Hisitōlia ʻo e Siasí
4 Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá


“Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá,” vahe 4 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 4: “Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá”

Vahe 4

Ko ha Fuka ki he Ngaahi Puleʻangá

ʻĪmisi
kau tangata ‘oku nau taʻalo ha fuka mei ha funga moʻunga

Naʻe mavahe ʻa Samu Puleineni mo ha kau tangata kehe ʻe toko tolu ʻi ʻEpeleli 1847, mei he Taulanga Seni Falanisisikoú ʻi he fekumi kia Pilikihami ʻIongi mo e tokolahi ʻo e Kāingalotú. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi pau e feituʻu ke kumi ai kinautolú, ka naʻe muimui e tokolahi taha ʻo e kau hiki fonuá ʻi he hala fononga tatau ki he hihifó. Kapau ‘e fononga fakahahake ʻa Samu mo ʻene kiʻi kaungā fonongá, ʻe faifai pē pea nau fetaulaki mo e Kāingalotú.

Hili ʻenau kiʻi tuʻu nounou ke kumi ha ngaahi naunau tokoni ʻi ʻAmanaki Foʻou, naʻe fononga fakatokelau hahake e kau tangatá ki he talalo moʻunga ʻo e ʻotu moʻunga ʻi Siela Nevatá. Ko e kakai ko ia ne nau ʻiloʻi lelei e Sielá naʻa nau fakatokanga kia Samu ke ʻoua te ne kolosi ai ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻú. Naʻa nau pehē naʻe kei ʻufikaua e moʻungá ʻi he sinoú, ʻa ia naʻe ʻuhinga ia ʻe māhina ʻe ua e fonongá.

Kā ne fakapapauʻi ʻe Samu te ne lava ʻo kolosi vave ʻi he ʻotu moʻungá. Naʻá ne taki atu mo ʻene kau tangatá ʻenau fanga monumanú pea nau fononga hake ʻi he moʻungá ʻo laulau houa. Naʻe matolu e sinoú ka naʻe maʻopoʻopo, ʻo faingofua ange ai ke nau lue lelei ʻi he halá. Ka naʻe loloto e ngaahi matavai ʻi he moʻungá, ʻo fakamālohiʻi ai e kau tangatá ke nau fai ha kakau fakatuʻutāmaki pe ko ʻenau fononga ʻi ha hala fakatuʻutāmaki kehe.

‘I he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻungá, naʻe tataki kinautolu ʻi he halá ʻi ha ngaahi tumuʻaki moʻunga māʻolunga ʻo nau vakai mei ai ki ha teleʻa ʻoku ʻi ai ha ʻuluʻakau paini fakaʻofoʻofa mo ha anovai maʻa hangē ko e lanu pulū ʻa e langí. ʻI heʻenau hifo ki he teleʻá, naʻa nau ʻilo ai ha fanga kiʻi fale liʻaki ʻi ha nofoʻanga kemi ne fonu ai e sino ʻo ha kakai. ʻI he ngaahi māhina kimuʻá, naʻe maʻu ʻe he sinoú ha ʻū saliote ne nau fononga ki Kalefōnia. Naʻe langa ʻe he kau hikifonuá ʻa e fanga kiʻi falé ke nau talitali ai ʻi he hakohakó, ka ʻi he siʻisiʻi e meʻakaí mo ʻenau taʻemateuteu ki he momokó, ne fiekaia māmālie pe mate mokosia honau tokolahi, kae kai tangata e niʻihi ke nau moʻui.1

Naʻe hoko honau talanoá ko ha fakamanatu fakamamahi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fononga ʻi ʻutá, ka naʻe ʻikai loto ʻa Samu ke fakailifiaʻi ia ʻe he meʻa fakamamahí. Naʻe toʻoa hono lotó ʻi he feituʻu maomaonganoá. Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “He ʻikai lava ha tangata ʻo ʻiloʻi ia kae ʻoua kuó ne fononga ʻi he ʻotu moʻunga ko ʻeni he feituʻu maomaonganoá.”2


‘I he konga ki loto ʻo Meé, naʻe ʻosi fononga ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kaungā fononga muʻomuʻá ʻi ha maile ʻe tolungeau tupu. Naʻe ifi ha meʻa ifi he pongipongi kotoa ke fafangu e kemí ʻi he hoko ʻa e nimá, pea naʻe kamata e fonongá he fitú. Ko e taimi ʻe niʻihi ne ʻi ai ha kiʻi toloi ʻo tuai ai e fononga ʻa e kaungā fonongá, ka ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻahó naʻa nau lava ʻo fononga ʻi ha maile ʻe hongofulu mā nima ki he uofulu. Naʻa nau nofo takatakai honau salioté ʻi he efiafí, ʻo fakatahataha mai ki he lotu efiafí pea tamateʻi e ngaahi afi he kemí.3

Naʻe faʻa fakahohaʻasi e meʻa angamaheni taʻeolí ʻi he ʻasi ʻa e fanga pulufaloó. Naʻe fononga holo ʻa e fanga monumanu lalahi mo fulufuluá ni ʻi ha ngaahi tākanga lalahi, ʻo nau longoaʻa takai ʻi he tafungofungá mo e ngaahi potu tokaleleí pea hangē ne ngalulu ai e ngaahi potu tokaleleí. Naʻe vēkeveke e kau tangatá ke tamateʻi e fanga monumanú, ka naʻe faleʻi kinautolu ʻe Pilikihami ke ʻoua kae toki fai pē ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí ke ʻoua naʻa maumauʻi e kakanoʻi manú.4

Naʻe fononga e kulupú ʻi ha foʻi hala ne ʻosi ʻi ai, ʻa ia naʻe fakaʻataʻatā ʻe ha kau fononga fakahihifo kehe ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimuʻa. Lolotonga ʻenau fonongá, ne kamata māmālie ke puli atu e potu tokalelei musié kae ʻasi mai e toafá mo e tafungofunga īkí. Mei he tumuʻaki ʻo ha lilifa, ʻoku hangē hake ʻa e feituʻú ha tahi hoú. Naʻe ʻalu ʻa e foʻi halá ʻi he Vaitafe Peletí pea kolosi atu ʻi ha fanga kiʻi matavai ne maʻu ai ha vai ki he inú mo e kaukaú. Ka naʻe touʻone e kelekelé. Ko e taimi ʻe niʻihi ne sio e kulupu fonongá ki ha fuʻu ʻakau pe ko ha lau musie lanu mata ʻi he halá, ka ko e konga lahi ʻo e fonuá naʻe lala mo fakataʻelata ki he vakaí.5

Ko e taimi ʻe niʻihi, ʻe fehuʻi ʻe ha mēmipa ʻo e kulupú kia Pilikihami pe naʻa nau fononga ki fē. Te ne tali ange, “Te u fakahā atu ʻi heʻetau aʻu ki aí. “Kuó u sio ki ai, kuó u mamata ai ʻi ha meʻa-hā-mai, pea ʻi he taimi ʻe mamata ai hoku mata fakakakanó ki aí, te u ʻiloʻi ia.”6

Naʻe fakafuofuaʻi ʻe Uiliami Keleitoni he ʻaho kotoa ʻa e mamaʻo ne fononga ai e kulupú mo fakatonutonu e ngaahi mape ne faʻa hala naʻá ne tataki kinautolú. Ne ʻikai mamaʻo atu e fonongá, naʻá ne ngāue mo ʻOasoni Pālati mo ʻĒpelitoni Hāmoni, ko ha tangata tufunga taukei, ke faʻu ha “mita hala,” ko ha meʻangāue papa naʻá ne fua totonu e mamaʻo e halá ʻa ia naʻe fakapipiki ki he vaʻe ʻo e salioté.7

Neongo e fakalakalaka ʻa e kulupú, ka naʻe faʻa ʻita ʻa Pilikihami ʻi heʻene vakai ki he tōʻonga ʻa ha niʻihi ʻo e kaungā fonongá. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu kuo taʻu lahi ʻenau kau ki he Siasí, ngāue fakafaifekau, pea maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé. Ka naʻe tukunoaʻi ʻe he tokolahi ʻene faleʻi ki he tuli manú pe fakamoleki honau taimi ʻataá ʻi he vaʻinga kumi monūʻiá, vaʻinga tau fangatuá, mo e hulohula ʻo aʻu ki he fuoloa e poʻulí. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe ʻā ʻa Pilikihami he pongipongí ʻi he longoaʻa e fakafekiki ʻa ha kau tangata ʻi ha meʻa naʻe hoko lolotonga e poʻulí. Naʻá ne hohaʻa ʻe iku ʻenau fakakikihí ke nau fuhu pe toe kovi ange.

Naʻá ne fehuʻi ki he kau tangatá ʻi he pongipongi ʻaho 29 ʻo Meé ʻo pehē, “ʻOku mou pehē nai te tau lava ʻo maʻu ha ʻapi maʻá e Kāingalotú, ha mālōlōʻanga, ha feituʻu ʻo e nongá ke nau lava ʻo langa hake ai e puleʻangá mo talitali lelei e ngaahi puleʻangá, ʻaki ha laumālie maʻulalo, angakovi, ʻuli, fakahōhōloto, mānumanu mo kovi?”8 Naʻá ne pehē, ko kinautolu kotoa ʻoku totonu ke nau hoko ko ha kau tangata ʻo e tuí mo e fakakaukau leleí, ʻo faʻa lotu mo fakalaulauloto.

Naʻá ne pehē, “Ko ha faingamālie ʻeni ki he tangata kotoa ke fakamoʻoniʻi ia, ke ʻiloʻi pe te ne lotu mo manatuʻi hono ʻOtuá, ʻo ʻikai toe fakakounaʻi ke ne fai ia he ʻaho kotoa.” Naʻá ne tapou kiate kinautolu ke tauhi ki he ʻEikí, manatuʻi ʻenau ngaahi fuakava ʻi he temipalé, pea fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá.

Hili iá, naʻe fakatahataha e kau tangatá ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea fuakava ʻaki ʻenau hiki nima, ke faitotonu pea ʻaʻeva loto-fakatōkilalo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.9 ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi he taimi naʻe maʻu sākalamēniti ai e kau tangatá, naʻe ʻi ai ha laumālie foʻou.

Naʻe fakamatala ʻe Hiipa Kimipolo ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo teʻeki ke u mamata ki he kau tangatá kuo nau fakalongolongo mo fakakaukau lelei pehē ʻi ha ʻaho Sāpate, talu ʻemau fonongá.”10


Lolotonga e fononga fakahihifo ‘a e kulupú, meimei ko e vaeua ʻo e Kaingalotu ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó naʻa nau teuteu e ʻū salioté mo faʻo ha meʻatokoni ki heʻenau fonongá. ‘I he taimi efiafí, ʻi he ʻosi ʻenau teuteú, naʻa nau faʻa fakatahataha ʻo hiva mo hulohula ki he hiva tā vaiolini, pea nau fakataha ʻi he ʻaho Sāpaté ke fanongo ki ha ngaahi malanga mo talanoa fekauʻaki mo ʻenau fononga ʻoku hanganaki maí.11

Ka neongo ia, naʻe ʻikai vēkeveke e tokotaha kotoa ke fononga ki he hihifó. Naʻe hokohoko atu ʻa Sēmisi Sitālingi mo e kau angatuʻu kehé ke takiakiʻi e Kāingalotú ʻaki ʻenau palōmesi ange ha vai, nofoʻanga, mo e nonga. Naʻe kamata ʻe Sitālingi mo ʻene kau muimuí ha kiʻi komiunitī ʻi Uisikonisini, ko ha kiʻi nofoʻanga toko siʻi fakafuofua ki ha maile ʻe tolungeau ki he fakatokelau hahake ʻo Nāvuú, ʻa ia ne fakataha ki ai e Kāingalotu ne taʻefiemālié. Kuo ʻosi fakamāʻopoʻopo ʻe ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó ʻenau salioté pea mavahe ke kau fakataha mo kinautolu.12

ʻI he hoko ʻa Paʻale Pālati ko e ʻaposetolo pule ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, naʻá ne kole ki he Kāingalotú ke tukunoaʻi e kakai hē mei he moʻoní pea muimui ki he kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻí. Naʻá ne fakamanatu ange kiate kinautolu, “Kuo ui kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tānaki fakataha kae ʻoua ʻe movetevete he taimi kotoa pē.” Naʻá ne talaange kiate kinautolu naʻá na loto mo Sione Teila ke ʻave ha ngaahi kulupu ki he hihifó ʻi he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu failaú.13

Ka neongo ia naʻe pau ke fakatoloi ʻe Paʻale ʻenau mavahé. Kimuʻa pea mavahe e kulupu muʻomuʻá, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ha ngaahi kulupu kaungā fononga ʻo fakatatau ki he fakahaá. Ko e tokolahi taha ne kau ʻi he ngaahi kulupú ni ko ha ngaahi fāmili ne ohi ʻo silaʻi kia Pilikihami ʻIongi mo Hiipa Kimipolo. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe he kau ʻaposetoló ke faʻo ha meʻatokoni feʻunga ki he taʻu hoko maí pea nau ō fakataha mo e Kāingalotu masivá pea mo e ngaahi fāmili ʻo e kau tangata ʻi he Kongakau Māmongá. Kapau he ʻikai tauhi ʻe he kakaí e fuakava ke tokonaki maʻá e ngaahi fāmili faingataʻaʻiá ni, ʻe lava ke toʻo ʻenau salioté pea ʻave ia kiate kinautolu te nau fai iá.14

Ka naʻe vakai ʻa Paʻale ki ha ngaahi palopalema ʻi hono fakahoko e palani ʻa e kōlomú. Ko e Kāingalotu tokolahi ʻi he ngaahi kulupú ni, kau ai ha niʻihi ʻo e kau kapiteni he kulupú, ne ʻikai ke nau mateuteu ke mavahe. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ne ʻikai maʻu ha maʻuʻanga tokoni feʻunga ke fakahoko ʻaki e fonongá, pea te nau hoko ko ha fakamafasia ki he niʻihi kehe ʻi he kulupú ʻa ia ne mālō pē maʻu ha meʻatokoni feʻunga maʻa honau ngaahi fāmilí. ‘I he taimi tatau pē, ne ʻi ai mo ha Kāingalotu kehe ne teʻeki fokotuʻutuʻu ki ha ngaahi kulupu ka naʻa nau mateuteu mo vēkeveke ke ʻalu, ʻi heʻenau tailiili ʻe tokolahi ange e mole ʻa e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí ʻi he puké mo e maté, kapau naʻa nau toe nofo ʻi ha taʻu ʻe taha ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó.15

Naʻe fakakaukau ʻa Paʻale mo Sione ke toe fokotuʻutuʻu e ngaahi kulupú, ʻo liliu e ʻuluaki palaní ke feʻunga mo e Kāingalotu ʻe toko tahaafe nima ngeau nai naʻa nau mateuteu ke fononga fakahihifó. ‘I he taimi ne ʻikai loto ai ha niʻihi he Kāingalotú ki he ngaahi liliú, ʻo nau fakafehuʻia e mafai ʻo Paʻale ke liliu e palani ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe feinga e ongo ʻaposetoló ke talanoa lelei mo kinautolu.

Naʻe fakamatala ʻe Sione ʻo pehē, naʻe maʻu ʻe he ʻaposetolo fuoloa tahá ʻa e mafai ke tataki e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻikai ke ʻi ai ʻa Pilikihamí. Koeʻuhí ne ʻikai ʻi ai ʻa Pilikihami ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, naʻe ongoʻi ʻe Sione ko e fatongia ia—mo e totonu—ʻa Paʻale ke fakahoko ha tuʻutuʻuni maʻá e nofoʻangá.

Naʻe loto ki ai ʻa Paʻale. Naʻá ne pehē, “‘Oku ou tui ko e lelei tahá ke tau ngāue ʻo fakatatau ki hotau tūkungá.”16


ʻI he fononga fakahihifo ʻa Uilifooti Utalafi mo e kulupu muʻomuʻá, naʻá ne faʻa fakakaukauloto ki honau misiona toputapú. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku totonu ke mahino ʻoku tau tofa ha hala maʻá e fale ʻo ʻIsilelí ke nau fononga ai ʻi he ngaahi taʻu lahi ka hoko maí.”17

Naʻá ne misi ʻi ha pō ʻe taha naʻe tūʻuta e kulupu fonongá ki he feituʻu tānakiʻanga foʻoú. ʻI heʻene vakavakai holo ʻi he fonuá, naʻe hā mai ha temipale nāunauʻia ʻi muʻa ʻiate ia. Ne hangē naʻe langa ʻaki ha maka hinehina mo lanu pulū. ʻI heʻene tafoki hake ki ha kau tangata ne nau tuʻu ʻo ofi mai kiate ia ʻi he misí, naʻá ne ʻeke ange pe naʻa nau lava ʻo mamata ki ai. Naʻa nau pehē ne ʻikai ke nau mamata ki ai, ka naʻe ʻikai hōloa ai e fiefia naʻe maʻu ʻe Uilifooti ʻi heʻene vakai ki aí.18

Naʻe liliu e ʻeá ʻo vela ʻi Sune. Naʻe mae e musie nonou ne kai ai ʻenau fanga pulú, ʻi he mātuʻu e ʻeá, pea naʻe faingataʻa ange ke maʻu e papá. Ko e taimi lahi, ko e teʻepulú pē naʻe maʻu ke fefie ʻaki e afí.19 Ka neongo ia, naʻe kei faivelenga pē e kulupú ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa Pilikihamí, pea naʻe mamata ʻa Uilifooti ki he hāsino e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakatolonga ʻenau meʻatokoní, fanga monumanú, mo e ʻū salioté.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo mau melino mo uouangataha. ʻE maʻu ha lelei lahi mei he misiona ko ʻení kapau te mau faivelenga ʻi hono tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”20

ʻI he ʻaho 27 ʻo Suné, naʻe fetaulaki ai e kulupu muʻomuʻá ʻi he halá mo ha tokotaha kumi fonua ʻiloa ko Mōsese Hālisi. Naʻe talaange ʻe Hālisi ki he Kāingalotú naʻe ʻikai sai e Teleʻa Vaitafe Peá pe ko e Teleʻa Sōlekí ke fai ha nofo ai. Naʻá ne fokotuʻu ange ke nau nofo ʻi ha feituʻu ko e Teleʻa Keisi, ʻi he fakatokelau hahake ʻo e Ano Māsima Lahí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fetaulaki e kulupú mo ha taha kumi fonua ʻe taha ko Simi Pilitisā. Naʻe fakamatala lelei ʻa Pilitisā ki he Teleʻa Vaitafe Peá mo Sōlekí ʻo ʻikai hangē ko Hālisí, neongo naʻá ne fakatokanga ai kiate kinautolu ʻe ngalingali ke taʻofi kinautolu ʻe he ngaahi pō momoko ʻi he Teleʻa Vaitafe Peá mei hono tō e koané. Naʻá ne pehē naʻe kelekele lelei e Teleʻa Sōlekí, ʻi ai ha fanga kiʻi matavai maʻa, pea ʻuha he taʻú kakato. Naʻá ne fakahīkihikiʻi foki e Teleʻa ʻIutaá, ʻi he fakatonga ʻo e Ano Māsima Lahí, ka naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu fekauʻaki mo hono fakahohaʻasi e kau ʻInitia ʻIutā naʻa nau nofo he feituʻu ko iá.21

Naʻe fakalotolahi e ngaahi lea ʻa Pilitisā fekauʻaki mo e Teleʻa Sōlekí. Neongo naʻe ʻikai loto ʻa Pilikihami ke fakahā ha feituʻu te nau tuʻu ai kae ʻoua kuó ne mamata ki ai, ka naʻá ne mahuʻingaʻia taha mo e kau mēmipa kehe ʻo e kulupú ke nau vakaiʻi e Teleʻa Sōlekí. Pea kapau naʻe ʻikai ko e feituʻu ia ne finangalo e ʻEikí ke nau nofo aí, te nau lava ʻo kiʻi mālōlō ai, tō ha ngoue, mo fokotuʻu ha nofoʻanga fakataimi kae ʻoua kuo nau maʻu honau ʻapi tuʻuloá ʻi he anó.22

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, ʻi he foʻu ʻe he kau tangata he kulupu muʻomuʻá ha ngaahi vakavaka ʻā mei ke nau kolosi ai ʻi ha vaitafe ʻau mālohi, naʻe lue atu ʻa Samu Puleineni mo hono kaungā fonongá ki he nofoʻanga kemí kimuʻa pē pea tō e laʻaá, ʻo fakaʻohovaleʻi e tokotaha kotoa. Naʻe fakafanongo tokanga e kulupú ʻi heʻenau mālieʻia he ngaahi talanoa ʻa Samu ki he Brooklyn, ko e fokotuʻu ʻo ʻAmanaki Foʻoú, mo ʻene fononga faingataʻa ʻi he ʻotu moʻungá mo e ngaahi potu tokaleleí ke kumi kinautolú. Naʻá ne talaange kiate kinautolu naʻe tō ʻe he Kāingalotu ʻi Kalefōniá ʻa e uite mo e pateta ke teuteu ki heʻenau tūʻuta ki aí.

Naʻe maʻu foki ʻe he niʻihi kehé ʻa e loto vēkeveke ʻa Samu ki he ʻea mo e kelekele ʻo Kalefōniá. Naʻá ne tapou ki he kulupú ke nau fakahā ʻoku nau maʻu e feituʻu Taulanga Seni Falanisisikoú kimuʻa pea toe tūʻuta ki ai ha kau hikifonua kehe. Naʻe lelei ʻaupito e kelekelé ke nau nofo ai, pea naʻe anga fakakaumeʻa ha kau tangata ʻiloa ʻi Kalefōnia ki he taumuʻa ʻa e Kāingalotú mo mateuteu ke talitali lelei kinautolu.

Naʻe fanongo ʻa Pilikihami kia Samu, ka naʻe momou fakalongolongo pē ʻi he fokotuʻú. Naʻe ʻikai toe fehuʻia e fakaʻofoʻofa e matāfanga Kalefōniá, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami naʻe finangalo e ʻEikí ke fokotuʻu ʻe he Kāingalotú e feituʻu foʻou ki he tānakí ʻo ofi ki he ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻá ne pehē, “Ko e feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí ko e Anovai Lahí.”23

ʻI ha uike pē ʻe taha mei ai, naʻe tafoki e kulupú mei he hala ʻilonga lelei naʻa nau muimui aí, ke nau fononga ʻi ha hala ʻe taha ne ʻikai ʻilonga lelei, ki he fakatonga ʻo e Teleʻa Sōlekí.24


ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe hiki ʻe Luʻisa Pālati hono fāmilí ki ha kiʻi fale naʻá ne fakatau mai ʻaki ha paʻanga ʻe nima. Ko hono ʻapi ia hono tolú ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó. Hili e ʻikai ngāue e fakamanava ʻi hono fale mohukú, naʻá ne hiki e fāmilí ki ha kiʻi fale ne keli ki he kelekelé, ʻa ia ko ha foʻi luo kiʻi lahi siʻi hake he fute ʻe nima ki he kelekelé mo ha ʻato ne tutulu.

Naʻe totongi ʻe Luʻisa ha kau tangata ke nau faliki e fale foʻoú ʻaki ha ʻū kupuʻi ʻakau. Naʻá ne ʻai leva ke langa ha palepale ʻi muʻa hono falé ʻe lava ke hao ai ha kakai ʻe uofulu mā nima, pea naʻá ne fokotuʻu leva mo ʻene taʻahine ko ʻĒlení ha ako maʻá e fānaú. Lolotonga iá, naʻe tō ʻe heʻene taʻahine ko Falanisesí mo tauhi ha ngoue pea fahi ha fefie ki hono fakamāfanaʻi e falé mo e feimeʻatokoní.

Naʻe kei fakaʻofa pē e tuʻunga moʻui lelei ʻa Luʻisá. Hili ʻene fakaakeake mei heʻene mofí mo e fakamokosiá, naʻá ne tō ʻi he sinoú mo e ʻaisí ʻo meʻa ai hono tuí. Lolotonga ʻene nofo ʻi he fale kelekelé, naʻe mahakiʻia hono teʻenifó pea ngangana ai hono nifo tuʻumuʻá. Ka naʻe siʻi ange ʻene faingataʻaʻia mo ʻene ngaahi tama fefiné ʻi he Kāingalotu tokolahi. Naʻe ʻi ai ha kaungāʻapi mo e kaungāmeʻa ʻa e tokotaha kotoa ne mate mei he ngaahi mahaki ne mafola ʻi he nofoʻanga kemí.25

Hili hono fakatau mai e ʻapí pea fakaleleiʻí, naʻe siʻisiʻi pē ʻene paʻanga naʻe toé. ‘I he taimi ne mei ʻosi ai ʻene meʻatokoní, naʻá ne ʻaʻahi ki hono kaungāʻapí pea ʻeke pe te nau fie fakatau ʻene mohenga fulufuluʻi manú, ka naʻe ʻikai foki ke ʻi ai mo haʻanau paʻanga. Lolotonga ʻenau talanoá, naʻe talaange ʻe Luʻisa ne ʻikai ha meʻa ʻi hono falé ke kai.

Naʻe pehē ange ʻe ha taha ʻo kinautolu, “Hangē ʻoku ʻikai te ke hohaʻá. Ko e hā ʻokú ke ʻamanaki ke faí?”

Naʻe talaange ʻe Luʻisa, “ʻOi, ʻikai, ʻoku ʻikai ke u ongoʻi hohaʻa. ʻOku ou ʻilo ʻe hoko mai e fakahaofí ʻi ha faʻahinga founga taʻeʻamanekina.”

ʻI heʻene lue ki ʻapí, naʻá ne ʻaʻahi ki ha kaungāʻapi ʻe taha. Lolotonga ‘ena talanoá, naʻe lau e kaungāʻapí kau ki ha tautauʻanga meʻa ukamea motuʻa ʻa Luʻisa, ʻa ia ne fakaʻaongaʻi ke tautau ʻaki e kuló ʻi ha tofunanga. Naʻe pehē ʻe he kaungāʻapí, “Kapau te ke fakatau atu ia, teu ʻoatu ha puha koane ʻe ua.” Naʻe loto lelei ʻa Luʻisa ki he aleá, ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe toe tāpuekina ia ʻe he ʻEikí.

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe ongoʻi moʻui lelei ange ʻa Luʻisa peá ne ʻalu ke moihū mo e Kāingalotú. Naʻe kamata ke fakataha e kau fafine ʻi he nofoʻangá ke fefakamālohiaʻaki ʻaki hono fakamālohia ʻenau ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. Lolotonga ha fakataha ʻe taha, naʻe lea ha kau fafine ʻi ha ngaahi lea kehekehe kae fakatonu lea ʻa ʻIlisapeti ʻAna Uitenī, ʻa ia naʻá ne hoko ko ha taki fakalaumālie ʻi he Kāingalotú ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe pehē ʻe ʻIlisapeti ʻAna ʻe maʻu ʻe Luʻisa ʻa e moʻui lelei, te ne kolosi ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká, pea toe fakataha fiefia ai mo hono husepānití.

Naʻe moʻutāfuʻua ʻa Luʻisa. Naʻá ne pehē te ne fakataha mo ʻEtisoni ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó pea te na fononga leva mo ia ki he hihifó. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo vakai ki ha faʻahinga founga, fakatuʻasino pe fakapaʻanga, te ne lava ai ʻo fakahoko e fonongá, taʻekau ai ʻene [Etisoni] tokoní.26


‘I he fononga e kau mēmipa ʻo e kulupu muʻomuʻá ki he lotomālie ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká, naʻe fakaʻau ke tahake ange e halá pea naʻe helaʻia ngofua ange e kau tangatá mo e kau fafiné. ʻI muʻa ʻiate kinautolu, ne ʻasi lelei hifo ʻi ʻolunga he ngaahi potu tokaleleí ha tumuʻaki moʻunga kuo ʻufiʻufi ʻe he sinoú ne māʻolunga ange ʻi ha toe moʻunga kuo nau mamata ai he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

ʻI ha pō ʻe taha he kamataʻanga ʻo Siulaí, naʻe ofo hake ai e uaifi ʻo Pilikihami ko Kelelá ʻoku mofi, langa ʻulu, pea mamahi ʻaupito hono hui kongalotó mo e tuʻá. Ne ʻikai fuoloa kuo lāunga e niʻihi kehe ki he ngaahi fakaʻilonga tatau, pea nau faingataʻaʻia ke maʻu hake e toenga ʻo e kulupú. Naʻe mamahi honau hokotanga hui vaivaí ʻi heʻenau foʻi laka kotoa pē ʻi he kelekele makamaká.27

Naʻe ongoʻi sai ʻa Kelela ʻi he fakalau atu e ʻahó. Ne hangē naʻe ʻoho vave ʻa e mahaki ngalikehé, pea mole atu leva ʻi ha taimi nounou mei ai. Ka neongo ia, naʻe puke ʻa Pilikihami he mofí ʻi he ʻaho 12 ʻo Siulaí. Naʻe kamata ke ne valelau ʻi he poó kakato. Naʻá ne kiʻi ongoʻi sai ʻi he ʻaho hono hokó, ka naʻá ne fakakaukau mo e kau ʻaposetoló ke mālōlō e konga lahi ʻo e kulupú kae hoko atu ʻa ʻOasoni Pālati mo ha kau tangata ʻe toko fāngofulu mā ua.28

ʻI ha uike nai ʻe taha mei ai, naʻe fakahinohinoʻi ʻe Pilikihami ʻa Uiliate Lisiate, Siaosi A. Sāmita, ʻIlasitasi Sinou, mo e niʻihi kehe ke nau hoko atu ʻo tulituli ki he kulupu muʻomuʻa ʻa ʻOasoní. Naʻá ne fakahinohino ʻo pehē, “Tuʻu ʻi he ʻuluaki feituʻu lelei hili hoʻomou aʻu ki he Teleʻa Sōlekí, pea tō ʻetau tengaʻi patetá, uité, mo e tēnipí, neongo pe ko e fē feituʻu te tau iku ki aí.”29 ʻI hono manatuʻi e lipooti ʻa Simi Pilitisā kau ki he feituʻú, naʻá ne fakatokanga ki he kulupú ke ʻoua te nau ʻalu fakatonga ki he Teleʻa ʻIutaá kae ʻoua kuo nau fengāueʻaki lelei mo e kakai ʻIutā naʻa nau nofo aí.30

Naʻe nofo ʻa Kelela, mo hono ongo kiʻi tuongaʻane īkí, mo ʻene faʻeé pea mo Pilikihami mo e kau paionia kehe naʻe puké. ‘I he taimi ne ongoʻi mālohi feʻunga ai e kulupú ke nau hoko atú, naʻa nau muimui ʻi ha hala ne ʻikai fakaʻataʻatā ʻo fou ʻi ha konga fonua faingataʻa ne ʻuluʻakauʻia. ‘I he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, naʻe fuʻu maʻolunga ʻaupito e lilifá ʻo matolu ai e efú ʻi he ʻeá pea faingataʻa ke sio ki he meʻa ʻi muʻa he halá.

‘I he ʻaho 23 ʻo Siulaí, naʻe kaka ai ʻa Kelela mo e kulupu puké ʻi ha hala tahake ki he tumuʻaki ʻo ha tafungofunga. Naʻa nau hifo mei ai ʻo fou atu ʻi ha vaotā ʻakau lahi, pea lue ʻi ha hala ne lahi ai e tungaʻi ʻakaú, mei he ngāue ʻa kinautolu naʻa nau fakaʻataʻatā e halá. ʻI ha maile ʻe taha ʻi he hifó, naʻe mafuli e saliote ne ʻi ai e ongo tuongaʻane ʻo Kelelá, ʻi ha kiʻi teleʻa siʻisiʻi pea tau ʻi ha fuʻu maka. Naʻe kosi fakavave ʻe he kau tangatá ha ava ʻi he palepale ʻo e salioté pea fusi hao mai e ongo tamaiki tangatá ki tuʻa.

Lolotonga e mālōlō ʻa e kulupú ʻi he veʻe tafungofungá, naʻe aʻu atu ha ongo kaungā fononga mei he kulupu ʻa ʻOasoní mo ha lipooti ne nau fakaofi atu ki he Teleʻa Sōlekí. Ne ongosia ʻa Kelela mo ʻene faʻeé ʻi heʻena teke atu mo e toenga ʻo e kulupú kae ʻoua kuo malu efiafi. Ne hangē ne ʻaoʻaofia e langí.31


ʻI he pongipongi hono hokó, ʻaho 24 Siulai 1847, naʻe lele ʻa Uilifooti heʻene salioté ʻi ha ngaahi lau maile ʻo hifo ʻi ha teleʻa maʻolunga. Naʻe tokoto ʻa Pilikihami hono tuʻá ʻi mui he salioté, naʻá ne puke lahi mo vaivai hono sinó ke lue. Ne ‘ikai fuoloa kuó na fononga ʻi ha veʻe vai ʻo fou ʻi ha lilifa ʻe taha kae ʻoua kuó na aʻu ki ha tafaʻaki fonua naʻá na vakai ai ki he Teleʻa Sōlekí.

Naʻe sio fakamamaʻu ʻa Uilifooti pea ofo ʻi he lahi e feituʻu naʻe ʻasi hake mei laló. Ko ha loto ʻataʻatā kelekele lelei mo musie, ne fuʻifuʻi ʻi he ngaahi matavai maʻa mei he moʻungá, pea ope atu ʻi ha ngaahi lau maile. Naʻe tafe e ngaahi matavaí ki ha vaitafe lōloa fāsiʻi ʻa ia naʻe aʻu ki he ngataʻanga ʻo e teleʻá. Naʻe ʻātakaiʻi e teleʻá ʻo hangē ha kolotaú, ʻe ha ʻotu moʻunga maʻolunga, ne fakalaka honau tumuʻakí ʻi he ʻaó. Ki he tafaʻaki fakahihifó ne fetapaki mei ai e Ano Māsima Lahí ʻo hangē ha sioʻata ʻi he huelo e laʻaá.

Hili ha fononga maile ʻe lau afe tupu ʻi he feituʻu tokaleleí, toafá, mo e lilifá, naʻe fakaofo e feituʻú. Ne lava ʻa Uilifooti ʻo fakakaukauloto ki he nofo ai e Kāingalotú mo hono fokotuʻu ha siteiki ʻe taha ʻo Saioné. Te nau lava ʻo langa ha ngaahi ʻapi, ngoueʻi e vaotaá mo e kelekelé, pea tānaki mai e kakai ʻo e ʻOtuá mei he funga ʻo e māmaní. Pea ʻikai fuoloa, ʻe tuʻu e fale ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi moʻungá pea hā ʻi he ngaahi tafungofungá, ʻo hangē pē ko ia ne kikiteʻi ʻe ʻĪsaiá.32

Naʻe ʻikai lava ʻa Pilikihami ʻo sio lelei ki he teleʻá, ko ia naʻe fakatafoki ʻe Uilifooti e salioté ke sio lelei ange hono kaungāmeʻá. ʻI he vakai atu ʻa Pilikihami ki he teleʻá, naʻá ne vakavakaiʻi ia ʻi ha ngaahi lau miniti.33

Naʻá ne talaange kia Uilifooti, “ʻOku feʻunga ia. Ko e feituʻu totonú ʻeni.” “Hoko atu koe.”34


Naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami e feituʻú ʻi heʻene mamata pē ki aí. ‘I he ngataʻanga fakatokelau ʻo e teleʻá ne ʻi ai e tumuʻaki moʻunga naʻe mamata ki ai ʻi heʻene meʻa-hā-maí. Naʻe lotua ʻe Pilikihami ke tataki fakahangatonu ia ki he feituʻu ko iá, pea naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻene lotú. Naʻá ne ʻilo ne ʻikai fie maʻu ke toe kumi ki ha feituʻu kehe.35

Naʻe fakahoko ha ngāue ʻi he kelekele ʻo e teleʻá, ʻi lalo. Kimuʻa pea hifo mai ʻa Pilikihami, Uilifooti, mo Hiipa Kimipolo ʻi he moʻungá, naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe ʻOasoni Pālati, ʻIlasitasi Sinou, mo e kau tangata kehe ha nofoʻanga kemi pea kamata hono palau e kelekelé, tō ha ngoue, mo fakatafe e vai ki he kelekelé. Naʻe kau atu ʻa Uilifooti mo kinautolu ʻi heʻene aʻu pē ki he kemí, ʻi hono tō ha poulu vaeua ʻo e patetá kimuʻa pea maʻu ʻene meʻatokoni efiafí mo teuteu ki he poʻulí.

Ko e ʻaho hono hokó ko ha ʻaho Sāpate ia, pea naʻe fakafetaʻi e Kāingalotú ki he ʻEikí. Naʻe fakataha e kulupú ke fanongo ki ha ngaahi malanga mo maʻu e sākalamēnití. Neongo e vaivai ʻa Pilikihamí, ka naʻá ne lea nounou ke fakalotolahiʻi e Kāingalotú ke nau tauhi e ʻaho Sāpaté, tokangaʻi e kelekelé, pea fefakaʻapaʻapaʻaki ki heʻenau koloá.

ʻI he pongipongi Mōnite, ʻaho 26 ʻo Siulaí, naʻe kei fakaakeake pē ʻa Pilikihami ʻi he saliote ʻa Uilifōtí ʻi heʻene tafoki kia Uilifooti mo pehē ange, “Misa Uilifooti, ʻoku ou fie luelue.”

Naʻe tali ange ʻe Uilifooti, “Pe sai.”36

Naʻá na fononga atu he pongipongi ko iá mo ha kau tangata kehe ʻe toko valu, ʻo fononga ki he ʻotu moʻunga ʻi he tokelaú. Naʻe heka ʻa Pilikihami ʻi he saliote ʻa Uilifōtí ʻi ha konga ʻo e fonongá, ʻo puke ha pulupulu lanu mata ʻi hono ongo umá. Kimuʻa pea nau aʻu ki he veʻe tafungofungá, naʻe aʻu atu ia ki ha feituʻu tokalelei, pea naʻe hifo ʻa Pilikihami mei he salioté ʻo lue māmālie ʻi he kelekele leleí.

ʻI he muimui e kau tangatá ʻia Pilikihami mo manumanumelieʻia ʻi he kelekelé, naʻá ne tuʻu fakafokifā pea hunuki hono tokotokó ki he kelekelé. Naʻá ne pehē, “Ko e feituʻu ʻeni ʻe tuʻu ai e temipale hotau ʻOtuá.”37 Naʻá ne ʻosi lava ʻo vīsone ki ai ʻi muʻa ʻiate ia, ko hono ngaahi tumuʻaki ʻe ono ʻoku ʻalu hake mei he kelekelé.38

Naʻe ongo e ngaahi lea ʻa Pilikihamí kia Uilifooti ʻo hangē ha fatulisí. Ne ʻamanaki ke hoko atu e lue ʻa e kau tangatá, ka naʻe kole ange ʻe Uilifooti ke nau tatali. Naʻá ne motuhi mai ha vaʻa mei ha kiʻi fuʻu ʻakau ofi mai pea hunuki ia ki he kelekelé ke fakaʻilongaʻi e feituʻú.

Naʻe hoko atu leva e kau tangatá, ʻi he fakakaukauloto ki he kolo ʻe langa hake ʻe he Kāingalotú ʻi he teleʻá.39


Kimui ange ‘i he ʻaho ko iá, naʻe tuhu ʻa Pilikihami ki he tumuʻaki moʻunga ʻi he fakatokelau ʻo e teleʻá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie ʻalu ki he tumuʻaki ko eé, he ʻoku ou ongoʻi fakapapau ko e feituʻu ia naʻe fakahā mai kiate au ʻi he meʻa-hā-maí.” Naʻe faingofua ʻa e kaka ʻi he tumuʻaki maʻolunga makamaká, pea lava ke sio lelei ki ai mei he tapa kotoa ʻo e teleʻá. Ko ha feituʻu lelei ia ke hiki hake ai ha fuka ki he ngaahi puleʻangá, ʻo fakahā ki māmani naʻe toe ʻomi e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he māmaní.

Naʻe lue leva ʻa Pilikihami ki he tumuʻakí, mo Uilifooti, Hiipa Kimipolo, Uiliate Lisiate, mo e niʻihi kehe. Naʻe ʻuluaki aʻu ʻa Uilifooti ki he tumutumú. Naʻá ne lava ʻo sio mei he tumuʻakí ki he lahi ʻo e teleʻá ʻi muʻa ʻiate ia.40 ʻI hono ʻotu moʻunga maʻolungá mo e feituʻu tokalelei ʻataʻataá, ʻe lava ke maluʻi ʻe he teleʻá ni e Kāingalotú mei honau ngaahi filí ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, tānaki fakataha ʻa ʻIsilelí, langa ha temipale ʻe taha, mo fokotuʻu ʻa Saioné. ʻI he ngaahi fakataha ʻa Siosefa Sāmita mo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú, naʻá ne faʻa fakahā ʻa ʻene loto ke maʻu ha feituʻu pehē maʻá e Kāingalotú.41

Ne aʻu atu e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Uilifōtí ʻo kau fakataha mo ia. Naʻa nau ui e feituʻú ko ʻEnisaini Piiki, ʻo fakamanatu ai e kikite ʻa ʻĪsaia ko ia ʻe fakataha mai e faʻahinga hē ʻo ʻIsilelí mo e hako movetevete ʻo Siutá mei he tapa ʻe fā ʻo e māmaní ki ha fuka pē ʻe taha.42

Naʻa nau loto ke fusi ʻi ha ʻaho ha fuʻu fuka lahi ʻi he tumuʻakí. Ka ‘i he taimi ko ʻení, ne nau fai honau lelei tahá ke fakaʻilongaʻi e meʻa ne hokó. ʻOku ʻikai pau e meʻa naʻe hokó, ka naʻe manatu ha tangata ʻe taha ʻo pehē naʻe toʻo hake ʻe Hiipa Kimipolo ha holoholo lanu engeenga, ʻo nonoʻo ia ki he tokotoko ʻa Uiliate Lisiaté, pea taʻalo ia ʻi he ʻea māfana ʻi he moʻungá.43