Hisitōlia ʻo e Siasí
39 ʻI he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá


“ʻI he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá,” vahe 39 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 39: “ʻI he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá”

Vahe 39

ʻI he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
mākoni ʻoku fanongonongo ai ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí

ʻI he ʻaho 14 ʻo Tīsema, 1889, naʻe maʻu ai ʻe ha ʻaposetolo ne toki uiuiʻi foʻou ko ʻAnitoni Lani ha tohi mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono ʻapí ʻi ʻIfalemi, ʻIutā. ʻI he hohaʻa ʻa e kau palesitenisií koeʻuhí ko e ngaahi tuʻunga kimuí ni mai ne ʻikai tali ai e Kāingalotu ne fānauʻi ʻi he ngaahi feituʻu kehé ke nau hoko ko ha tangataʻi fonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ne nau loto ai ke tuku atu ha tali ki he tukuakiʻi ko ia he ʻikai lava e Kāingalotú ʻo hoko ko ha kau tangataʻi fonua moʻui līʻoá. Naʻe faʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha fakamatala ʻo fakaʻikaiʻi ʻeni mo ha ngaahi tukuakiʻi kehe pea nau loto ke fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa ʻAnitoni ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.1

Kuo taukapoʻi ʻe ʻAnitoni e Siasí ʻi he ngaahi maʻu hala kotoa pē talu mei heʻene kei siʻí. Hili ʻene kau ki he Siasí heʻene kei tamasiʻí ʻi hono fonua tupuʻanga ko Tenimaʻaké, naʻe tā maʻu pē ia ʻe hono kaungāakó koeʻuhí ko ʻene ngaahi tuí. Naʻe ʻikai tali ʻaki ia ʻe ʻAnitoni ha loto ʻita, ka naʻá ne fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e faʻa kātakí mo e angaʻofá, ʻo faifai pē pea nau anga fakakaungāmeʻa mo fakaʻapaʻapaʻi ia. Naʻe mavahe ʻa ʻAnitoni mei Tenimaʻake ʻi heʻene kei taʻu hongofulu mā valú ke kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi ʻIutaá, pea talu mei ai ʻene feilaulauʻi mo hono uaifi ko Saní mo ʻena fānau ʻe toko onó, ha ngaahi meʻa lahi ke tokoni ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.2

Naʻe tali ʻe ʻAnitoni e mākoni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí he taimi pē ko iá, ʻo loto fiemālie ke fakaʻaongaʻi hono hingoá ʻi heʻenau fanongonongó. Neongo kuó ne maʻu ha ngaahi tuʻunga fatongia lahi ʻi he Siasí, ʻo kau ai ʻene ngāue ʻi he kau palesitenisī ʻo e temipale Manitaí, ka ko e fuofua taimi ʻeni ke tuku atu ai hono hingoá ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa ko ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi.

Naʻe ʻikai tatau ʻa ʻAnitoni mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, he naʻe teʻeki ke ne fakahoko ʻa e mali tokolahí. Ko ia foki ʻa e ʻuluaki ʻaposetolo ʻi he kuonga ko ʻení ne ʻikai ko ʻene lea faka-fonuá ʻa e lea faka-Pilitāniá. Naʻe maʻu ʻe Uilifooti Utalafi ha loto-falala ʻe lelei e ngaahi faikehekehe ko ʻení ki he kōlomú, pea naʻá ne ʻiloʻi ko e uiuiʻi ʻo ʻAnitoní ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke tokoni e founga angavaivai mo e taukei ʻa ʻAnitoni ʻi he ngaahi lea fakafonua kehé ki hono tataki ʻo e Siasí ki he senituli hono hokó.3

ʻI he taimi naʻe ui ai ʻa ʻAnitoni ki he Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe kole ange ʻe Uilifooti ha faleʻi fakaeʻaposetolo meia Siaosi Q. Kēnoni ke teuteu ia ki hono ngaahi fatongia foʻoú. Naʻe talaange ʻe Siaosi kia ʻAnitoni, “ʻE fie maʻu ho tūkuingatá ke fakahoko totonu ʻaki e uiuiʻi ko ʻení. Te ke ongoʻi, pea mahalo kuo teʻeki ke ke ongoʻi pehē kimuʻa, ʻa e fuʻu mahuʻinga ko ia ke ke nofo ofi ki he ʻOtuá mo hono fakaʻaongaʻi ko ia Hono mālohí mo ʻEne maluʻí, ʻo fakafou ʻi Heʻene kau ʻāngelo ʻoku nau feʻao mo koé.”

Naʻe ako ʻe ʻAnitoni mei he faleʻi ko ʻení, ko hono fatongia ia ʻi heʻene hoko ko ha ʻaposetoló ke ako fekauʻaki mo e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kuo pau ke ne faitotonu ki he ngaahi fakahā te ne maʻú—naʻa mo e taimi ʻe ngali fepaki ai mo ʻene ngaahi fakakaukau fakatāutahá. Naʻe fakamanatu ange ʻe Siaosi, “ʻE lelei maʻu pē ke ke loto-maʻulalo.” Naʻe fie maʻu ke fakahaaʻi tauʻatāina ʻe ʻAnitoni ʻene ngaahi fakakaukaú kae kei fakafanongo angavaivai ki he palōfita ʻa e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Siaosi, “ʻOku totonu ke tau loto vilitaki ke tangutu mo vakai ki he ngaahi ngāue ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he tangata ko ʻení ʻa ia kuo fili ʻe he ʻOtuá.”4

ʻI he ʻaho naʻe tali ai ʻe ʻAnitoni e mākoni ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne nau pulusi leva ʻenau fanongonongó ʻi he Deseret News. Ne nau fakahaaʻi ʻi he lea mahinongofua, ʻoku ʻikai poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e fakamamahí pea ko ʻenau taumuʻá ke nofo melino mo e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, neongo e ngaahi faingataʻa kuo nau aʻusia koeʻuhí ko e ngaahi lao ʻa e fonuá ki hono taʻofi ʻo e mali tokolahí.

Naʻe fakapapauʻi ʻi he fanongonongó, “ʻOku ʻikai kau ʻi heʻemau tauʻatāina fakalotú haʻamau taʻeloto ke poupou ki he niʻihi kehé. ʻOku mau loto ke faaitaha mo e puleʻangá mo e kakai ʻo e ʻIunaiteti Siteití ko ha konga mahuʻinga ʻo e fonuá.”5


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, lolotonga faifeinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke fakamahinoʻi ʻenau tuí ki he fonuá, naʻe tohi ai ʻa Sēini Mēningi Sēmisi kia Siosefa F. Sāmita ʻo fekumi ki ha fakamatala mahino ange maʻana. Ko e taʻu onongofulu tupu eni ʻo Sēini, pea naʻá ne hohaʻa kau ki he meʻa ʻe hoko kiate ia ʻi he moʻui ka hokó. Kuo maʻu ʻe he tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻi ʻIutaá e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻa ia naʻá ne silaʻi kinautolu ki honau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he moʻuí ni mo ia ka hokó. Ka naʻe mahino kia Sēini, ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻuliʻuli ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe ʻikai ngofua ke kau ʻi he ngaahi ouau māʻolunga ange ko ʻení.

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Sēini kuo talaʻofa e ʻOtuá ke faitāpuekina e ngaahi fonua kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní ʻo fakafou ʻia ʻĒpalahame. Naʻá ne fakakaukau, ʻoku kau mo ia he talaʻofa ko iá.6

Naʻe kau ʻi he ngaahi hohaʻa ʻa Sēini fekauʻaki mo e moʻui ka hokó ʻa e tuʻunga lolotonga ʻo hono fāmilí. Naʻá ne vete mo hono husepāniti ko ʻAisaké ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1870. Naʻá ne toe mali ia mo Falangikē Pēkini ‘o fakafuofua ki he 1874, ko ha mēmipa ʻuliʻuli ia ʻe taha ʻo e Siasí, ka naʻe ʻikai fuoloa ʻena nofo malí. Lolotonga e ngaahi taʻu ko ʻení, naʻe pekia ai ha toko tolu ʻo ʻene fānaú mo ha niʻihi ʻo hono makapuná ʻi haʻanau puke. Neongo ne kei moʻui pē ha toko fā ʻo ʻene fānaú, ka ne ʻikai ha taha ʻo kinautolu ʻe mateaki ʻi he Siasí ʻo hangē ko iá.7

Te nau kau fakataha nai mo ia ʻi he moʻui ka hokó? Kapau ʻe ʻikai, ʻoku ʻi ai nai ha feituʻu pea mo ha fāmili moʻona ʻi ai?

ʻI he kei finemui ʻa Sēiní, naʻá ne nofo mo ngāue ʻi he ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmitá ʻi Nāvuú. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe fakaafeʻi ʻe ʻEma ke na ohi mo Siosefa ia ko hona ʻofefine, ka naʻe teʻeki ʻoange ʻe Sēini ha tali fakahangatonu kiate ia kimuʻa pea pekia ʻa Siosefá. Ka neongo ia, kuo mahino he taimí ni kia Sēini ʻe lava ke ohi atu e Kāingalotú ki ha ngaahi fāmili ʻo fakafou ʻi ha sila makehe ʻi he temipalé. Naʻá ne tui naʻe fakaafeʻi ia ʻe ʻEma ke kau ange ai ki honau fāmilí ʻi he founga ko ʻení.8

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1883, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sēini kia Sione Teila ke kole ha ngofua ke maʻu hono ʻenitaumení. Naʻe aleaʻi ʻe Palesiteni Teila e meʻá ni mo ia, ka ne ʻikai ke ne fakakaukau kuo hokosia e taimi ke maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻuliʻulí e ngaahi ouau māʻolunga ange ʻo e temipalé. Naʻá ne ʻosi vakaiʻi ia ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ʻi hano kole ange ʻe ha mēmipa ʻuliʻuli ʻe taha ko ʻIlaisiā ʻĒpeli, ke maʻu hono ngaahi ouau fakatemipalé. Neongo ne fakapapauʻi ʻe he fakatotolo ʻa Palesiteni Teila mo e kau taki kehe ʻo e Siasí naʻe ʻosi maʻu ʻe ʻIlaisiā ia e Lakanga Taualaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻi he 1830 tupú, ka ne nau tuʻutuʻuni ke ʻoua ʻe tali e kole ʻa ʻIlaisiaá ʻo makatuʻunga pē ʻi hono matakalí.9

Hili ha taʻu nai ʻe ua mei he talanoa ʻa Sēini mo Palesiteni Teilá, naʻá ne toe fakatangi pē kiate ia. Naʻá ne pehē ʻi he taimi ko iá, “ʻOku ou ʻiloʻi hoku matakalí mo hoku lanú pea he ʻikai ke u lava ʻo maʻu hoku ʻenitaumení.” Ka naʻá ne ʻiloʻi kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá te ne tāpuekina e hako kotoa pē ʻo ʻĒpalahamé. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻI he kakato ko ʻeni ʻo e ngaahi kuongá, ʻoku ʻikai nai ha tāpuaki maʻaku?”

Naʻá ne toe pehē, “ʻOkú ke ʻilo hoku hisitōliá. Kuó u moʻui ʻaki e ngaahi fiemaʻu kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatatau ki hoku lelei tahá.” Naʻá ne talanoa leva ki he fakaafe ʻa ʻEmá mo fakahaaʻi ʻene loto fiemālie ke ohi ia ki he fāmili ʻo Siosefa Sāmitá. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe lava ʻo ohi au kiate ia ko ha fānau, ʻe fiemālie ai hoku laumālié.”10

ʻI hono lī ʻe Sēini ʻene tohí ne ʻosi mavahe ʻa Sione Teila ia mei Sōleki Siti ke ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻanga ʻi he fakatongá mo Mekisikoú, pea ne ʻikai ke ne tali ai ʻene tohí kimuʻa pea pekiá. Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, naʻe ʻoange ʻe he palesiteni fakasiteiki ʻa Sēiní ha lekomeni kiate ia ke papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he temipalé. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku pau pē ʻokú ke fiemālie ʻi he faingamālie ko ʻení, ʻo tatali ai ki ha toe fakahinohino mei he ʻEikí ki Heʻene kau tamaioʻeikí.” Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fononga ʻa Sēini ki he Temipale Lōkaní peá ne papitaiso maʻa ʻene faʻeé, kuí, ʻofefiné, mo hano kāinga kehe kuo pekiá.11

ʻI he toe faitohi ʻa Sēini kia Siosefa F. Sāmitá, naʻá ne toe kole ai ha faingamālie ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé, kau ai hano ohi ia ki he fāmili Sāmitá. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻE lava nai ia pea ʻe lava nai ʻa fē?”12

Naʻe ʻikai maʻu ʻe Sēini ha tali ki heʻene tohí, peá ne toe fakahoko ai ha tohi ʻi ʻEpeleli. Ne toe ʻikai pē ke ne maʻu ha tali. Naʻe kei tui pē ʻa Seini ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí mo e kau palōfitá, mo lotua ke ne maʻu ha fakamoʻui ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí. Naʻá ne talaange ki heʻenau kau Fineʻofá, “ʻOku ou ʻiloʻi ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá. Kuo teʻeki ke u aʻusia ha taimi ne u ongoʻi ai ke u loto-foʻi.”

Naʻá ne falala foki ki he ngaahi palōmesi naʻá ne toki maʻu ʻi ha tāpuaki fakapēteliake meia Sione Sāmita, ko e tokoua lahi ʻo Siosefa F. Sāmitá.

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he tāpuakí ʻo pehē, “Tauhi ke toputapu ʻa hoʻo ngaahi fuakavá, he kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi tautapá. Kuo mafao mai hono toʻukupú kiate koe koeʻuhi ko e leleí, pea kuo pau ke ke maʻu ho palé.”

Naʻe palōmesi ange ai, “Kuo pau ke ke fakakakato ho misioná peá ke maʻu ho tofiʻá ʻi he lotolotonga ʻo e Kāingalotú, pea ʻe manatua ho hingoá ʻi ho hakó ʻi ha ngaahi manatu melie fakaʻeiʻeiki.”13


ʻI ha efiafi ʻuhoʻuha ʻe taha ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻEpeleli ʻo e 1890, ne fononga atu ai ʻa ʻEmelī Kalānite ki he ʻapi ʻo hono kaungāmeʻa ko Sosefina Sāmitá. Naʻe nofo e ongo fafiné fakatouʻosi ʻi Manasa, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi Kololato ʻoku tuʻu ʻi ha ngaahi maile siʻi mei he fakatonga ʻo e ʻapi ʻo Lōlena mo Peni Lāsení ʻi Senifooti. ʻI he tuʻu ʻa Manasa ʻo mamaʻo mei he ngaahi nofoʻanga lalahi ʻo e Kāingalotú ʻi ʻIutaá, naʻe hoko ai ia ko ha hūfangaʻanga ʻo e “kau uitou mali tokolahí,” pe ngaahi uaifi mali tokolahi ne toí. Naʻe ongoʻi tuenoa ai ʻa ʻEmelī, ka naʻá ne feinga ke ngaohi ha nofoʻanga ai ʻi he kolo havilingia ko iá maʻana mo hono ongo ʻofefiné, ʻa e taʻu fā ko Tesí mo e pēpē valevale ko Kuleisí.

Lolotonga ʻenau heka saliote nounou ki he ʻapi nofoʻanga ʻo Sosefiná, naʻe lotomamahi mo tangi ʻa Tesi ʻi he ʻikai kau fakataha ʻa “Faʻētangata ʻĪlai” mo kinautolú. Naʻe mamahi foki mo ʻEmelī. Ko “Faʻētangata ʻĪlaí” ko e hingoa fakapuli ia ʻo ʻEmelī ki he ʻaposetolo ko Hiipa Kalānité, ʻa hono husepānití mo e tamai ʻa Tesi mo Kuleisí. ʻI heʻene hoko ko e uaifi hono tolu ʻo Hīpá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEmelī e hingoá ʻi heʻene faitohí pea ʻi heʻene nofo mo e fānaú ke maluʻi e hingoa totonu ʻo Hīpá.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, naʻe mavahe ai ʻa Hiipa mei hono ʻapi nofoʻanga ʻi Sōleki Sití hili ia haʻane nofo ʻaho ua mo ʻEmelī mo e ongo tamaiki fefiné. Naʻe ʻamanaki ʻa ʻEmelī ʻe fiefia ai ʻi heʻenau ʻaʻahi kia Sosefiná. Ka ʻi he taimi pē ne nau tūʻuta atu ai mo e ongo tamaiki fefiné, naʻá ne tangi ʻa loʻimata. Naʻe mahino kia Sosefina e ongo ʻoku maʻu ʻe hono kaungāmeʻá. Naʻá ne hoko mo ia ko ha mali tokolahi ʻo e ʻaposetolo ko Sione Henelī Sāmitá, ʻa ia naʻe haʻu ki he koló ke kiʻi ʻaʻahi taimi nounou pē.14

Naʻe ongoʻi ʻe ʻEmelī kuo teʻeki pē ke lōloa feʻunga e ngaahi ʻaʻahi mai ʻa Hīpá. Naʻá na tupu fakataha hake ʻi he Uooti hono Hongofulu Mā Tolu ʻo Sōleki Sití, pea naʻá na mali ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1884 hili ia haʻana fakamaʻu fuoloa. ʻI heʻene hoko ko e taha ʻo e ngaahi uaifi tokolahí, naʻe ʻikai lava ʻa ʻEmelī ʻo fakahāhā holo ʻene malí, pea kuó ne fehikitaki holo ai he taʻu ʻe ono ne hoko atu aí, ʻo nofo ʻi he fakatonga ʻo ʻAitahoó, ʻIngilani, mo ha kiʻi nofoʻanga totongi fakafufū ʻi he fale ʻo ʻene faʻeé ʻi Sōleki Siti.15

Kuo ʻi Manasa ʻeni ʻa ʻEmelī, mo ʻamanaki pē ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe ʻosi ai ʻene nofo māvahevahe mo Hīpá. ʻI heʻene anga he nofo kolo lahí, naʻá ne kei feinga ai ke maheni mo e moʻui ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻí, pea naʻá ne faʻa ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku kei fuʻu taumamaʻo mei he moʻui fakasivilaisé. Naʻe feinga ʻa Hiipa ke tokoni ʻaki ʻene ʻoange ha ʻapi nofoʻanga ne ʻosi fakanaunau, ko ha fanga hoosi tokolahi, fanga pulu mo e fanga moa, ko ha tokotaha ngāue tokoni, pea mo totongi ʻene makasiní ki he Salt Lake Herald. Naʻe haʻu foki mo ʻene faʻē ʻi he fonó, ʻa Lesieli Kalānite, ʻo nofo mo ia ʻi he kiʻi kolo fakataʻelatá.16

Naʻe talaange ʻe ʻEmelī ʻi haʻane tohi ʻe taha kia Hiipa mei Manasa, “Kuó u maʻu eni e meʻa kotoa pē ʻoku ou fie maʻú. Tuku kehe pē koe.”17

Hili ha meimei uike ʻe ua mei he ʻaʻahi ange ʻa Hīpá, naʻe fai ʻe ʻEmelī ha tohi kiate ia fekauʻaki mo ha fakataha ʻi Manasa ʻa ia naʻe pehē ai ʻe ha taki ʻe ua ʻo e Siasí mahalo he ʻikai toe lava e “kau uitou” ʻo e koló ʻo foki ki ʻIutā. Naʻá ne talaange, “Ne na pehē ko e ngāue hoko ʻe fai ʻe he Fale Aleá ko hono puke e ngaahi koloa ʻa e kau taki ʻo e Siasí, pea te mau fiefia leva ʻi heʻemau omi ki heni mo nofo hení.”

Ka naʻe ʻikai ongoʻi ʻe ʻEmelī ʻe toe fiefia ʻi heʻene nofo ʻi he koló.18 Naʻá ne tohi kia Hiipa hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai ʻo pehē, “ʻOku hokohoko atu ʻeku lotu ke nonga ʻeku fakakaukaú ka ʻoku ou loto-foʻi mo kei mamahi pē. ʻOua naʻa ngalo ke ke lotua au, siʻoku ʻofaʻanga, he ka ʻikai e tokoni ʻeku Tamai ʻi he Langí he ʻikai ke u ikunaʻi ʻeni mo kei tonu pē ʻeku fakakaukaú.”19

ʻI he ʻaho Sāpate ko hono 17 ʻo ʻAokosí, naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa Uilifooti Utalafi mo hono ongo tokoní ki he nofoʻanga siʻisiʻi ko iá. Naʻe ʻosi fakapaasi ʻi he Fakamaauʻanga Lahi ʻo e Iunaiteti Siteití he taimi ko iá ke fakalao ʻa e Lao Edmunds-Tucker. Naʻe tafaʻaki ua ai e fakamaauʻangá, ka naʻe fili ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau fakamāú ke tuʻu maʻu pē ʻa e laó, neongo ne pehē ʻe he Kāingalotú ʻokú ne maumauʻi ʻenau tauʻatāina fakalotú. Naʻe tupu mei he tuʻutuʻuni ko ʻení hono maʻu ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ha tauʻatāina kakato ke ngāue fakatatau mo e laó, ʻo fakalahi ai ha ngaahi faingamālie ke nau puke mo ha konga lahi ʻo e koloa ʻa e Siasí.20

Lolotonga ha fakataha ʻa Siaosi Q. Kēnoni mo e Kāingalotu ʻi Manasá, naʻá ne fakatokanga ai ki he ngaahi fāmilí ke nau tokanga. Naʻá ne pehē, ne nofo ha niʻihi ʻo e kau tangata ʻi koló mo hanau ngaahi uaifi ne lahi ange he toko tahá, pea naʻe fakatupu ʻe he kau tangata ko iá ʻa e faingataʻá mo e fakatangá ki he kotoa ʻo e komiunitií. Naʻe ʻita ha kau tangata ʻe niʻihi ʻi he lea ʻa Siaosí, ʻa ia ne nau omi ai kiate ia he ʻaho hono hokó ʻo fakahaaʻi ange e faingataʻaʻia honau ngaahi fāmilí ʻi he nofo māvahevahé.21

Kimuʻa pea mavahe ʻa Uilifooti mo hono ongo tokoní, naʻe teuteuʻi ʻe ʻEmelī ʻenau kai pongipongí mo ha ngaahi kaungāmeʻa kehe. Hili iá, naʻá ne fakafeʻao atu leva e kau ʻaʻahí mo ha kau fafine kehe ki he tauʻanga lēlué. Naʻe tōmui atu e lēlué, pea maʻu ai ʻe ʻEmelī ha faingamālie ke toe nofo fuoloa atu ai mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he faifai pea aʻu atu e lēlué, naʻá ne taufetongi he lulululu mo e kau tangatá takitaha. Ne nau fepehēʻaki, “Ke faitāpuekina koe ʻe he ʻOtuá. Fakatauange ke ke maʻu ha nonga.”

Kuo fuoloa foki mo ha fakaʻamu ʻa ʻEmelī ke mavahe mei Manasa. Naʻá ne tohi kia Hiipa ʻo pehē, “Ne nau mavahe atu, pea mau foki mai leva ki he feituʻu fakataʻelata ko ʻení.”22


Naʻe foki e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki Sōleki Siti ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻAokosí, ʻo taimi totonu pē ia mo hono fakamanatua e taʻu ʻe taha ʻo e Iosepá, ʻa e fuofua nofoʻanga ʻo e Kāingalotu Hauaiʻí ʻi ʻIutaá. Ko e hingoa Iosepá ko e faka-Hauaiʻi ia ʻo e hingoa Siosefá.23

ʻI he kamata ke kau ʻa e kau Hauaiʻí ki he Siasí ʻi he konga kimui ʻo e 1850, naʻe tapui ai ʻe he puleʻanga Hauaiʻí hono kakaí mei heʻenau mavahe mei he ʻotu motú, ʻo ueʻi ai e kau taki ʻo e Siasí ke fokotuʻu ʻa Laʻie ko ha feituʻu tānakiʻanga ʻo e Kāingalotu Hauaiʻí. Ka naʻe fai atu pē pea ngaloku e laó, pea ʻi he vilitaki ʻa ha kau Hauaiʻi ʻe niʻihi ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ne nau kamata tānaki fakataha leva ai ki he Vahefonua ʻIutaá ʻi he 1880 tupú.

ʻI he 1889, naʻe ʻosi fokotuʻu ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha kōmiti, ʻa ia ne kau ai ha kau tangata Hauaiʻi ʻe toko tolu, ke nau kumi ha feituʻu lelei ʻi ʻIutā ʻe lava ke fokotuʻu ai ʻe he Kāingalotu Hauaiʻí ha ngaahi ʻapi nofoʻanga mo e ngoueʻanga. Hili ʻenau vakaiʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe, naʻe fokotuʻu ange leva ʻe he kulupú ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, kau ai ha faama ʻeka ʻe 1,900 naʻe fakafuofua ki ha maile ʻe onongofulu mei he fakatonga-hihifo ʻo Sōleki Sití. Naʻe toe vakaiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngaahi meʻa ne ʻoange ʻe he kōmití pea nau pehē ke fakatau e fāmá ki he nofoʻanga foʻoú.24

ʻI he kotoa ʻo e taʻu hono hokó, naʻe ngāue mālohi e Kāingalotu ʻi ʻIosepá ʻi hono langa ʻo ha ngaahi fale, ngoueʻi, mo hono tokangaʻi ʻo e fanga monumanú. Naʻe faingataʻa ʻa e ʻuluaki faʻahitaʻu momokó, tautautefito ki hono fakahoa ki he ʻea māfana ʻo Hauaiʻí. Ka naʻe loto-toʻa e kau nofo fonuá, mo nau ʻamanaki lelei te nau aʻusia ha ututaʻu lelei ʻi he faʻahitaʻu māfaná koeʻuhí ko e kelekele lelei ʻo Iosepá mo e vai feʻunga mei he ngaahi moʻunga ofi maí.25

Naʻe māfana pea laʻā lelei e ʻaho kātoangá. ʻI he fakaaʻu atu ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha taha ʻo honau ngaahi uaifí ki he nofoʻangá, naʻe hangē ʻa Iosepa ha vaotā lanu mata ʻi he lotolotonga ʻo e feituʻu toafaʻiá. Naʻe lalahi e ngaahi fuʻu koane ne tupu takaí, ʻo ʻasi mai hono fuá ki tuʻa mei hono kofukofú, pea laku e sinoʻi koane ne ʻosi tolí ʻi he ngaahi manafá ʻi ha ngaahi fokotuʻunga engeenga māʻolunga.

Naʻe fakatahataha mai e Kāingalotu Hauaiʻí ki he kau ʻaʻahí, ʻi he loto vēkeveke ke talitali honau palōfitá mo hono ongo tokoní, ʻa Siaosi Q. Kēnoni mo Siosefa F. Sāmita, ʻa ia kuó na ʻosi fakatou ngāue fakafaifekau foki ki Hauaiʻi ʻi heʻena kei talavoú. Naʻe lahi ha ngaahi mūsika fakafiefia ʻi hono hivaʻi ʻe he Kāingalotu Iosepá mo tā e ʻū kītaá, meniteliní, mo e vaioliní ʻi he efiafi ko iá.

Naʻe toe hoko atu e fakafiefiá ʻi he ʻaho hono hokó ki ha laka pea fakaʻosi ʻaki ha maʻu meʻatokoni hoʻatā ki ha ʻumu kakanoʻi manu. ʻI he taimi ne tāpuakiʻi ai ʻe Siaosi e meʻatokoní, naʻá ne fakahoko ia ʻi he lea faka-Hauaiʻí—ko e fuofua taimi ia ke lotu ai ʻi he lea fakafonua ko iá ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu mā ono.

Kimui ange ʻi he ʻaho tatau, naʻe fakatahataha mai ai e taha kotoa ki ha fakataha makehe. Naʻe fakahoko ai ʻe Solomona, ko ha tangata ʻi hono taʻu hivangofulu tupú naʻe papitaiso ʻe Siaosi ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa, ha lotu kamata fakamātoato moʻoni. Naʻe lea ai ha mēmipa ʻe taha ko Kaelakai Honua, fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono tānaki fakataha e kakai ʻo e ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí ki Saioné. Naʻe tangi laulau ai ha tangata ʻe taha ko Kauleinamoku, kuo mavahe ha kakai ia ʻe niʻihi mei Iosepa ke foki ki he Pasifikí. Naʻá ne poupouʻi e Kāingalotú ke nau faivelenga pea ʻoua naʻa nau fakavaivai ki he laumālie ʻo e taʻefiemālié.

Naʻe fakafiefia fakataha e kakaí ʻi Iosepa kotoa, pea naʻe fiefia ʻa Uilifooti, Siaosi, mo Siosefa ʻi heʻenau fiefiá. Neongo ne ʻikai tauhi maʻu ai pē ʻe Siaosi ʻene poto ko ia he lea faka-Hauaiʻí, ka naʻá ne ʻohovale ʻi he mahino kiate ia e meimei foʻi lea kotoa pē ne lea ʻaki ʻi he polokalamá.26


Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he foki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki ʻapi mei Iosepá, ne nau maʻu ai ha ongoongo kuo fakamanamanaʻi ʻe Henelī Lōleni, ko e ʻōfisa fakapuleʻanga foʻou naʻe vahe ke ne puke e koloa ʻa e Siasí ʻi he malumalu ʻo e Lao Edmunds-Tucker, ke puke e temipale ʻi Lōkani, Manitai, mo Seni Siaosí.

Ko Henelií, ko ha mēmipa mālōlō ia ʻo e Siasí ʻa ia kuó ne fakatangaʻi mālohi e Kāingalotú ʻi ha taʻu ʻeni ʻe uofulu tupu. Naʻá ne kau ki he Ngāue Taukave Foʻou ʻa Viliami Kotipei mo ʻIlaiasi Halisoní pea kuó ne fakamoʻoni fakafepaki ki he Siasí ʻi he hopo ne toki ʻosi ʻo taʻofi ai e Kāingalotu hikifonuá mei heʻenau hoko ko ha kau tangataʻi fonuá.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Henelī ʻoku maluʻi ʻe he Lao Edmunds-Tucker ia e ngaahi fale ne fakaʻaongaʻi “taha pē ki he moihū ki he ʻOtuá,” ka naʻá ne palani ke fakahaaʻi ʻoku fakaʻaongaʻi foki mo e ngaahi temipalé ia ki ha ngaahi taumuʻa kehe pea ʻe lava ai ke puke fakataha ia mo e ngaahi fale kehé.

ʻI he ʻaho 2 ʻo Sepitemá, naʻe ʻilo ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí kuo lava ʻa Henelī ʻo maʻu ha tohi ne tuʻutuʻuni ai ke hā ʻa Uilifooti ʻi he fakamaauʻangá ʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e koloa ʻa e Siasí. ʻI he feinga ʻa e kau palesitenisií ke ʻoua naʻa nau maʻu e tohi hopó, ne nau fononga ai ki Kalefōnia ke talanoa mo ha kau tangata ʻiloa ʻa ia ne nau fakaʻofaʻia he tūkunga ne ʻi ai e Kāingalotú. Ka ne siʻi pē ha ʻamanaki lelei ne ʻoange ʻe he kau tangata ko ʻení ʻe liliu e fakakaukau ʻa e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití pe ko e kakai ʻo ʻAmeliká fekauʻaki mo e Siasí kapau ʻe kei hokohoko atu pē hono fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻa e mali tokolahí.27

Naʻe foki ʻa Uilifooti mo hono ongo tokoní ki ʻIutā hili ha ngaahi uike siʻi mei ai ʻo nau ʻilo ai ne toki tuku atu pē ʻe he Komisoni ʻIutaá ʻenau lipooti fakataʻú ki he puleʻanga fakafonuá, ko ha kulupu ʻo ha kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻoku nau tokangaʻi e fili fakapuleʻanga ʻi ʻIutaá mo siofi pe ʻoku tauhi ʻe he Kāingalotú e ngaahi lao ki he mali tokolahí. ʻI he taʻu ní, naʻe tukuakiʻi loi ai ʻi he lipōtí ne kei poupouʻi mo fakahoko pē ʻe he kau taki ʻo e Siasí e mali tokolahí. Naʻe ʻasi foki ai taʻe ʻi ai hano fakamoʻoni pau, naʻe fakahoko ha mali tokolahi ʻe fāngofulu mā taha ʻi ʻIutā ʻi he taʻu ne toki ʻosí.

Ke lava ʻo taʻofi fakaʻaufuli e mali tokolahí, naʻe fokotuʻu ange ʻe he komisoní ke fakapaasi ʻe he Fale Aleá ha ngaahi lao mamafa ange ke fakafepakiʻi e Siasí.28

Naʻe fakaʻitaʻi ʻe he lipōtí ʻa Uilifooti. Neongo ne teʻeki ke ne tuku atu ha fanongonongo ki he kakaí fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasí, ka naʻá ne ʻosi fakapapau ʻoku ʻikai totonu ke toe fakahoko ha ngaahi mali tokolahi ʻi ʻIutā pe ʻi ha toe feituʻu pē ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻIkai ngata aí, kuó ne fakahoko ha ngaahi meʻa lahi he taʻu kuo ʻosí ke taʻofi e ngaahi mali tokolahi foʻoú, neongo ne ʻoatu ʻe he lipōtí ia hono fehangahangaí.29

ʻI he ʻaho 22 ʻo Sepitemá, naʻe fakataha ai ʻa Uilifooti mo hono ongo tokoní ʻi he Fale Kātó, ko e nofoʻanga ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi Sōleki Sití, ke aleaʻi e meʻa ke fai fekauʻaki mo e lipōtí. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Siaosi Q. Kēnoni ke nau fakahoko ha tohi ʻo fakaʻikaiʻi e ngaahi tukuakiʻí. Naʻá ne pehē, “Mahalo he ʻikai pē ke tau toe maʻu ʻe kitautolu ko e kau taki ʻo e Siasí, ha faingamālie ʻe lelei angé ke tau fakamatalaʻi ai ki he kakaí ʻetau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e tokāteliné mo e lao kuo fakapāsí.”30

Kimui ange, hili e ngaahi fakataha ʻo e ʻaho ko iá, naʻe lotua ai ʻe Uilifooti ha fakahinohino. Kapau he ʻikai taʻofi ʻe he Siasí ʻenau fakahoko e mali tokolahí, ʻe hokohoko atu pē hono fakapaasi ʻe he puleʻangá ha ngaahi lao ke fakafepakiʻi ʻaki e Kāingalotú, ka ne ʻi ai honau tokolahi ne ʻikai ke nau fakahoko ʻe kinautolu e mali tokolahí. ʻE hoko ʻa e moveuveú mo e puputuʻú ʻi Saione. ʻE toe lahi ange e kakai tangata ʻe nofo pōpulá, pea ʻe puke ʻe he puleʻangá e ngaahi temipalé. Kuo fakahoko ʻe he Kāingalotú ha ngaahi ouau ʻe laukilu maʻá e kau pekiá talu mei hono fakatapui ʻo e ngaahi temipale foʻoú. Kapau ʻe puke ʻe he puleʻangá e ngaahi falé, ko e toko fiha nai ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá, moʻui mo e mate, ʻe taʻofi mei he ngaahi ouau toputapu ʻo e ongoongoleleí?31

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe talaange ʻe Uilifooti kia Siaosi ʻokú ne tui ko hono fatongia ia ko e palesiteni ʻo e Siasí ke fakahoko ha Fanongonongo Fakamafaiʻi, pe talaki fakatokolahi, ki he kau tufaki ongoongó. Naʻá ne fekau leva ʻene sekelitalí ke na fakataha ʻi ha loki makehe kae tali ʻa Siaosi ʻi tuʻa.

ʻI he taimi tatau, ne aʻu atu ʻa ʻAposetolo Felengikilini Lisiate ki he Fale Kātó ʻo kumi e palōfitá. Naʻe talaange ʻe Siaosi ʻoku lolotonga moʻua ʻa Uilifooti pea he ʻikai lava ke hohaʻasi ia. Hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe hū mai ʻa Uilifooti mei he lokí mo ha fanongonongo naʻá ne toki tala-kae-tohi. Kuo mole atu ʻene ʻita ʻi he lipooti ʻa e Komisoni ʻo ʻIutaá. Naʻe hā ngali fiefia hono fofongá, pea hangē ne nonga mo fiemālié.

Naʻe fekau leva ʻe Uilifooti ke lau leʻo lahi e tohí. Ne fakaʻikaiʻi ʻe he tohí naʻe fakahoko ha ngaahi mali tokolahi ʻi he taʻu ne toki ʻosí pea mo fakapapauʻi ange ai e loto fiemālie ʻa e Siasí ke ngāue fakataha mo e puleʻangá. Naʻe tohi ai, “Koeʻuhí kuo fakapaasi ʻe he fonuá ha lao ʻo tapui e mali tokolahí, ʻoku mau ongoʻi ke talangofua ki he lao ko iá, pea tuku e meʻa ʻoku hokó ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe pehē ʻe Siaosi, “ʻOku ou ongoʻi ʻe lelei ʻeni.” Naʻe ʻikai ke ne fakakaukau kuo maau e tohí ke pulusi ka ne tonu e ngaahi fakakaukau ʻi loto aí.32

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe kole ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha kau faitohi talēnitiʻia ʻe toko tolu—sekelitali ko Siaosi Lainoló, ʻētita nusipepa ko Sālesi Penilosé, mo e tokoni Pīsopeliki Pule ko Sione Uainitaá—ke nau fakaleleiʻi e fakalea ʻo e tohí pea teuteu ia ke pulusi. Naʻe lau leva ʻe Uilifooti e tohi ne ʻosi fakaleleiʻí ki he kau ʻaposetolo ko Felengikilini Lisiaté, Mōsese Fetisā, mo Malina Melile, pea ne nau fokotuʻu ange ha ngaahi meʻa ke toe fakaleleiʻi.

ʻI he ʻosi hono fakaleleiʻí, naʻe talaki ʻe he meʻa ne ʻiloa ko e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ʻa hono fakangata e ngaahi mali tokolahi ʻi he kahaʻú mo fakamamafaʻi e loto ko ia ʻa Uilifooti ke talangofua ki he ngaahi lao ʻo e fonuá mo poupouʻi e kakaí ke nau fakahoko foki e ngaahi meʻa tatau.

Ne pehē ʻi hano konga ʻe taha, “ʻOku ʻikai te mau akoʻi ʻa e nofo mo e ngaahi uaifi pe mali tokolahí, pe fakangofua ha toko taha ke kau ki ai. Ko ia ai ʻoku ou fakahā heni hoku loto ke talangofua ki he ngaahi lao ko iá, pea ke ngāue ʻaki hoku mafaí ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku ou pule ki aí ke nau fai pehē foki.”33

Naʻe poupou e kau ʻaposetolo ne ʻi aí ki he tohí pea nau mākoniʻi ia ki he kau faiongoongó.34

Naʻe tohi ʻe Siaosi Q. Kēnoni ʻi heʻene tohinoá he ʻaho ko iá ʻo pehē, “Kuo kau e meʻá ni ʻi he ngaahi ngāue ʻa Palesiteni Utalafí. Kuó ne pehē naʻe fakamahino ange ʻe he ʻEikí kiate ia ko hono fatongiá ʻeni, pea naʻá ne ongoʻi taʻe toe veiveiua ʻi heʻene fakakaukaú ko e meʻa totonú ia.”35

Naʻe tohi foki ʻa Uilifooti fekauʻaki mo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻi heʻene tohinoá. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuó u aʻusia ha tuʻunga ʻi he hisitōlia ʻo ʻeku moʻuí ʻi heʻeku hoko ko e palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku fie maʻu ai ke u ngāue koeʻuhí ko e fakamoʻui fakatuʻasino ʻo e Siasí.”36

Naʻá ne ʻilo, kuo fakapapauʻi ʻe he puleʻangá ʻenau tuʻutuʻuni ki he mali tokolahí. Ko ia ne lotu ai ʻa Uilifooti mo ne maʻu ha ueʻi mei he Laumālié, pea naʻe fakahaaʻi ange ʻe he ʻEikí Hono finangalo maʻá e Kāingalotú.