Hisitōlia ʻo e Siasí
40 Ko e Meʻa Totonú


“Ko e Meʻa Totonú,” vahe 40 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 40: “Ko e Meʻa Totonú”

Vahe 40

Ko e Meʻa Totonú

ʻĪmisi
ngaahi matapā sioʻata ʻi he tāpanekale Sōlekí

Naʻe ʻā hake ʻa B. H. Lōpeti, ko ha taha ʻo e kau palesiteni ʻe toko fitu ʻo e Fakataha Alēlea ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú, ʻi he pongipongi ʻo e ʻaho 26 ʻo Sepitema, 1890, ʻo ʻamanaki kuó ne meimei aʻu ki ʻapi.1

Naʻe totonu ke aʻu e lēlue fononga fakatokelau naʻá ne heka aí ki Sōleki Siti ʻi he hoko ʻa e hongofulú he pongipongi ko iá. Ka naʻe tuʻu ia ʻi ha feituʻu ʻi he toafá he lotolotonga ʻo e vahefonua ʻIutaá kae ʻikai fononga vave atu he kotoa ʻo e pō ko iá. ʻI ha ngaahi maile siʻi meiate kinautolu, naʻe mafuli ai ʻi he halanga lēlué ha lēlue naʻe fononga fakatonga, ʻo motumotu kotoa ai e halanga lēlue he feituʻu ko iá. Naʻe fuʻu fuoloa e tatali ai ʻa B.H. mo hono ngaahi kaungā fonongá, ko ha mēmipa ʻe toko fā ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he ʻikai toe ʻi ai ha meʻa ke nau fai ka ko e tatali peé, naʻe pehē ai ʻe B.H. mo e ʻaposetolo ko Sione W. Teilá ke na luelue ʻo vakaiʻi e fakatamaki ne hokó. Ne na lava ʻo mamata atu ʻi heʻena aʻu ki aí, ko e ngaahi konga faʻoʻanga uta pē ʻo e lēlue mafulí naʻe uesiá. Naʻe kei tuʻu lelei pē e ngaahi konga uta pāsesé ia, ko ia ne kamata ke vakaiʻi ai ʻe B.H. mo Sione W. e kau pāsese ne ʻi he fakatuʻutāmakí.

ʻI loto ʻi ha konga uta pāsese ʻe taha, naʻe kamo atu ai ʻa Sione W. kia B. H. mo puke hake ha nusipepa. Naʻe toʻo ʻe B.H. e pepá peá ne lau e ngaahi ʻuluʻi tohí mo ʻene ʻohovalé. Kuo tuku atu ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ha fakamatala fakaʻofisiale ʻo fanongonongo ai kuó ne tali ke tukulolo ki he ngaahi lao ʻo e fonuá pea ʻoua ʻe toe tali ha mali tokolahi foʻou.2

Naʻe maʻu ʻe B.H. ʻi ha kiʻi taimi nounou ha ongo fakafiemālie ʻi hono lotó. Naʻe haʻu e ngaahi lea ‘o pehē, “ʻOku sai pē ia” ki heʻene fakakaukaú pea lea fakahangatonu ia ki hono laumālié. Naʻá ne ongoʻi ha nonga mo ha mahino ʻi ha kiʻi taimi nounou. Ka ʻi heʻene fakakaukau ki he meʻa kuo hokó, naʻe kamata ke toe mafao atu ai ʻene fakakaukaú, pea kamata ke haʻu ki hono ʻatamaí ha ngaahi fehuʻi.3

Naʻá ne fakakaukau ki he taimi kuó ne nofo ai ʻi he fale fakapōpulá koeʻuhí ko e mali tokolahí, pea mo e ngaahi feilaulau kuo fakahoko ʻe hono ngaahi uaifí. Kae hā e ngaahi meʻa kotoa kuo fehangahangai mo e Kāingalotú ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi mo taukaveʻi e mali tokolahí? Kae fēfē e ngaahi malanga lahi kuo fakahoko he ngaahi taʻu kuo maliu atú ʻo poupouʻi iá? Naʻe tui ʻa B.H. ʻe poupouʻi ʻe he ʻOtuá e Kāingalotú ʻi ha faʻahinga faingataʻa pē te nau fehangahangai mo ia koeʻuhí ko e mali tokolahí. Kuo nau hoko nai ko ha kakai foʻi he taimí ni?4

Naʻe kau fakataha atu e kau ʻaposetolo kehé mo B.H. mo Sione W. ʻo fononga mo kinaua. Naʻe hangē ne ʻikai ke fakaʻohovale e ongoongó ia kia ʻĒpalahame Kēnoni ko e foha ʻo Siaosi Q. Kēnoní. Naʻe ʻikai hohaʻa mo Falanisisi Laimani, ʻo ne pehē naʻe ʻosi feinga pē ʻa Palesiteni Utalafi ia ke taʻofi e mali tokolahi foʻoú ʻi he ʻIunaiteti Siteití. ʻI heʻene fakakaukaú, naʻe hanga ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻo fakahaaʻi e tuʻunga ʻo e Siasí fekauʻaki mo e mali tokolahí ki he kakaí. Ka naʻe lava ke tala ʻe B.H naʻe hohaʻa ʻa e ʻaposetolo ko Sione Henelī Sāmitá, ʻo hangē pē ko ia mo Sione W. Teilá.

Hili ʻenau talanoa mo e kau pāsese ne fononga fakatongá, naʻe fononga lalo fakatokelau atu leva ʻa B.H. mo e kau ʻaposetoló mei he fakatamakí ʻi ha kiʻi taimi nounou ʻo nau maʻu ai ha lēlue foʻou ʻoku fakataumuʻa ki Sōleki Siti. ʻI he fononga ʻa e lēlué, naʻe nofo taha pē ʻenau talanoá ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻe ongoʻi ʻe B.H. ʻoku kamata ke fakalalahi ʻene loto hohaʻá pea faifai ʻo ne mavahe ai mei he toenga ʻo e kau ʻaposetoló.

ʻI he tangutu toko taha ʻa B.H. ʻi hono nofoʻangá, naʻe hohaʻa ʻene fakakaukaú. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ʻuhinga kuo ʻoange ʻe hono ngaahi kaungā fonongá ke poupouʻi ʻaki e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻá ne ongoʻi te ne lava ʻo ʻoange mo ha toe ʻuhinga kehe ia ʻe hongofulu fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe totonu ke pikitai ai e Kāingalotú ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí—neongo kapau ʻe iku ai ki hano fakaʻauha fakaʻaufuli e Siasí.5


Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 30 ʻo Sepitemá, naʻe aleaʻi ai ʻe Hiipa Kalānite e Fanongonongo Fakamafaiʻí mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha fakatahaʻanga he Fale Kātó. Naʻe tui ʻa Hiipa, ko hono tuku atu ʻo e fakamatalá ko e meʻa totonu pē ia ke fakahoko ʻe he Siasí, neongo naʻá ne taʻepauʻia pe ʻe fakangata ai e ngaahi faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotú. 6

Naʻe hā mahino ʻi he fakamatalá naʻe ʻikai toe hanga ʻe he Siasí ʻo “akoʻi ʻa e nofo mo e ngaahi uaifi pe mali tokolahí, pe fakangofua ha toko taha ke kau ki ai,” ka naʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi meʻa ne teʻeki mahino ki he Kāingalotú mo e puleʻangá fakatouʻosi.7

Naʻe fanongo ʻa Hiipa ʻi heʻenau pōtalanoá ki he pehē ʻe ha kau ʻaposetolo ʻe niʻihi naʻe fakataimi pē ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí ia, ʻo taʻofi ʻa e mali tokolahí kae ʻoua kuo lava ke fakahoko fakalao ia ʻe he Kāingalotú. Naʻe tui ʻa Lolenisou Sinou, ko e palesiteni ʻo e kōlomú, ko ha sitepu mahuʻinga ia ki hono maʻu e falala ʻa e niʻihi kehé. Naʻá ne pehē, “ʻE liliu ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí e ngaahi loto ʻo ha kakai loto-tauʻatāina tokolahi ki ha ongo fakakaumeʻa mo fakaʻapaʻapa kiate kitautolu. ʻOku ou lava ʻo sio atu ki he lelei ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí pea ʻoku ou houngaʻia ai.”8

Naʻe pehē foki ʻe Felengikilini Lisiate, “ʻOku ou ʻiloʻi naʻe takiekina ʻe he ʻOtuá ʻa Palesteni Utalafi ʻi he taimi naʻá ne teuteu ai e Fanongonongo Fakamafaiʻí ki hono pulusí. ʻI he taimi naʻe lau ai e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ne u ongoʻi ko e meʻa totonu ia pea naʻe ʻomi ia ʻi he taimi totonu.”9

Naʻe teʻeki pē ke fiemālie ʻa Sione W. Teila, ʻa ia naʻe ui ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá hili ha taimi siʻi mei hono ui ʻo Hīpá, ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻe maʻu ʻe Sione W. ha konga ʻo e fakahā fekauʻaki mo e malí ʻi he ʻū pepa ʻa e palōfitá hili ia e pekia ʻene tamaí ko Palesiteni Sione Teilá. Naʻe hangē ne fokotuʻu mai ʻe he fakahā ʻi he ʻaho 27 ʻo Sepitema, 1886 kia Sione W. he ʻikai ha taimi ʻe teitei taʻofi ai e fekau ke fakahoko e mali tokolahí.10

Neongo ne teʻeki ʻave e fakahaá ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pe tali ke hoko ko ha folofola ʻe he Kāingalotú, ka naʻe tui ʻa Sione W. ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ki heʻene tamaí. Ka naʻá ne toe ʻilo foki ʻoku ʻikai tuʻu pea kei hokohoko atu pē ʻa e fakahaá, ʻo ʻomi ha fakahinohino ki he ngaahi tūkunga mo e palopalema foʻoú ʻi heʻenau hokó, pea naʻe tui ʻa Sione W. kuo folofola foki e ʻOtuá kia Uilifooti. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi kuo ʻomi ʻe he ʻEikí e fanongonongo fakamafaiʻi ko ʻení kia Palesiteni Utalafi, pea te ne lava ʻo toʻo ia ʻi he hokosia ʻa e taimí, pe te Ne toe foaki mai ia.”11

Naʻe vahevahe ʻe ha kau ʻaposetolo tokolahi ange ʻenau ongo fekauʻaki mo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻe kei faingataʻa pē kia Sione Henelī Sāmita ke ne tali ia, ʻo hangē pē ko Sione W. Teilá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou loto fiemālie ke poupouʻi e palesitení ʻi hono tuku mai ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí, neongo ʻoku ʻikai fuʻu mahino kiate au e ʻuhinga hono fakahokó. Ko ʻeku tailiilí, naʻa lahi ange e kovi ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí kiate kitautolu ko e kakaí, ʻi he lelei te ne ʻomí.”12

Naʻe ʻikai poupou ki ai ʻa ʻAnitoni Lani, ʻa ia ko ia pē ʻi he kōlomú ne toko taha pē hono uaifí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻe ola lelei e Fanongonongo Fakamafaiʻí. ʻOku ou poupou ki he meʻa kuo fakahokó.”13

Naʻe talaange foki ʻe Hiipa ki he kōlomú ʻokú ne fiefia he fanongonongó. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ha teitei ʻuhinga ʻe taha ke taʻofi ai e fanongonongo ko ʻení. Kuo fakahaaʻi ʻe Palesiteni Utalafi ki he māmaní e meʻa kuo tau faí.”14

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakataha e kau ʻaposetoló mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea naʻe poupouʻi ʻe he tangata takitaha e Fanongonongo Fakamafaiʻí ko e finangalo ʻo e ʻOtuá. Hili iá, naʻe fakahaaʻi ʻe ha kau ʻaposetolo ʻe niʻihi ʻenau hohaʻa he ʻikai fiemālie e kau fakaanga ʻo e Siasí ki he tohí pea hokohoko atu ʻenau fakatangaʻi e kakai tangata ne ʻikai ke nau mavahe pe vete mo honau ngaahi uaifi tokolahí.

Naʻe pehē ʻe Uilifooti, “ʻOku ʻikai ha fakahinohino fekauʻaki mo e meʻa ke tau fai ʻi he kahaʻú, ka ʻi he taimi ní, ʻoku ou ongoʻi ʻoku fie maʻu ke tau faitotonu ki hotau ngaahi uaifí.”

Naʻe fakamamahi kia Hiipa ʻene fakakaukau atu kuo pau ke ne liʻaki hono ongo uaifi tokolahi ko ʻAkosita mo ʻEmelií. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá he ʻaho ko iá ʻo pehē, “ʻOku ou ʻilo fakapapau ko ha faingataʻa lahi ʻeni kiate au. ʻOku ou ongoʻi he ʻikai te u lava ʻe au ʻo poupouʻi ha faʻahinga meʻa pehē.”15


ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻOkatopá, naʻe tūʻuta ai ʻa Siaosi Q. Kēnoni ʻi he tāpanekalé ki he ʻaho hono tolu ʻo e konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú. Hili ha taimi siʻi mei he kamata ʻa e fakatahá, naʻá ne tuʻu ʻo fakafeʻiloaki ʻa ʻOasoni Uitenī, ko e pīsope ʻo e Uooti Hongofulu Mā Valu ʻo Sōleki Sití, ʻa ia naʻe kole ke ne lau e Fanongonongo Fakamafaiʻí ki he Kāingalotu ʻe lauafe ne fakataha maí.16

ʻI he fanongo ʻa Siaosi ki he fanongonongó, naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ko e hā te ne lea ʻakí ka ui ia ʻe Uilifooti ke ne fai ha lea. Kimuʻa angé, naʻe fokotuʻu ange ʻe Uilifooti kia Siaosi ke ne fai ha lea, ka naʻe ʻikai fie hoko ʻa Siaosi ko e fuofua tokotaha ke lea ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e Fanongonongo Fakamafaiʻí. ʻI he kotoa e ngaahi taʻu kuó ne lea ai ki he kakaí, kuo teʻeki kole ange kiate ia ke ne fai ha meʻa ne fuʻu matuʻaki faingataʻa ʻaupito.17

ʻI he ʻaho kimuʻá, naʻe fakahoko ʻe Siaosi ha malanga fekauʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e fakahaá, ʻo teuteu e Kāingalotú ki he fakataha ko ʻení. Naʻe pehē ʻe Siaosi, “ʻOku foua ʻe he kau palesitenisī ʻo e Siasí e meʻa tatau pē ʻoku mou fouá. Kuo pau ke nau fai e meʻa tatau mo ia ʻoku mou faí. Kuo pau ke nau fakafalala ki he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá ʻi he founga tatau pē ʻoku nau maʻu ai kinautolú. ʻOku ʻikai ke nau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá, ʻo hangē ko e ʻEikí.”

Naʻá ne toe pehē, “Ko e meʻa pē te tau lavá, ko e fekumi ki he fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he hoko mai iá, neongo ʻene fepaki mo e ongo kotoa pē kuo tau ʻosi maʻú, ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai haʻatau fili ka ko hono fai pē ʻo e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo falala kiate Ia.”18

ʻI he ʻosi hono lau ʻe ʻOasoni e Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻe fokotuʻu ia ʻe Lolenisou Sinou ki he Kāingalotú ke nau hikinimaʻi. Naʻe lahi e ngaahi nima ne hiki ʻi he fakatahaʻangá—ko ha niʻihi ʻi he loto fakapapau, kae momou ha niʻihi. Pea ʻikai pē ke hiki e nima ia ʻo honau niʻihi. Naʻe ʻikai ʻasi ha faʻahinga fakafepaki fakahangatonu, neongo ne tokolahi ha Kāingalotu ne tō honau loʻimatá.19

Naʻe tafoki leva ʻa Uilifooti kia Siaosi ʻo fakaafeʻi ia ke ne fai ha lea. Naʻe tuʻu hake ʻa Siaosi ki he tuʻunga malangá mo lotu loto pē, ka ne ʻikai ha meʻa ʻi heʻene fakakaukaú. Ka neongo ia, ʻi he kamata ke leá, naʻe mahuʻi atu ʻene ilifiá, pea haʻu kiate ia ha ngaahi lea mo ha ngaahi fakakaukau. Naʻá ne fakaava hake e folofolá ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:49, ko e potufolofola ia naʻe ʻuluaki lave ki ai ʻa Uilifooti ʻi he taimi naʻe fuofua fanongo ai ʻa Siaosi ki heʻene fakamatala fekauʻaki mo e tūkunga foʻou ʻo e Siasí ʻi he mali tokolahí.20

Naʻe folofola e ʻEikí, “ʻO kau ka fai ha fekau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi foha ʻo e tangatá ke fai ha ngāue ʻi hoku hingoá, pea ʻoku ʻalu ʻa e ngaahi foha ko ia ʻo e tangatá ʻaki honau tūkuingatá pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku nau maʻú ke fai ʻa e ngāue ko iá, ʻo ʻikai te nau tuku ʻenau faivelengá, pea ka ʻoho mai ʻa honau ngaahi filí kiate kinautolu ʻo taʻofi ʻa kinautolu mei heʻenau fai ʻa e ngāue ko iá, vakai, ʻoku taau mo au ke ʻoua naʻá ku toe ʻekeʻi ʻa e ngāue ko iá mei he nima ʻo e ngaahi foha ko ia ʻo e tangatá, ka ke tali ʻa ʻenau ngaahi feilaulaú.”21

Hili hono lau leʻo lahi ʻe Siaosi e potufolofolá, naʻá ne talaange ki he haʻofangá kuo fakahoko ʻe he Kāingalotú e meʻa kotoa pē ʻi honau mālohí ke talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá. Ka kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahonohino foʻou ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá. Naʻá ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá hono mafimafí mo e finangaló, ʻoku ou fakaʻamu pē te u tukulolo mo e Kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ʻo talangofua ki ai.”

ʻI heʻene ʻilo ne veiveiua ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí mo fakafehuʻia e ʻuhinga ne ʻikai ʻomi ai ia ʻe he palōfitá kimuʻa ange ke taʻofi e mamahi mo e fakatanga he ngaahi taʻu ne toki maliu atú, naʻá ne faleʻi kinautolu ke nau fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí maʻanautolu pē.

Naʻá ne ekinaki ange ʻo pehē “Mou ō ki hoʻomou ngaahi potu liló. Kole ki he ʻOtuá mo tautapa kiate Ia, ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ke ʻoatu maʻamoutolu ha fakamoʻoni ʻo hangē ko ia kuó Ne foaki mai kiate kimautolú, pea ʻoku ou palōmesi atu he ʻikai iku noa ia pe te mou toe taʻefiemālie.”22

Hili e lea ʻa Siaosí, naʻe lue atu ʻa Uilifooti ki he tuʻunga malangá. Naʻá ne pehē, “ʻOku teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha kakai ke nau maʻu Hono puleʻangá mo Hono Siasí, pea ke fakatupulaki ʻEne ngāué. Ko hotau ngafá ia kāinga.”

Naʻá ne toe hoko atu ʻo fakapapauʻi ki ha Kāingalotu pē ne nau fehuʻia e tupuʻanga fakalangi ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻo pehē, “ʻE ʻikai tuku au ʻe he ʻEikí pe ko ha toe tangata kehe pē ʻa ia ʻoku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ni ke ne takihalaʻi ʻa kimoutolu. He ʻikai hoko ia. ʻOku ʻikai ʻi he finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Kapau te u feinga ke fai ia, ʻe toʻo au ʻe he ʻEikí mei hoku lakangá.”

Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe Uilifooti e Kāingalotú peá ne foki atu ki hono nofoʻanga mei muʻá.23


Naʻe foki ha kakai tokolahi mei he tāpanekalé he ʻaho ko iá mo ha loto houngaʻia koeʻuhí ko e Fanongonongo Fakamafaiʻí mo ʻamanaki pē ʻe holo ai hono fakatangaʻi e Siasí. Ne nau ongoʻi ha ivi fakalaumālie mo ha nonga ʻi he fakatahá. Ka neongo ia, naʻe ongoʻi taʻefiemālie, mamahi, pea aʻu pē ʻo ongoʻi lavakiʻi ha Kāingalotu kehe.

Neongo hono ngaahi faingataʻa lahí, ʻa ia naʻe matuʻaki fakamamahi ʻaupito honau niʻihi, ka kuo faitāpuekina ʻe he mali tokolahí e moʻui ʻa ha Kāingalotu tokolahi. ʻI ha toʻu tangata ʻe ua, naʻe hanga ʻe he foungá ni ʻo fakaʻatā ʻa e nofo-malí ki he tokotaha kotoa pē naʻe loto ki ai. Naʻe lava ai ha Kāingalotu tokolahi ʻo ohi hake ha ngaahi fāmili tokolahi mo ha fānau angatonu ʻa ia ne nau hoko ko ha mātuʻa, kāingalotu ʻo e Siasí, kau taki, mo ha kau faifekau moʻui mateaki. Naʻe lahi foki ai ha ngaahi femaliʻaki mei he ngaahi anga fakafonua kehekehe, ʻo fakatahatahaʻi ai e kau hikifonua matakali kehekehe ʻo e Siasí.

ʻIkai ngata aí, ka naʻá ne fakatahatahaʻi e Kāingalotú ʻi ha faingataʻa tatau ʻo e fepaki mo e fakatangá pea tokoniʻi kinautolu ke nau fokotuʻu ha tuʻunga ko ha kakai makehe mo ha kakai fuakava ʻo e ʻOtuá.24 Naʻe laka hake ʻi ha Kāingalotu ʻe toko ua afe naʻa nau moʻua ʻi he mali tokolahí, nofo fakataha taʻefakalao, pe fakahoko ha ngaahi tōʻonga kehe ne fekauʻaki mo e mali tokolahí. Naʻe fakafuofua ki ha toko 930 ʻo kinautolu kuo ʻosi fakahū pōpula koeʻuhí ko ʻenau tuí. Naʻe fakahū pōpula ʻa Pele Hālisi, ʻokú ne kui ʻaki ʻa Māteni Hālisí ʻa ia naʻe fakafisi ke fakamoʻoni ki he tukuakiʻi ne fai ki hono husepānití, lolotonga ia ʻoku kei fakahuhu hono foha kei valevalé. Ki ha Kāingalotu tokolahi, ko e ngaahi ngāue peheé ko ha ngaahi feilaulau ia kuo nau loto fiemālie ke fakahoko ko ha kau muimui ʻo Kalaisi.

Naʻe fakakaukau ʻa B.H. Lōpeti naʻe kau ʻene fanongo ki hono lau ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí mei he tuʻunga malangá, ʻi he ngaahi momeniti faingataʻa taha ʻo ʻene moʻuí. Neongo ne ʻikai hano loto ke fie fakafepakiʻi e fanongonongó, ka naʻe teʻeki ke ne toe maʻu e ongo naʻá ne maʻu kimuʻá ʻo pehē ko e meʻa totonú ia, pea naʻe ʻikai ai ke ne lava ʻo hikinima ke poupouʻi e fanongonongó.25

Naʻe poupouʻi ʻe he palesiteni lahi ʻo e Kau Fineʻofá, ʻa Sina ʻIongi, ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí ka naʻe matuʻaki faingataʻa moʻoni kiate ia. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá he pō ko iá ʻo pehē, “Ne mau hanga hake pea moʻulaloa ki he ʻOtuá.”26

Naʻe ʻi he tāpanekalé foki he ʻaho ko iá ʻa Siosefa Tiini, ʻa ia ne toki foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Haʻamoá ʻi ha māhina ʻe taha kimuʻa. Naʻá ne tui ko ha meʻa fakamamahi ʻa e Fanongonongo Fakamafaʻiʻí ka ko ha ngāue naʻe mahuʻinga. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe hangē ne ngali moʻutāfuʻua mo veiveiua ha niʻihi tokolahi ʻo e Kāingalotú pea ʻikai te nau faʻa ʻilo e founga ke fakahaaʻi ai ʻenau poupoú. Ne tokolahi fau ha kau fafine ne nau tengihia fakalongolongo pē pea hangē ne nau lotomamahi ange kinautolu he kakai tangatá.”27

Ne momoko mo ʻuhoʻuha e pongipongi hono hokó. ʻI he tō ʻa e ʻuhá he funga falé, naʻe fifili ha Kāingalotu ʻe niʻihi pe ʻe uesia fēfē ʻenau moʻui fakaʻahó ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ne ʻikai ʻomi ʻe he fanongonongó ha fakahinohino pau ki he founga ke hokohoko atu ai e moʻui ʻa e Kāingalotu ne nau ʻosi fakahoko e mali tokolahí. Naʻe hohaʻa ha ngaahi uaifi mali tokolahi ʻe niʻihi naʻa liʻaki kinautolu. Naʻe ʻamanaki lelei ha niʻihi, ʻo fakatuʻamelie ʻe lava ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻo fakanonga e puleʻangá mo fakangata e manavahē mo e toi ʻa kinautolu ne kau ʻi he mali tokolahí. Naʻe fakakaukau ha niʻihi ke nau toi pē kae ʻoua kuo fakamatalaʻi fakaikiiki ʻe he kau taki ʻo e Siasí e founga lelei ke fakaʻaongaʻi e Fanongonongo Fakamafaiʻí ke tuha mo e ngaahi tūkunga fakafoʻituituí.28

ʻI he aʻutaki mai e ongoongó ki Katisoni, Kānatá, naʻá ne fakaʻohovaleʻi ʻa Sina Pelesenitia Kaati mo hono ngaahi kaungāʻapí. Ka ne vave pē ʻenau fakatokangaʻi ko e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻa e meʻa totonu naʻe fie maʻu ʻe he Siasí. “ʻOku mau ongoʻi ʻoku fakahoungaʻi mo ʻiloʻi homau tuʻunga totonú he taimí ni, he naʻe ʻikai pehē ia kimuʻa pea toki tukuange mai ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí,” ko ʻene fakamatala ia ʻi ha tohi ki he Woman’s Exponent. “ʻOku ongoʻi ʻe he Kāingalotu kotoa pē hení ʻoku fakahoko ʻe homau kau takí e ngāue ʻa Kalaisí ke ikuna pea ʻoku nau taha mo e Kāingalotú ʻi he fonua ko Saioné.”29

Kimui ange, ʻi he Young Woman’s Journal, naʻe fakatokanga ai ʻa Susa Keiti ki he kau finemuí ke ʻoua naʻa nau toʻo maʻamaʻa ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻi. Naʻá ne fakamanatu ange naʻe fakaʻatā ʻe he mali tokolahí ʻa e mali ʻi he fuakavá mo ha ngaahi faingamālie fakafāmili maʻá e houʻeiki fafiné ʻa ia ne ʻikai ke nau mei aʻusia. ʻI he taimi ní kuo ʻikai toe maʻu e ngaahi faingamālie ko ʻení.

Naʻá ne faleʻi kinautolu ʻo pehē, “ʻI hoʻomou hoko ko e kau finemui ʻo Saioné, mou fakamahuʻingaʻi e meʻá ni ʻo hangē ko ʻene mahuʻinga ki hoʻomou ngaahi faʻeé mo e tamaí. Mou fakapapauʻi he ʻikai teitei haʻu mei homou ngutú ha ngaahi lea noaʻia mo laulaunoa fekauʻaki mo e meʻa kuo fakahokó. ʻO ka mou ka lea fekauʻaki mo ia, fakahoko ia ʻi he laumālie molumalu mo toputapu tahá.”30

ʻI Manasá, ʻi he taimi ne fuofua ʻilo ai ʻe ʻEmelī Kalani kau ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí, naʻá ne ongoʻi mafatukituki moʻoni. Ka naʻe mole ʻene ongoʻi mamahí ka ne fiefia ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai ha fakamoʻoni naʻe tonu ʻa e fanongonongó. Naʻá ne hiki ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ne hangē ko ʻeku toki maʻu ia ha ʻamanaki lelei maʻamautolu ʻi homau ngaahi faingataʻaʻiá.”31


ʻI he vahaʻataimi ko ʻení, naʻe fakakaukau ʻa Lōlena mo Peni Lāseni ke na foki ki ʻIutā hili ia ha lau māhina ʻo ʻena fāifeinga ke maʻu ha moʻui ʻi Kololató. Kuo teʻeki ola lelei e faama ʻi Senifōtí, pea naʻe pehē ʻe Peni mahalo he ʻikai pē toe maʻu ha ngāue kehe ia. Naʻá ne palani ʻeni ke nofo mo hono ʻuluaki uaifi ko Sūliá, mo hona kāingá ʻi Monilou, ʻIutā, kae nofo ʻa Lōlena mo ʻene fānaú mo e fāmili ʻo hono tuongaʻané ʻi ha kiʻi kolo ne meimei maile ʻe teau hono mamaʻó.32

Hili e fononga ʻa e fāmili Lāsení ʻi ha ngaahi ʻaho lahi he teleʻa maká, ne ʻi ai ha feituʻu ʻi he kiʻi kolo toafa fakaʻofoʻofa ʻo Mōape, ʻIutaá ke nau mālōlō ai.

Naʻe ʻilo ʻe Peni mo Lōlena ʻi haʻanau tuʻu ʻi ha feituʻu kimuʻa ange, kuo tuku mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha fakamatala fekauʻaki mo e mali tokolahí, ka kuo teʻeki ke na toe fanongo ʻi ha meʻa kehe fekauʻaki mo ia. Ka neongo ia, ʻi Mōapé, ne na fetaulaki ai mo ha kakai ne nau ō ki he konifelenisi ʻi Sōleki Sití. Lolotonga e nofo ʻa Lōlena he tēniti ʻa e fāmilí, naʻe ʻalu ʻa Peni ke feinga ke ʻilo fekauʻaki mo e Fanongonongo Fakamafaiʻí.

ʻI he taimi ne foki mai ai ʻa Pení, naʻá ne talaange kia Lōlena kuo fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo taʻofi ʻe he Siasí hono fakahoko ʻo e mali tokolahí pea naʻa nau fakaʻamu ke nau tukulolo ki he ngaahi lao ʻo e fonuá.

Ne ʻikai tui ʻa Lōlena ki he meʻa naʻá ne fanongo ki aí. Naʻá ne tali e mali tokolahí he naʻá ne tui ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá maʻana mo e Kāingalotú. Kuo ʻomi ʻe he ngaahi feilaulau kuó ne fakahoko ke moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá ha mamahi mo ha faingataʻa. Ka kuo hanga ʻe he ngaahi meʻa ko iá ʻo poleʻi ai foki ia ke toe moʻui māʻoniʻoni ange, ikunaʻi hono ngaahi vaivaiʻangá, mo ʻofa ki hono kaungāʻapí. Ko e hā ka kole mai ai ʻe he ʻOtuá he taimí ni ke tafoki e Kāingalotú mei he mali tokolahí?

Naʻe fakaongoongo ʻa Lōlena ke fakafiemālieʻi ia ʻe Peni, ka naʻá ne tafoki ia ʻo mavahe mei he tēnití kae ʻikai fakanonga ia. Naʻe fakakaukau ʻa Lōlena ʻo pehē, “ʻIo. ʻOku faingofua foki ia kiate koe. Te ke lava pē koe ʻo foki ki ho fāmili ʻe tahá peá ke fiefia mo ho uaifí, ka u hangē au ko Hekaʻaá, ʻo fekau ke ʻalu.”33

Naʻe fakapoʻuli tuʻu e fakakaukau ʻa Lōlená. Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, “Kapau kuo holomui e ʻEikí mo e kau maʻu mafai ʻo e Siasí mei he tefitoʻi moʻoni ko iá, ta ʻoku ʻikai mahuʻinga ha toe meʻa ia ʻi he ongoongoleleí.”34 Naʻá ne tui ko ha tokāteline ʻa e mali tokolahí pea ʻoku tuʻu maʻu mo taʻeueʻia ia ʻo hangē ko e ʻOtuá tonu. Ka ʻikai pehē ia, ko e hā leva ka ne toe tui ai ki ha meʻa kehe?

Naʻe fakakaukau leva ʻa Lōlena ki hono fāmilí. Ko e hā e ʻuhinga ʻo e Fanongonongo Fakamafaiʻí kiate ia mo ʻene fānaú? Pea ʻe ʻuhinga fēfē ia ki he kakai fefine mo e fānau kehe ʻi he tūkunga tataú? Te nau kei lava nai ʻo fakafalala ki honau ngaahi husepānití mo e ngaahi tamaí ki ha ʻofa mo ha tokoni? Pe ʻe siʻaki kinautolu ia koeʻuhí pē ko ʻenau feinga ke tauhi ki he ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú?

Naʻe mapelu hifo ʻa Lōlena ki hono mohengá. Naʻe taʻeueʻia e fakapoʻuli naʻá ne ʻākilotoa iá, pea naʻá ne fakaʻamu ke ava hake e kelekelé ʻo folo hifo ia mo ʻene fānaú. Pea fakafokifā, naʻá ne ongoʻi ha mālohi makehe ʻi he loto tēnití. Naʻe pehē ange ʻe ha leʻo kia Lōlena, “ʻOku ʻikai toe kehe ʻeni mei he finangalo ʻo e ʻEikí kia ʻĒpalahamé, ʻi Heʻene fekauʻi ia ke feilaulauʻi hono foha ko ʻAisaké. ʻI hono ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻokú ke loto fiemālie ke talangofua ʻi he meʻa kotoá, ʻe toʻo meiate koe ʻa e faingataʻaʻiá.”

Naʻe takatakaiʻi ʻe ha maama ngingila ʻa Lōlena, pea naʻá ne ongoʻi ha nonga mo ha fiefia. Naʻe mahino kiate ia ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

Hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe foki mai ʻa Peni ki he tēnití. Naʻe fakamatala ange ʻe Lōlena e ongo mālohi naʻá ne huʻi atu hono mamahí. Naʻe talaange ʻe Peni, “Ne u ʻilo he ʻikai te u lava ʻo ʻoatu ha lea feʻunga ke fakafiemālieʻi koe, ko ia ne u ʻalu ai ki ha ʻuluʻakau uīlou peá u kole ki he ʻEikí ke ʻomi ha taha fakafiemālie.”35

  1. “General Conference,” Deseret Evening News, Apr. 7, 1890, [2]; Madsen, Defender of the Faith, 346–56; Roberts, Diary, 38; Francis Marion Lyman, Journal, Sept. 26, 1890.

  2. Roberts, Diary, 38–39; vakai foki, “Official Declaration,” Deseret Evening News, Sept. 25, 1890, [2]. Tefitó: Manifesto

  3. Roberts, Diary, 39; vakai foki, George Q. Cannon, Journal, Dec. 6, 1891.

  4. Roberts, Diary, 39–41.

  5. Roberts, Diary, 39–42; Abraham H. Cannon, Diary, Sept. 26, 1890; Francis Marion Lyman, Journal, Sept. 26, 1890.

  6. Grant, Journal, Sept. 30, 1890; Abraham H. Cannon, Diary, Oct. 1, 1890. Tefitó: Heber J. Grant

  7. “Official Declaration,” Deseret Evening News, Nov. 25, 1890, [2]; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1.

  8. Grant, Journal, Sept. 30 and Oct. 1, 1890; Abraham H. Cannon, Diary, Sept. 30, 1890; Franklin D. Richards, Journal, Sept. 30, 1890. Naʻe liliu e ʻuluaki sētesi ʻo e konga leá ke mahino ange; naʻe liliu ʻa e “would turn” ʻi he lea totonú ki he “will turn.”

  9. Grant, Journal, Sept. 30, 1890. Naʻe liliu e ʻuluaki sētesi ʻo e konga leá ke mahino ange; naʻe liliu ʻa e “he was convinced” ʻi he tohi totonú ki he “I am convinced.”

  10. Abraham H. Cannon, Diary, Sept. 30, 1890; George Q. Cannon, Journal, Oct. 16, 1882, mo e Apr. 4, 1884; Grant, Journal, Sept. 30, 1890; Francis Marion Lyman, Journal, Feb. 22, 1911.

  11. Grant, Journal, Sept. 30, 1890; vakai foki, Francis Marion Lyman, Journal, Feb. 22, 1911.

  12. Grant, Journal, Oct. 1, 1890; vakai foki, Abraham H. Cannon, Diary, Oct. 1, 1890. Naʻe liliu e ʻuluaki sētesi ʻo e konga leá ke mahino ange; naʻe liliu tuʻo ua ʻa e “he was” ʻi he tohi totonú ki he “I am.”

  13. Abraham H. Cannon, Diary, Oct. 1, 1890. Naʻe liliu e sētesi fakaʻosi ʻo e konga leá ke mahino ange; naʻe liliu ʻa e “I gave” ʻi he tohi totonú ki he “I give,” mo e “had been done” ʻi he tohi totonú ki he “has been done.”

  14. Grant, Journal, Oct. 1, 1890; vakai foki, Abraham H. Cannon, Diary, Oct. 1, 1890. Naʻe liliu e konga leá ke mahino ange; ʻi he lea totonú ʻoku pehē ai “There was not the least reason why such a document should not be issued. … President Woodruff had simply told the world what we had been doing.”

  15. Grant, Journal, Oct. 2, 1890. Naʻe liliu e konga lea ʻa Uilifooti Utalafí ke mahino ange; naʻe liliu ʻa e “There was no telling” ʻi he lea totonú ki he “There is no telling,” mo e “he felt” ʻi he lea totonú ki he “I feel.”

  16. George Q. Cannon, Journal, Oct. 6, 1890; “General Conference,” Deseret Weekly, Oct. 11, 1890, 525; vakai foki, “The Address Is Endorsed,” Salt Lake Tribune, Oct. 7, 1890, 5.

  17. George Q. Cannon, Journal, Oct. 6, 1890. Tefitó: Siaosi Q. Kēnoni

  18. “Discourse,” Deseret Weekly, Nov. 8, 1890, 649–50.

  19. George Q. Cannon, Journal, Oct. 6, 1890; “General Conference,” Deseret Weekly, Oct. 11, 1890, 526; Joseph H. Dean, Journal, Oct. 6, 1890; Roberts, Diary, 42; Merrill, Journal, Oct. 6, 1890; Grant, Journal, Oct. 6, 1890; Byron Allred, Journal, 131.

  20. George Q. Cannon, Journal, Sept. 9, 1889, mo e Oct. 6, 1890; “Remarks,” Deseret Weekly, Oct. 18, 1890, 550; vakai foki, President Woodruff’s Manifesto, 3.

  21. “Remarks,” Deseret Weekly, Oct. 18, 1890, 550; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:49.

  22. “Remarks,” Deseret Weekly, Oct. 18, 1890, 550–51.

  23. “Remarks,” Deseret Evening News, Oct. 11, 1890, [2], ʻi he “Toʻo mei ha Ngaahi Lea ʻe Tolu ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi kau ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí,” ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava, Fanongonongo Fakamafaiʻi 1.

  24. Plural Marriage and Families in Early Utah,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org. Tefitó: Plural Marriage in Utah

  25. Gordon, Mormon Question, 275, note 16; “Just Compare the Two Cases,” Deseret Evening News, May 18, 1883, [2]; “Contempt Case,” Salt Lake Daily Herald, May 18, 1883, 8; “The Belle Harris Case,” Sacramento Daily Record-Union, May 22, 1883, [2]; Joseph H. Dean, Journal, Oct. 6, 1890; Condie, Autobiography and Journal, Oct. 6, 1890; Jensen, Little Gold Pieces, 130; Franklin D. Richards, Journal, Oct. 6, 1890; Roberts, Diary, 42.

  26. Young, Zina Diantha Huntington Jacobs,” Biographical Entry, First Fifty Years of Relief Society website, churchhistorianspress.org; Zina D. H. Young, Diary, Oct. 6, 1890. Naʻe fakaleleiʻi ʻa e konga leá ke mahino ange; ʻoku pehē ʻʻi he lea totonú “To day the harts of all were tried but looked to God & Submitted.”

  27. Joseph H. Dean, Journal, Sept. 4 mo e Oct. 6, 1890.

  28. Helen Mar Kimball Whitney, Diary, Oct. 7, 1890 [Utah State University]; Joseph H. Dean, Journal, Oct. 8, 1890; Hansen, Autobiography, 48–49; “Life Sketch of Lorena Eugenia Washburn Larsen,” 240; Emily Wells Grant to Heber J. Grant, Oct. 13, 1890, Heber J. Grant Collection, CHL; Shipps, “Principle Revoked,” 113, 117–18; Tanner, Mormon Mother, 114–15.

  29. Zina Y. Card, Letter to the Exponent, Nov. 20, 1890, ʻi he Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 578.

  30. [Gates], “Editor’s Department,” 191, 284–85.

  31. Emily Wells Grant to Heber J. Grant, Oct. 13, 1890, Heber J. Grant Collection, CHL.

  32. “Life Sketch of Lorena Eugenia Washburn Larsen,” 212 [fakafikefika hono uá], 231, 233, 245, 247; Autobiography of Lorena Eugenia Washburn Larsen, 78.

  33. “Life Sketch of Lorena Eugenia Washburn Larsen,” 188, 231–40; vakai foki, Sēnesi 21:9–21.

  34. “Life Sketch of Lorena Eugenia Washburn Larsen,” 240. Naʻe fakaleleiʻi e kupuʻi leá ke mahino ange; naʻe liliu ʻa e “had gone” ʻi he lea totonú ki he “have gone,” mo e “there was nothing” ʻi he lea totonú ki he “there is nothing.”

  35. “Life Sketch of Lorena Eugenia Washburn Larsen,” 240–41.