Hisitōlia ʻo e Siasí
16 ʻIkai Veiveiua pe Tuʻatamaki


“ʻIkai Veiveiua pe Tuʻatamaki,” vahe 16 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 16: “ʻIkai Veiveiua pe Tuʻatamaki”

Vahe 16

ʻIkai Veiveiua pe Tuʻatamaki

ʻĪmisi
vaʻe ʻoku ʻufiʻufi ʻe he sinoú ʻoku tāupe mei he saliote toho tangatá

ʻI he fakatovave atu ʻa e fuofua timi fakahaofí ki he hahaké, naʻe ʻapitanga ʻa e kulupu ʻa ʻEtuate Mātení ʻo ofi ki he kau fononga saliote ʻa Sese Heiveni mo Hotisetí ʻi he Kolotau Leilamei, ko ha ʻapitanga fakakautau ʻi he vahaʻa ʻo Fololeni mo Sōleki Sití. Naʻe fakaʻau ke siʻisiʻi ange ʻa e meʻakai ʻa e kau hikifonuá, pea ʻikai ofi mai ha timi fakahaofi ia mei he teleʻá.

Naʻe fakaava ʻe he tangata naʻá ne tokangaʻi ʻa e kolotaú ʻa ʻene ʻū falekoloá ki he Kāingalotú, ʻa ia naʻa nau fakatau atu ʻenau ʻū uasí mo e koloa kehé ke fakatau mai ʻaki ha mahoaʻa, pēkani, mo ha laise. Ka naʻe ʻikai pē feʻunga ʻenau meʻakaí ke fakalato ʻenau fie maʻú ʻi he toenga maile ʻe nimangeau ʻo e fonongá.1

Naʻe loto-hohaʻa ʻa Sese Heiveni koeʻuhí ko e lelei ʻo e Kāingalotu ne nau fononga saliote toho tangatá. Naʻe ʻikai feʻunga ʻa e pāuni mahoaʻa ʻe taha he ʻahó ke tauhi ʻaki ha taha ʻokú ne toho ha saliote ʻi he hala ʻoneʻoné mo e tafungofunga makamaká, pea ʻe vave pē hono fakasiʻisiʻi iá. Naʻe faingataʻaʻia tahá ʻa e Kāingalotu toulekeleká, ʻa ia naʻe kamata ke tokolahi ʻenau maté.

Naʻe lipooti ʻe Sese ʻi haʻane tohi kia Pilikihami ʻIongi ʻo pehē, “Ko e moʻoni ko ha kakai masiva mo faingataʻaʻia moʻoni. “ʻOku langa hoku fatu ʻi he ʻofa lahi kiate kinautolu.”2

Naʻe hoko atu pē ʻa e fononga faingataʻaʻia ʻa e kau hikifonuá. Naʻe fononga ofi ʻa e kulupu fononga saliote ʻa Sesé ki he kulupu ʻa Mātení, ʻo nau tokoni ʻi he meʻa pē te nau lavá. Ne toe māmālie ange ʻa e fononga ʻa e kau hikifonua fononga saliote toho ʻe he tangatá. Naʻe ʻikai fuoloa ʻa e mavahe ʻa ʻĒlone Siakisoni mei he kolotaú, naʻe puke ʻa e tokotaha ngāue silika Pilitāniá ʻi he mofí. Naʻe mole hono iví ʻi heʻene puké, pea naʻe hangē naʻe mole mo ʻene loto-holi ke hoko atu e fonongá.

Naʻe fakaʻamu ʻe ʻĒlone ke ne kai ʻo lahi ange ʻi hono ʻinasí, ka naʻe ʻikai ha meʻakai ia ʻe toe. Hili hono saveaʻi ʻe Kapiteni Māteni ʻa e tauhiʻanga meʻakai ʻa e kulupú, naʻá ne holoki ʻa e ʻinasi fakaʻaho ʻa ʻene kulupú ki he vahe fā ʻe tolu ʻo e pāuni mahoaʻa ʻe taha ki he toko taha. Naʻe feinga ʻa e fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻĒloné ke ne hoko atu e fonongá, ka naʻe hoko ʻa hono fakamālohiʻi iá ke ne toe vaivai ange ai.3

ʻI he pongipongi ʻo e ʻaho 19 ʻo ʻOkatopá, naʻe nofo hifo ʻa ʻĒlone ke mālōlō ʻi he veʻehalá kae hoko atu e niʻihi kehe ʻi he kulupú ki he Vaitafe Palate Tokelaú. ʻI he aʻu ki he hoʻataá, naʻá ne ongoʻi ʻokú ne kei fuʻu vaivai ke ngaue. Ne holo ʻaupito ʻa e māfana ʻo e ʻeá ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuo maliu atú, pea naʻe kamata ke tō ʻa e sinoú. Kapau he ʻikai vave haʻane tuʻu hake ke toe kau fakataha mo ʻene kulupú, ʻe vave haʻane mate he mokosiá.

Hili ha taimi mei ai, naʻe maʻu ʻe ha ongo tangata mei he kulupú ʻa ʻĒlone, peá na tuku ia ki ha saliote fakataha mo e Kāingalotu kehe ne nau puké, pea naʻá na omi ia ki he Palate Tokelaú. Naʻá ne fetaulaki mo hono fāmilí ʻi he veʻe vaitafé, ko e teuteu ke nau ke toho ʻenau salioté ke kolosi ki he tafaʻaki ʻe tahá. Koeʻuhí naʻe fuʻu vaivai ʻa e fanga pulú ke toho ʻenau utá ke aʻu lelei ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻi he ʻaú, naʻe pau ke hifo ʻa ʻĒlone ʻo lue lalo ke kolosi ʻi he vaitafé.

Naʻá ne lue ngāvaivai ʻi he loto vai ʻaisí, lolotonga iá naʻe nofo ʻa hono uaifi ko ʻElisapetí mo hono tuofefine-ʻi-he-fono ko Melé mo e fānaú mo e saliote toho tangatá. Naʻá ne lava ʻo lue mamaʻo siʻi pē, ka naʻá ne tuʻu ʻi ha lau ʻoneʻone peá ne tō ʻi heʻene ongosiá. Naʻe aʻa fakavave mai ʻa Mele ʻo fusi hake ia ke ne tuʻu ki ʻolunga, lolotonga iá naʻe heka hoosi mai ha tangata ʻo ne fusi hake ia pea fakaheka atu ia ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé.4

Naʻe angi mai ha havili mei he fakatokelaú ki he kulupú, pea kamata ke tō ha ʻuha ʻaisi. Naʻe foki ʻa Mele ki he saliote toho tangatá, pea naʻá ne toho mai ia mo ʻElisapeti ʻo kolosi he vaitafé. ʻI he faifeinga ʻa e niʻihi kehe ʻi he kau hikifonuá ke nau kolosí, naʻe toe foki ha kau fafine mo ha kau tangata ki he vaitafé ke fakahaofi honau ngaahi kaungāmeʻá. Naʻe fua ʻe ha niʻihi ʻa e Kāingalotu ne fuʻu toulekeleká, kei valevalé, pe puke lahi ke nau kolosi ʻiate kinautolu peé. Ne toutou aʻa fefokifokiʻaki ʻa Sela ʻAna Hai, taʻu hongofulu-mā-hiva, ʻi he loto vai mokoʻīʻií, ke tokoniʻi ha kakai tokolahi ke nau kolosi ki he tafaʻaki ʻe tahá.

ʻI he ʻikai ke kei lava ʻa ʻĒlone Siakisoni ʻo lue mamaʻó, naʻe fakaheka ia ki ha saliote toho tangata pea toho ia ki he feituʻu faiʻanga ʻapitanga efiafí, naʻe tāupe pē hono vaʻé ʻi mui he salioté. Naʻe muimui mai ai ʻa ʻElisapeti mo Mele, naʻá na mateuteu ke tokangaʻi ia ʻi he taimi te nau aʻu ai ki he ʻapitangá. Naʻe fāinga mai ʻa e Kāingalotú ʻi mui ʻiate kinautolu ʻi he kamata ke mamalu ʻa e poʻulí, naʻa nau mokoʻīʻī ʻi honau vala mahaehaé.5


ʻI he pō ko iá, naʻe tokoniʻi ʻe ʻElisapeti hono husepānití ke ne mohe pea naʻe tō mo ia ʻo mohe ʻi hono tafaʻakí. ʻI he taimi naʻá ne ʻā hake ai hili ha ngaahi houa siʻi mei aí, naʻá ne fakaongo e mānava ʻa ʻĒloné ka naʻe ʻikai ke ne fanongo ki ha meʻa. ʻI heʻene loto-hohaʻá, naʻá ne hili hono nimá ki ai pea naʻá ne ongoʻi naʻe momoko mo fakafefeka hono sinó.

Naʻe kaikaila ʻa ʻElisapeti ʻo kumi tokoni, ka naʻe ʻikai ha toe meʻa ʻe lava ʻe ha taha ʻo fai. Naʻá ne fakakaukau ke tafu ha afi ke ne lava ʻo sio kia ʻĒlone, ka naʻe ʻikai ha founga ke ne fakamoʻui ai ha afi.

ʻI he tokoto ʻa ʻElisapeti ʻi he tafaʻaki e sino ʻa hono husepānití, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo mohe. Naʻá ne tatali pē mo lotu, peá ne tengihia ʻi heʻene fakasio e ngaahi fakaʻilonga ʻo e aata ʻa e ʻahó. Naʻe tuai e ʻalu ʻa e taimí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe kei fie maʻu pē ke ne tokangaʻi ʻene fānaú—pea naʻe kei ʻi ai pē hono tokoua ko Melé ke tokoni kiate ia. Ka naʻe kamata puke foki mo Mele ia. Ko e toko taha pē ʻe lava ʻa ʻElisapeti ʻo falala moʻoni ki aí ko e ʻEikí. Naʻá ne kole tokoni kiate Ia he pō ko iá, ʻo ne falala te Ne fakafiemālieʻi ia mo tokoniʻi ʻene fānaú.

ʻI he pongipongi haké, naʻe loto-siʻi ʻa e kau hikifonuá ʻi heʻenau ʻilo kuo matolu ʻa e sinoú he kelekelé. Naʻe hanga ʻe ha kau tangata ʻo hiki ʻa ʻĒlone fakataha mo ha kakai kehe ʻe toko hongofulu mā tolu ne nau mate ʻi he pō pē ʻe taha. Koeʻuhí naʻe fuʻu fefeka ʻa e kelekelé ki hono kelí, naʻa nau kofu ʻaki pē ʻa e kau maté ha ʻū kafu pea tanu kinautolu ʻi he sinoú.6

Naʻe fakahinohino ʻe Kapiteni Māteni ʻa e kulupú ke hoko atu ʻenau fonongá, neongo ʻa e kovi ʻa e ʻeá. Naʻe teke mo toho ʻe he kau hikifonuá ʻenau ʻū saliote toho tangatá ʻi he sinou lolotó mo e havili momokó. Naʻe pipiki ʻa e sinou vivikú ʻi he vaʻe ʻo e salioté, pea naʻe mamafa mo faingataʻa ange ai ke toho ʻa e ngaahi salioté.7

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fāi fononga atu ʻa e kulupú ʻi he sinou loloto angé.8 Naʻe ʻikai ha sū pe puti feʻunga ʻo ha tokolahi ke maluʻi kinautolu mei he momokó. Naʻe mafohifohi mo toto honau vaʻé mei he momokó. Naʻe feinga ʻa e Kāingalotú ke nau maʻu ha laumālie lelei ʻaki ʻenau hivaʻi ha ngaahi himi.9 Ka ʻi he hili ha ʻaho ʻe fā ʻo ʻenau kolosi ʻi he Palate Tokelaú, naʻe ʻikai ke nau fakalakalaka.

ʻI he ngāvaivai mo tutue ʻa e kau hikifonuá, naʻa nau fāinga ke hoko atu ʻenau fonongá. Naʻe toe siʻi ʻaupito ʻa e mahoaʻá. Naʻe mei mate ʻa e fanga pulú pea naʻa nau fuʻu tutue ke maʻu ha ivi mei ai. Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha ivi feʻunga ke fokotuʻu honau ngaahi tēnití, ko ia ne nau mohe pē ʻi he sinoú.10

ʻI he ʻaho 23 ʻo ʻOkatopá, naʻe fakakaukau ʻa Kapiteni Māteni ke mālōlō ʻa e kulupú ʻi ha feituʻu naʻe ui ko Piuti Kulokula (Red Buttes). ʻI he fakalau mai ʻa e ʻahó, naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e tūkunga ʻo e ʻapitangá. Naʻe hoko atu pē ke momoko ange ʻa e ʻeá, pea naʻe aʻu fakakātoa ʻa e mate ʻi he kulupú ki he toko nimangofulu tupu. ʻI he poʻulí, naʻe totolo mai ʻa e fanga ulofí ki he ʻapitangá ʻo nau keli hake ʻa e ʻū fonualotó, pea nau keina ʻa e sino ʻo e kau pekiá.11

Naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Kapiteni Māteni ʻa e Kāingalotú ke nau lotua ha fakahaofi mo kolea ha tāpuaki maʻá e kau mahakí mo e kau faingataʻaʻia ʻi he ʻapitangá. Naʻá ne mataʻi ongosia mo faingataʻaʻia, ka naʻá ne fakapapauʻi ange ki he Kāingalotú ʻe aʻu mai ha tokoni.12

ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 27 ʻo ʻOkatopá, naʻe tangutu ʻa ʻElisapeti ʻi ha funga maka peá ne puke mai ʻene fānaú. Naʻe fakaʻau ke siva ʻene ʻamanakí he naʻá ne maile ʻe lauiafe mei ʻIngilani, masiva pea maʻukovia he sinoú ʻi ha fonua moʻunga makamaka. Kuó ne hoko ʻeni ko ha uitou. Naʻe ʻikai ha tamai ʻene fānaú. Naʻe ʻikai ha meʻa ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi matangi ʻo e faʻahitaʻu momokó ka ko e vala mahaehae pē mo ha ʻū sipi kafu.

Naʻá ne tō hifo ʻo mohe he pō ko iá peá ne misi ʻoku tuʻu ʻa ʻĒlone ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne pehē ange kiate ia, “ʻAi ke ke fiefia ʻElisapeti, ʻoku haʻu ʻa e fakahaofí.”13

ʻI he ʻaho hono hokó, hili e femolimoliʻi ʻa e kau hikifonuá ʻi he maʻu meʻatokoni pongipongí, naʻe fakatokangaʻi ʻe he kau hikifonuá ha toko tolu ʻoku nau heka hoosi mai ʻi ha moʻunga ofi mai. ʻI heʻenau ofi maí, naʻe fakatokangaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa Siosefa ʻIongi, ko e foha taʻu uofulu-mā-ua ʻo Pilikihami ʻIongí ʻa ia naʻá ne ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani ʻi ha taʻu ʻe tolu. Naʻá ne haʻu fakataha mo Taniela Sōnasi mo ʻĒpeli Kā, ko ha ongo tangata mei he Teleʻa Sōlekí. Naʻa nau haʻu ki he ʻapitangá, ʻo nau fakatahatahaʻi kotoa kinautolu, pea naʻa nau tufaki ʻa e meʻakai mo e naunau naʻa nau fakaheka mai ʻi heʻenau fanga monumanú.

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻOku lahi ʻa e meʻakai mo e vala ʻoku ʻomi maʻamoutolu ʻi he halá, ka kuo pau ke mou mavahe mei heni he pongipongi ʻapongipongí.” Naʻe maile ʻe fāngofulu-mā-nima ʻa e mamaʻo ʻa e kau faifakahaofi kehé ʻi ha ʻū saliote naʻe fonu ʻi he meʻakai, vala, mo e ʻū sipi kafu. Kapau ʻe kei hoko atu pē e fononga ʻa e kau hikifonuá, te nau fetaulaki ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi.14

Naʻe fiefia ʻa e kau hikifonuá, naʻa nau fāʻofua ki he kau tangatá, pea ʻuma ki honau kouʻahé. Naʻe kakata ʻa e ngaahi fāmilí mo nau feʻiloaki ʻi heʻenau fetāngihí. Naʻa nau kaila, “ʻĒmeni!

Naʻe hivaʻi ʻe he kulupú ha himi pea ne nau foki atu ki honau ʻū tēnití ʻi he mamalu hifo ʻa e poʻulí. Te nau kamata fononga ki he hihifó ʻi he pongipongi haké.15


ʻI he ʻaho 31 ʻo ʻOkatopá, ko e hili ia ha ʻaho ʻe tolu mei ai, naʻe fetaulaki ʻa e kulupu ʻa Mātení mo e kau faifakahaofi kehé ʻi he halá. Naʻe fuʻu ʻohovale ʻa Siaosi D. Kalānite, ko e taki ʻo e timi tokosiʻí, ʻi he meʻa naʻá ne mamata ki aí. Naʻe fusi mo toho ʻe ha Kāingalotu ʻe toko nimangeau pe onongeau ʻenau ʻū saliote toho tangatá ʻi ha laine ne ʻikai hangatonu naʻe maile ʻe tolu pe fā nai hono lōloá. Naʻá ne lava pē ʻo tala naʻa nau ongosia hili ʻenau toho ʻaho kakato ʻenau ʻū salioté ʻi he sinoú mo e pelepelá. Naʻe tākoto ha kakai ʻe niʻihi ʻi he ʻū salioté, naʻa nau fuʻu puke pe ongosia ke ngaungaue. Naʻe fetāngihi ʻa e fānaú, ko e niʻihi ne nau faingataʻaʻia ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau mātuʻá ʻi he sinoú. Naʻe ʻasi mokosia ʻa e tokotaha kotoa, pea ko e kakai ʻe niʻihi ne mate ngūngū mo toto honau nimá mo e vaʻé ʻi he sinoú.16

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó, naʻe tokoniʻi ʻe he kau faifakahaofí ʻa e kulupu ʻa Mātení ke nau fononga ki he hihifó. ʻI he ʻamanaki ʻa e timi faifakahaofí ke maluʻi ʻa e kau hikifonuá mei he anga ʻo e ʻeá, naʻa nau fakaʻamu ke ʻave kinautolu ki ha feituʻu ne ūū naʻe ʻikai ke mamaʻo mei he ongo lilifa māʻolunga naʻe ui ko e Matapā ʻa e Tēvoló. Ka ke aʻu ki aí, naʻe pau ke kolosi ʻa e kau hikifonuá ʻi he Vaitafe Vaimelie mokoʻīʻií. ʻI hono manatuʻi lelei ʻe he konga lahi ʻo e kau hikifonuá ʻa e fakamanavahē ʻo ʻenau kolosi fakamuimui ʻi he vaitafé, naʻa nau ilifia ke kolosi. Ne lava ʻe honau niʻihi ʻo kolosi ʻi he vaitafé ʻi ha ʻū saliote. Ko e niʻihi ne lue lalo pē. Naʻe fua ʻe ha kau faifakahaofi ʻe niʻihi mo ha kau hikifonua ha niʻihi ʻi he ʻau momokó. Naʻe nofo fuoloa ha kau faifakahaofi kei talavou ʻe toko nima—Tēvita Kimipolo, Siaosi W. Kalānite, ʻĀlani Hanitingitoni, Sitīveni Teila, mo ʻIla Nepeika—ʻi he loto vai momokó, ʻo tokoniʻi loto-toʻa ke kolosi ʻa e kulupú ki he tafaʻaki ʻe tahá.

ʻI he maau pē e fakanofonofo ʻa e kau hikifonuá ʻi he fangá, ʻa ia naʻa nau fakahingoa kimui ko e Fanga ʻa Mātení, naʻe kamata ke toe sinou. Naʻe fakaʻau ke kātakiʻingataʻa ʻa e momokó ʻi he ʻapitangá, pea naʻe tokolahi ange ʻa e kakai naʻe maté. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tokotaha hikifonua ʻa e fangá ko ha “faʻitoka feʻefiʻefihi.”17

ʻI he ʻaho 9 ʻo Nōvemá, naʻe kau fakataha ʻa Sese Heiveni mo e Kāingalotu kehe ʻi he ongo kulupu fononga saliote naʻe toé pea mo e kulupu ʻa Mātení ʻi he fangá. Naʻe ʻalomālie ʻa e ʻeá, pea naʻe fakakaukau ʻa e kau faifakahaofí ke hokohoko atu pē ʻa e fononga fakahihifo ʻa e kulupú, neongo naʻe ʻikai ha naunau mo e meʻatokoni feʻunga ke tauhi ʻaki ʻa e tokotaha hikifonua kotoa ʻi he maile ʻe 325 naʻe toe pea nau aʻu ki Sōleiki Sití. Naʻe liʻaki ʻe he kau hikifonuá ʻa e konga lahi ʻo ʻenau ʻū saliote toho ʻe he tangatá pea mo e meimei kotoa ʻo ʻenau koloá, ka nau tauhi pē ʻa e meʻa ne nau maʻu ke maluʻi kinautolu mei he momokó. Naʻe meimei ko e vahe tolu pē ʻe taha ʻo e Kāingalotu ʻi he kulupu ʻa Mātení naʻa nau lava ʻo lué. Naʻe fakaheka ʻe he kau faifakahaofí ʻa e niʻihi kehé ki he ʻū saliote.18

Naʻe mahino kia Siaosi D. Kalānite naʻe fie maʻu ʻe he kau hikifonuá ha tokoni lahi ange ʻi he meʻa ʻoku ala fai heʻene kau tangatá. Naʻe lipooti ʻe Siaosi ʻi haʻane tohi kia Pilikihami ʻo pehē, “Ne mau fononga pē mo fai ʻa e meʻa kotoa ne mau lavá, ʻo ʻikai veiveiua pe tuʻatamaki.” “Kuo teʻeki ke u sio ʻi ha ivi mo e tui lahi pehē ʻi he ’kau tangatá,’ pe ko ha laumālie lelei ʻo hangē ko ia ne maʻu ʻe kinautolu ne nau haʻu fakataha mo aú.”

Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Kuo mau loto taʻetuku, pea kuo ʻiate kimautolu ʻa e tāpuaki ʻa e ʻOtuá.”19

Naʻe maʻu ʻe ʻIfalemi Hanikē, ʻAsa Hingikelī mo e kau faifakahaofi kehé ʻa e kulupú ʻi he fakahihifo ʻo e Fanga Mātení pea ʻoange ha meʻakai mo ha tokoni lahi ange maʻá e kau hikifonuá. Naʻe aʻutaki mai mo ha ʻū saliote fakahaofi moʻui ʻe hongofulu ki he kau hikifonuá ʻi ha feituʻu ne ui ko e Tuʻahivi Makamaká, ko e maile nai ia ʻe 250 mei Sōleiki Siti. ʻI he taimi ko iá, kuo toko 350 tupu ʻa e kakai tangata ne omi ʻi he sinou lolotó mei he teleʻá ke tokoni ki he faifononga. Naʻa nau fokotuʻu ha ngaahi ʻapitanga he halá, fakaʻataʻatā ʻa e sinoú, tafu ha afi, mo ʻomi ha ʻū saliote lahi ange koeʻuhí ke ʻoua naʻa lue lalo ha taha. Naʻe toe feimeʻatokoni foki ʻa e kau faifakahaofí maʻá e kau hikifonuá pea naʻa nau hulohula mo hiva ke toʻo ʻenau tokangá mei heʻenau faingataʻaʻiá.20

Naʻe kei ʻalotāmaki pē ʻa e ʻeá, ka naʻe ongoʻi ʻe he Kāingalotú naʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻe tohi ʻa Siosefa Simione, ko e taha ʻo e kau faifakahaofí, ki hano kaungāmeʻa ʻi he teleʻá ʻo pehē, “Naʻe meimei ke tō ha matangi fakailifia he ʻaho kotoa pē, pea ko e vakai ki he anga ʻene tuʻú ʻe fakakaukau ʻe ha taha he ʻikai ke mau lava ʻo matuʻuaki ʻa e faingataʻá. ʻO ka ne taʻeʻoua ʻa e tokoni ʻa e langi taupotú, kuo fuoloa hano tanu kimautolu ʻe he sinoú ʻi he ʻotu moʻungá.”21


ʻI he ʻilo lahi ange ʻe Pilikihami kau ki he Kāingalotu ne nau kei fononga he halá, naʻá ne fiu feinga ke toe tokanga ki ha meʻa makehe mei heʻenau faingataʻaʻiá. Naʻá ne tala ki ha haʻofanga ʻi he ʻaho 12 ʻo Nōvemá ʻo pehē, “ʻOku nofo ʻeku fakakaukaú ʻi he niʻihi ʻoku nau faifononga mai he sinoú. ʻOku ou fakakaukau maʻu pē kiate kinautolu.”22

ʻI he ʻaho 30 ʻo Nōvemá, lolotonga hono tokangaʻi ʻe Pilikihami ha fakataha Sāpate ʻi Sōleki Sití, naʻá ne ʻiloʻi ʻe tūʻuta mai he konga kimui e ʻaho ko iá ʻa e ʻū saliote tokoni ne fakaheka mai ai ʻa e kau mēmipa ʻi he kulupu ʻa Mātení. Naʻe tuai-e-kemo ʻene kaniseli ʻa e toenga ʻo e ngaahi fakataha he ʻaho ko iá. Naʻá ne pehē, “Ko e taimi ʻe tūʻuta mai ai ʻa e kakai ko iá, ʻoku ou loto ke ʻave kinautolu ki he ngaahi fāmili ʻoku ʻi ai honau ngaahi fale lelei mo fiemālié.”23

Naʻe tūʻuta ʻa e kau hikifonuá ʻi he koló ʻi he hoʻatā mālié. ʻI he taimi ko iá, naʻa nau mātuʻaki masiva ʻaupito. Ne mate ha kakai ʻe toko teau tupu ʻi he kulupú. Ko e tokolahi ʻo e kakai ne nau hao moʻuí naʻe uesia honau nimá mo e vaʻé ʻi he momokó, pea ko e niʻihi naʻe fie maʻu ia ke tuʻusi. Kapau naʻe ʻikai ke aʻu atu ʻa e kau faifakahaofí he taimi ne nau aʻu atu aí, ne toe tokolahi ange ʻa e kakai ne maté.

Naʻe talitali lelei ʻe he Kāingalotu ʻi he vahefonuá ʻa e kau hikifonua foʻoú ki honau ngaahi ʻapí. Naʻe hiki ʻa ʻElisapeti Siakisoni mo ʻene fānaú ʻo nofo ʻi he ʻapi hono tuongaʻane ko Samuelá ʻi ʻOkiteni, ʻi he fakatokelau ʻo Sōleiki Sití, ʻa ia ne nau mālōlō mo fakaakeake ai mei heʻenau fononga fakamamahí.24

Naʻe tangi ʻa Sese Heiveni, ʻa ia naʻá ne tūʻuta ʻi Sōleki Siti ʻi he hili ha uike ʻe ua mei he kulupu ʻa Mātení, ʻi he taimi naʻá ne mamata ai ki he teleʻá ko e hili ia ha taʻu ʻe fā. Naʻá ne hangatonu ki ʻapi ke mamata ki hono ongo uaifi ko Māʻata mo ʻApikalé, pea mo hono foha ko Sesé, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi lolotonga ʻene ʻi ʻAfilika Tongá. Naʻá ne ʻaʻahi leva kia Pilikihami ʻIongi, naʻá ne houngaʻia ʻi hono fekauʻi ʻe he palōfitá ʻa e ngaahi kulupu faifakahaofí ke fakahaofi ʻa e Kāingalotú.

ʻI he hili pē ʻene tūʻuta ki he teleʻá, naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Te u manatuʻi maʻu pē ʻa e faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1856. Kuo lava ha taʻu ʻe hongofulu mā hiva ʻa ʻeku kau ki he Siasí. Kuo lahi ange e faingataʻa ne u mamata ki ai ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí ʻi ha toe faingataʻa kuó u mamata ki ai ʻi he Kāingalotú.”25

Naʻe manatu ʻa Peisini Louta, ko ha mēmipa ʻo e kulupu ʻa Mātení, ki hono tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ke ne maʻu e mālohi ke kātekina e fonongá. Naʻá ne fakamoʻoni ʻo pehē, “Te u lava ke pehē ne mau falala ki he ʻOtuá.” Naʻá Ne fanongo peá Ne tali ʻemau ngaahi lotú pea naʻá Ne ʻomi kimautolu ki he ngaahi teleʻá.”26