Hisitōlia ʻo e Siasí
30 Ko Ha Ngāue Tuʻumaʻu mo Laka Kimuʻa


“Ko Ha Ngāue Tuʻumaʻu mo Laka Kimuʻa,” vahe 30 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 30: “Ko Ha Ngāue Tuʻumaʻu mo Laka Kimuʻa”

Vahe 30

Ko Ha Ngāue Tuʻumaʻu mo Laka Kimuʻa

ʻĪmisi
Taʻahine mo ha tamasiʻi ʻokú na lue ki ha ʻapisiasi.

ʻI he tūʻuta ʻa Uilifooti Utalafi ʻi Sōleki Siti hili ha ʻaho ʻe tolu mei he pekia ʻa Pilikihami ʻIongí, ne ʻaukolo atu ha kau tengihia ʻe toko lauiafe ki he loto tāpanekalé, ʻa ia ne ʻeʻepa ai e sino ʻo Pilikihamí ke fakahoko ʻenau fakaʻapaʻapá mo hono mātaá. Naʻe faingofua pē e puha mate ʻa e palōfitá pea ne ʻi ai ha konga sioʻata ʻi hono tāpuní, ʻo fakaʻatā ai e Kāingalotú ke nau toe mamata fakaʻosi ki hono fofongá.

Naʻe tui e Kāingalotu ʻi ʻIutaá kuo tokoni e tuʻunga fakatakimuʻa ʻa Pilikihamí ke fakahoko e kikite ʻa ʻĪsaia ki he fisi ʻa e potu liʻakí ʻo hangē ko ha lose. ʻI he tataki ʻa Pilikihamí, ne fakatafe ai ʻe he Kāingalotú ha vai mei he teleʻa ʻo e ʻotu moʻungá, ʻo fuʻifuʻi ai e ngaahi fāmá, ngoué, ngaahi ʻakaufuá, mo e mohuku naʻa nau fafanga e ngaahi nofoʻanga ʻe laungeau ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi nofoʻanga ko ʻení kuo nau tuʻu lelei, ʻo poupouʻi ha tukui kolo ʻo e Kāingalotú ne nau feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e faaitahá mo e fetokoniʻakí. Naʻe vave ʻaupito ha hoko ʻa e ngaahi nofoʻanga ʻe niʻihi, hangē ko Sōleki Sití, ko ha fakamaʻunga ʻo hono ngaohi mo e fefakatauʻaki ʻo e koloá.

Ka naʻe ʻikai lakasi ʻe he lavameʻa ʻa Pilikihami ko ha tangata palani mo ha paioniá ʻa ʻene ngāue ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe tokolahi ha kakai ne nau fakaʻapaʻapa kia Pilikihami he pongipongi ko iá kuo nau fanongo ki haʻane lea pe mamata kiate ia ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotu ʻi he vahefonuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe ha niʻihi ia ʻi heʻene hoko ko ha faifekau ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití pe ʻIngilani. Naʻe manatuʻi ʻe ha niʻihi kehe e founga naʻá ne tataki malu ai e Siasí ʻo foua e taʻepauʻia ne muimui mai ʻi he pekia ʻa Siosefa Sāmitá. Ne toe ʻi ai pē foki mo ha niʻihi naʻa nau fononga mai he Ngaahi Potu Tokaleleí mo e ʻOtu Moʻunga Maká ʻi hono tafaʻakí. Naʻe tokolahi ha kakai, ʻo kau ai ha lau mano ʻo e Kāingalotu kuo nau fakataha mai ki ʻIutā mei ʻIulope mo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e māmaní, ʻa ia ne ʻikai ke nau mei ʻiloʻi e Siasí ka ne taʻeʻoua ia.

ʻI he tuʻu ʻa Uilifooti he veʻe puha maté, naʻá ne fakakaukau ʻoku hā fakanatula hake pē hono kaungāmeʻá. Kuo tatoka e Laione ʻa e ʻEikí.1

ʻI he ʻaho 2 ʻo Sepitema ʻo e 1877, hili ha ʻaho ʻe taha mei he ʻā ʻahó, ne fakafonu ʻe he Kāingalotú e tāpanekalé ki he meʻafakaʻeiki ʻo Pilikihamí lolotonga ia e ʻi tuʻa ha lauiafe lahi ange. Naʻe tautau hifo ha ngaahi ʻotu pale matalaʻi ʻakau fuopotopoto mei he ʻaofi fakaʻaleso ʻo e tāpanekalé, pea ʻufiʻufi ʻaki ha tupenu ʻuliʻuli e ʻōkaní. Naʻe ʻikai teunga ʻuli e Kāingalotú, ʻo hangē ko e angamaheni ʻo e ngaahi meʻafakaʻeiki ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe kole ange ʻe Pilikihami ke ʻoua te nau fai pehē.2

Naʻe teʻeki ai ke hikinimaʻi ʻe he Siasí ha kau Palesitenisī ʻUluaki hili e pekia ʻa Pilikihamí, ko ia ai ne tokangaʻi ʻe Sione Teila e fakatahá ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.3 Naʻe fakalangilangiʻi ʻe ha kau ʻaposetolo ʻe niʻihi e palōfita kuo pekiá. Naʻe lea ʻa Uilifooti ki he holi lahi ʻa Pilikihami ke langa e ngaahi temipalé mo huhuʻi e kau pekiá. Naʻe pehē ʻe Uilifooti, “Naʻá ne ongoʻi e mafatukituki ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ʻa ia naʻá ne fatongia ʻakí.” “ʻOku ou fiefia naʻá ne moʻui ʻo fuoloa feʻunga ke hū ki ha temipale pea kau ʻi hono fakatāpuí, pea ke kamata e ngāue ʻa e niʻihi kehé.”4

Naʻe fakamoʻoni ʻa Sione ʻe hokohoko atu pē hono tataki ʻe he ʻOtuá e Siasí ʻi he moveuveu ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe tomuʻa tala ʻe he Salt Lake Tribune ʻe fakatupu ʻe he pekia ʻa Pilikihamí ha fakakikihi ʻi he kau taki ʻo e Siasí mo ha taʻepoupou ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú.5 Naʻe fakaʻamu ha kau fakaanga ʻe niʻihi ʻe fakangata ʻe he fakamaauʻangá e Siasí. Naʻe tangi ʻeni ʻa Siaosi Lainolo, ʻa ia ne toe hopo pea puke pōpula ʻi he mali tokolahí, ki he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Kapau ʻe poupouʻi ʻe he fakamaauʻangá hono puke pōpulá, he ʻikai ha mālohi ʻo e Kāingalotú ke taukapoʻi ʻenau tōʻonga moʻuí.6

Ka naʻe ʻikai manavahē ʻa Sione Teila ki he kahaʻú. Naʻá ne pehē, “Ko e ngāue ʻoku tau kau aí ʻoku ʻikai ko e ngāue ʻa e tangatá. Naʻe ʻikai tupu ia meia Siosefa Sāmita; pea ʻikai ʻia Pilikihami ʻIongi. Naʻe haʻu ia mei he ʻOtuá. Ko ia naʻá ne fokotuʻú.

Pea ʻoku ʻotautolu ko e Kāingalotu ʻo e Siasí he taimí ni, ke fakahoko hotau fatongiá, koeʻuhí ʻi he hoko mai ʻa e ngaahi liliu ʻoku tau tatali atu ke hoko ki he puleʻanga kotoa peé—ʻa e hokohoko e fakamālohí mo e fetauʻakí—ʻoku tau ʻi ha ngāue ʻoku tuʻumaʻu pea laka ki muʻa, ʻo tataki ʻe he ʻEikí.”7


Hili e pekia e tangataʻeiki ʻa Susi ʻIongi Tanifōtí, naʻá ne fefaʻuhi ke ʻiloʻi pe ko e hā te ne fai fekauʻaki mo ʻene nofo-mali ʻoku ʻikai ola leleí. ʻI he mavahe hono husepāniti ko ʻAlamaá ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻá ne ʻamanaki atu ʻe liliu ia ʻe heʻene aʻusiá. Ka naʻe hokohoko atu pē ʻene loto-ʻitá mo ʻene tuli tonuhiá ʻi heʻene faitohi mai kiate iá.8

ʻI he ʻikai loto ʻa Susi ke fai ha faʻahinga meʻa taʻefakapotopotó, naʻá ne fakakaukau ki he ngaahi fili te ne lava ʻo fakahokó, ʻo lotua maʻu pē ʻene palopalemá. Kimuʻa siʻi pē pea pekia ʻene tangataʻeikí, naʻá ne fakamanatu ange ko hono fatongia ko e uaifi mo e faʻeé ʻa e uho ʻo ʻene lavameʻa ʻi he moʻuí. Naʻe fie fakahoko totonu ʻe Susi e ongo fatongia ko iá. Ka naʻe ʻuhinga nai ia ke ne nofo pē ʻi ha mali ʻoku ngaohikovia ai ia?9

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe misi ʻa Susi ʻokú ne ʻaʻahi atu mo ʻAlamā ki heʻene tangataʻeikí ʻi he Fale Laioné. Naʻe ʻi ai ha fatongia ʻa Pilikihami maʻanaua, ka ne ʻikai ke ne ʻoange ia kia ʻAlamā, ʻo hangē ko ia naʻá ne faʻa fai ʻi heʻene kei moʻuí, ka naʻá ne ʻoange ia kia Susi. ʻI heʻene mavahe ke fua e fatongiá, ne fetaulaki ʻa Susi mo ʻIlisa Sinou ʻi he holó. Ko e hā kuo ʻoange ai ʻe heʻene tangataʻeikí e fatongiá kiate ia, ko e fehuʻi ange ia ʻa Susí, lolotonga iá kuó ne faʻa kole maʻu pē kia ʻAlamā ʻi he kuohilí?

“Naʻe ʻikai mahino kiate ia he taimi ko iá,” ko ʻIlisa ange ia ʻi heʻene misí. “Ka ʻoku mahino ia he taimí ni.”

Naʻe kei manatuʻi pē ʻe Susi e ngaahi lea ʻa ʻIlisá hili ʻene ʻaá. Naʻe fakafiemālie ʻene fakakaukau naʻe kehe e fakakaukau ʻene tangataʻeikí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié mo ʻene fakakaukau ʻi he moʻuí.

Naʻe faile leva ʻe Susi ke vete ʻena nofo-malí hili pē ha taimi nounou mei ai, pea foki mai ʻa ʻAlamā mei ʻIngilani ʻo kamata e kumi faleʻi ki he kau loeá. Naʻe faʻa feinga e kau taki ʻo e Siasí ke fakaleleiʻi e ngaahi hoa mali naʻa nau fie veté. Ka naʻe toe tui foki e kau takí ʻoku totonu ke maʻu ia ʻe ha fefine pē ʻokú ne fie maʻu ke vete mei ha mali ʻoku fakamamahi.10 Naʻe tatau pē foki eni mo e houʻeiki fafine naʻa nau faifeinga ke anga ki he ngaahi faingataʻa ʻo e mali tokolahí. Koeʻuhí ko e ʻikai lau ʻe he fakamaauʻanga fakalotofonuá ʻoku fakalao e ngaahi mali pehení, naʻe tokangaʻi pē ʻe he kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí ʻa e meʻa kau ki he ngaahi uaifi tokolahí.11

Koeʻuhí ko Susi pē ʻa e uaifi ʻo ʻAlamaá, naʻe kehe hono tūkungá. ʻI heʻene hoko ko ha fefine ngaohikovia ʻi he nofo-malí, ʻe lava ke ne ʻamanaki atu ke maʻu e vete malí, ka kuo pau ke ʻave ia mo ʻAlamā ki ha fakamaauʻanga fakapuleʻanga. Naʻe faʻa kau pē ʻa e ngaahi fakamaauʻanga ʻi he ʻIunaiteti Siteití mo ʻIulopé mo e kakai tangatá ʻi he ngaahi hopo vete mali he taimi ko ʻení. Neongo naʻe faleʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e ngaahi husepānití ke nau tokonaki feʻunga maʻa honau ngaahi uaifi mo e fānau ki muʻá, ka naʻe vivili ʻa ʻAlamā ke ne tauhi e fānaú mo e meimei kotoa e koloa ʻa e fāmilí.

Naʻe ʻaho ʻe ua e hopo vete ʻa Susi mo ʻAlamaá. ʻI hono aofangatukú, naʻe maʻu ʻe ʻAlamā e fatongia tauhi kakato ki hona ʻofefine taʻu fā ko Liá. Koeʻuhí ko e kei taʻu ua pē hona foha ko Peilí, naʻe tuku ai ʻe he fakamaauʻangá ke tokangaʻi ia ʻe Susi kae vahe kia ʻAlamā ke ne hoko ko e tauhi fānau fakalaó.12

Naʻe matuʻaki fakamamahi kia Susi ke mole ʻene fānaú, pea naʻá ne mavahe mei he fale hopó mo ʻene loto-mamahi ʻi he tuʻutuʻuní. Ka koeʻuhí ko e ʻikai haʻane koloa pe founga tokoni fakapaʻanga hili e veté, naʻe siʻisiʻi e taimi ke ne nofo ai ʻi heʻene mamahí. Naʻá ne fuʻu fie maʻu ha palani ki he meʻa hoko ke faí.13

Hili pē ha taimi nounou mei he veté, naʻe talanoa ʻa Susi mo Palesiteni Sione Teila kau ki hono kahaʻú. Naʻá ne mavahe mei he akó ʻoku kei taʻu hongofulu mā fā, ka naʻá ne fie foki he taimí ni. Naʻe poupouʻi ia ʻe Palesiteni Teila peá ne fie tokoniʻi ia ke ne kamata ʻi he ako māʻolunga fakalotofonuá. Ka ʻi he mavahe ʻa Susi mei hono ʻōfisí, naʻá ne fetaulaki mo ʻaposetolo ʻIlasitasi Sinou.

Naʻá ne talaange, “Kapau ʻokú ke fie ʻalu ki he akó, te u talaatu e feituʻu ke ke ʻalu ki aí. Ko ha feituʻu te ke fakafonu ai ho lotó ʻaki ha maama lahi ʻo e ueʻi fakalaumālié pea fakafonu ho ʻatamaí ʻaki ha ʻilo ki he kuonga muʻá mo onopōní. Ko e feituʻu ko ʻení ʻa e Akoʻanga Pilikihami ʻIongí ʻi Polovo.”

ʻI he ʻaho hono hokó, ne heka lēlue atu ʻa Susi ki he sauté ke vakai ki he akoʻangá. Neongo naʻe fokotuʻu ʻe heʻene tangataʻeikí e ʻapiakó, ka naʻe siʻisiʻi pē ʻene ʻilo ki aí mo hono taumuʻá. ʻI heʻene tūʻutá, naʻá ne fetaulaki mo e puleakó, ʻa ʻene faiako ki muʻa ko Kala Meisá. Naʻá ne fakafeʻiloaki fiefia ange mo tānaki hono hingoá ki he tali ui ʻa e ʻapiakó.14


Lolotonga iá, ne fakaʻau ke kovi ange e tūkunga moʻui lelei ʻa Sonatane Napelá ʻi he Muitolotolo Kalaupapá ʻi he motu ko Molokaʻí. ʻI he kamata nofo ʻa Napela mo e kau kilia ʻi he muitolotoló, naʻe ʻikai maʻu ia ʻe he mahaki naʻe faingataʻaʻia ai ha tokolahi kehe ʻo e kau Hauaiʻí, ʻo kau ai hono uaifi ko Kití. Ko ʻeni, hili ha meimei taʻu ʻe nima mei ai, kuo maʻu mo ia ʻe he mahakí. Naʻe fufula lahi hono fofongá ʻo ʻikai lava ke ʻiloʻi ia pea lahi hono nifo ne nganganá. Naʻe kāpui ʻe he papalá hono ongo nimá, ʻa ia kuó ne tāpuakiʻi ʻaki ha kakai tokolahi ʻi ha taʻu ʻe uofulu tupu.15

ʻI he ʻaho 26 ʻo Sānuali ʻo e 1878, naʻe talitali ʻe Napela mo Kiti ha ongo faifekau ki hona ʻapí, ko Henelī Lisiate mo Keau Kalavaia, kae pehē foki kia Nehemaia Kahuelaau, ko e mafai pule ki he Siasí ʻi Molokaʻí. Ko ha ongo mēmipa Hauaiʻi fuoloa ʻa Keau mo Nehemaia ʻo e Siasí, pea kuó na ʻosi faʻa ʻalu atu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko Henelií ko e tokoua siʻisiʻi taha ia ʻo e ʻaposetolo ko Felengikilini Lisiaté pea naʻá ne fuofua ngāue fakafaifekaú ki he ʻotu motú ʻi he 1850 tupú, hili ha ngaahi taʻu siʻi mei he papitaiso ʻa Napelá. Ko e sio fakamuimuitaha ʻa Henelī kia Napelá ʻi Sōleki Siti ʻi he 1869, ko ʻeni hili ha ngaahi taʻu siʻi hifo he hongofulú, naʻá ne ʻohovale ʻi he liliu lahi ki he fōtunga ʻo Napelá.16

Ko e ʻaho hono hokó ko ha Sāpate, pea naʻe palani ʻa Napela ke ʻave ʻene kau fakaafé ke nau ʻaʻahi ki he ngaahi kolo ʻi he muitolotoló. Neongo hono fokoutuá, ka naʻe kei hokohoko atu pē hono tataki ʻe Napela e Siasí ʻi Kalaupapá, ʻo tokangaʻi ha Kāingalotu ʻe toko fitungofulu mā valu ʻi ha kolo ʻe ua ʻo e Siasí. Kae kimuʻa pea lava ʻa Henelī ʻo fononga holo ʻi he ngaahi nofoʻangá, naʻá ne fie maʻu ha ngofua ʻaʻahi kia Pātele Temieni, ʻa e pātele Katolika naʻá ne puleʻi e koloniá. Koeʻuhí naʻe faleʻi ʻe he poate moʻui ʻa Hauaiʻí ke ʻoua ʻe nofo fakataha e kau ʻaʻahí mo e kakai ne kiliá ʻi he poʻulí, ʻe nofo ʻa Henelī ʻi he ʻapi ʻo Pātele Temiení kae ʻoua kuo pongipongi hake.

Ko hono moʻoní ne ʻosi maʻu ʻa Pātele Temieni ʻe he kiliá, ka naʻe kei ʻi hono tuʻunga kamatá pē pea ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha hono tūkungá. Hangē ko Napelá, kuó ne līʻoa ʻene moʻuí ke tokangaʻi e tuʻunga fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e kakai ne ʻave ki Kalaupapá. Neongo naʻá na faʻa tō kehekehe mo Napela ʻi ha ngaahi meʻa fakalotu, ka kuó na hoko ko ha ongo kaungāmeʻa mamae.17

ʻI he pongipongí, ne lotu fakataha ʻa Napela mo Henelī ʻi ha kiʻi kolo he ʻapi ʻo Lepó, ko e palesiteni fakakolo ia ʻo e Siasí ʻi he matātahi fakahahake ʻo e muitolotoló. Naʻe kau atu ki he fakatahaʻangá ha kakai ʻe toko fāngofulu ki he nimangofulu, ko e tokolahi ʻo kinautolu ne ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe hā ngali moʻui lelei pē honau niʻihi. Ka naʻe kāpui ʻe he palá honau niʻihi mei he ʻulú ki he vaʻé. Naʻe tangi ʻa Henelī ʻi heʻene mamata ki heʻenau faingataʻaʻiá. Naʻe taki miniti ʻe fāngofulu mā nima ʻene leá mo Keau. Hili iá, ne fai ʻe Nehemaia mo Napela ha kiʻi lea nounou.

Hili e fakatahaʻanga pongipongí, ne ʻave ʻe Napela ʻa Henelī mo Keau ke na ʻaʻahi ki he kolo kehe ʻi he muitolotoló. Naʻe ʻaʻahi leva ʻa Henelī he toenga ʻo e efiafí mo e pongipongi hono hokó ki he kakai ne fokoutua lahi taha ʻi he nofoʻangá fakataha mo Pātele Temieni.

Naʻe talitali atu ʻa Napela, Nehemaia, mo Keau kia Henelī ʻi heʻene foki atú. Kimuʻa pea mavahe ʻene kau ʻaʻahí, ne kole ange ʻe Napela ha tāpuaki. ʻE ʻikai fuoloa peá ne tokoto mohenga pē mo Kiti, pea mahalo he ʻikai ke na toe sio kia Henelī.

Naʻe hilifaki ʻe Henelī hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo Napelá peá ne lea ʻaki e ngaahi lea ʻo e tāpuakí. Ne lea fakamāvae e ngaahi kaungāmeʻa fuoloa ko ʻení pea kamata fononga hake leva ʻa Henelī, Keau, mo Nehemaia ʻi he moʻunga fakahihifí.18


Kimui ange he faʻahitaʻu māfana ko iá, ʻi he tukuʻuta ʻo Fāmingitoni, ʻIutaá, naʻe maʻu meʻatokoni efiafi ʻa ʻAlilia Lousa mo ha ongo taki Fineʻofa ʻiloa mei Sōleki Siti, ko ʻIlisa Sinou mo ʻEmeline Uele. Kuo omi ʻa e ongo fefiné ki Fāmingitoni ki ha konifelenisi ʻa e Fineʻofá, pea naʻe ʻi ai ha fakakaukau ʻa ʻAlilia, ko e sekelitali fakalotofonua ʻo e Fineʻofá naʻá ne fuʻu fie maʻu ke vahevahe mo kinaua.19

Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe ʻAlilia e ngaahi fiemaʻu ʻa e fānaú. ʻI heʻene kei taʻu hongofulu mā uá, naʻe mālōlō ʻene fineʻeikí ʻo tuku ia mo hono tokoua lahí ke na tokangaʻi e toko fā iiki hifo he toenga ʻo e fānaú lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻenau tamaí. Ko ʻeni ʻi hono taʻu fāngofulu tupú, ne ʻi ai haʻane fānau moʻui ʻe toko fitu, ko e siʻisiʻi tahá ko ha kiʻi tamasiʻi ne kei taʻu tolu pē. Kuó ne hohaʻa kimuí ni mai kau ki he fanga kiʻi tamaiki tangata kei talavou ʻi hono koló. Naʻa nau faʻa ongongataʻa mo ʻā fuoloa ʻi he poʻulí.

“Ko e hā nai ʻe fai ʻe heʻetau fānau fefiné ke maʻu ha ngaahi husepāniti lelei?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAlilia lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafí. “ʻE ʻikai lava nai ke ʻi ai ha kautaha maʻá e fanga kiʻi tamaiki tangatá ʻe akoʻi ai kinautolu ke nau hoko ko ha kau tangata lelei ange?”

Naʻe tokanga ʻaupito ʻa ʻIlisa ki ai. Naʻá ne tali ʻa e fie maʻu ʻe he fānau tangata kei talavoú ha fakahinohino fakalaumālie mo fakaeʻulungaanga ʻo laka hake he meʻa ʻoku nau maʻu ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté mo e ngaahi ʻaho ako angamahení.

Naʻe vahevahe ʻe ʻIlisa ʻa e fakakaukaú mo Sione Teila, ʻa ia naʻá ne tali. Naʻá ne feinga foki ke maʻu mo e poupou ʻa e pīsope ʻa ʻAliliá, ko Sione Hesi. Naʻe faitohi ʻa ʻIlisa kiate ia kau ki he kautaha ʻoku fokotuʻu atú pea naʻe vave pē hono ui ʻe Pīsope Hesi ʻa ʻAlilia ko e palesiteni foʻou ʻo e Kautaha Fakalakalaka Mutuale ʻa e Palaimelí ʻi he uōtí.

ʻI hono palani ʻe ʻAlilia e founga ke aʻu ai ki he fānau tangata ʻi hono uōtí, naʻá ne fakatokangaʻi he ʻikai kakato ʻenau fakatahá taʻe kau ai e fānau fefiné. Naʻá ne faitohi kia ʻIlisa, ʻo kole pe ʻoku totonu nai ke ne fakaafeʻi foki mo e fānau fefiné ke nau kau mai ki he Palaimelí.

“Kuo pau ke tau ʻomi e fānau fefiné fakataha mo e fānau tangatá,” ko e tohi mai ia ʻa ʻIlisá. “Kuo pau ke akoʻi fakataha kinautolu.”20

ʻI ha ʻaho Sāpate ʻi ʻAokosi ʻo e 1878, naʻe fakataha ai ʻa ʻAlilia mo Pīsope Hesi mo e ngaahi mātuʻa ʻi Fāmingitoní ke fokotuʻu e Palaimelí. Naʻe tomuʻa lea ʻa e Pīsopé. “ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe ongoʻi ʻe he mātuʻá e mahuʻinga ʻo e ngāue ko ʻení,” ko ʻene leá ia. “Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻi he moʻuí ni ʻoku totonu ke ne maʻu e tokanga ʻa e mātuʻá, ʻoku totonu ke hoko ia ko hono tokangaʻi ʻo ʻenau fānaú.” Naʻá ne vaheʻi ʻa ʻAlilia mo hono ongo tokoní, pea naʻe lea mālohi ʻa ʻAlilia kau ki hono fiemaʻu ʻo ha kautaha ke poupouʻi e mātuʻá ʻi hono akoʻi e fānaú.

Naʻá ne talaange, “ʻOku ou ongoʻi ʻe hoko heni ha lelei lahi.” Naʻá ne fakafehoanaki leva e fānau ʻi Fāmingitoní ki ha fanga kiʻi ʻakaufua iiki ʻo ha ngoue. Naʻá ne talaange, “ʻOku totonu ke tokangaʻi e ngaahi aka ʻo e ʻulu ʻakaú, he ka mālohi e aká, ʻe siʻisiʻi ange e palopalema ʻo e ngaahi vaʻá.”21

Ne laka hake ʻi ha fānau ʻe toko uangeau naʻa nau fakataha mai hili ha Sāpate ʻe ua mei ai ki he fuofua fakataha ʻa e Palaimelí. Naʻe fai ʻe ʻAlilia hono lelei tahá ke tauhi e māú. Naʻá ne fokotuʻutuʻu fakakalasi e fānaú ʻo fakatatau ki honau taʻu motuʻá peá ne vahe ki he tokotaha lahi taha ʻi he kalasi takitaha ke ne siofi e kalasí. ʻI he fakataha hono hokó, naʻá ne fakaafeʻi e fānaú ke hiki honau nimá ʻo poupouʻi ia mo e kau taki kehé.

Naʻe faingofua mo loto-fakamaatoato e ngaahi akonaki ʻa ʻAlilia ki he fānaú: ʻOku ʻikai lelei ange ha taha ʻi ha taha. Fakaʻehiʻehi mei he fakakikihi mo e niʻihi kehé. Fakafoki maʻu pē ʻa e koví ʻaki e leleí.22


ʻI Sepitema ʻo e 1878, hili ha māhina ʻe taha mei hono fokotuʻu ʻo e Palaimelí, naʻe fekauʻi atu ʻe Palesiteni Teila ʻa e ongo ʻaposetolo ko ʻOasoni Palati mo Siosefa F. Sāmitá ʻi ha misiona ke tānaki ha fakatamala lahi ange kau ki he hisitōlia ʻo e kamata mai ʻa e Siasí. Ko ʻOasoni ʻa e faihisitōlia ʻa e Siasí, pea naʻe ngāue fuoloa ʻa Siosefa ʻi he ʻŌfisi ʻo e Faihisitōliá.

ʻI heʻena fononga fakahahaké, naʻe afe ʻa ʻOasoni mo Siosefa ʻi Mīsuli ke ʻaʻahi kia Tēvita Uitemā ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fie ʻinitaviu ia ʻe he ongo ʻaposetoló mo sio pe te ne fie fakatau ange e ʻū lauʻi peesi naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he fale pākí ke taipe e pulusinga ʻuluaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kuo ʻosi mālōlō ʻa Māteni Hālisi ʻi ʻIutā ʻi he 1875, pea ko Tēvita toko taha pē naʻe kei moʻui ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú.

Naʻe tali ʻe Tēvita ke ne talanoa mo e ongo ʻaposetoló ʻi hona loki he hōtelé. Kuo teʻeki ai ke ne foki ki he Siasí talu hono tuʻusi ia ʻi he 1838, neongo kuó ne tokoni kimuí ni ke fokotuʻu ha siasi naʻa nau fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ko ha folofola. ʻI heʻene hoko ko ʻeni ʻo taʻu fitungofulu tupú, naʻá ne fakahaaʻi ʻene ʻohovale ʻi hono fakafeʻiloaki ʻe ʻOasoni iá. ʻI he 1835, naʻe tokoni ʻa Tēvita kia Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo Māteni Hālisi ʻi hono uiuiʻi ʻo ʻOasoni ko e taha ʻo e kau fuofua ʻaposetolo ʻo e kuonga fakakosipelí. ʻI he taimi ko iá, ko ha kiʻi talavou mā mo pakapakau ʻa ʻOasoni. Ko ʻeni kuo fōlahi hono keté, kamata ke tula, pea lōloa hono kava hinehiná.23

Hili pē ha taimi nounou mei he kamata ʻa e ʻinitaviú, naʻe fehuʻi ange ʻe ʻOasoni kia Tēvita pe naʻá ne manatuʻi e taimi naʻá ne mamata ai ki he ʻū lauʻi peleti koula naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ke liliu e Tohi ʻa Molomoná.

“Naʻe hoko ia ʻi Sune ʻo e 1829,” ko e talaange ia ʻe Tēvitá. “Naʻe hangē ia haʻaku tangutu mo Siosefa mo ʻŌliva ʻi ha putuʻi ʻakau, pea kāpui kimautolu ʻe ha māmá.” Naʻe fakamatala ange ʻe Tēvita naʻe hā ange leva ha ʻāngelo mo e ngaahi lekooti fakakuonga muʻá, ʻa e ʻŪlimí mo e Tumemí, pea mo e ngaahi koloa kehe ʻa e kau Nifaí.

“Naʻá ku mamata kiate kinautolu ʻo mahinongofua tatau pē mo ʻeku vakai ki he mohenga ko ʻení,” ko ʻene lea ia mo tātaaʻi e mohenga ʻi hono tafaʻakí ʻaki hono nimá. “Naʻá ku fanongo lelei ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻo mahino ange ʻi ha toe taimi naʻá ku fanongo ai ki ha meʻa ʻi heʻeku moʻuí, ʻo fakahā mai naʻe liliu e ngaahi lekooti ʻo e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe toe ʻeke ʻe ʻOasoni mo Siosefa ha ngaahi fehuʻi lahi ange kau ki he kuohili ʻo e Siasí, peá ne tali fakaʻauliliki kinautolu ʻe Tēvita ʻi he lahi taha naʻá ne lavá. Naʻá na fehuʻi ange kau ki he ʻū lauʻi peesi Tohi ʻa Molomona ʻa e fale pākí, ʻa ia ne foaki ʻe ʻŌliva Kautele kia Tēvitá. “Te ke loto nai ke fakatau mai ia kiate kimaua?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻOasoní.

“ʻIkai. Naʻe talamai ʻe ʻŌliva ke u tauhi ia,” ko Tēvita ange ia. “ʻOku lau e ʻū meʻa pehení ʻoku toputapu pea he ʻikai ke u foaki pe fakatau atu ia.”24

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe Tēvita e ʻū lauʻi pēsí ki he ongo ʻaposetoló. ʻI heʻene fai iá, naʻá ne talaange kuo finangalo ʻa e ʻEikí ke ʻave ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní kotoa.

“ʻIo,” ko e tali ange ia ʻa Siosefá, “pea kuo mau ʻoatu e tohi ko iá ki he kakai ʻo Tenimaʻaké, kau Suetení, kau Sipeiní, kau ʻĪtalí, kau Falaniseé, kau Siamané, kau Uēlesí, pea ki he ʻOtu Motu Pasifikí.”

“Ko ia ai Tangataʻeiki Uitemā,” ko e hoko atu ia ʻa Siosefá, “kuo ʻikai nofo noa ʻa e Siasí.”25


Kimui ange ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá ʻi ʻIutā, naʻe fononga atu e taʻu onongofulu mā fitu ko Ane Sofi Toliasí ki he temipale Seni Siaosí mo hona foha lahi taha ko Kalí. Kuo meimei taʻu eni ʻe tolungofulu e vete ʻa Ane Sofi mei he tamai ʻa Kalá ko Nikolai, hili ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Kuo mole atu ʻene ʻita ki he Siasí, ka ne tali e ongoongolelei taʻengatá, peá ne mavahe mei hono fonua tupuʻanga ko Tenimaʻaké ke tānaki fakataha ki Saione. Ko ʻeni ko e ʻamanaki eni ke ne kau atu ki he ngaahi ouau toputapú ʻa ia te ne fakatahatahaʻi hono fāmili kuo uesiá.26

Naʻe hiki mai ʻa Ane Sofi ki ʻIutā ʻi he 1874, hili ha taʻu ʻe ua mei he mālōlō ʻa Nikolaí. Kimuʻa peá ne pekiá, naʻe fakahaaʻi ʻe Nikolai ʻene fakaʻamu ʻe silaʻi fakataha ia mo Ane Sofi ki he taʻengatá ʻi ha ʻaho.27

ʻI he tūʻuta ʻa Ane Sofi ʻi ʻIutaá, naʻá ne nofo ʻi he Teleʻa Senipití ʻo ofi ki he ngaahi fāmili ʻo ʻene fānau mo Nikolai ʻe toko tolu ne kei moʻuí—ʻa Kali, Sōhani, mo ʻAkosita. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, kuo mamata ʻa Ane Sofi ki he faʻa ngāue fakafaifekau hono ongo fohá ki Sikenitineviá. Ka ʻi heʻene toe fakataha mo ʻAkositá, kuó ne taʻu tolungofulu mā ono pea ko e faʻē ki ha fānau ʻe toko fitu, ko e fuofua taimi ia ke na femataaki ai hili ha taʻu ʻe uofulu tupu.28

Naʻe nofo ʻa Ane Sofi ʻi ʻIfalemi peá ne fiefia ʻi heʻene moʻui foʻou ko e faʻē mo e kui fefiné. ʻI hono toe fokotuʻutuʻu ʻe Pilikihami ʻIongi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí e ngaahi ūotí mo e siteikí ʻi he 1877, naʻa nau vaeua e Uooti ʻIfalemí pea uiuiʻi ʻa Kali ke ne hoko ko e pīsope ʻo e Uooti ʻIfalemi Sauté. Hili iá, ko ʻene ʻalu pē ʻa Ane Sofi ki ha faiva pe fakatulamaʻi hiva ʻo ha meʻa ʻi kolo, ʻe hū taʻe tikite pē ia mo malimali ʻo pehē, “Ko e faʻē au ʻa Pīsope Toliasí.”

Naʻe hoko ʻa Ane Sofi ko ha tokotaha taʻo mā lelei lavameʻa ʻi Tenimaʻake, pea naʻe ʻaonga ki hono fāmili ʻi ʻIutaá hono ngaahi talēnití hili ʻene tūʻutá. Naʻá ne fiefia ke teuteu lelei ki he ngaahi fakatahaʻanga fiefia naʻe tufaki ai ha meʻa ʻoku taʻo faka-Tenimaʻake. ʻI he hoko hono ʻahó, te ne tui ha matalaʻi selaniume kulokula ʻi hono kofú, taʻo ha foʻi keke fōlahi, pea fakaafeʻi kotoa hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ke nau fakamanatua fakataha mo ia.29

Naʻe hū ʻa Ane Sofi mo Kali ʻi he temipale Seni Siaosí he ʻaho 5 ʻo Nōvemá pea naʻe papitaiso ʻa Ane Sofi ke fakafofongaʻi ʻene fineʻeikí mo hono tokoua kuó na pekia ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe fai ʻe Kali e ouau maʻá e tamai ʻa Ane Sofí. Naʻe maʻu ʻe Ane Sofi hono ʻenitaumení ʻi he ʻaho hono hokó peá ne fakahoko kimui ange e ouaú ke fakafofongaʻi ʻene fineʻeikí mo hono tokouá kae fakahoko ia ʻe Kali ke fakafofongaʻi ʻene kui tangatá. Naʻe silaʻi fakataha foki e ongomātuʻa ʻa Ane Sofí, ʻo ne fakafofongaʻi ia mo Kali.

ʻI he ʻaho ne maʻu ai hono ʻenitaumení, naʻe silaʻi ai ʻa Ane Sofi kia Nikolai, ʻo fakafofongaʻi ia ʻe Kali, pea fakatahaʻi ai e haʻi kuo veteki ʻi he matelié. Hili iá, ne silaʻi ʻa Kali ki heʻene ongomātuʻá, ʻo hoko ʻa e ʻaposetolo ko ʻIlasitasi Sinoú, ʻa ia ne kau he kau fuofua faifekau ki Tenimaʻaké, ko e fakafofonga ki heʻene tangataʻeikí.30


ʻI he kamataʻanga ʻo Sānuali ʻo e 1879, naʻe mavahe atu ʻa ʻEmeline Uele mo Sina Pelesitina Uiliamisi, ko e taha ʻo e ngaahi ʻofefine ʻo Pilikihami ʻIongí ki ʻIutā, ke kau atu ki ha fakataha fakafonua ʻa e kau taki ki he ngaahi totonu ʻa e houʻeiki fafiné ʻi Uasingatoni DC.31 Talu mei he ngaahi fakataha ke fakahaaʻi e taʻefiemālié ʻi he 1870, mo e hokohoko atu hono taukapoʻi ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Siasí e totonu ʻa e houʻeiki fafiné ʻi ʻIutā pea ʻi he toenga ʻo e fonuá. Ne aʻu ʻo maʻu ʻe heʻenau ngāué e tokanga ʻa ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e puleʻangá ʻi he ngaahi totonu ʻa e houʻeiki fafiné ʻo kau ai ʻa Sūsana ʻAnitoni mo ʻElisapeti Keiti Sitenitoni, ʻa ia naʻá na haʻu fakataha ki Sōleki Siti ʻo lea ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1871.32

Lolotonga ʻena kau atu ki he fakataha ʻi Uasingatoní, naʻe fakataumuʻa ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesitina ke na fakalotoa e Fale Aleá ʻo fakafofongaʻi e Siasí mo e houʻeiki fafine ʻo ʻIutaá. Kumuí ni mai, ʻi haʻanau feinga taʻetuku ke fakavaivaiʻi fakapolitikale e Kāingalotú, ne fokotuʻu ʻe ha kau faʻu lao ʻe niʻihi ke toʻo e totonu ʻa e houʻeiki fafine ʻo ʻIutaá ke filí. Naʻe fie taukapoʻi ʻe ʻEmeline mo Sina Pelesitina ʻena totonu ke filí, mo lea ʻo fakafepakiʻi e ngaahi ngāue ʻa e puleʻangá ke kaunoa ʻi he Siasí, mo fekumi ki ha poupou fakapolitikale ʻi ha taimi ne toe vakaiʻi ai e puke pōpula ʻo Siaosi Lainolo ki he mali tokolahí ʻe he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití.33

ʻOku ʻikai ko ha toki fakahoko eni ʻe ʻEmeline ha pole lahi peheni maʻá e Siasí. ʻI he 1876, ʻi he tumutumu ʻo e maumau ʻa e fanga heʻé, naʻe uiuiʻi ia ʻe Pilikihami ʻIongi, ʻIlisa Sinou, mo e kau taki ʻo e kulupu ngāue ki hono holoki e fakamolé, ke ne tataki e ngāue ke tānaki ha kēleni ʻi he vahefonuá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e 1877, naʻá ne tataki e kau Fineʻofá mo e Ngaahi Kautaha ʻa e Kau Finemuí ʻi hono tānaki fakataha ha ʻū puha kēleni ʻe tahamano tupu mo langa ha feleoko ʻe ua ʻi Sōleki Siti. ʻI heʻenau muimui ki heʻene fakahinohinó, ne tokolahi ha ngaahi kulupu Fineʻofa ʻi he vahefonuá naʻa nau tānaki ha ʻū ʻaiʻainga meʻa kēleni ʻi honau ngaahi holo Fineʻofá pe faiʻangalotu ʻa e uōtí.34

Naʻe ʻiloa foki ʻa ʻEmeline, ko ha mali tokolahi ʻo Taniela Uele, ko ha taukapo mālohi ia ʻo e mali tokolahí mo e totonu ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. ʻI he 1877, naʻá ne hoko ai ko e ʻētita ʻo e Woman’s Exponent, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi hono ʻū kōlomú ke fakahaaʻi ʻene ngaahi fakakaukau kau ki ha ngaahi meʻa kehekehe ne fakapolitikale mo fakalaumālie. Neongo ne taulōfuʻu ʻene ngāué talu ʻene tataki e nusipepá, ka naʻá ne tui naʻe mahuʻinga hono pulusi iá ki he ngāue ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí.35

“ʻOku fakalakalaka ʻemau nusipepá pea ʻaonga ki he sosaietí,” ko e tohi ia ʻe ʻEmeline ʻi heʻene tohinoá hili pē ha taimi nounou mei heʻene puleʻi e Woman’s Exponent. “ʻOku ou loto ke fai e meʻa kotoa pē ʻi hoku mālohí ke tokoni ki hono hiki hake e tūkunga ʻo hoku kakaí, tautautefito ki he houʻeiki fafiné.”36

ʻI he taimi naʻe tūʻuta ai ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesenitia ʻi Uasingatoní, naʻe talitali lelei kinaua ki he koló ʻe Siaosi Q. Kēnoni, Sūsana B. ʻAnitoni, mo ʻElisapeti Keiti Sitenitoni. Naʻa nau ʻilo foki ʻi he ʻaho ʻe ua kimuʻá, naʻe loto taha ʻa e Fakamaauʻanga Lahí ke poupouʻi ʻa e tautea ʻo Siaosi Leinoló, ʻo pehē ʻoku maluʻi ʻe he Konisitutone ʻa e ʻIunaiteti Siteití ʻa e tui fakalotú ka ʻoku ʻikai ko e ngāue fakalotú. Naʻe ʻikai lava ke fai ha tohi tangi ki he tuʻutuʻuni ʻa e fakamaauʻangá koeʻuhí ne ʻosi fakaʻatā ʻa e puleʻanga fakavahefonuá ia ke tali mo fakamālohia e ngaahi lao naʻá ne taʻofi ʻa e mali tokolahí.37

ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko atu aí, naʻe kau atu ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesenitia ki he fakataha ʻa e houʻeiki fafiné, ʻo taukapoʻi e mali tokolahí mo ʻenau totonu ke filí. Naʻe pehē ʻe ʻEmeline, “Kuo teʻeki ai ke maumauʻi ʻe he houʻeiki fafine ʻo ʻIutaá ha faʻahinga lao ʻo e vahefonua ko iá, pea ʻe taʻetotonu foki ia pea taʻefakapolitikale ke toʻo e totonu ko ʻení meiate kinautolu.”

Naʻe tānaki atu ʻe Sina Pelesenitina ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fokotuʻu atu ʻe he houʻeiki fafine ʻo ʻIutaá ke tuku atu ʻenau totonú, ka ke tokoniʻi honau ngaahi tokoua ʻi he kotoa ʻo e fonuá.”38

ʻI he ʻaho 13 ʻo Sānualí, ne fononga atu ʻa ʻEmeline, Sina Pelesenitina, mo ha ongo fefine kehe ʻe toko ua mei he fakataha fakafonuá ki he ʻApi ʻo e Palesitení ke feʻiloaki mo Palesiteni Lutafooti Heiesi. Naʻe fakaafeʻi ʻe he palesitení ʻa e kulupú ki hono laipelí peá ne fakafanongo ʻi he loto fakaʻapaʻapa ki hono lau ʻe he kau fefiné e ngaahi aofangatuku ʻa e fakatahá, ʻo kau ai ha niʻihi naʻe valokiʻi ai ia ʻi he ʻikai ke ne fai ha meʻa lahi ange ke poupouʻi e totonu ʻa e houʻeiki fafiné.

Naʻe toe fakatokanga foki ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesenitina ki he palesitení kau ki hono fakamālohia ʻo e lao Mōleli ʻo e 1862 ke taʻofi e mali tokolahí. “ʻE hoko ha kau fefine lauiafe tokolahi ko ha kau liʻekina,” ko ʻena talaangé ia, “pea ʻe hoko ʻenau fānaú ko e fānau tuʻutāmaki ʻi he ʻao ʻo e māmaní.”

Naʻe fakahaaʻi ʻe Palesiteni Heiesi ʻene fie kaungāmamahí, ka naʻe ʻikai ke ne fai ha palōmesi ke tokoni. Naʻe hū mai hono uaifi ko Lusí ki he lokí ʻo fanongo ʻi he angaʻofa ki he fakatangi ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesenitiná, peá ne takimamataʻi e kau ʻaʻahí ʻi he ʻApi ʻo e Palesitení.39

ʻI he ngaahi uike hokó, naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesenitina ʻi muʻa ʻi ha kōmiti fale alea mo lea ki ha kau taki fakapolitikale ko ʻena fakafofongaʻi e Kāingalotú. Naʻá na foaki foki ha tohi fakamanatu ki he Fale Aleá ʻo kole ke nau fakapekia e lao Mōlelí. ʻI he tohi fakamanatú, naʻá na kole ki he Fale Aleá ke nau fakapaasi e ngaahi lao te nau tali e tuʻunga fakalao ʻo e ngaahi uaifi mo e fānau ʻoku lolotonga ʻi he ngaahi mali tokolahí.40 Naʻe mālieʻia ha kakai ʻe niʻihi ʻi heʻena taukapoʻi loto-toʻa e tui ʻa e Kāingalotú. Kae pehē ʻe ha niʻihi ʻokú na ngalikehe pe lāunga kau ki hono fakangofua e ngaahi uaifi mali tokolahí ke nau lea ʻi he fakatahaʻanga fakafonua ki he totonu ʻa e houʻeiki fafiné.41

Kimuʻa peá na mavahe mei Uasingatoní, naʻe kau atu ʻa ʻEmeline mo Sina Pelesenitina ki ha paati ʻe ua ʻa Lusi Heiesi. Neongo ʻena ngaahi feingá, ka ne ʻikai lava ke liliu ʻe ʻEmeline mo Sina Pelesenitina e fakakaukau ʻa e palesitení kau ki he Kāingalotú, pea naʻá ne kei fakapapauʻi pē ke fakaʻauha e “mālohi fakataimi” ʻo e Siasí ʻi ʻIutaá. Ka naʻe kei houngaʻia pē ʻa ʻEmeline ʻi he angaʻofa ʻa Lusí mo manumanumelieʻia ʻi heʻene manako ki he ngaahi meʻa angamahení, ʻulungaanga talitali kakai leleí, mo ʻene tuʻu maʻu ke taʻofi hono ʻoatu e kava mālohí ʻi he ʻApi ʻo e Palesitení.

ʻI ha polokalama maʻu meʻatokoni ʻi he ʻaho 18 ʻo Sānualí, naʻe foaki ai ʻe ʻEmeline kia Lusi ha tatau ʻo e The Women of Mormondom mo ha tohi fakatāutaha. ʻI loto ʻi he tohí naʻá ne hiki ai ha kiʻi pōpoaki nounou:

“Kātaki ʻo tali eni ko ha fakaʻilonga ʻo ha uaifi Māmonga ʻiloa.”42