e fānau ʻoku ʻikai ke nau huʻuhuʻu ki ha meʻá ko e maʻuʻanga fakamatala faingofua tahá, pea naʻe fie maʻu ke nau ako e founga ke ʻiloʻi ai e kau polisí mo fakatupu ha puputuʻu ke fakafaingataʻaʻiaʻi e ngaahi fakatotoló.14

Kuo laka hake ʻeni ʻi he taʻu ʻe tolungofulu talu mei he mavahe ʻa ʻAkosita mei hono fāmilí ʻi Koupeniheikeni, Tenimaʻake ke haʻu ki ʻIutaá. Naʻá ne taʻu hongofulu mā fā pē he taimi ko iá. Naʻe fehiʻa ʻene fineʻeikí ʻi he Siasí he taimi ko iá peá ne toki ʻosi pē ʻene vete mo ʻene tangataʻeikí. Kapau naʻe talaange ʻe ha taha kia ʻAkosita ʻe toe fakataha hono fāmilí ʻi Saione ʻi ha ʻaho, ʻo fai ha sila ʻo fakafofongaʻi ʻene ongomātuʻá ʻi he temipalé, mahalo he ʻikai ke ne tui ki ai.15

Ka ko e meʻa tonu pē ia naʻe hokó, pea ko ʻeni naʻe hoko e fāmili Toliasí ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e nofo ʻi he Teleʻa Senipití. Kuo fuoloa taʻu e mālōlō atu ʻa e tangataʻeiki ʻa ʻAkositá mo e tokolahi taha ʻo e fānau naʻe kau ki aí, ka ko e taʻu fitungofulu eni ʻene fineʻeiki ko Ane Sofí, pea naʻá ne laukau ʻaki e kau ʻene fānaú ki he Siasí, ʻa e meʻa naʻá ne faʻa fakamāʻia aí. Naʻe ʻi ai ha fāmili mali tokolahi ʻo e ongo tuongaʻane ʻo ʻAkosita ko Kali mo ʻIohaní naʻe tokolahi pea tupulaki fakataʻu mo ha fānau mo e makapuna lahi ange. Ko hono tuongaʻane naʻá na tamai taha ko Luisí, ʻa e tama tangata ʻo e mali ua ʻo ʻene tangataʻeikí ko Hená, naʻe tokolahi foki mo hono fāmili mali tokolahí. Naʻe ʻosi mali foki mo e taʻahine naʻá ne tokoua ʻaki ko Sūlia, ʻa ē naʻe ohi ʻe heʻene fineʻeikí ʻi Tenimaʻaké, pea ne ʻohake ha fāmili ʻi he teleʻá.16

Neongo naʻe tuʻu faingataʻa e ongo tautehina Toliasí ke puke pōpula ko ʻena mali tokolahí, ka naʻe hao pē e mali ʻo ʻAkosita ko Henelií. Naʻe ʻosi mālōlō hono ʻuluaki malí ʻi he 1864, ko ia ai, naʻe ʻikai ke na toe kau ʻi hono fakahoko e mali tokolahí mo ʻAkosita. Naʻe ʻi ai haʻana fānau ʻe toko valu, pea kei moʻui ai ha toko nima.17 Naʻe ʻikai foki ke mali tokolahi ha taha ʻo ʻena fānau kuo ʻosi malí.18

Ka naʻá ne hoko ko ha māʻuli mo ha neesi, naʻe malava pē ke kei kau ʻa ʻAkosita ʻi he niʻihi ne tokanga ki ai e kau polisí. ʻI haʻane fakatokangaʻi ha fie maʻu fakafaitoʻo lelei ange maʻá e Kāingalotú, naʻe kamata hono poupouʻi ʻe Pilikihami ʻIongi mo ʻIlisa Sinou e kau fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní he 1870 tupú ke nau ako fakafaitoʻo. Naʻe hoko ʻa ʻAkosita ko ha māʻuli ʻi he 1876 hili ʻene ako ʻi ʻIutaá. ʻI hano fakalotolahiʻi ʻe he Fineʻofá mo e kau taki ʻo e Siasí, ne kau atu ai ha kau fefine kehe ki he ngaahi ʻapiako fakafaitoʻo ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tokoni foki honau niʻihi ki he Fineʻofá ʻi hono fokotuʻu e Falemahaki Teseletí ʻi Sōleki Siti he 1882.19

ʻI he anga e vakai ʻa e kau polisí, ko e fānaú ko ha fakamoʻoni ia ʻoku ʻi ai ha nofo fakataha taʻefakalao, kapau ʻoku ʻikai ko ha mali tokolahi, pea ʻe lava ke hoko e kau māʻuli hangē ko ʻAkositá ko ha fakamoʻoni ʻi he fakamaauʻangá. Ka naʻe hokohoko atu e tokoni ʻa ʻAkosita ki hono fāʻeleʻi e pēpē ʻa e ngaahi faʻeé mo ʻaʻahi ki he kau mahakí, ʻo fononga mata fiefia mo haʻane kato ʻuliʻuli.20

Naʻá ne faʻa talaange ʻi he Palaimelí, ki he fānaú ne mohu tāpuekina kinautolu ke tupu hake ʻi Saioné, neongo e ngaahi fakatuʻutāmaki lolotongá. Naʻe hoko e ngaahi fakataha Palaimelí ko ha feituʻu malu ia ki he fānaú ke nau ako e ongoongoleleí. Naʻe akoʻi kinautolu ʻe ʻAkosita ke nau angaʻofa ki he kau toulekeleká mo kinautolu naʻe faingataʻaʻia fakaesinó. Naʻá ne poupouʻi kinautolu ke nau anga fakaʻapaʻapa mo fai e meʻa kotoa te nau ala lavá ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.21

Hangē ko e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻá ne fakamamafaʻi foki e mahuʻinga ʻo hono maʻu moʻui taau e sākalamēnití he uike kotoa pē, ʻa ia naʻe fakahoko ia ʻe he fānaú ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻá ne akoʻi kinautolu ʻo pehē, “Kuo pau ke ʻoua te tau maʻu e sākalamēnití ʻo kapau ʻoku tau maʻu ha ongo ʻoku ʻikai lelei ʻi hotau lotó kiate kinautolu ʻoku tau vaʻinga mo iá pe ha taha pē.” “Kuo pau ke tau faʻa lotu mo maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá kae lava ke tau feʻofaʻaki. Kapau ʻoku tau fehiʻa ʻiate kinautolu ʻoku tau vaʻinga fakatahá pe kāingá, he ʻikai lava ke tau ʻofa ki he ʻOtuá.”22

Pea naʻá ne fakamanatu ki he fānau Palaimelí ke ʻoua naʻa ngalo ʻa kinautolu ʻoku fakakinaʻi ʻe he kau polisí. Naʻá ne pehē, “Ko ha ʻaho ʻo e ʻahiʻahí, pea kuo pau ke tau manatuʻi ke ʻohake ʻetau ngaahi lotu angavaivaí maʻa hotau kāinga ʻi he fale fakapōpulá—mo e Kāingalotú kotoa.”23


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, lolotonga ʻene toitoí, naʻe maʻu ʻe ʻAita Iutolo ha mākoni mei hono husepāniti ko Tēvitá. Naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Palesiteni Kilivileni mei he fuakava loí pea te ne foki mai ki ʻapi.

Naʻe fuʻu fiefia lahi ʻa ʻAita maʻa Tēvita ka naʻá ne loto-mamahi he ʻikai lava ʻo fakataha mo ia ʻi Seni Sione, ʻAlesona. Naʻá ne fakamatalaʻi ia ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, ʻOku ou ongoʻi tuenoa mo taʻelata moʻoni ke fakakaukau atu he ʻikai ke u kau ʻi hono fakafiefiaʻi e foki mai ʻo hoku husepānití.”24

Naʻe hokohoko atu e nofo ʻa ʻAita ʻi Nīfaí, ʻo faʻa fefaʻuhi mo e ngaahi ongo fakataʻelatá mo e taʻefiemālie ʻi he pau ke nofo mamaʻó.25 ʻI Sepitema ʻo e 1886, hili ha pau ke toloi ʻe Tēvita ʻene ʻaʻahi naʻá ne tatali fuoloa ki aí, naʻá ne tohi fakaʻita kiate ia pea ʻoatu ia he meilí kimuʻa pea ʻi ai ha taimi ke liliu ai ʻene fakakaukaú.

Naʻá ne tohi fakaʻita ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻá ku talaange ki ai ke ʻoua ʻe toe tokanga ia ke haʻu ʻo sio mai kiate au.” “Naʻá ku fakakaukau kuo mole hoku taimí he tokanga atu ki ha taha naʻe ʻikai ke ne pehē mai ko e hā au.”

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai, kuo tokoto ʻāʻā pē ʻa ʻAita ʻo tangi, pea fakaʻiseʻisa heʻene ʻoatu e tohí. Hili iá, naʻá ne maʻu ha pōpoaki mei hono tokoua ʻi he fonó, ʻo ne ʻiloʻi ai naʻe lotua ia mo Pauline ʻe Tēvita. Naʻe ongo ki he loto ʻo ʻAitá hono lotua ia mo ʻene tama fefiné ʻe Tēvita, peá ne toe tohi kiate ia ʻo kole fakamolemole ʻi heʻene tohi ʻitá.26

Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne maʻu ha tohi meia Tēvita ʻo fakapapauʻi ange ko hono “husepāniti ʻofa mo līʻoa ia,” pea toe aʻu mai mo ha tohi lōloa ʻe taha naʻe fonu ʻi he ngaahi lea ʻo e ʻamanaki lelei mo e ʻofa. Naʻe tautapa ʻa Tēvita ʻo pehē, “Fakamolemoleʻi muʻa au ki he tōʻonga, lea, pe fakakaukau taʻeʻofa kotoa pē, pea kau ai mo hono liʻekina kimouá. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ʻoku ofi mai e ʻaho ʻo e fakahaofí pea te tau fiefia ʻi he māmaní.”27

ʻI heʻene aʻu ki Tīsemá, naʻe fakataʻeʻaongaʻi e tukuakiʻi ʻo Tēvita ki he mali tokolahí pea malava ai ke toe foki ʻa ʻAita ki ʻAlesona.28 Naʻe fononga atu ʻa Tēvita ki Nīfai ʻi Māʻasi ʻo e 1887 ke fakafoki mai ia mo Pauline, ʻo taimi tonu pē ki he hoko e taʻu ua ʻo e kiʻi taʻahiné. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Pauline ʻene tangataʻeikí, pea naʻá ne faʻa ʻita ʻi heʻene feinga ke fāʻofua kia ʻAitá. Naʻá ne talaange ki heʻene faʻeé, “Toʻo hono nimá meiate koe!”

Naʻe feʻunga mo ha uike ʻe tolu ʻenau fononga ki ʻAlesoná. Ko e taimi fuoloa taha ia kuo nofo toko taha ai ʻa ʻAita mo hono husepānití talu e taʻu ʻe nima ʻo ʻena malí.29


Hili ha taʻu ʻe taha ʻo ʻene kau fakataha mo hono husepānití ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú, kuo kamata ke anga ʻa Susa Keiti ki hono ʻapi ʻi Hauaiʻí. Naʻe ngāue ʻa Sēkope ko ha taha fakalili suka, ʻo liliu e ngoue tō ʻi honau feituʻú ki ha meʻa ʻe lava ʻo fakatau atu.30 Naʻe fai ʻe Susa hono lelei tahá ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻo e nofo ʻapí. Naʻá ne toe feitama, pea makehe mei heʻene fai e foó mo e feimeʻatokoní, naʻá ne femoʻuekina ʻi hono tuitui ha ʻū sote maʻa Sēkopé, ʻū kofu ʻaofi tainamu maʻa ʻene tama fefine taʻu ono ko Lusí, ʻū sote mo e talausese maʻá e taʻu fā ko Seí mo e taʻu tolu ko Kalí, mo ha ʻū ʻēpani foʻou maʻá e pēpē ko Siosefá. Naʻá ne faʻa ongosia he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ka naʻe kei ʻi ai pē hono taimi ke faʻu tohi mo ʻoatu ha ngaahi fakamatala ki he ʻū nusipepa ʻi ʻIutā mo Kalefōniá.31

ʻI ha pongipongi ʻe taha ʻi Fepueli ʻo e 1887, naʻe mofi mo tale ʻa Sei. Naʻe tomuʻa pehē ʻe Susa mo Sēkope ko e momoko, ka naʻe fakaʻau ke kovi ange he uike hono hokó. Naʻá na tokangaʻi ʻa Sei he lelei taha naʻá na ala lavá pea naʻe ui ʻe Siosefa F. Sāmita mo ha niʻihi kehe ke faingāue kiate ia. Naʻe ofo ʻa Susa ʻi he tui naʻe fakahaaʻi maʻa ʻene tama tangatá. Ka naʻe ʻikai fakaʻau ke sai ʻa Sei.

ʻI he pō 22 ʻo Fepuelí, naʻe ʻā pē ʻa Susa mo Sei, ʻo mili ʻaki hono keté e loló ke toʻo atu e mamahí. Naʻe faingataʻa pea kamata ke nounou ʻene mānavá. Naʻá ne kole ange, “ʻOua naʻá ke mavahe meiate au he pooni Mama.” “Nofo pē he pooni.”

Naʻe palōmesi ange ʻe Susa ʻe nofo pē, kae hili e tūuʻapoó, naʻe talaange ʻe Sēkope ke ʻalu ʻo mālōlō ka ne tokangaʻi hona fohá. Naʻe hangē ne mohe fiemālie ʻa Seí, peá ne ʻalu leva ʻo mohe, ʻo ʻikai loto ke pehē ʻe mālōlō ʻene kiʻi tamasiʻí. Naʻá ne pehē loto pē, naʻe haʻu ʻo ngāue fakafaifekau mo hono fāmilí, pea ʻoku ʻikai mate e kakaí lolotonga e ngāue fakafaifekaú.

Naʻe ake hake ʻa Sei kimui ange mo toutou fanafana pē “Mama” he poó kotoa. ʻI he pongipongí, naʻe fakaʻau ke kovi ange, pea naʻe kole tokoni e fāmilí kia Siosefa F. mo Sūlina Sāmita. Naʻe nofo ai pē ʻa e fāmili Sāmitá mo e fāmili Keití he toenga ʻo e ʻahó. Naʻe ʻikai ke toe sai ʻa Sei, pea ʻi he hoʻatā ko iá, naʻá ne tō hifo ʻo mohe fiemālie peá ne hiki atu kimuʻa siʻi pē ʻi he hoko ʻa e uá.32

Naʻe ʻikai lava ke fakamatalaʻi e loto-mamahi ʻa Susá, ka naʻá ne toki kamata pē ʻene tengihiá mo e toe maʻu ʻa Kali ʻe he fokoutua tatau. ʻI heʻene fakaʻau ke kovi angé, naʻe lotu mo ʻaukai e Kāingalotu ʻo Laʻié, ka naʻe ʻikai tokoni ha meʻá. Naʻe pau leva ke fakamamaʻo mei he fāmilí ke ʻoua ʻe mafola e mahakí, pea taimi nounou pē kuo mālōlō mo Kali.33

Neongo naʻe tokolahi ha ngaahi fāmili ne nau omi ʻo tokoni kia Susa mo Sēkope, ka naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa Siosefa F. mo Sūlina Sāmita ʻi honau tafaʻakí. Ne toki mole atu éna tama fefine lahi tahá, ʻa Sosefina ʻi he toʻu ʻo e ongo tamaiki tangatá, pea naʻe mahino kiate kinaua ʻa e mamahi hona ongo kaungāmeʻá. ʻI he mālōlō ʻa e ongo kiʻi tamaiki tangatá, naʻe ʻi hona veʻe mohengá ʻa Siosefa. Naʻe tafitafiʻi ʻe Sūlina hona ongo sinó, ngaohi hona teunga tanú, pea teuteuʻi fakaʻosi kinaua.34

ʻI he ngaahi ʻaho ne hokó, naʻe tengihia ʻe Sēkope hona ongo fohá, ka naʻe fuʻu moʻutāfuʻua ʻa Susa ke tangi. Naʻá ne hohaʻa ʻe maʻu ʻe heʻena fānau kehé e mahakí. Hili e mālōlō ʻa Kalí, naʻe ʻikai foki ke ne toe ongoʻi ha ngaue ʻa e pēpē ʻi hono manavá. Neongo naʻe sio ʻa Sei ki he pēpeé ʻi ha misi, kimuʻa siʻi pē peá ne mālōloó, naʻe fifili ʻa Susa pe naʻe kei moʻui koā e pēpeé.

Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ne ongoʻi ha kiʻi ngaue—ko ha fakaʻilonga siʻisiʻi ʻokú ne moʻui. Naʻá ne tohi ki heʻene fineʻeikí ʻo pehē, “ʻOku fakafiemālieʻi au ʻe ha kiʻi ngaue siʻisiʻi mo e ʻamanaki ʻoku kei ʻi ai pē ha moʻui neongo e mamahi hoku lotó.” Naʻe ʻikai mahino kiate ia e ʻuhinga ne mālōlō ai hono ongo fohá, ka naʻá ne maʻu ha mālohi ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe tokangaʻi ia ʻe he ʻOtuá.

Naʻá ne tohi ki heʻene fineʻeikí, “ʻI he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, ʻokú ma ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻokú Ne puleʻi e ngaahi langí. Kuo tāpuekina au ʻe he ʻOtuá pea tokoniʻi au ke fua ʻeku ngaahi kavengá. Fakafetaʻi ki Hono huafa māʻoniʻoní ʻo taʻengata.”35


ʻI he kamataʻanga ʻo e 1887, naʻe fakapaasi ʻe he Fale Aleá e Lao ʻEtimani-Taká. Naʻe foaki ʻe he lao foʻoú ha mālohi lahi ange ki he ngaahi fakamaauʻanga ʻi ʻIutaá ke fakaʻilo mo tauteaʻi e ngaahi fāmili mali tokolahí. Naʻe mole mei he kakai fefine ʻo e vahefonuá ʻenau totonu ke filí, pea naʻe toʻo mo e totonu ʻa e fānau naʻe fanauʻi ʻi he mali tokolahí ʻenau totonu ki he maʻu tofiʻa tukufakaholó. Naʻe pau ke fai ha fuakava ke fakafepakiʻi e mali tokolahí ʻe kinautolu ʻe kau ki he filí, kau fakamaau sulá, mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga fakalotofonuá. Naʻe ʻikai leva ke toe hoko e Siasí mo e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻumaʻú ko ha ongo sino fakapuleʻanga, pea naʻe foaki ki he puleʻangá e mafai ke puke ha ngaahi koloa pau ʻa e Siasí naʻe laka hake honau mahuʻingá ʻi he $50,000.36

Naʻe ngāue ʻa Sione Teila, Siaosi Q. Kēnoni, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau ʻi muʻa maʻu pē ʻi he kau polisí. Naʻe fakautuutu e tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ne nau kumi hūfanga ki he ngaahi nofoʻanga ʻo e Siasí ʻi Siuāuā Mekisikou, kau ai ʻa e Kolonia Taiasi mo e Kolonia Suālesa.37 Ne langa ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi ha nofoʻanga ʻi Kānata naʻe ui ko Katisitoni.38 Naʻe loto fiemālie ʻa e kakai fefine mo e kakai tangata ko ʻení ke nau mavahe ʻi ha maile ʻe laungeau ki he ngaahi feituʻu mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití ke maluʻi honau ngaahi fāmilí, muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea tauhi ʻenau ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé.

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe vave ʻaupito e hōloa e moʻui lelei ʻa Sione Teilá pea naʻe hohaʻa ʻa Siaosi ki he moʻui lelei ʻa e palōfitá. Neongo naʻá na kei toitoi, ka naʻe nofo ʻa e ongo tangatá ʻi he māhina ʻe ono kuo ʻosí mo ha fāmili ʻi ha ʻapi mamaʻo ʻi Keisivila, ʻa ia ʻoku ʻi ha maile nai ʻe uofulu ki he fakatokelau ʻo Sōleki Sití. Naʻe faingataʻaʻia ʻa Sione kimuí ni mai mei he mamahi hono mafú, nounou ʻene mānavá, pea ʻikai faʻa lava ʻo mohe. Naʻe kamata foki ke loto ngalongalo, pea naʻe faingataʻa ʻaupito ke tuku taha ʻene tokangá ʻi ha meʻa. Naʻe fakalotoa ia ʻe Siaosi ke sio ki ha toketā, kae makehe mei heʻene inu tī laʻi ʻakaú, naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Sione ia ha faitoʻo.39

ʻI he ʻaho 24 ʻo Meé, naʻe ʻikai fuʻu ongoʻi moʻui lelei ʻa Sione ke fai ha ngāue faka-Siasi, peá ne kole kia Siaosi ke ne fakahoko pē ia. Naʻe toe lahi ange ha ʻū meʻa ke fai, pea kole ai pē ʻe Sione ʻa Siaosi ke ne ngāue ki ai. ʻI he aʻu mai ha pōpoaki ʻo kole ha faleʻi ki ha fehuʻi fakapolitikale mahuʻinga, naʻe kole ange ʻe Sione kia Siaosi ke ne fononga ki Sōleki Siti ʻo tokangaʻi ia.40

Naʻe faʻa fakakaukau ʻa Siaosi kia Siosefa F. Sāmita, ʻa ia naʻe lolotonga nofo mavahe ʻi Hauaiʻí. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí, naʻá ne faitohi kia Siosefa kau ki he ngaahi faingataʻa naʻá ne fehangahangai mo ia mo Sioné. Naʻá ne talaange, “He ʻikai lava ke u talaatu pe naʻe tuʻo fiha koā ʻeku fakaʻamu naʻá ke ʻi hení.” “Kuó u faʻa fakakaukau ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo hangē ha manupuna ʻoku kapakau tahá.”

Ne fakahoko kimui ange ʻe Siaosi kia Siosefa ʻo kau ki he kovi e tuʻunga moʻui lelei i ʻa Sione. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Hangē ko ia ʻokú ke ʻiloʻí, ʻoku taʻe-liua Hono finangaló.” Ka naʻe ʻikai kei talavou e palōfitá, pea kuo hōloa māmālie hono sinó. Kapau ʻe toe ʻi ha tuʻunga kovi ange ʻa Sione, naʻe palōmesi ange ʻe Siaosi te ne talaange ia he vave tahá.

Kou hokosia ʻeni e taimi ko iá. Neongo naʻe ʻiloʻi ʻe Siaosi ʻe fakatuʻutāmaki ki he moʻui ʻa Siosefá ke ne foki mai ki ʻapi, ka naʻá ne tapou atu ke ne foki mai ki ʻIutā.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó u fai e meʻá ni ʻo ʻikai ke u toe tala ki ha taha, ʻi heʻeku manavasiʻi ʻe tupu ai ha hohaʻa pea iku fakatuʻutāmaki kiate koe.” “ʻOku ʻikai ha toe meʻa ke talaatu tuku kehe pē ʻa e fiemaʻu ke ke fuʻu matuʻaki tokanga ʻaupito.”41


Naʻe kamata fakamoʻoni ʻa Siaosi ʻi he ʻaho 18 ʻo Siulaí ʻi he ʻū lekomeni temipalé ko ha ngāue ne tuku taha pē ki he palesiteni ʻo e Siasí. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe tātaaitaha ke toe mavahe ʻa Sione Teila mei hono loki mohé pea ʻikai ke ne faʻa maʻu ha ivi ke lea. Naʻe pau ke fua toko taha ʻe Siaosi e ngaahi fatongia kotoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.42

Kimui ange ʻi he efiafi ko iá, naʻe tūʻuta atu ha saliote kuo fakafale ki he fale ʻi Keisivilá. ʻI heʻene tuʻú, naʻe hifo mai ha fōtunga angamaheni, pea naʻe matuʻaki toʻo atu ha fuʻu kavenga meia Siaosi peá ne fiefia makehe ʻi heʻene fakatokangaʻi atu ʻa Siosefa F. Sāmitá. Naʻá ne ʻomi ʻa Siosefa ki fale ke mamata ki he palōfitá, pea naʻá na maʻu atu ia ʻokú ne tangutu ʻi ha sea ʻi hono loki mohé, ʻo ʻikai ke ne toe fuʻu ʻiloʻi ha meʻa. Naʻe puke atu ʻe Siosefa e nima ʻo Sione pea lea kiate ia. Naʻe hangē ne fakatokangaʻi ʻe Sione hono tokoní.

Ne pehē ange ʻa Siaosi kia Sione, “Ko e fuofua taimi eni ke fakataha ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí hili ha taʻu ʻe ua mo e māhina ʻe valu.” “Ko e hā ʻokú ke ongoʻí?”

Naʻe fanafana ange ʻa Sione, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku totonu ke u fakamālō ki he ʻEikí.”43

Naʻe fakaʻau ke kovi ange e tūkunga ne ʻi ai ʻa Sione ʻi he uike hono hokó. ʻI ha efiafi ʻe taha, lolotonga hono fakahoko ʻe Siaosi mo Siosefa e ngāue ʻa e Siasí, naʻe ui fakafokifā kinaua ki he loki ʻo Sioné. Naʻe tokoto ʻa Sione ʻo ʻikai toe ngaue, pea fakatau ʻene mānavá pea hangē ʻoku pongiá. Hili ha ngaahi miniti siʻi, naʻe tuʻu ʻaupito ʻene mānavá. Naʻe fiemālie pē ʻene hoko maí ʻo fakakaukau ai ʻa Siaosi ki ha kiʻi pēpē ʻoku tule mohe.

Naʻe hangē e mole ʻa Sioné kia Siaosi ha mole hono kaungāmeʻa lelei tahá. Ne hangē pē ʻa Sione ha tamai kiate iá. Naʻe ʻikai ke na loto taha he meʻa kotoa pē, ka naʻe lau ia ʻe Siaosi ko e taha ia ʻo e kau tangata fakaʻeiʻeiki taha kuó ne ʻiloʻí. Naʻá ne fakakaukau ki he toe fakataha mai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he uike pē ʻe taha kimuʻá. Ko ʻeni kuo nau toe mavahevahe.

Naʻe vave e kamata palani ʻa Siaosi mo Siosefa ke tala ki he kau ʻaposetoló. Naʻe ʻosi faitohi ʻa Siaosi kau ki he holoa e moʻui ʻa e palōfitá kia Uilifooti Utalafi, ʻa e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻe kei fononga māmālie mai ʻa Uilifooti ki Sōleki Siti mei Seni Siaosi, ʻo tokanga ke fakaʻehiʻehi mei he kau polisí. Naʻe kei toitoi pē ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻaposetoló.

ʻI heʻenau mamaʻó, naʻe ʻiloʻi ʻe Siaosi naʻá ne ʻi ha tūkunga faingataʻa. Koeʻuhí kuo pekia e palesiteni ʻo e Siasí, he ʻikai lava ke ne toe ngāue mo Siosefa ko ha ongo mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ka naʻe kei fehangahangai ʻa e Siasí mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki lahi pea fie maʻu ha tuʻunga fakatakimuʻa. Kapau ʻe kei hokohoko atu ʻene puleʻi e ngaahi ngāue ʻa e Siasí, ʻo ʻikai kau ai e Toko Hongofulu Mā Toko Uá, ʻe ala mamahi ai e kau ʻaposetolo kehé. Ka ko e hā haʻane toe fili ke fai? Naʻe movetevete ʻa e kōlomú, pea naʻe ʻi ai ha ʻū meʻa naʻe ʻikai lava ke fakatatali pe tukunoaʻi.

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Siaosi ʻe pau ke ne ngāue vave mo Siosefa. Kapau ʻe ʻilo lahia ʻe he kakaí e pekia ʻa Sioné, ʻe ala ʻilo ʻe he kau polisí e feituʻu naʻá na ʻi aí pea muimuiʻi kinaua. Naʻe ʻikai ke ne kei malu mo Siosefa.

Naʻe talaange ʻe Siaosi, “Kuo pau ke ta mavahe mei hotau nofoʻangá he vave tahá.”44