Hisitōlia ʻo e Siasí
20 Tohinima ‘i he Holisí


“Tohinima ʻi he Holisí,” vahe 20 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 20: “Tohinima ʻi he Holisí”

Vahe 20

Tohinima ʻi he Holisí

ʻĪmisi
saliote toho ʻe ha ʻasi ʻo hifo ʻi ha hala he moʻungá

‘I he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1858, fakafuofua ki he taimi ne fou atu ai e kau taú ʻi Sōleki Sití, naʻe maʻu ʻe ha faiako ko Kali Meisa ha tohi fakahīkihiki mei he fāmili ʻo Sione Tailá, ko ha palesiteni mālōlō ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe lau māhina hono akoʻi ʻe Kali ha ngaahi lēsoni mūsika ki he fānau ʻa Sione mo Sūlia Tailá ʻi ha ngoueʻanga ʻataʻatā ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe tākiekina lelei ʻe Kali, ko ha taha hiki fonua Siamane, ʻa e fāmili Tailá ʻaki ʻene ako leleí, ʻulungaanga fakamatāpulé, mo ʻene poto he huá. Naʻa nau loto ʻeni ke ʻoange haʻane vahe ke nofo ofi mai pē kiate kinautolu mo hokohoko atu hono akoʻi ʻena fānaú.1

Naʻe ngali fuʻu lahi e totongí ke ne fakasītuʻaʻi. Naʻe uesia lahi ʻe he feʻamokaki fakapaʻangá e tuʻunga fakaʻekonōmiká ʻi ha taimi nounou pē hilii e tūʻuta mai ʻa Kali mo hono uaifi ko ʻAná, mei Siamane. Naʻe mole e ngāue ʻa ha kakai ʻe toko laumano ʻi he ngaahi kolo he ʻIunaiteti Siteití, Kānata, mo ʻIulope. Naʻe fāinga ʻa Kali mo ʻAna ʻi ha vahaʻataimi ke kumi ha ngāue mo tokonaki ha meʻatokoni maʻá e fāmilí. ʻI hono akoʻi e fānau Tailá naʻe maʻu ai ʻe he ongomātuʻa Meisá mo hona foha taʻu tolu ko Leinihātí ha tokoni fakapaʻanga.2

Ka naʻe ʻikai taumuʻa ʻa Kali ke ne tali e ʻofa ʻa e ongomātuʻa Tailá. Naʻe tuʻo taha ʻene talaange kia Sūlia Taila ko e meʻa pē naʻá ne fie maʻu ke fiefia aí ko ha kiʻi fale siʻisiʻi mo ha ngoue maʻa hono fāmilí. Ko e meʻa naʻe teʻeki ke ne talaange kiate iá ko kinaua mo ʻAná ko ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻá na omi ki he ʻIunaiteti Siteití ke tānaki fakataha ki Saione. Ko e taha e ʻuhinga naʻe kumi ngāue ai ʻa Kali ki he Sauté, ke maʻu ha paʻanga feʻunga ke nau hiki ki he hihifó, makehe mei he tokonaki maʻa hono fāmilí.3

Ka naʻe fuofua ʻilo ʻe Kali kau ki he Siasí lolotonga ʻene nofo ʻi Siamané. Hili ʻene lau ha tohi lauʻikoviʻi e Siasí mo hono pōpoakí, naʻá ne fetuʻutaki ki he kau taki ʻo e misiona ʻIulopé. Ne ʻikai fuoloa kuo haʻu ʻa ʻAposetolo Felengikilini Lisiate mo ha faifekau ko Viliami Pasi ki Siamane pea akoʻi e ongoongoleleí ki hono fāmilí. Naʻe vave hono tali ia ʻe Kali mo ʻAná.

Koeʻuhí naʻe taʻefakalao e kau ki he Siasí ʻi Siamané, naʻe papitaiso poʻuli ʻe Felengikilini e faiakó. ʻI he taimi naʻe tuʻu hake ai ʻa Kali mei he vaí, naʻá ne hiki hake hono nimá ki he langí peá ne lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai, kapau ʻoku fakahōifua ki he ʻAfioná e meʻa kuó u toki fakahokó, fakahā mai kiate au ha fakamoʻoni, pea ko e hā pē te Ke fie maʻu meiate aú te u fai ia.”4

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Kali e lea faka-Pilitāniá ʻi he taimi ko iá, ko ia ai naʻá ne talanoa mo Felengikilini ʻo fakafou ʻi ha taha fakatonu lea. Ka ʻi heʻena lue ke foki ki he koló, ne kamata fakafokifā ke femahinoʻaki ʻa Kali mo Felengikilini, ʻo hangē pē naʻá na fakatou lea ʻi he lea tatau. Ko e fakahaaʻi ko ʻeni e meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé ʻa e fakamoʻoni ne fekumi ki ai ʻa Kalí, pea naʻá ne taumuʻa ke faipau ki heʻene leá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó.5

Ko e taʻu ʻeni ʻe tolu mei ai, naʻá ne kei faifeinga pē ke tauhi ʻene palōmesi naʻá ne fai ʻi heʻene papitaisó. ʻI he fakapapau ʻa Kali ke ʻalu ki Saioné, naʻá ne fakasītuʻaʻi e ʻofa ʻa Tailá pea hiki hono fāmilí ki Filatelifia, ko ha kolo lahi ʻi he ngaahi siteiti fakatokelau hahaké, ʻa ia ne ʻikai fuoloa kuo ui ia ai ke ne tokangaʻi ha kiʻi kolo ʻo e Siasí.6

Kimuʻa ʻi he faingataʻa fakamuimui ʻi ʻIutaá, naʻe fakahoko ʻe he ngaahi kolo peheé ha fatongia mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi e ngāue fakafaifekaú mo e fehikitakí, taukaveʻi e Siasí ki he kau fakaangá, mo fai ha kole ki he puleʻangá maʻá e Siasí. Ka ʻi he hili hono ui ʻe Pilikihami ʻIongi e kau faifekaú ke foki ki ʻapí mo tapou ki he Kāingalotu ʻi he hahaké ke nau omi ki he hihifó, naʻe toko siʻi e kāingalotu ʻi he ngaahi kolo fakahahaké pea ʻikai ha paʻanga feʻunga ke fakahoko ʻaki e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení.7

Ne lava ke faingataʻa e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he Hahaké. Ne toe kovi ange e ongoongo ʻo e Siasí ʻi he feituʻú ʻi he taʻu ʻe hongofulu kuo ʻosí. Naʻe hoko atu e tui ʻa e kakai toko lahi naʻe angatuʻu mo ʻikai mateakiʻi fonua e Kāingalotú. Naʻe maʻu ʻe ha taki ʻo e Siasí ha fakamanamana ʻe tāmateʻi ia ʻi Niu ʻIoke Siti, pea naʻe vali ʻaki e valitā mo e fulufuluʻi moa ha Kāingalotu ʻe niʻihi koʻeuhí ko ʻenau tuí. Naʻe ʻikai fakahā ʻe he niʻihi ʻenau kau ki he Siasí ke fakaʻehiʻehi mei ha toe fakatanga.8

Naʻe maʻu ʻe ʻAna ha paʻanga ʻi Filatelifia ʻi heʻene hoko ko ha taha tuitui mo tauhi ʻapi kae ngāue fakaetauhi ʻa Kali ki he kau mēmipa ʻo e koló, kau ki he ngaahi konifelenisi fakavahefonua ʻa e Siasí, mo tokoni ke palani e fehikitaki hono hokó. Naʻá na fai e meʻa naʻá na lavá ke fakamālohia honau kiʻi koló.9 Ka naʻe fie maʻu e Kāingalotú ke nau fakafepakiʻi e ngaahi fakakaukau hala mo e maʻu hala ne sasala holo fekauʻaki mo kinautolú, kae lava e Siasí ʻo tupulaki ʻi ai pea ʻi he funga māmaní.

Pea naʻa nau fie maʻu ha kau faifekau toko lahi ange ke nau foki ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú pea hoko atu e ngāue ʻo e fakamoʻuí.


‘I he konga kimuʻa ʻo Sepitema 1858, naʻe pulusi ʻe Siaosi Kēnoni e Deseret News ʻi ha kolo ʻi loto ʻIutā ko Filamoa. Naʻe angamaheni ʻaki ke hetikuota ʻa e nusipepá ʻi Sōleki Siti, ka ʻi he hiki ʻa e Kāingalotú ki he fakatongá ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, ne faʻo ʻe Siaosi mo hono fāmilí ʻa e meʻangāue paaki mamafá pea ʻave ia ʻi ha maile nai ʻe 150 ki Filamoa.10

ʻI he malu e foki ki Sōleki Siti he taimi ko ʻení, naʻe fakakaukau ai ʻa Siaosi ke fakafoki e ngāue pākí ki he tokelaú. ‘I he ʻaho 9 ʻo Sepitemá, naʻá ne fakaheka mo hono kiʻi tehina ko Tēvitá e meʻa ngāue pākí ki he salioté pea fononga foki ki he koló mo e fāmili toko lahi ʻo Siaosí. Naʻe ʻi ai he taimi ko ʻení ha foha taʻu taha ʻo Siaosi mo ʻIlisapeti ko Sione, pea mo ha pēpē ʻe taha naʻe kei feitamaʻi. Naʻe toe mali foki ʻa Siaosi mo ha uaifi hono ua ko Sela Seini Senē, pea naʻá ne feitama foki mo ia.

Hili ha ʻaho ʻe fā e mavahe ʻa e fāmili Kēnoní mei Filamoá, naʻa nau afe ke mālōlō ʻi ha kiʻi kolo naʻe maile nai ʻe fitungofulu mei Sōleki Siti. Lolotonga hono vete ʻe Siaosi ʻene fanga monumanú, naʻe tau atu ha tangata ʻi ha saliote ne toho ʻe ha ʻasi. Ko ha talafekau ia meia Pilikihami ʻIongi pea naʻe talu ʻene fekumi kia Siaosi ʻi he pō kimuʻá. Naʻá ne pehē naʻe ʻosi ʻamanaki ʻa Pilikihami kuo aʻu ʻa Siaosi ki kolo. Naʻe toe tuku atu ʻe he Siasí ha kau faifekau, pea naʻe tatali ha kulupu ʻo ha kau ʻeletā ke nau ō mo Siaosi ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ki he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe puputuʻu ʻa Siaosi. Ko e misiona hā ia ki he Hahaké? ʻI ha haafe houa pē, naʻá ne faʻo mo ʻIlisapeti ha kiʻi katoleta pea fakavavevave ki Sōleki Siti mo Sione kae muimui atu ʻa Tēvita mo Sela Seini mo e meʻangāue pākí. Naʻe aʻu ʻa Siaosi ki he koló ʻi he hoko e nimá he pongipongi hono hokó, pea naʻá ne ʻalu leva ki he ʻōfisi ʻo Pilikihamí ʻi he hili pē ʻa e maʻu meʻatokoni pongipongí. Naʻe fakafeʻiloaki ange ʻa Pilikihami kiate ia mo fehuʻi ange, “ʻOkú ke mateuteu?”

Naʻe talaange ʻe Siaosi, “ʻIo.”

Naʻe tafoki ʻa Pilikihami ki ha taha ʻo e kau tangata ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne pehē ange, “Naʻá ku ʻosi talaatu pē.” Naʻe ʻoange leva ʻe ha kalake ha ngaahi fakahinohino kia Siaosi ki hono misioná.11

Naʻe toe kole ʻa e falealea ʻi he vahefonua ʻIutaá ki he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke fakaʻilongaʻi kinautolu ko ha siteiti mo ʻoange e totonu ke fili pe fokotuʻu kotoa e kau ʻōfisa fakapuleʻanga fakalotofonuá. ʻI hono ʻilo ʻe Pilikihami he ʻikai ola lelei ha toe kole ke fokotuʻu ko ha siteiti kapau naʻe ʻikai lahi ha ʻilo ʻa e kakaí ki he Siasí, naʻá ne loto ke ʻalu ʻa Siaosi ʻi ha misiona makehe ke tokangaʻi e Kāingalotu ʻi he fakahahaké, ʻo pulusi ha ngaahi fakamatala lelei he nusipepá fekauʻaki mo e Siasí, mo fakaleleiʻi hono ongoongó ʻi he kotoa ʻo e fonuá.12

Naʻe ongoʻi leva ʻe Siaosi e mafatukituki ʻo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe pau ke ne mavahe ʻi he ʻaho hono hokó, ʻo ʻikai ke ne maʻu ha taimi ke fakanofonofo hono fāmilí ʻi he teleʻá. Ka naʻá ne tui ʻe tofa ʻe he ʻEikí ha hala ke fakahoko ai Hono finangaló. Naʻe teuteuʻi ʻa Siaosi ʻe he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi Hauaiʻi mo Kalefōniá, ki ha misiona mo ha fatongia lahi peheni. Pea naʻá ne ʻilo ʻe malava hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné fakataha mo e kāinga kehé, kau ai hono mehikitanga ko Leionalá mo hono husepāniti ko Sione Teilá, ʻo tokoni ki hono ongo uaifí mo e fānaú.

Naʻe tāpuakiʻi ʻe Pilikihami ʻa Siaosi pea vaheʻi ia ko ha faifekau. Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe Siaosi ʻa ʻIlisapeti mo Sione pea tuku kinaua mo Sela Seini, ʻa ia naʻe kei fononga fakatokelaú, ke tokangaʻi ʻe he ʻEikí. ʻI he hoʻatā hono hokó, naʻá ne fononga fakahahake mo ha kiʻi kulupu toko siʻi ʻo ha kau faifekau ʻo fou atu ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká.13


Lolotonga ko iá, ne faifai pea nofo ofi e fāmili ʻo ʻAkosita Toliasi Sitīvení kiate ia ʻi he Kolotau ko ʻIfalemí he Teleʻa Senipití. Naʻe muimui hono ongo tokoua ʻi he fono ko ʻĒleni mo Kēlení ʻi heʻene tangataʻeiki ko Nikolaí, ki he Kolotau ko ʻIfalemí ʻi he taimi ne hiki fakatonga ai e Kāingalotú. Naʻe omi e ongo tuongaʻane lalahi ʻo ʻAkosita ko Kali mo ʻIohaní, ʻi ha taimi nounou kimui ai, hili hono tukuange kinaua mei ha fatongia leʻo ʻi Sōleki Siti. Naʻe nofo foki hono kiʻi tehina ko Lepeká ʻi he koló. Ko ʻenau faʻeé pē ʻa Ane Sofi, naʻe kei ʻi Tenimaʻaké pea naʻe ʻikai ke ne kau ki he Siasí.14

Talu e mali ʻa ʻAkosita mo Henelī Sitīveni ʻi he taʻu ʻe fā kimuʻa aí, naʻá ne tokangaʻi e fāmilí mo e ʻuluaki uaifi ʻo Henelī ko Meleʻana naʻe puké, ʻa ia naʻá ne ʻofeina lahí.15 ʻI he taʻu hongofulu mā hiva ʻa ʻAkositá, naʻá ne hoko foki ko e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofa ʻa e Kakai Fefiné ʻi he Kolotau ko ʻIfalemí. Makehe mei hono tokangaʻi e kau mahakí mo faingataʻaʻiá, naʻá ne tuitui mo hono ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá ha vala, tui monomono, foaki e meʻakai mo e fale maʻá e faingataʻaʻiá, pea tokangaʻi e kau liʻekiná. ʻI he taimi ne pekia ai ha taha ʻi he koló, naʻa nau tafitafiʻi mo fakakofuʻi e pekiá, tuitui ha vala ke tanu ʻaki, fakanonga e niʻihi tēngihiá, mo fakatolonga e sinó kimuʻa pea fai e putú, ʻaki ha ʻaisipoloka mei he Vaitafe Seni Pisí.16

Kimuʻa pē pea toki fakataha e fāmili Toliasí, naʻe fāʻeleʻi ʻe ʻAkosita ha pēpē tangata ko Seisoni, ʻa ia naʻe mate kimuʻa pea hokosia hono taʻu tahá, lolotonga ha toʻu mahaki. Neongo ʻene lotomamahí, ka naʻe maʻu ʻe ʻAkosita ha ʻapi mo e nonga ʻi he komiunitī lahi ʻo e Kāingalotu Sikenitinēvia ʻi he Teleʻa Senipití, ʻa ia naʻa nau maʻu ha mālohi mei he ngaahi anga fakafonuá, talatukufakaholó, mo e ngaahi lea fakafonuá ke kātekina e ngaahi faingataʻa ʻi honau ʻapi foʻoú. Lolotonga e ngāue fakafaifekau hono fanga tuongaʻané, naʻa nau akoʻi mo papitaiso e toko lahi ʻi he Kāingalotu ko ʻení, ʻa ia naʻá ne vāofi ai mo kinautolu.

‘I he taimi ne tūʻuta ai ʻa Kali mo ʻIohani ʻi he Kolotau ʻIfalemí ʻi he 1858, naʻá na feinga ke tō ha ngoue ka naʻe fakaʻauha ʻe he fanga heʻé ʻena ngoué. Naʻe fehangahangai ha kau nofo fonua taukei ange hangē ko ʻAkosita mo Henelií mo ha faingataʻa tatau lolotonga ʻena ngoue ʻi he Vaitafe Senipití. Naʻe fehangahangai e fuofua Kāingalotu ne omi ki he feituʻú mo ha ngaahi taʻu lahi ʻo e momoko ʻīʻī mo fakaʻauha ʻa e fanga ʻinisēkité. Naʻa nau nofo fakataha ʻi ha ongo kolotau, ngāue ʻi ha ngoue ʻe taha, mo vahevahe ha vai ʻuli, ka nau lava ʻo moʻui. ‘I he faifai pea maʻu ha ngoue leleí, naʻa nau fakafonu honau ngaahi feleokó mo faʻo ki ai mo ha meʻakai kehe.17

‘I he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1859, naʻe liliu e moʻui ʻa ʻAkositá ʻi he taimi ne ui ai ʻe Pilikihami ʻIongi ha ngaahi fāmili Senipiti ke nau nofo ofi ki he nofoʻanga Sipilingi Tauni motuʻá, ʻa ia ne kiʻi nofo taimi nounou ai ʻa ʻAkosita ʻi heʻene fuofua haʻu ki he teleʻá. Naʻe hiki ʻa ʻAkosita mo Henelī ki ai ʻi ha taimi nounou mei ai. Naʻe saveaʻi ʻe ha kau tangata ha feituʻu ki he koló mo ha ʻeka ʻe 640 ki he ngoué. Naʻe saveaʻi leva e konga ʻutá ki ha ʻeka ʻe 5 mo e 10 pea vahevahe ia ki he ngaahi fāmilí. Ne ʻikai fuoloa kuo ʻi ai ha ngaahi fale, fanga kiʻi fale, mo ha fale fakatahaʻanga ʻi he nofoʻanga foʻoú. ʻI he toko lahi ʻaupito e kau Hōlani ne nau nofo ʻi he feituʻú, naʻe ui fakatenetene ia ʻe he kakaí ko Tenimaʻake Siʻi.18

Hili e maau ʻenau nofo ʻi Sipilingi Tauní, naʻe kamata langa ʻe Henelī ha fale hahaʻanga kēleni. Lolotonga ʻene tā mo fetuku papa ʻi he ʻotu moʻungá he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe maʻu ia he momokó pea ʻikai fuoloa kuó ne taletale. Naʻe iku e tale ʻa Henelií ke maʻu ia ʻe he helá, ʻo faingataʻa ange ai ʻene ngāué. Ne ʻikai ke ʻi ai ha kau toketā ʻi he koló, ko ia naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe ʻAkosita e faitoʻo kotoa pē naʻá ne lava ʻo maʻú ke tokoniʻi e mānava ʻa Henelií. Naʻe ʻikai tokoni ha meʻa.19

Hili nai ha taʻu ʻe taha e hiki ʻa ʻAkosita mo Henelī ki Sipilingi Tauní, naʻe uiuiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e ongo tuongaʻane ʻo ʻAkosita ko ʻIohani mo Kalí, ke na foki ʻo ngāue fakafaifekau ki Sikenitinēvia. Ne ʻikai maʻu ʻe he ongo tautehiná ha founga ke na fefonongaʻaki ai, ko ia ne foaki ange ʻe he Kāingalotu ʻi he Kolotau ʻIfalemí ha saliote, hoosi, mo ha ʻasi.20


‘I he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1860, hili ha ngaahi māhina siʻi e kamata e ngāue fakafaifekau ʻa e ongo tautehina Toliasí, naʻe ui ʻa Siaosi Kēnoni ke foki ki ʻapi mei heʻene ngāue fakafaifekau ki Hahaké.21 ‘I he taʻu ʻe ua kuohilí, naʻá ne pulusi mo Tōmasi Keini ko ha kaungāmeʻa mamae ʻo e Kāingalotú, ha ngaahi fakamatala lelei kau ki he Siasí ʻi he nusipepá mo taukaveʻi e Siasí. ʻI he ngāue vāofi ʻa Siaosi mo Kali Meisa mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, naʻá ne fakamālohia foki e Kāingalotu ʻi Niu ʻIoké, Positoni, Filatelifia, mo ha ngaahi kolo fakahahake kehe.22

Ka naʻe kei lahi pē e ngaahi lau kovi ʻa e kakaí ki he Siasí. Naʻe toki faʻu ha kulupu fakapolitikale foʻou ko e kau Lepupeliká, ke fakangata e fakapōpulá mo e mali tokolahí, ʻi hono fakafisingaʻi e ongo foungá ni ko “ha ongo founga fakapāpeliane.”23 Naʻe fakafehokotaki ʻe he kau lepupeliká e ongo foungá ni koeʻuhí naʻa nau maʻu hala ʻo pehē ne fakamālohiʻi e kakai fefiné ke nau mali tokolahi ʻo ʻikai ha founga ke nau toe hao mei ai. Ka neongo ʻa e ongo palopalemá ni, naʻe fakatupu ʻe he fakapōpulá ha mavahevahe lahi ʻi he puleʻangá, ʻo iku ai e kakai toko lahi, kau ai ʻa Siaosi, ke nau ʻamanaki ki ha fakatuʻutāmaki fakafonua.

Naʻe tohi ʻe Siaosi ʻi ha tohi kia Pilikihami ʻIongi ʻo pehē, “He ʻikai lava ha tangata ʻoku ʻofa ʻi he tauʻatāiná mo e ngaahi kautaha tauʻatāiná ʻo mamata ʻi he ngaahi meʻá ni taʻetene ongoʻi ʻoku mōlia vave atu e lāngilangi hotau puleʻangá. ʻOku mahino e ʻauha ʻa e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ko e fehuʻí pe ko e fē taimi ʻe hoko aí.”24

Lolotonga ‘ene ngāue fakafaifekaú, naʻe maʻu foki ʻe Siaosi ha tohi meia Pilikihami fekauʻaki mo ha tuʻutuʻuni ne toki fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ‘I ha fakataha ʻi ʻOkatopa 1859, naʻe fokotuʻu ai ʻe Pilikihami ke ui ha ʻaposetolo foʻou ke ne fetongi ʻa Paʻale Pālati. Naʻá ne ʻeke ki he Toko Hongofulu Mā Uá pe ʻoku ʻi ai haʻanau fokotuʻu. Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko ha tangata pē ʻe faivelenga mo maʻu ha poto feʻunga ke fakahoko totonu hono uiuiʻí.”

Naʻe pehē ʻe ʻOasoni Pālati, ko e tehina ʻo Paʻalé, “ʻOku ou fie ʻilo e tefitoʻi moʻoni ʻe fili ai e kau tangatá.”

Naʻe tali ange ʻe Pilikihami, “Kapau ʻe fokotuʻu mai kiate au ha tangata fakakaukau lelei, ʻokú ne maʻu pē ha ngaahi ʻulungaanga ʻo e faivelengá mo loto-fakatōkilalo feʻunga ke fekumi ki he ʻEikí ki he kotoa ʻo ʻene ʻiló mo falala kiate Ia ke maʻu ha mālohi, te u pehē ʻokú ne poto mo maʻu e talēnití.”

Naʻe pehē ʻe ʻOasoni, “Kapau ʻe fili ʻe he ʻEikí ha tamasiʻi taʻu hongofulu mā ua, ko e tokotaha ia te tau loto fiemālie ke poupouʻí. Ka ʻo ka fai ki heʻeku fakakaukaú, te u fili ha tangata ʻoku taukei naʻe ʻahiʻahiʻi ʻi he ngaahi meʻa lahi, faivelenga, mo mateaki, mo ha tangata talēnitiʻia te ne lava ʻo taukaveʻi e Siasí ʻi ha faʻahinga tūkunga pē te ne ʻi ai.”

Naʻe fakafanongo ʻa Pilikihami ʻi he fokotuʻu hake ʻe he kau ʻaposetoló ha kau tangata ki he lakangá. Naʻá ne pehē leva, “ʻOku ou fokotuʻu atu ʻa Siaosi Q. Kēnoni ke kau ʻi ha taha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. “‘Okú ne mā ka ʻoku ikai ke u tui te ne tuku ke taʻofi ʻe heʻene maá ʻa ʻene fua hono fatongiá.”25

Naʻe fanongonongo e uiuʻi ʻo Siaosí ʻi he konifelenisi lahi he faʻahitaʻu failaú, lolotonga ia e teuteu ʻa Siaosi ke foki ki ʻapí. Naʻá ne tali e uiuiʻí mo ongoʻi hono ngaahi vaivaí mo e taʻetāú. Naʻe tohi ʻa e tangata taʻu tolungofulu mā tolú kia Pilikihami ʻi heʻene ʻilo pē ʻa e uiuiʻí ʻo pehē, “ʻOku ou tetetete ʻi he manavahē mo e ilifia, pea fiefia ke fakakaukau ki he lelei mo e hōifua mai ʻa e ʻEikí pea mo e ʻofa mo e loto-falala ʻa hoku ngaahi tokouá.”26

ʻI he fononga ʻa Siaosi ki ʻapi hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne fakalaka atu ʻi he ngaahi kulupu fononga saliote lahi mo ha ongo kulupu toho saliote, ʻa ia naʻá ne fokotuʻutuʻu mo e Kāingalotu mei he ngaahi kolo fakahahaké, ʻIulope, mo Saute ʻAfiliká.27

ʻI he manatu ʻa Siaosi ki he fakatamaki he toho salioté ʻi he 1856, naʻá ne fekau fakapotopoto atu e kulupu toho saliote fakaʻosí ke nau muʻomuʻa ʻi he ngaahi kulupu fononga salioté. Naʻá ne fakahā kia Pilikihami ʻo pehē, “Kuó u faifeinga ke fakahoko e meʻa kotoa ʻe malavá ke fakaʻehiʻehi mei ha fakatuʻutāmaki, peá u falala moʻoni te nau aʻu hao ki honau takitaha feituʻu ʻi he tāpuaki ʻa e ʻEikí.”28


Naʻe kau ʻi he Kāingalotu ne fononga fakahihifo mo Siaosi he faʻahitaʻu ko iá, ʻa Sione Sāmita ko e pēteliake ʻo e Siasí. Naʻe haʻu ʻa Sione ki he hahaké ʻi he konga kimui ʻo e 1859 ke toe ʻahiʻahi tokoniʻi hono tuofefine ko Loviná mo hono fāmilí, ke nau fakataha ki ʻIutā. Lolotonga ʻenau tatali ke kamata e fehikitakí, naʻá ne ʻaʻahi mo Lovina ki hona kāinga Sāmita ʻi Nāvuú, kau ai ʻa ʻEma, ko e mali ʻo e tokoua ʻena tamaí, mo ʻene fānaú.29

Naʻe taki ʻe ʻEma ha moʻui nonga pē ʻi Nāvū. Naʻá ne kei nofo pē ʻi he Fale Nāvuú mo maʻu e kelekele ne maʻu kimuʻa ʻe he Siasí, ʻa ia naʻe tuku ʻe Siosefa kiate ia kimuʻa peá ne pekiá. Naʻá ne foaki ʻa e kelekelé ki ai ʻi he tui lahi, ka naʻe fekau ʻe ha niʻihi naʻá ne moʻua ki aí ke fakatau atu ʻa e kelekele ko ʻení ke totongi ʻaki hono moʻuá, he ne nau tui naʻá ne kākaaʻi kinautolu. Naʻe ʻikai ke fakamoʻoniʻi ʻenau ngaahi tukuakiʻí. Naʻe fakaleleiʻi ʻa e meʻa ko iá ʻi he 1852 ʻi he taimi naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe ha fakamaau fakapuleʻanga ke fakatau atu ha ʻeka ʻe hongofulu ʻo e kelekele kotoa naʻe maʻu ʻe Siosefá ʻi heʻene hoko ko e talāsiti maʻá e Siasí ke totongi ʻaki hono ngaahi moʻuá. Naʻe foaki kia ʻEma ko e uitou ia ʻo Siosefá ha vahe-ono-ʻe-taha ʻo e tupu mei he fakataú, ʻa ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ke fakatau fakafoki mai ʻaki ha niʻihi ʻo e kelekelé ke tauhi ʻaki hono fāmilí.30

Naʻe ʻilo ʻe Sione mo Lovina naʻe sai pē hona kāingá ka naʻa nau māvahevahe ʻi he ngaahi meʻa fakalotú. Naʻe mali Katolika hona kāinga ko Sūliá pea ului ki he tui fakalotu ʻa hono husepānití. Ka ko e ngaahi foha ʻo Siosefa mo ʻEma ʻe toko faá, naʻa nau kei lau pē kinautolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, neongo naʻa nau fakaʻikaiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe heʻenau tamaí ʻi Nāvuú, tautautefito ki he mali tokolahí.31

Naʻe ʻikai ofo heni ʻa Sione. Neongo naʻe ʻilo ʻe ʻEma naʻe akoʻi mo fakahoko fakataautaha ʻe hono husepānití e mali tokolahí, ka naʻe tui hono foha ko Siosefa Sāmita III naʻe fakafeʻiloaki ʻe Pilikihami ʻIongi e tefitoʻi moʻoní ki he Kāingalotú hili e pekia ʻa e palōfita ko Siosefá. ‘I he taimi naʻe fetukutuku ai e fāmili ʻo Sioné ki Nāvū ʻi he 1848, naʻe feinga ʻa Sione ke fakalotoʻi ʻa Siosefa III ke nau ō ki he hihifó mo hokohoko atu e ngāue ʻa ʻena ngaahi tamaí. Naʻe fakafisingaʻi fakahangatonu ia ʻe Siosefa III.

Naʻe tali ʻe Siosefa III ʻo pehē, “Kapau ko ho ʻuhinga ki hení kuo pau ke u poupouʻi e mali tokolahi fakalaumālié mo e ngaahi tuʻutuʻuni kehe kuo fokotuʻu talu ʻena pekiá, ʻoku ou fakapapau atu te u hokohoko atu hono fakafepakiʻí.”32

Ne fakahā ʻe Siosefa III ʻi he ngaahi taʻu lahi naʻe ʻikai ke ne teitei fie tataki ha siasi. Ka ʻi he ʻaho 6 ʻEpeleli 1860, hili e ʻaʻahi ʻa Sione mo Loviná, naʻe kau ʻa Siosefa III mo ʻEma ki ha konifelenisi ʻa ha Kāingalotu “Kautaha Foʻou” ne nau fakafisingaʻi e taki ʻa Pilikihami ʻIongí pea nau nofo pē ʻi he Hihifo lotolotó. Lolotonga e fakataha ko iá, naʻe tali ʻe Siosefa III ha tuʻunga takimuʻa ʻi he Kautaha Foʻoú mo fakamamaʻo mei he Kāingalotu ʻi ʻIutaá ʻaki ʻene fakahalaʻi e mali tokolahí.33

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne kamata e fononga fakahihifo ʻa Sione mo Lovina mo hono fāmilí. Naʻe kau ʻa Kali mo ʻAna Meisa he fononga ʻi heʻenau kulupú. ʻI he ʻikai ke anga ʻa e faiako kei talavoú ki he moʻui ʻi he hala fononga tokakoví, naʻá ne fai hono lelei tahá ke tataki e fanga pulu tohó, ka naʻe faifai peá ne totongiʻi ha taha fakaʻuli ke ne fai e ngāué maʻana. Naʻe puke e fānaú he kulupú ʻi he talé he konga lahi ʻo e fonongá, ka ko e taimi lahi naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hoko he hala fonongá.34

‘I he ʻaho 17 ʻo ʻAokosí, fakafuofua ki ha maile ʻe 160 nai mei Sōleki Siti, ne fakahoko ʻe he foha taʻu hongofulu mā fā ʻo Lovina ko Hailamé, ha fehalaaki ʻo fanaʻi pē ʻe ia hono nimá. ʻI he fakaʻamu ʻa Sione ke fakahaofi e moʻui ʻa hono fakafotú, ka ʻikai lava fakahaofi hono nimá, naʻá ne tuku ki ha tangata ʻe taha ke ne tokangaʻi e kulupú, peá ne fakaheka ʻa Hailame ki ha saliote toho ʻasi pea leleakiʻi ia mo Lovina ki he teleʻá.

Ne aʻu e saliote toho ʻasí ki Sōleki Siti ʻi ha ʻaho ʻe hiva mei ai, pea naʻe lava ʻe ha toketā ʻo tuitui e nima ʻo Hailamé. ʻI he hao e fakafotu ʻo Sioné, naʻá ne foki ki heʻene kulupú pea tataki kinautolu ki he koló ʻi he ʻaho 1 ʻo Sepitemá.35


‘I he ʻaho 4 ʻo Nōvema 1860, naʻe toe talitali lelei ʻe Uilifooti Utalafi ki Sōleki Siti ha tangata ko Uolotā Kipisoni. Ko Uolotaá ko ha tangata kaivai naʻá ne fononga takai he funga māmaní. ‘I heʻene kei talavoú naʻá ne folau ki Mekisikou mo Saute ʻAmelika, folaua e ngaahi tahí, pea hola mei ha pilīsone Hōlani ʻi he motu ko Seivá.36

Fakatatau kia Uolotā, naʻá ne fanongo ki ha leʻo ʻi pilīsone naʻá ne ueʻi ia ke fokotuʻu ha puleʻanga mālohi ʻi he Pasifikí. Naʻá ne fekumi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki ha kakai ke nau tokoniʻi ia ʻi he ngāue fakafaifekaú ni, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo maʻu e kulupu totonú tālunga mo ʻene fanongo kau ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻá ne tohi kia Pilikihami ʻIongi ʻi Mē 1859 pea fokotuʻu ange ha palani ke tānaki e Siasí ki he ʻOtu Motu Pasifikí. Naʻá ne folau ki Sōleki Siti mo ʻene fānau ʻe toko tolú ʻi ha taimi nounou mei ai pea naʻá ne kau ki he Siasí ʻi Sānuali 1860.37

Naʻe fakakaungāmeʻa ʻa Uilifooti kia Uolotā ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá, ʻi heʻene faʻa ʻalu ki he ngaahi ako naʻá ne fai fekauʻaki mo ʻene ngaahi folaú pe fetaulaki mo ia ʻi he ngaahi fakatahaʻanga fakasōsialé.38 Naʻe ʻikai mahuʻingaʻia ʻa Pilikihami he fokotuʻu ʻa Uolotā ki ha feituʻu tānakiʻanga foʻoú, ka naʻá ne fakatokangaʻi e meʻa ne malava ʻe he papi ului foʻoú.39 Ne ngali lahi e ʻilo ʻa Uolotaá, pōtoʻi lea, mo loto vēkeveke ke ngāue ʻi he Siasí. Naʻe ui ia ʻi ʻEpeleli 1860 ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki ha ngāue fakafaifekau nounou ki he Hahaké, ʻa ia naʻe tali loto vēkeveke ʻe Uolotā.40

Hili ʻeni ha māhina ʻe ono mei ai, naʻe foki ʻa Uolotā ki ʻIutā mo ha ngaahi ongoongo fakafiefia. Lolotonga ʻene ʻi Niu ʻIoke Sití, naʻá ne talaange ki ha ʻofisiale ʻi he ʻapi ʻo e ʻamipasatoa Siapaní fekauʻaki mo e Kāingalotú peá ne maʻu ha fakaafe ke ʻalu ki Siapani. ʻI he tui ʻa Uolotā te ne lava ʻo fokotuʻu ha vā fetuʻutaki lelei mo e kau Siapaní, naʻá ne loto ke tali e fakaafé mo teuteu e halá ki he ngāue fakafaifekau ʻi he fonua ko iá. Naʻá ne tui ʻe lava ʻo mafola mei ai e ongoongoleleí ki Saiemi mo e ngaahi fonua kehe ʻi he feituʻú.

Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú ʻi ha fakataha he ʻaho 18 ʻo Nōvemá, “ʻE puleʻi au ʻo hangē ko hono fakahinohinoʻí, ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá. “‘Oku ou ongoʻi ʻoku totonu ke u maheni mo e ngaahi puleʻanga kotoa ʻa e fānau ʻo e tangatá.”41

Naʻe fakafiefia kia Uilifooti e fakakaukau ko ia ke ʻave ʻa Uolotā ki ʻĒsiá. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻe fakaava ʻe he ʻEikí e matapaá kiate ia ʻi ha founga fakaofo.”42

Naʻe loto ki ai ʻa Pilikihami. Naʻá ne fakahā ki he Kāingalotu ʻi he fakatahá, “ʻE ʻalu atu ʻa Misa Kipisoni he taimi ko ʻení ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e meʻa ko ia ʻoku ou ʻiloʻí, naʻá ne haʻu ki hení he naʻe tataki mai ia ʻe he ʻEikí ki heni.”43

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe hilifakinima ʻa Hiipa Kimipolo mo Pilikihami kia Uolotā. Naʻe pehē ʻe Hiipa, “ʻI hoʻo maʻu ha mata ʻoku hangataha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, mo ui ki Hono huafá, pea fekumi ki Hono potó, pea feinga ke loto-fakatōkilalo mo angavaivai ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí, peá ke tokanga taha ki he lelei ʻa e fānau ʻo e tangatá, ʻe tāpuekina lahi koe, pea te ke tānaki fakataha e fale ʻo ʻIsilelí mo ʻomi ʻa e toko lahi ke fakatomala pea papitaiso mo foaki kiate kinautolu e Laumālie Māʻoniʻoní.”44

Naʻe kamata fononga leva ʻa Uolotā mo hono ʻofefine ko Talulaá, ki he Pasifikí, ʻi ha ʻaho ʻe ua mei ai.45


Hili ha māhina ʻe taha e mavahe ʻa Uolotaá, naʻe mavahe ʻa Kalolaina Saute mei he puleʻangá, ko ha siteiti ʻi he fakatonga hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻi heʻenau manavahē ʻi he toki fili ʻa ʻĒpalahame Lingikoni ko e palesiteni ʻo ʻAmeliká, ʻe liliu ai e tuʻunga fakaʻekonōmiká mo e potupotutatau e mafai fakapolitikalé ʻi he fonuá pea iku ai ki he fakangata e fakapōpulá. Naʻe ʻilo ai ʻe Uilifooti Utalafi he taimi pē ko iá ko ha fakahoko ia ʻo ha fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā valu kimuʻa ai. ʻI he ʻAho Kilimasi ʻo e 1832, naʻe fakatokanga e ʻEikí ki he palōfitá ʻe vave ʻa e hoko ha fakafetau ʻi Kalolaina Saute pea ʻe iku ia ki he mate mo e mamahi ʻa ha kakai toko lahi.46

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “ʻE tangi ʻa e kakai ʻo e māmaní koeʻuhi ko e heletā pea mo e lilingi toto; pea ko e meʻa ʻi he hongé, mo e mahaki fakaʻauhá, mo e ngaahi mofuiké, pea mo e mana ʻo e langí, pea mo e ʻuhila mālohi mo ngingilá foki, ʻe ngaohi ai ʻa e kakai ʻo e māmaní ke nau ongoʻi ʻa e houhau, mo e tuputāmaki, mo e toʻukupu tautea ʻo e ʻOtua Māfimafí, kae ʻoua ke fakaʻosi ʻe he fakaʻauha kuo kotofá ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē.”47

Naʻe tohi ʻe Uilifooti ʻi heʻene tohinoá ʻi he ʻaho 1 ʻo Sānuali 1861 ʻo pehē, “Te tau teuteu leva ki ha vahataʻataimi fakamamahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Kuo hā ʻa e tohinima ʻi he holisí, pea ʻe ʻauha hotau puleʻangá.”48