Hisitōlia ʻo e Siasí
11 Ko ha Faingamālie Nāunauʻia


“Ko ha Faingamālie Nāunauʻia,” vahe 11 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 11: “Ko ha Faingamālie Nāunauʻia”

Vahe 11

Ko ha Faingamālie Nāunauʻia

ʻĪmisi
peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku hiki ʻi he lea faka-Hauaiʻí

Naʻe fanongo ʻa ʻAna ʻĪlisa Sekilisi ʻi he ngaahi pongipongi lahi, ki he ui hono foha taʻu ua ko Molonaí ki heʻene tamaí. Naʻe toe pē ha lau ʻaho peá ne fāʻelé, pea ne toki lava pē ʻe hono husepāniti ko Sēkopé kimuí ni mai, ʻo tokangaʻi tokotaha e kiʻi tamasiʻí. Ka ‘i he ʻaho 15 ʻo Sepitema 1852, naʻá ne tuʻu mo ʻene fānau kei iiki ʻe toko tolú, ʻi he matapā honau fale teʻeki ʻosi ʻi Sōleki Sití, pea mamata ki he fononga hake ʻa Sēkope mo ʻene fanga hōsí ʻi ha tafungofunga he tafaʻaki fakahahake ʻo e koló. Naʻá ne taʻataʻalo mai ʻaki hono tataá kiate kinautolu mei he tumuʻaki ʻo e tafungofungá, ʻo sio fakaʻosi ki he koló peá ne pulia leva.1

Naʻe kau ʻa Sēkope ʻi he kau faifekau ne uiuiʻi ki he ngāué ʻi he konifelenisi ʻo ʻAokosi 1852. ‘I hono fakahinohino ke mavahe he vave taha ʻe ala lavá, naʻá ne kau ki ha kulupu ʻo ha kau faifekau ʻe toko valungofulu ne nau fakataumuʻa ki Pilitānia Lahi mo e ngaahi puleʻanga kehe ʻi ʻIulopé. Naʻá ne kau ʻi he kau faifekau ʻe toko fā ne fekauʻi ki Siamané, ʻo vahe ke ne ngāue ʻi ha taʻu ʻe tolu.2

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe feinga ʻa ʻAna ʻĪlisa ke malava ʻo feʻao mo e faingataʻa ʻi he mavahe hono husepānití, ʻi he lelei taha naʻá ne lavá. Naʻá ne tupu fakataha hake mo Sēkope ʻi ha kiʻi kolo ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Lolotonga ʻena kaumeʻá, naʻe ngāue ʻa Sēkope ʻi ha siteiti ʻe taha, pea lolotonga ʻene mavahé naʻá na feʻaveʻaki ha ngaahi tohi ʻofa lōloa. Naʻá na mali ʻi he 1842, kau ki he Siasí ʻi ha taimi nounou pē mei ai, peá na muimui leva ʻi he Kāingalotú ki he hihifó. Naʻá na fakatou maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea naʻe ʻikai fie lāunga ʻa ʻAna ʻĪlisa fekauʻaki mo e uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻa Sēkopé. Ka naʻe hangē ne tuai ʻa e taimí ʻi heʻene mavahé, pea naʻá ne ongoʻi ne lōmekina ia ʻi he mamahí.3

Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mā tolu mei he mavahe ʻa hono husepānití, naʻe fanauʻi ʻe ʻAna ʻĪlisa ha kiʻi pēpē tangata ʻulu ʻuliʻuli. Naʻá ne faitohi kia Sēkope ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻá ne lipooti ʻo pehē, “Naʻe fua e mamafa ʻo e pēpeé pea naʻá ne pauni ʻe hongofulu mo e konga. ʻOku teʻeki ke fakahingoa. Kapau ʻoku ʻi ai haʻo hingoa ke ui ʻaki, tohiʻi mai hono hingoá ʻi hoʻo tohí.”4

Naʻe ʻikai ʻiloʻi pau ʻe ʻAna ʻĪlisa e lōloa ʻo e taimi ʻe maʻu ai ʻe Sēkope ʻa e ongoongó. Naʻe tātātaha ke maʻu e meilí ʻi he teleʻá ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi māhiná, pea naʻe tuʻu fakaʻaufuli ia ʻi he tō ʻa e sinou he faʻahitaʻu momokó ʻi he feituʻu tokaleleí ʻo tāpuni ai e ngaahi halanga meilí. Naʻe siʻi ha ʻuhinga ke ne ʻamanaki ʻe maʻu ha tali mei hono husepānití kimuʻa ʻi he faʻahitaʻu failaú.

Ka neongo ia, ne ʻikai fuoloa mei he fanauʻi ʻa e pēpeé, naʻe maʻu ʻe ʻAna ʻĪlisa ha tohi meia Sēkope, naʻá ne faitohi mai lolotonga ʻene ʻi he hala hahaké. Naʻe lava ke ne tala mei he tohí ne teʻeki ke ne maʻu ʻene tohí. Naʻá ne fakahā ange naʻá ne mamata ki honau fāmilí ʻi ha misi. Naʻe vaʻinga fakataha e fānau ʻe toko tolú ʻi he falikí kae tokoto ʻa ʻAna ʻĪlisa he mohengá mo ha pēpē tangata ne toki fanauʻi.

Naʻe tohi ʻe Sēkope ʻo pehē, kapau naʻá ne fāʻeleʻi ha foha, naʻá ne loto ke ui ia ko Nīfai.

Naʻe maʻu ʻe ʻAna ʻĪlisa ʻene talí. Naʻá ne fakahingoa ʻa e pēpeé ko Hiipa Nīfai Sekilisi.5


‘I he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1852, naʻe tūʻuta ʻa ʻIohani Toliasi taʻu uofulú, ʻi he vahefonua Venisisolo ʻi he fakatokelau ʻo Tenimaʻaké.6 Naʻe tuku ʻe ʻIohani, ko ha tokotaha akoako ngaahi sū mei Koupeniheikeni, ʻa ʻene ʻū meʻangāué kae ngāue fakafaifekau ʻi hono fonua tupuʻangá. Naʻá ne kau ki he Siasí mo ʻene tamai ko Nikolaí, mo hono tuofefine siʻisiʻi ko ʻAkositá ʻi ha taimi nounou pē hili ʻa e tūʻuta e fuofua kau faifekau Siasí ʻi Tenimaʻaké. Naʻe kau hono taʻokete ko Kalí ki he Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha mei ai.7

Kuo tupu vave ʻa e Siasí ʻi Tenimaʻake talu mei he fakaava ʻa e misioná ʻe Pita Haniseni mo ʻIlasitasi Sinoú. ʻI loto he taʻu ʻe ua ʻo ʻena tūʻutá, naʻá na pulusi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Tenimaʻaké—ko e ʻuluaki tatau ʻo e tohí ne ʻikai faka-Pilitāniá—mo kamata ha nusipepa fakamāhina ne ui ko e Skandinaviens Stjerne. ʻOku hoko ʻa Tenimaʻake he taimí ni ko e ʻapi ki ha kāingalotu ʻe toko nimangeau tupu kuo vahevahe ki ha ngaahi kolo ʻe hongofulu mā ua.8

Ka neongo iá, naʻe fehiʻa ʻa Ane Sofi, ko e faʻē ʻa ʻIohaní, ʻi he siasi foʻou mo ʻikai manakoá, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi e kau ki ai hono husepānití ko ha ʻuhinga ke na vete-mali ai. ‘I he taimi naʻe māvae ai ʻa Ane Sofi mo Nikolaí, naʻe uiuiʻi ʻa ʻIohani mo ha kau toki papi ului foʻou kehe ke nau ngāue ʻi he ngaahi misiona fakalotofonuá pea naʻe mavahe ʻa ʻAkosita mei Tenimaʻake fakataha mo e ʻuluaki kulupu ʻo e Kāingalotu Sikenitinēvia ke tānaki ki Saioné.9

Naʻe fononga fakatonga ʻa ʻIohani ʻi Venitīsisolo ke fetaulaki mo e Kāingalotu ʻi ha kiʻi kolo he tukuʻutá ko Pasiholomu.10 Naʻa nau fakataha ʻi he ʻapi ʻo ha mēmipa fakalotofonua ʻo e Siasí. Ne ongoʻi fiefia mo ueʻi fakalaumālie ʻa ʻIohani ʻi heʻene lea ki he haʻofangá. Naʻá ne ʻiloʻi e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he lokí he naʻá ne ʻosi malanga ʻi he feituʻú.

Fakafuofua ki he hoʻataá, kimuʻa pē pea ʻosi e fakatahá, naʻe hū atu ki he falé ha kau fakatanga ko e kau ngāue faama mo e ʻū meʻa ngāue mo e pōvai pea nau tuʻu takai he matapaá. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe tohi tangi e Kāingalotu Tenimaʻaké ki he falealea ʻo e puleʻangá ke maluʻi kinautolu mei he kau fakatangá, ka naʻe ʻikai fakahoko ha meʻa. Ne fehangahangai e kau papi ului foʻou ʻi Suētení mo ha fakafepaki meimei tatau, ʻo ueʻi ai ha kakai tui ʻe niʻihi ke nau papitaiso ʻi ha fuʻu tangikē vai ʻa ha taha ngaahi leta kae ʻoua ʻe fakatokangaʻi kinautolu ʻe ha taha ʻi ha vaitafe.11

ʻI he ʻosi e fakatahá, naʻe fakaofi atu ʻa ʻIohani ki he matapaá ke ʻalu. Ne ngaʻunu ofi mai e kau fakatangá pea naʻe ongoʻi ʻe ʻIohani ha meʻa ne hokaʻi ʻaki hono alangá. Naʻá ne tukunoaʻi e mamahí peá ne hū ki tuʻa, ka naʻe tuai e kemo kuo puke ia ʻe he kau tangata fāmá mei mui pea tā hono tuʻá ʻaki e pōvaí. Naʻe mamahiʻia hono sinó ʻi he hoka ia ʻe he kau tangatá ʻaki e ʻakau mo e meʻa ngāue māsila kae ʻoua kuó ne fetotoʻi.

Ne faifai pea hao ʻa ʻIohani ʻo hola ki ha ʻapi ofi mai ʻa ha mēmipa ʻo e Siasí ko Pita Seniseni. Naʻe vete ʻe hono kaungāmeʻá hono vala kuo mahaehaé, fufulu hono ngaahi laveá, pea fakamohe ia. Naʻe tākai mo tāpuakiʻi ia ʻe ha tangata, pea naʻe leʻohi ia ʻe ha fefine toulekeleka ʻi hono lokí. Ka naʻe hili ha houa ʻe taha mo e konga, ne tuki atu ha kau tangata konā ʻi he matapaá. Naʻe tūʻulutui e fefine toulekeleká ʻo lotua ha tokoni. Naʻá ne talaange kia ʻIohani, “Kuo pau ke nau ʻuluaki tā au kimuʻa pea nau tā koé.”

Hili ha kiʻi momeniti mei ai, naʻe hū mai e kau tangata konaá ki he lokí. Naʻe feinga e fefiné ke taʻofi kinautolu, ka naʻa nau tekelele ia ki he holisí. Naʻa nau takatakaiʻi e mohengá pea kamata hono tā e sino lavelavea mo kafo ʻo ʻIohaní. ʻI he fie maʻu vivili ʻa ʻIohani ke kei ʻāʻā mo fakatoʻá, naʻá ne fakakaukau ki he ʻOtuá. Ka naʻe puke ʻe he kau fakatangá hono nimá pea toho ia mei he mohengá ki tuʻa ki he fakapoʻulí.12


Naʻe lue atu ʻa Sōleni Fiula ʻo ofi ki he ʻapi ʻo e fāmili Senisení peá ne mamata ki hono fua atu ʻe he kau fakatangá ʻa ʻIohani ki ha vaitafe ofi mai. Naʻe kaikaila mo kapekape tavale ha niʻihi ʻo e kau tangatá. Ne hiva leʻo lahi ha niʻihi. Ne lue atu ʻa Sōleni kiate kinautolu pea tutui atu ʻi honau vahaʻá. Naʻe mālohi e nanamu ʻo e kavamālohí ʻi heʻenau mānavá. Naʻe sio ʻa Sōleni kia ʻIohani. Naʻe hā siʻisiʻi mo ngāvaivai mai ʻa e talavoú ʻi hono vala mohé.

Ne fakatokangaʻi ʻe he kau tangatá ʻa Sōleni he taimi pē ko iá. Ko ha sōtia mālōlō ia ʻo e kau tau Tenimaʻaké pea naʻe ʻiloa ia ʻi Pasiholomu ko ha tokotaha sipoti kaukaua. ʻI heʻenau fakakaukau te ne fie kau fakataha mo kinautolú, naʻe talaange ʻe he kau tangatá kuo nau maʻu ha “faifekau Māmonga” pea te nau lī ia ki he vaitafé. Naʻa nau pehē, “Te mau fakahā ki he faifekau Māmongá ni e founga ke papitaisó.”

Naʻe pehē ʻe Sōleni, “Tuku ange ia. Te u tokangaʻi e tamasiʻí ni pea ʻoku ou poleʻi kimoutolu kau vaipalo ke mou taʻofi au.” Naʻe lōloa mo kaukaua ange ʻa Sōleni ʻi ha toe taha he kau fakatangá, ko ia naʻa nau tukuange e faifekaú, toe taaʻi ia, pea nau fakavave atu leva ʻo ʻalu.13

Naʻe fakafoki ʻe Sōleni ʻa ʻIohani ki he ʻapi ʻo e fāmili Senisení peá ne toe foki mai he ʻaho hono hokó ke vakaiʻi ia. Naʻe tui ʻa ʻIohani ne fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sōleni ke fakahaofi ia. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻIohani ʻo pehē, “ʻOku ʻikai toe kehe ʻeni mei he meʻa naʻe hoko ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, pea ʻoku fakataumuʻa e ngaahi faingataʻa peheé ke fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”

Naʻe ongo kia Sōleni e pōpoaki ʻa ʻIohaní, pea naʻá ne foki mai he ʻaho ki he ʻaho ke talanoa mo e talavoú fekauʻaki mo ʻene ngāue fakafaifekaú pea mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.14


Lolotonga e fakaakeake ʻa ʻIohani mei hono tā iá, naʻe fononga hono tuofefine taʻu hongofulu mā fā ko ʻAkositá ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká, ʻi ha kulupu fononga saliote ne fakafuofua ki ha Kāingalotu ʻe toko teau. Naʻe lau ʻoneʻone mo papa e hala ne nau fononga aí, hili ia ha taʻu ʻe nima ʻo e hiki fononga tokolahi ki he Teleʻa Sōlekí. Ka neongo e papa ʻa e halá, naʻa nau kei hohaʻa pē ki he hala fononga ʻi muʻá. Ne aʻu mai e ʻea ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú ki he feituʻu tokaleleí, ʻo havili momoko e fonua maʻulaló ʻi he holo e ʻeá ki ha momoko ne ʻikai mei lava ʻo makātakiʻi.

Pea toe kovi angé, ne kamata ke helaʻia e fanga pulú, pea ʻosi mo e mahoaʻa ʻa e Kāingalotú, ʻo pau ai ke nau fekauʻi atu ha taha ke muʻomuʻa ʻo ʻomi ha meʻatokoni lahi ange. Naʻe fononga fiekaia ʻa e Kāingalotú, ʻo ʻikai ha founga ke ʻiloʻi ai pe ko e hā hono fuoloa pea toki aʻu atu ʻa e tokoní. Naʻa nau ʻi ha maile ʻe 150 tupu mei Sōleki Siti, pea ne kei ʻi muʻa e konga tahake taha ʻo ʻenau fonongá.15

Naʻe faʻa lue ʻa ʻAkosita mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi muʻa he ʻū salioté pea nau tatali leva ke aʻu mai. Ne nau fakakaukau lolotonga ʻenau fonongá ki he ngaahi ʻapi naʻa nau liʻakí. Ko e kau Hōlani ʻe toko uofulu mā valu ʻi he kulupú, naʻa nau folau ki he ʻIunaiteti Siteití mo ʻIlasitasi Sinou, ʻa ia naʻá ne ʻosi fononga ki Sōleki Sití, kae muimui mai ʻa ʻAkosita mo e toenga ʻo e kulupú ʻi ha kulupu fononga saliote ʻe taha. Ko e tokolahi taha ʻo e kau hiki fonua Sikenitinēviá, kau ai ʻa ʻAkosita, ne siʻi ʻaupito ʻenau ʻilo lea faka-Pilitāniá. Ka naʻa nau kau fakataha mo e Kāingalotu lea faka-Pilitāniá ʻi he pongipongi mo e pō kotoa, ke lotu mo hiva ha ngaahi himi.16

Ne faingataʻa mo lōloa ange e fononga ki Sōleki Sití, ʻi he meʻa ne ʻamanaki ki ai ʻa ʻAkositá. ʻI heʻene fanongo ki he lea taʻemahino ʻa e kau ʻAmeliká, naʻá ne ʻiloʻi e siʻi fau ʻo ʻene ʻilo kau ki hono ʻapi foʻoú. Naʻá ne ongoʻi taʻelata foki. Makehe mei hono tuongaʻane ko Kali mo ʻIohaní, naʻe ʻi ai hono fanga kiʻi tehina iiki ʻe toko tolu ko Kalolaine, Lepeka, mo Nikolina. Naʻá ne loto ke kau fakataha hono fāmilí kotoa mo ia ʻi Saione ʻi ha ʻaho. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ʻe teitei hoko ia, tautautefito ʻi he hili e vete-mali ʻene ongomātuʻá.17

ʻI he fononga fakahihifó, ko e meʻakai siʻisiʻi pē ne maʻu moʻui mei ai ʻa ʻAkositá, ʻi he kaka e kulupu fononga salioté ʻi he tafa moʻungá, hifo he ʻū tahifó, mo kolosi ʻi he fanga kiʻi vai lau siʻi he moʻungá. ‘I he aʻu ki he ngutu ‘o e Lilifa ‘Eikó, ʻo fakafuofua ki ha maile ʻe fā ngofulu mei Sōleki Siti, ne fakatokangaʻi ʻe he kau fafine ʻi he kulupú ʻa e tangata ne fekauʻi atu ke ʻomi ha meʻatokoní. Ne ʻikai fuoloa kuo aʻu mai ha saliote kuo fakafonu ʻaki e mā, mahoaʻa, mo e mā pakupaku, ʻa ia naʻe tufa ʻe he kau kapiteni ʻo e kulupú ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá.18

Ne aʻu atu e kulupu fononga salioté ki he Teleʻa Sōlekí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe fakafeʻiloaki atu ʻa ʻIlasitasi Sinou ki he Kāingalotu Tenimaʻaké ʻi heʻenau aʻu mai ki he koló pea fakaafeʻi kinautolu ki hono ʻapí ke nau maʻu meʻatokoni efiafi mei ha mā fuamelie mo e laise. Hili ha lau māhina ʻo e kai ʻe ʻAkosita ha meʻakai kehe mei he mā ʻataʻataá mo e kakanoʻi pulufaloó, naʻá ne fakakaukau kuo teʻeki ke ne kai ha meʻa ne toe ifo ange.19


ʻI he ʻaho 8 ʻo Nōvema 1852, ne fakaava hake ʻe Siaosi Kēnoni ʻene kiʻi tohinoa lanu melomeló peá ne tohi ai, “Femoʻuekina ʻi he tohí.” Naʻá ne punou he ʻahó kakato ʻi ha tēpile ʻi he ʻapi ʻo Sonatane mo Kiti Napelá, ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Hauaiʻí. ʻI heʻene fakakaukau ki heʻene ngāué, naʻá ne kole ki he ʻEikí ke tokoniʻi ia ke fakaʻosi e ngāué.

Naʻe tohi ʻe Siaosi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou lau ia ko ha faingamālie nāunauʻia. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku fakahoko iá, pea ʻoku māfana mo fiefia hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni nāunauʻia ʻoku ʻi aí.”20

‘I he fetaulaki ʻa Siaosi mo Sonatane Napela ʻi Māʻasi 1851, naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻe mahuʻinga fau ʻa Napela ki he ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Hauaiʻí. Ka naʻe toki aʻu ki Sānuali 1852—ko e meimei taʻu ʻe taha hili ʻena fuofua fetaulakí—ne tali ai ʻe Napela ke papitaiso.21 Naʻe ʻiloʻi ʻe Napela naʻe moʻoni e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka naʻe hoko e fakafepaki mei he kakai ʻo e komiunitií mo e siasi Palotisani fakalotofonuá ke taʻofi ia mei heʻene kau ki he Siasí. Lolotonga iá, naʻe ola lelei e ngāue ʻa Siaosi ʻi hono papitaiso e kakai toko lahi mo fokotuʻu ha kolo ʻe fā ʻo e Siasí ʻi Maui.22

‘I he tokoni mo e fakalotolahi ʻa Napelá, naʻe kamata ai ʻe Siaosi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná hili pē e papitaiso ʻa Napelá. Naʻe laulau houa hono ako ʻe Siaosi e ngaahi potufolofola mei he tohí mo feinga hono lelei tahá ke tohi ha liliu faka-Hauaiʻi ʻi ha laʻipepa. Naʻá ne lau leva kia Napela e meʻa naʻá ne tohí, ʻo ne tokoni ke ne fakaleleiʻi e liliú. Ko ha loea poto ʻa Napela pea naʻe feʻunga ia ke fakahinohinoʻi ʻa Siaosi ʻi he ngaahi meʻa faingataʻa ʻi heʻene lea fakafonuá. Naʻá ne ako fakalelei foki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea mahino vave e moʻoní.

Ne ‘uluaki kamata māmālie e foungá ni, ka naʻe fakalotolahiʻi kinaua ʻe heʻena holi ke vahevahe e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e kakai Hauaiʻí, ke hokohoko atu ʻena ngāué. Ne tuaiekemo kuó na ongoʻi e Laumālié, pea naʻe vave ʻena ngāue ki he tohí, ʻo aʻu ki he taimi naʻá na ngāue ai ki ha ngaahi potufolofola ne hā ai ha tokāteline mo e ngaahi fakakaukau mahino ngataʻa. Naʻe tupulaki fakaʻaho foki e poto ʻa Siaosi ʻi he lea faka-Hauaiʻí ʻi hono akoʻi ange ʻe Napela ha ngaahi lea mo e kupuʻi lea foʻou.23

ʻI he ʻaho 11 ʻo Nōvemá, ne omi kia Siaosi ha kaungā faifekau ne nau ngāue ʻi ha motu ʻe taha, mo ha tohi ʻe tolu mo e makasini ʻe fitu ʻo e Deseret News (Ongooongo Teseletí) mei ‘Iutā. ʻI he fie fanongo ʻa Siaosi ki ha fakamatala mei ʻapí, naʻá ne lau e ʻū tohí mo e nusipepá ʻi he faingamālie vave taha naʻá ne maʻú. Naʻá ne ʻilo mei ha tohi ʻe taha, ne lau ʻe he ʻaposetolo ko ʻOasoni Pālatí ʻa e fakahā ki he mali tokolahí ki he Kāingalotú pea malangaʻi ia ki he kakaí. Naʻe ʻikai fakaʻohovale ʻa e ongoongó kiate ia.

Naʻá ne pehē ʻi heʻene tohinoá, “Ko e meʻa ʻeni ne u ʻamanaki ki aí. ‘Oku ou tui ko e taimi totonú pē ia.”24

Naʻe pehē ʻe ha tohi ʻe taha ne ʻilo ʻe he kau taki ʻo e Siasí kau ki he liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea nau fakangofua e ngāué. Naʻá ne ʻilo ʻi he tohi hono tolú ne toki foki mai ʻa e ʻaposetolo ko Sione Teilá, ko e mali hono mehikitangá, mei heʻene ngāue fakafaifekau ki Falaniseé pea naʻá ne fie maʻu foki ange ʻa Siaosi ki ʻapi. Naʻe nofo ʻamanaki foki mo ʻIlisapesi Hoakalani, ko e finemui ne kaumeʻa mo Siaosi kimuʻa ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ke foki ange. Ka naʻe loto ʻa Uiliate Lisiate ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke fakakaukau ʻa Siaosi ki hono fakaʻosi ʻo e liliú kimuʻa peá ne foki ki ʻapí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Siaosi naʻá ne faivelenga ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne fakalakalaka mei ha talavou taʻelata mo fakalongolongo ki ha tokotaha malanga mo e faifekau maʻongoʻonga. Kapau naʻá ne fili ke foki ki ʻapi he taimí ni, he ʻikai lava ha taha ʻo pehē naʻe ʻikai ke ne fakahoko totonu e uiuiʻi ne fai ʻe he ʻEikí kiate iá.

Ka naʻá ne kei tui pē naʻe lotua ʻe he ngaahi kui ʻo e kakai Hauaiʻí ha faingamālie maʻa honau hakó ke nau fanongo mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. Pea naʻá ne fakaʻamua ke fiefia fakataha mo hono kāinga Hauaiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Te ne lava fēfē ʻo mavahe mei Hauaiʻi kimuʻa hono fakaʻosi ʻene liliú?25 Te ne nofo ke fakakakato ʻene ngāué.

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, hili ʻene nofo he pongipongí mo e Kāingalotu ʻi Mauí, naʻe fakakaukauloto ʻa Siaosi ki he angalelei ʻa e ʻOtuá, pea naʻe fonu hono lotó ʻi ha nēkeneka mo e fiefia ne ʻikai lava ke mafakamatalaʻi.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku matuʻaki vaivai hoku ʻeleló pea honge lea ke fakamatalaʻi e ongo ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku fakalaulauloto ki he ngāue ʻa e ʻEikí. “ʻOfa ke ʻaonga hoku ʻeleló, taimí mo e talēnití, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻú, ki Hono lāngilangí mo e nāunaú, ʻi hono fakalāngilangiʻi Hono huafá, pea ʻi hono fakamafola ha ʻilo ki Hono ngaahi ʻulungāngá ʻi ha feituʻu pē te u ʻi ai.”26


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, ne fekauʻi atu ʻa ʻIohani Toliasi mo ha kau faifekau Tenimaʻake kehe ke nau malangaʻi e ongoongoleleí ʻi Noaue. Hangē ko Tenimaʻaké, naʻe foaki ʻe Noaue ha tauʻatāina fakalotu ki he kau Kalisitiane naʻe ʻikai ke nau kau ki he siasi fakapuleʻangá. Ka kuo taʻu ʻe hongofulu tupu hono fakatokanga ʻe ha ngaahi tohi mo e nusipepa ki he kakai Noaué fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e Kāingalotu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻo liliu ai e fakakaukau ʻa e kakaí ki he Siasí.27

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne fai ai ʻe ʻIohani mo hono hoá ha fakataha ʻi ha kiʻi fale ne ofi ki he kolo ʻo Feletilikisitatí. Hili hono hivaʻi ʻe he haʻofangá e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” naʻe lea ʻa ʻIohani kau ki he tupuʻanga ʻo e Siasí mo fakahā ne toe fakahā mai ʻe he ʻOtuá Ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá. ‘I he taimi ne ʻosi aí, naʻe tuʻutuʻuni ʻe ha finemui ke ne fakamoʻoniʻi e moʻoni ʻo ʻene ngaahi leá ʻaki e Tohi Tapú. Naʻá ne fai ia, pea naʻe ueʻi ia ʻi he meʻa naʻá ne lea ʻakí.28

Hili ha ‘aho ʻe ua mei ai, naʻe afe ʻa ʻIohani mo hono hoá he pō ko iá ʻi ha fale talifononga he tuʻakolo ʻo Feletilikisitati. Naʻe fehuʻi ange ʻe he taha tauhi fale talifonongá pe ko hai kinaua, pea naʻe fakafeʻiloaki ange ʻe he ongo talavoú ko e ongo faifekau kinaua ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ne kamata hohaʻa e taha tauhi fale talifonongá. Ne tapuʻi fakaʻaufuli ia ʻe he kau ʻofisiale fakavahefonuá ke ne tali e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻI he talanoa e ongo faifekaú ki he taha tauhi fale talifonongá, naʻe hū mai ha polisi mei ha loki ofi mai pea tuʻutuʻuni ke sio ki he paasipooti ʻa ʻIohaní. Naʻe talaange ʻe ʻIohani, “ʻOku ʻi Feletilikisitati ia.”

Naʻe pehē ange ʻe he ʻōfisá, “ʻE puke pōpula koe,” peá ne tafoki leva ki he hoa ʻa ʻIohaní ʻo fekau ke fakahā ange ʻene paasipōtí. ‘I he ʻikai lava ʻe he faifekaú ʻo ʻoangé, naʻe puke pōpula foki mo ia ʻe he ʻōfisá pea taki atu e ongo tangatá ki ha loki ke tali ai ki hono fakaʻekeʻeké. Naʻe ʻohovale ʻa ʻIohani mo hono hoá ʻi heʻena hū atu ʻoku fonu e lokí ʻi he Kāingalotu Noaue—houʻeiki fafine mo tangata—ne puke pōpula foki. Naʻe ʻi ai mo ha kau faifekau Tenimaʻake, kau ai ha taha kuó ne nofo pōpula ʻeni ʻi ha uike ʻe ua.29

Ne kamata kimuí ni mai hono puke ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi he feituʻú, pea fakaʻekeʻeke e kau faifekaú mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí. Naʻe huʻuhuʻu ʻaupito e kau Noaue toko lahi ki he Kāingalotú mo tui ne fakataʻeʻaongaʻi kinautolu ʻe heʻenau tui ki he Tohi ʻa Molomoná mei he ngaahi maluʻi ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi lao ʻa e puleʻangá ki he tauʻatāina fakalotú.

Ne iku foki e ngaahi ongoongo ko ia ne fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa e mali tokolahí, ke pehē ʻe he kau Noaue ʻe niʻihi ko e Kāingalotú ko ha kakai fakatupu moveuveu ne nau fie maumauʻi e tui tukufakaholo mo e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e kakai Noaué. Ne ʻamanaki e kau polisí hono fakaʻekeʻeke mo tuku pōpula e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ke ʻiloʻi ko ha kakai anga taʻefaka-Kalisitiane kinautolu pea taʻofi e mafola ʻo e tui fakalotu foʻoú.30

Ne ʻave leva ʻa ʻIohani ki Feletilikisitati pea tuku pōpula ai mo ha kau faifekau kehe ʻe toko fā, kau ai ʻa Kalisitiane Lāseni, ko ha taki ʻo e Siasí ʻi Noaué. Ne angaʻofa e selá mo hono fāmilí ki he kau faifekaú, ʻo fakaʻatā ke nau lotu, laukonga mo tohi, hiva, mo talanoa fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ka naʻe ʻikai fakaʻatā ha taha ke mavahe.31

Hili ha ngaahi uike, naʻe fakafehuʻia ha niʻihi ʻo e kau faifekaú ʻe he fakamaau fakavahefonuá mo e kau ʻofisiale kehé. Naʻe ngaahi kinautolu ʻe he fakamāú ʻo hangē ha kau tangata faihiá, ʻo ʻikai fakafanongo ki he meʻa ne nau lea ʻakí, mo ʻikai loto ke nau lea ʻi heʻenau feinga ke fakamatalaʻi naʻe fenāpasi ʻenau pōpoakí mo e tui faka-Kalisitiané mo e Tohi Tapú.

Naʻe fehuʻi ʻe he kau ʻofisialé kia Kalisitiane, “Ko e hā e taumuʻa hoʻo haʻu ki he fonuá ni?”

Naʻe pehē ʻe Kalisitiane, “Ke akoʻi ki he kakaí e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.”

“Te ke foki ki Tenimaʻake kapau ʻe tukuange koe mei pilīsone?”

“ʻO kapau ʻe toki tukuange au ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou Heʻene kau tamaioʻeiki ne nau fekauʻi mai au ki hení.”

“ʻE tuku nai hoʻo malangá mo e papitaisó?”

Naʻe pehē ange ʻe Kalisitiane, “Kapau te ke lava pe ko ha taha homou kau faifekaú ʻo fakalotoʻi au ʻoku ʻikai fenāpasi ʻemau tokāteliné mo e tuí pea mo e ngaahi tokāteline ʻa Kalaisí, he ʻoku ou holi ke maʻu e fakamoʻuí mo fai e finangalo ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe pehē ʻe he pule fakaʻekeʻeké, “ʻOku mau pehē ʻe mole e ngeia ʻemau kau faifekaú ʻi heʻenau fakakikihi mo koé. “ʻOku ou tapuʻi koe he taimí ni mei hono takihalaʻi ha ngaahi laumālie lahi ange ʻaki homou ngaahi tokāteline halá.”32

Lolotonga e tatali ʻa ʻIohani mo e kau faifekaú ki honau ʻaho hopó, naʻa nau loki taha mo ʻIohani ʻAtelea Seniseni. Ko Senisení ko ha kapiteni ʻalu tahi, ko ha tangata lotu ne foaki ʻene ngaahi koloa fakamāmaní ki he masivá mo kamata hono malangaʻi mo kalanga ʻaki e fakatomalá ʻi he halá. ‘I heʻene vēkeveke ke malangaʻi e folofola ʻa e ʻOtuá, naʻá ne feinga ke vahevahe ʻene ngaahi fakakaukau fakalotú mo e Tuʻi ko ʻOsikā I ʻo Suēteni mo Noaué, ka naʻe fakafisingaʻi ia he taimi kotoa pē naʻá ne kole ai ke fefolofolai mo e tuʻí. ʻI he ʻita ʻa Senisení, naʻá ne ui e tuʻí ko ha “taha angahala hakeakiʻi” pea naʻe puke pōpula ia ʻo tuku pilīsone.

Ne ʻikai fuoloa kuo vahevahe ʻe he kau faifekaú mo Seniseni e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ne ʻikai mahuʻingaʻia e kapitení ʻi he pōpoakí he kamatá, ka naʻá ne lotua kinautolu, pea nau lotua ia. ‘I ha ʻaho ʻe taha, ʻi he fakamoʻoni e kau faifekaú kia Senisení, ne fakafokifā kuo fonu e tokotaha kotoa he lokí ʻi he fiefia. Naʻe tangi lahi ʻa Seniseni pea naʻe malama hono fofongá. Naʻá ne pehē naʻá ne ʻilo naʻe moʻoni e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Naʻe kole e kau faifekaú ki he fakamaauʻangá ke tukuange ʻa Seniseni ʻi ha taimi feʻunga ke papitaiso, ka naʻe fakasītuʻaʻi ʻenau kolé. Ka naʻe fakapapauʻi ange ʻe Seniseni ki he kau faifekaú te ne papitaiso he vave tahá ʻi hono tukuange ia mei pilīsoné.33

Naʻe tohi ʻe ʻIohani ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe hoko ʻeni ke mau fakafetaʻi loto-fakatōkilalo ai ki he ʻOtuá, pea ko ha ʻaho nāunauʻia moʻoni ia kiate kimautolu. Naʻa mau hiva mo fakamālō ki he ʻOtuá ʻi Heʻene angaʻofá.”34