Hisitōlia ʻo e Siasí
25 Ko e Fakaʻeiʻeiki ʻo Hotau Uiuiʻí


“Ko e Fakaʻeiʻeiki ʻo Hotau Uiuiʻí,” vahe 25 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻe-Maʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 25: “Ko e Fakaʻeiʻeiki ʻo Hotau Uiuiʻí”

Vahe 25

Ko e Fakaʻeiʻeiki ʻo Hotau Uiuiʻí

ʻĪmisi
Ko e ʻuluʻi fakamatala ʻi he nusipepá ʻoku pehē “Fakataha Lahi ʻo e Fakahāhāloto”

ʻI he ʻaho 30 ʻo ʻOkatopa 1869, hili ia ha ʻaho ʻe nima e fakataha ʻa ʻIlaiasi Halisoni mo Viliami Koutipi mo e fakataha alēlea māʻolungá, naʻá na pulusi ha fakamatala ʻi he Utah Magaazine ʻo fakaʻikaiʻi e ngaahi tukuakiʻi ne fai kiate kinaua ʻo pehē naʻá na hē mei he moʻoní. Naʻá na tukuakiʻi e kau taki ʻo e Siasí ʻo pehē ne nau pule fītaʻa mo lāunga naʻe ʻikai tauʻatāina e Kāingalotú ke nau fakakaukau pe ngāue ʻiate kinautolu pē. ʻI heʻena fakapapauʻi ne lea mai e ngaahi laumālié kiate kinaua ʻi he uiui tēvoló, naʻe tui e ongo tangatá fakatouʻosi ne ui kinaua ke na toe fokotuʻutuʻu e Siasí. Pea naʻá na fakapapau ke hoko atu hono pulusi ʻena makasiní pea ke tānaki mai e Kāingalotú ki heʻena taumuʻá.

Naʻe palōmesi ʻe ʻIlaiasi, “ʻE mafola atu mei hotau teleʻá ha tui lahi ange, anga faka-Kalisitiane fakaʻeiʻeiki ange, mo ha tui haohaoa ange ʻi ha toe meʻa kuo mamata ai e māmaní.”1

Neongo naʻe fakatokanga ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotú ke ʻoua te nau lau e Utah Magazine, ka naʻe ʻikai ke ne feinga ke tamateʻi ia.2 Lolotonga e meimei taʻu ʻe fāngofulu ʻo ʻene ʻi he Siasí, kuó ne mamata ki ha ngaahi fakafepaki ne kamata hake pea mate hifo ʻo ʻikai tuʻuloa. Lolotonga hono lauʻikoviʻi ia ʻe ʻIlaiasi mo Viliamí, naʻá ne mavahe mei Sōleki Siti ke ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻanga ʻi ʻIutā mo e Teleʻa Senipití.

ʻI he fononga fakatonga ʻa Pilikihamí, naʻá ne mamata ki he fakalakalaka ʻa e ngaahi kolo ne tuʻu ai e fanga kiʻi kolo taú mo e fanga kiʻi fale ʻakaú. Naʻe fakalele ʻe he Kāingalotu ʻe niʻihi ha ngaahi fale ngāue mo ha ngaahi ngāueʻanga ke ngaohi ha koloa. Neongo ne teʻeki ha kolo ʻe lele pē ʻiate ia, ka naʻe ʻosi lele lelei ha ngaahi falekoloa.3

‘I he taimi pē ne ʻaʻahi ai ʻa Pilikihami ki ha nofoʻanga, naʻe ʻomi ʻe he Kāingalotú ʻa e lelei tahá maʻana, ʻo nau faʻa fai ha ngaahi kātoanga kai. Naʻá ne tali lelei ʻa e ngaahi meʻatokoni ko ʻení, ka naʻá ne saiʻia ʻi ha meʻakai faingofua ne siʻi ange ai e ngāue ʻa kinautolu ne nau teuteuʻí. ʻI ha ngaahi taʻu kimuʻa ange lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafi ʻa Pilikihami mo ha Kāingalotu ʻi heʻene ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní, naʻá ne kai ʻaki pē ha kiʻi ipu mo ha hele tui, ʻo fakaʻaongaʻi ha laʻi mā ko ha peleti. Naʻe miniti pē ʻe nima hono fakamāú hili ʻa e maʻu meʻatokoní, ʻo maʻu ʻe he Kāingalotú ha taimi lahi ange ke nau talanoa ai.

Ka ʻi he fononga fakatonga ʻa Pilikihami ʻi ʻIutaá, naʻá ne fakatokangaʻi ne tokolahi ha kakai fafine ne ʻikai ke nau kau ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí koeʻuhí ne nau femoʻuekina ʻi hono teuteu pe fakamaau hili ʻa e ngaahi maʻu meʻatokoní.4 Naʻá ne mamahi foki ʻi he fakatupulaki ʻe he houʻeiki tangata mo fafine tuʻumālie tokolahi ʻi he Siasí ha ngaahi tōʻonga moʻui fakahōhōloto, ʻo faʻa hōloa ai ʻenau lelei fakalaumālié. Naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami e Kāingalotu kotoa pē, kau ai mo ia, ke nau moʻui fakatōkilalo.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ngalivale ʻi hotau koló ʻa e nofo noá, mo e moʻui fakavalevale ʻa e kakaí.”

Naʻe akonaki ʻa Pilikihami ki he kakai tangatá ʻi he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ke ʻoua te nau muimui ki he ākenga ʻa e māmaní ka nau ngaohi pē honau valá mei he tupenu ne lalanga ʻi he vahefonuá. Naʻá ne poupouʻi e kakai fefiné ʻi ha ngaahi taimi kehe ke nau fakaʻehiʻehi mei hono teuteuʻi e ʻū kofú ʻaki e ngaahi meʻa mamafa mei he ngaahi siteiti fakahahaké ka nau fakaʻaongaʻi pē ʻa e vala ne tuitui ʻi he vahefonuá. Kiate ia, naʻe faʻa fakatupu ʻe he fakavalevalé ʻa e feʻauʻauhi ʻi he Kāingalotú pea mole ai e taimi mei heʻenau fakalakalaka fakalaumālié. Naʻá ne ongoʻi ko ha fakaʻilonga ia ʻo e anga fakamāmani, ne ʻikai fenāpasi mo e laumālie fetokoniʻaki ʻo Saioné.5

Naʻe kei hohaʻa pē ʻa Pilikihami ki he meʻá ni ʻi heʻenau tūʻuta ʻi Kanisoní, ko ha kolo ʻi he ngataʻanga fakatonga ʻo e Teleʻa Senipití. Naʻá ne talanoa ai mo Mele ʻIsapela Honi, ko ha tokotaha nofo Sōleki Siti ne ʻaʻahi mai ki heʻene tama tangata naʻe ʻi he koló. Ne ʻiloa ʻa Mele ʻIsapela ʻi heʻene hoko ko ha taki fai-mateaki mo faivelenga ʻo e kakai fefine ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí talu mei he taʻu 1830 tupú pea kuó ne kātekina ha ngaahi faingataʻa lahi koeʻuhí ko e ongoongoleleí, ʻo hangē ko Pilikihamí. Naʻá ne hoko he taimi ko ʻení ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e Uooti Sōleki Siti Hongofulu Mā Faá.6

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Sisitā Honi, te u vaheʻi koe ke ke ngāue fakafaifekau ke kamata ʻi hoʻo foki ki ho ʻapí—ke ke akoʻi e moʻui fakapotopotó ki he ngaahi uaifi mo e ngaahi ʻofefine ʻo ʻIsilelí.” “ʻOku ʻikai totonu ke nau fakamoleki ha taimi lahi ki hono teuteuʻi ʻenau meʻatokoní mo honau teú, pea liʻaki ʻenau ako fakalaumālié.”

Naʻe momou ʻa Mele ʻIsapela ke ne tali e fatongiá. Naʻe ʻuhinga hono akoʻi e moʻui fakapotopotó ko hono poupouʻi e kakai fefiné ke fakafaingofuaʻi ʻenau ngāué mo e tuʻunga moʻuí. Ka naʻe faʻa fiemālie e kakai fefiné mo mahuʻingaʻia ʻi hono teuteuʻi e ngaahi meʻatokoni fakaʻofoʻofá mo tuitui ha vala fakaʻofoʻofa maʻanautolu mo honau ngaahi fāmilí. ʻI hono fakatukupaaʻi kinautolu ke fakafaingofuaʻi ʻenau ngāué, ʻe kole ange ʻe Mele ʻIsapela ke liliu ʻenau fakakaukau kiate kinautolú mo ʻenau tokoni ki he koló.7

Ka naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe Pilikihami ke ne tali ia, ʻi heʻene tui ʻe maʻu ai ʻe he kakai fefiné ha ngaahi faingamālie lahi ange ke tupulaki fakalaumālie ai. Naʻá ne pehē, “Ui fakataha mai e kakai fefine ʻi he Fineʻofá pea kole ange ke nau kamata fakapotopoto ʻi he maʻu meʻatokoní mo e tauhi ʻapí.” “ʻOku ou fie fokotuʻu ha sosaieti ʻe loto lelei ai honau kau mēmipá ke teuteuʻi ha meʻatokoni maʻamaʻa ʻi he pongipongí maʻanautolu mo ʻenau fānaú, kae ʻikai teuteuʻi ha meʻatokoni kehekehe ʻe fāngofulu.”

Neongo naʻe teʻeki fakapapauʻi ʻe Mele ʻIsapela e founga ke fakahoko ʻaki e fatongiá, ka naʻá ne tali ia.8


‘I he taimi ko ʻení, naʻe fononga ʻa Sēmisi Koloketi ki Ketilani, ʻOhaiō, mo Viliami Houma, ʻa ia naʻá ne tokoua ʻakí. Naʻe ʻikai kau ʻa Sēmisi ki he Siasí, ka naʻe toki ʻosi pē ha ngāue fakafaifekau ʻa Viliami ki ʻIulope peá ne palani ke ʻaʻahi ki he feituʻu ne tomuʻa fakataha ki ai e Kāingalotú kimuʻa peá ne foki ki ʻIutaá. Ne siʻi hifo he maile ʻe teaú ʻa e mamaʻo ʻo Ketilaní mei he fale ʻo Sēmisí, pea naʻá na fakakaukau ai ke na fononga fakataha.

Naʻe loto ʻa Viliami ke na ʻaʻahi kia Māteni Hālisi ʻi Ketilani, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu pē ia ko e tauhi ʻo e temipale Ketilaní ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe mali e foha ʻo Mātení mo e tuofefine ʻo Viliamí, pea naʻe fakaʻamu ʻa Viliami ke ne fakalotoʻi e tangataʻeikí ke toe fakataha mo hono fāmilí ʻi he Vahefonua ʻIutaá.

Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke lelei ʻa e vā fetuʻutaki ʻo Māteni ki he Siasí. Hili e mate ʻa e Kautaha Maluʻi ʻa Ketilaní ʻi he taʻu ʻe tolungofulu tupu kimuʻá, naʻe tafoki ʻa Māteni ʻo fakafepakiʻi ʻa Siosefa Sāmita peá ne ʻalu mei he kulupu ki he kulupu ʻo e Kāingalotu kuo nau tafokí mei he Siasí. ʻI he taimi naʻe hikifonua ai hono uaifi, ko Kalolainé, mo ʻena fānaú ki ʻIutā ʻi he 1850, naʻá ne fakafisi ke ʻalu mo kinautolu.

Hili e tūʻuta ʻa Sēmisi mo Viliami ki Ketilaní, naʻá na ui kia Māteni ʻi hono kiʻi falé. Ko ha kiʻi tangata siʻisiʻi ne vala fakaʻofa pea mata tutue mo taʻemanonga. Naʻe fakafeʻiloaki atu ʻe Viliami ia ko ha faifekau mei ʻIutā pea mo e tokoua ʻi he fono ʻo e foha ʻo Mātení.

“Ko e taha koe ʻo e kau ʻMāmonga’ Faka-Pilikihamí, ko ia?” Ko e fehuʻi fakaʻita ange ia ʻa Mātení.9

Naʻe feinga ʻa Viliami ke fai ange ha ongoongo kia Māteni fekauʻaki mo hono fāmilí ʻi ʻIutā, ka naʻe hangē ne ʻikai fie fanongo ki ai e tangataʻeikí. Ka naʻá ne pehē ange, “ʻIkai ʻokú mo fie sio ʻi he temipalé?”

Naʻe pehē ʻe Viliami, “Kapau ʻe malava.”

Naʻe toʻo mai ʻe Māteni ha kī peá ne taki atu ʻa Sēmisi mo Viliami ki he temipalé. Naʻe ʻi ha tuʻunga lelei pē ʻa e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e falé. Naʻe kei maʻu pē ʻa e palasitā ʻi he ngaahi holisi ki tuʻá, pea naʻe ʻato foʻou mo ʻi ai ha ngaahi luva foʻou. Ka ko lotó, naʻe vakai ʻa Sēmisi ne ngangana e palasitā mei he ʻató mo e holisí, pea naʻe taʻeʻaonga mo maumau e ʻū ʻesia papá.

ʻI heʻenau hū mei he loki ki he lokí, naʻe fakamoʻoni ʻa Māteni ki he ngaahi meʻa toputapu ne hoko ʻi he temipalé. Ka ne taimi siʻi kuó ne helaʻia, pea naʻa nau kiʻi tuʻu ke mālōlō.

“ʻOkú ke kei tui ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná pea ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Viliami kia Mātení.

Hangē naʻe longomoʻui e tangataʻeikí. “Naʻá ku mamata ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻá ku mamata ki he ʻāngeló. Naʻá ku fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá,” ko ʻene leá ia pea naʻe ongo moʻoni mo pau hono leʻó. “Te u fehuʻia foki ʻeku moʻuí ʻi haʻaku veiveiua ʻi he moʻoni fakalangi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pe ko e uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefa Sāmitá.”

Naʻe ongo mālohi e fakamoʻoní ʻi he lokí. Neongo naʻe haʻu ʻa Sēmisi ki Ketilani ko ha taha taʻetui, ka naʻá ne vēkeveke ʻi he meʻa naʻá ne fanongoá. ‘I he taimi pē ko iá, ne hangē naʻe liliu ʻa Māteni ia mei ha tangataʻeiki fakaʻiteʻita ki ha tangata tui fakaʻeiʻeiki, kuo tākiekina ʻe he ʻOtuá mo fakakoloa ʻaki e ʻiló.

Naʻe fehuʻi ange ʻe Viliami kia Māteni pe naʻe founga fēfē ʻene kei fai ha fakamoʻoni mālohi pehē hili ʻene mavahe mei he Siasí.

Naʻe pehē ʻe Māteni, “Naʻe ʻikai ke u mavahe au mei he Siasí. Ne liʻaki au ʻe he Siasí.”

“ʻOku ʻikai nai te ke toe fie sio ki ho fāmilí?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Viliamí. “ʻE fiefia ʻa Palesiteni ʻIongi ke ʻai ha founga ke ʻave ai koe ki ʻIutā.”

Naʻe mata manuki ʻa Māteni. “He ʻikai ke ne fai ha meʻa ʻoku totonu.”

Naʻe talaange ʻe Viliami, “ʻOmi ha pōpoaki ke u ʻalu mo ia.”

Naʻe fakakaukau ʻa Māteni ki he fokotuʻú. Naʻá ne pehē, “ʻAlu ʻo talaange kia Pilikihami ʻIongi. “Fakahā ange ʻoku ou fie ʻaʻahi ki ʻIutā ki hoku fāmilí mo ʻeku fānaú. Te u fiefia ke tali ha tokoni mei he Siasí, ka he ʻikai ke u fie maʻu ha tokoni fakatāutaha.

Naʻe loto lelei ʻa Viliami ke ne fakahoko e pōpoakí, pea naʻe lea fakamāvae ʻa Māteni ki heʻene kau ʻaʻahí. ʻI he hū ʻa e ongo kāinga ofí ni ki tuʻá, naʻe hili ʻe Sēmisi hono nimá ʻi he uma ʻo Viliamí peá ne sio fakahangatonu atu kiate ia.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻi hoku lotó ʻokú ne talamai naʻe lea ʻaki ʻe he tangataʻeikí e moʻoní. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná.”10


Lolotonga e foki ʻa Viliami Houma ki he Vahefonua ʻIutaá mo e pōpoaki ʻa Mātení, naʻe fokotuʻu ʻe he kau fakafofonga falealea ʻi Uāsingatoni DC ha ngaahi lao foʻou ke fakamamafaʻi e Lao ʻa Molili ke Fakafepakiʻi e Mali Tokolahí. ‘I Tīsema 1869, naʻe fokotuʻu ʻe Senatoa ʻĒlone Kuleikini ha lao ʻe taʻofi ai mei he Kāingalotú ʻenau totonu ki ha hopo sula ʻi he ngaahi hia mali tokolahí, mo ha ngaahi meʻa kehe. Kimui ange he māhina ko iá, naʻe fakafeʻiloaki ʻe Fakafofonga Sēlipi Kalomi ha lao ʻe taha ʻe moʻua, ngāue pōpula, pea ʻikai lava ai ke nofo fonua ai ha Kau Māʻoniʻoni ʻI He Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻa nau mali tokolahi.11

‘I he ʻaho 6 ʻo Sānuali 1870, hili ha ʻaho ʻe tolu hono maʻu ha tatau ʻo e Lao Kalomí ʻi he Vahefonua ʻIutaá, naʻe fakataha ʻa Sela Kimipolo mo e kakai fefine ʻo e Fineʻofa ʻa e Uooti Hongofulu Mā Nima ʻo Sōleki Sití, ʻi he fungavaka hono ua honau holo Fineʻofá ke palani ha laka fakahāhā ki he lao kuo fokotuʻú. Ne nau tui naʻe maumauʻi ʻe he ngaahi lao fakafepakiʻi e mali tokolahí ʻa e tauʻatāina fakalotú, fakahalaiaʻi honau konisēnisí, mo feinga ke tukuhifo e Kāingalotú.

Naʻá ne pehē, “ʻE fakangalivaleʻi hotau hingoá mo hotau fāmilí ʻo kapau te tau kei longo pē lolotonga ʻoku ʻi ai ha lao mamafa pehē ʻi he Falealeá.”12

Naʻe fokotuʻu ʻe he kau fefiné ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai honau ivi tākiekina fakaʻeiʻeikí ke taʻofi e ngaahi laó. Ne nau fakahā ʻenau ʻita ki he kau tangata ne nau fakafeʻiloaki e laó ki he Falealeá mo fakapapau ke kole ki he kōvana ʻo ʻIutaá ʻa e totonu ʻa e kakai fefiné ke nau fili ʻi he vahefonuá. Ne nau fakapapau foki ke ʻave ha ongo fakafofonga fefine ki Uāsingatoni DC ke na tautapa maʻá e Kāingalotú.

Hili ha houa ʻe taha e fakatahá, naʻe aʻu atu ʻa ʻĪlisa Sinou ki he holó ke fakahā ʻene poupoú. Naʻá ne tui ko e fatongia ia ʻo e kau mēmipa he Fineʻofá kiate kinautolu mo honau fāmilí ke maluʻi e Siasí mo ʻenau tōʻonga moʻuí. Taimi lahi ne faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakaanga ki he Siasí ʻa e ngaahi nusipepa manakoá, katuni fakapolitikalé, ngaahi tohi talanoá, mo e ngaahi leá ke fakahā ko e kakai fefine ʻo e Siasí ko ha niʻihi fakaʻofa ʻoku nau mafasia ʻi he mali tokolahí. Naʻá ne talaange ki he kau fefiné, “ʻOku totonu ke tau fai e meʻa ʻoku fie maʻu ʻi hotau uiuiʻí pea taukaveʻi kitautolu.”13

Naʻe momoko e ʻeá pea sinou ʻi he uike hono hokó, ka naʻe fehangahangai ha kakai fefine ʻe toko tolu afe tupu mo e momokó ʻi he ʻaho 13 ʻo Sānualí, ke nau fakataha ʻi he tāpanekale motuʻa ʻi Sōleki Sití ki ha “Fakataha Fakahāhāloto Lahi” ke fakafepakiʻi e Ngaahi Lao Kuleikeni mo Kalomí. Naʻe tokangaʻi ʻe Sela Kimipolo e fakatahá. Ne ʻikai ke ʻi ai ha kakai tangata, makehe mei ha kau faiongoongo toko siʻi.

Hili e kamata e fakatahá, naʻe lue atu ʻa Sela ki he tuʻunga malangá. Neongo naʻe faʻa lea ha kakai fefine ʻi he puleʻangá ki he kakaí ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, tautautefito ki he totonu ke fili ʻa e kakai fefiné mo e taʻofi e nofo pōpulá, ka naʻe kei hoko pē ia ko ha meʻa ne tālangaʻi lahi. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Sela ke ne fakahoko ki he kakaí e leʻo ʻo e kakai fefine ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻI he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne kaila atu ki he haʻofangá, “Kuo tau maumauʻi koā ha lao ʻo e ʻIunaiteti Siteití?”

Ne kaila mai e kakai fefiné, “ʻIkai.”

Naʻe fehuʻi ange leva ʻe Sela, “Ka ko e hā ʻoku tau ʻi heni ai he ʻaho ní? Kuo kapusi kitautolu mei he feituʻu ki he feituʻu, pea ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí pē ko ʻetau tui mo fakahoko e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi he ongoongolelei ʻo e langí.”14

Naʻe fakahoko ʻe ha kōmiti ʻo e kau palesiteni Fineʻofa ʻe niʻihi—kau ai ʻa Mele ʻIsapela Honi, Lesieli Kalānite, mo Makeleta Simuti—ha fakamatala fakaʻofisiale ki he ngaahi lao fakafepaki ki he mali tokolahí. Ne nau pehē, “ʻOku mau fakaʻaongaʻi faaitaha ʻa e mālohi mo e totonu kotoa ʻoku mau maʻu ko e kau tangataʻi fonua ʻo ʻAmeliká, ke taʻofi hono fakaʻatā ha lao pehē, ʻi he ʻilo pau te ne fakangalivaleʻi hotau puleʻanga fakalepupeliká ʻi hono uesia e tauʻatāina mo e moʻui ʻo hono kakai mateaki mo melino tahá.”15

Naʻe lea mālohi mo ha kakai fefine kehe ʻi he fakatahá. Ne fakamatalaʻi ʻe ʻAmanitā Sāmita e founga ne tāmateʻi ai hono husepānití mo e fohá pea lavea mo hano foha ʻe taha ʻi he fakapō fakatokolahi ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní ʻi he taʻu ʻe tolungofulu kimuʻa aí. “Tau tuʻu ʻi he moʻoní kapau te tau mate ai!” ko ʻene kaikaila ia ʻi he hiki mavava ʻa e tāpanekalé.

Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Fīpē Utalafi e ʻIunaiteti Siteití ʻi heʻenau fakafisingaʻi e tauʻatāina fakalotu ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe mavahe e kau pule hotau puleʻangá ʻo fepaki mo e laumālie mo e lao ʻo hotau Konisitūtone nāunauʻiá ke toʻo mei hotau kau palōfitá, kau ʻaposetoló, mo e kau faifekaú honau tuʻunga ko e kau tangataʻi fonuá pea tuku pōpula kinautolu ʻi he talangofua ki he laó ni, pea tuku ke nau tali ʻetau kole fakaʻosi ko ʻení, ke fakalahi honau ngaahi pilīsoné ke hao ki ai mo honau ngaahi uaifí, he ko e feituʻu te nau ō ki aí te tau ō foki mo kitautolu ki ai.”

Naʻe lea fakamuimui ʻa ʻĪlisa Sinou. Naʻá ne pehē, “Ko hoku lotó, ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi faʻē mo e ngaahi tokoua ʻi ʻIsilelí ke tau taukaveʻi e moʻoní mo e anga māʻoniʻoní pea poupouʻi kinautolu ʻoku nau malangaʻi iá. “Tau longomoʻui ange ke fakatupulaki ʻetau fakakaukaú mo e mālohi ko ia hotau ʻulungaanga ʻa ia he ʻikai ke lava ʻo ikunaʻi ʻi he funga ʻo e māmaní.”16


‘I he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe pulusi ʻe he ngaahi nusipepa he fonuá ha lipooti kakato ʻo e Fakataha Fakahāhāloto Lahí.17 Ne ʻikai fuoloa mei ai, ne lipooti ʻe he Deseret News ha ngaahi lea ne fai ʻi ha ngaahi fakataha fakahāhāloto kehe ʻi he ngaahi nofoʻanga he kotoa ʻo e vahefonuá. Koeʻuhí ne pehē e he Lao Kuleikini mo Kalomí ko ha fakapōpula e mali tokolahí, ne fakamamafaʻi ʻe he kau fefine tokolahi ne nau lea he ngaahi fakatahá ni ʻa ʻenau totonu ke mali mo e tangata ne nau filí.18

Lolotonga iá, ʻi he ngaahi fakataha falealea fakavahefonuá, ne fakakaukauʻi ʻe Siosefa F. Sāmita mo e kau mēmipa kehe ʻo e Fale ʻo e Kau Fakafofonga ʻo ʻIutaá ʻa e fehuʻi ki he totonu ʻa e kakai fefiné ke fili ʻi he vahefonuá.19 Naʻe kei ngāue e ʻIunaiteti Siteití ke foaki e totonu ke lava ʻo fili ʻa e kakai tangata nofo fonua kotoa pē, kau ai e kakai tangata ne nofo pōpula kimuʻá. Ka ʻi he fonuá kotoa, ko e Vahefonua Uaiōmingí pē ne nau fakangofua e kakai fefiné ke filí, neongo e tupulaki ha feinga ʻa e puleʻangá ke fakangofua ʻa e kau tangataʻi fonua kotoa ne laka hake ʻi he taʻu uofulu mā tahá.20

ʻI he ngaahi māhina kimuʻá, ne fokotuʻu ʻe ha kau faʻu lao ʻe niʻihi ʻi ʻAmelika ke foaki e totonu ke filí ki he kakai fefine ʻIutaá, ʻi heʻenau fakapapauʻi te nau fili ke taʻofi e mali tokolahí. Ka neongo ia, naʻe poupou e Kāingalotu tokolahi ʻi he vahefonuá, tangata mo fefine, ki he totonu ke fili ʻa e kakai fefiné, koeʻuhí pē ne nau falala ʻe fakamālohia ai e malava ʻa e Kāingalotú ke fokotuʻu ha ngaahi lao te ne fakatolonga e tauʻatāina fakalotú ʻi honau koló.21

‘I he ʻaho 29 ʻo Sānuali 1870, naʻe kau atu ʻa Siosefa ki ha fakataha ʻa e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻi Sōleki Sití, ʻa ia ne fakahā ai ʻe ʻOasoni Pālati, ko hono kaungā ʻaposetolo mo ha taki māʻolunga ʻi he falealea fakavahefonuá, ʻa ʻene poupou ki he totonu ke fili ʻa e kakai fefiné. Naʻe hikinima loto-taha e falealeá ke fakaʻatā ʻa e laó ʻi ha ngaahi lau ʻaho mei ai. Naʻe ʻave leva ʻe Siosefa ha tatau totonu ʻo e laó ki he kōvana leʻoleʻó, ʻa ia naʻá ne fakamoʻoni hingoa ai ke hoko ko e lao.22

Neongo ne hoko ha lao foʻou ne foaki ai e totonu ke fili ʻa e kakai fefiné ko ha ʻuhinga ke fakafiefiaʻi, ka naʻe ʻikai fakasiʻisiʻi ai e loto-hohaʻa ʻa e Kāingalotú ki he ngaahi lao fakafepakiʻi e mali tokolahí ne tālangaʻi ʻi Uāsingatoní, ʻa ia ʻe lava ʻe he Falealeá ʻo fakaʻatā ʻo tatau ai pē pe naʻe poupouʻi ia ʻe he kau fili mei ʻIutaá.23

Ne tānaki ki he loto-hohaʻa ko ʻení e fakautuutu ʻa e fakafepaki ki he Siasí mei he vahefonuá. Ne mavahe e kāinga ofi ʻo Siosefa ko ʻAlekisānita mo Tēvita mei ʻIutā ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa, pea ne ʻikai ola lelei ʻena ngāue fakafaifekaú ʻo hangē ko ia ne na fakaʻamuá.24 Ka naʻe toki fokotuʻu ʻe Viliami Koutipi mo ʻIlaiasi Halisoni hona kau muimuí ki he “Siasi ʻo Saioné” mo fakahā ne nau fokotuʻu ha “Tui Foʻou” ke fakaleleiʻi e Siasí mo e lakanga fakataulaʻeikí.25 Ne nau kamata foki ha nusipepa ko e Mormon Tribune, mo ngāue fakataha mo e kau fefakatauʻaki ʻi he koló ke fokotuʻu e “Paati Tauʻatāiná” ke fakafepakiʻi e fakaaoao fakapolitikale ʻa e Kāingalotú ʻi he vahefonuá.26

ʻI he lotolotonga ʻo e fakafepaki ko ʻení, naʻe hokohoko atu ʻa Siosefa mo e kau ʻaposetolo kehé ke poupouʻi e taki ʻa Pilikihami ʻIongí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Viliami Utalafi ki he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai ha fakahā ʻa e ʻOtuá ke foaki ki he tangatá, he ʻikai ke ne ʻomi ia kiate au, pe ko Pila Koutipi, ka ʻe ʻomi ia ʻia Palesiteni ʻIongi. Te Ne folofola mai ʻo fakafou ʻi Heʻene tangata leá.”27

Naʻe fakafoki ʻe ha kau tangata toko siʻi ʻenau memipasipi ʻi he akó ke kau ki he Tui Foʻoú. Pea naʻe kamata ke veiveiua ha niʻihi kehe, kau ai e faifekau ngāue ʻosikiavelenga mālōlō ko T. B. H. Sitenihausí.28

‘I he ʻaho 23 ʻo Māʻasí, naʻe fakaʻatā ʻe he Falealea ʻo e ʻIunaiteti Siteití e Lao Kalomí pea ʻave ia ki he Senató ke fakangofua. Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, hili e aʻu e ongoongo fakatupu hohaʻá ki Sōleki Sití, ne manavasiʻi ha kau tangata ʻe niʻihi ʻi he Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá ʻe hoko ha vā kovi mo e ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe poupouʻi kinautolu ʻe Siaosi Q. Kēnoni ke nau tokanga. Naʻá ne pehē, “Hangehangē kuo faingofua ke ʻomi ʻa e laumālie fekeʻikeʻí ʻi he taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi tūkunga pehe ní.” “Tau mapuleʻi muʻa hotau ʻeleló pea ʻoua ʻe fakafehokotaki kitautolu ʻaki ʻa e talanoa taʻe-fakapotopotó.”

Naʻe tui ʻa Taniela Uelo, ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe fakapotopoto ke teuteu fakalongolongo ki ha fekeʻikeʻi. Ka naʻá ne fifili lahi pe naʻe ʻikai ʻomi ʻe he Kāingalotú e faingataʻá ni kiate kinautolu ʻi he ʻikai ke nau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fengāueʻaki fakatahá. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e toko fiha ʻi he ʻapiakó ni ʻoku nau fefakatauʻaki mo poupouʻi hotau filí ʻi he koló ni, kae ʻikai ke nau poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau ngaahi akonakí? “Tau fakatomala muʻa pea fai lelei ange.”29

Naʻe toe fai ʻe Siosefa F. Sāmita ʻa e ngaahi leá ni ʻi ha tohi ki hono tuofefine ko Māʻata ʻAná. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “He ʻikai te u hohaʻa kapau ne ʻikai e foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ke u tui ʻi heʻetau hoko ko ha kakaí ne tau nofo ofi ki he ʻOtuá ʻo hangē ko ia ne totonu ke tau faí. “Mahalo pē kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha tautea kiate kitautolu koeʻuhi ko e meʻá ni.”30


‘I he foki ʻa Mele ʻIsapela Honi ki Sōleki Sití, naʻá ne fakakau mai ʻa ʻĪlisa Sinou mo Makeleta Simuti ke na tokoni ʻi heʻene misiona foʻou ki he moʻui fakapotopotó. Naʻá ne fakaafeʻi ha kau palesiteni Fineʻofa ʻe toko hongofulu mā ua nai ki hono ʻapí pea kole kia ʻĪlisa mo Makeleta ke na ngāue mo Sela Kimipolo ke hiki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pule maʻá e Kautaha Ngāue Fakapotopoto ʻa e Houʻeiki Fafiné. Hangē ko e fakahinohinó, te nau fokotuʻu ha sosaieti ke tokoniʻi e kakai fefine ʻi he Siasí ke fakafaingofuaʻi e ngaahi meʻatokoní mo e teuteú, ʻa ia ʻe maʻu ai ha taimi lahi ange ke tokanga taha ki he tupulaki fakalaumālié mo e fakaʻatamaí.

Naʻe tui ʻa Mele ʻIsapela ʻoku totonu ke hanga ʻe he moʻui fakapotopotó ʻo ʻai ke tuʻunga tatau e kakai fefine kotoa pē he Siasí kotoa. Naʻe momou e kakai fefine ʻe niʻihi ke fakakaungāmeʻa ki honau ngaahi kaungāʻapi tuʻumālie angé, ʻi heʻenau ongoʻi mā ne ʻikai ke nau foaki ha meʻatokoni lahi mo fakaʻofoʻofá. Naʻe fie maʻu ʻe Mele ʻIsapela ke ongoʻi tauʻatāina e kakai fefiné ke nau feohi mo feakoʻaki. Naʻá ne tui ne fakaʻapaʻapaʻi ha tēpile mahu ne mahu ʻi ha meʻatokoni lelei, neongo ʻene hā faingofua mo maʻamaʻá.31

ʻI he tōkakano ʻa e holokí ʻi he lotolotonga ʻo e kau fafine ʻo e Siasí, naʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻofefine taʻu hongofulu mā fā ʻo Pilikihami ʻIongí, Susi ʻIongi, ʻoku vala maʻamaʻa pea teuteu pē e meʻa tokoni fakafeʻunga ʻe he ngaahi uaifi ʻo ʻene tangataʻeikí. Ka naʻe saiʻia ia mo hono ngaahi tokouá ke tui e ngaahi kofu ʻoku teuteuʻi ʻaki ʻa e līpine, fakamaʻu, loufau, mo e leisi fakaʻofoʻofa mei he falekoloá.32

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi Mē 1870, hili ha ngaahi lotu fakafāmili, naʻe lea ʻene tamaí ki ha niʻihi ʻo hono ngaahi ʻofefiné ʻi he Fale Laioné fekauʻaki mo hono kamata ʻo ha kautaha ke holoki ʻa e fakamolé. Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “ʻOku ou saiʻia ke mou tuʻu ʻiate kimoutolu pē.” “Holoki ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku kovi mo taʻemahuʻingá, pea tupulaki ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku lelei mo fakaʻofoʻofá. Ke ʻoua te mou loto mamahi, ka ke moʻui koeʻuhí ke mou fiefia moʻoni ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hoko maí.”33

‘I he ngaahi ʻaho ne hoko maí, ne fakahinohinoʻi ʻe ʻIlisa e kau finemuí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó pea kole ange ke nau toʻo mei honau valá e ngaahi teuteu taʻeʻaongá. Naʻe ʻikai fakaʻofoʻofa fēfē hono olá. Ko e meʻa ne ʻi ai e līpiné mo e loufaú, kuo ʻilonga ai e ngaahi konga ne ʻikai mole hono lanú. Kapau ne taumuʻa e moʻui fakapotopotó ke nau hā kehe atu ai mei he māmaní, ne mahulu atu ia ai.34

Ka naʻe mahino pē kia Susi mo hono ngaahi tokouá naʻe totonu ke ʻomi ʻe he moʻui fakapotopotó, ʻo hangē ko e ngāue fakatahá, ha tōʻonga moʻui foʻou ki he Kāingalotú, ʻi he ʻikai ke nau tokanga ki he ngaahi fakakaukaú mo e ākengá, ka nau tauʻatāina ke tauhi e ngaahi fekaú ʻaki honau lotó kotoa.35

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi ʻenau fakataha mo ʻenau tamaí, naʻe fokotuʻu ʻe ha niʻihi ʻo e fanga tokoua ʻo Susí ʻa e Fuofua Vaʻa ʻo e Kau Finemuí ʻi he Kulupu Ngāue Fakapotopoto ʻa e Houʻeiki Fafiné. ʻI hono talitali lelei e kakai fefine ʻosi mali kei talavoú mo e kakai fefine teʻeki malí fakatouʻosi, ne nau fakapapau ke teunga taau, fetokoniʻaki mo fepoupouʻaki ʻi he ngaahi ngāue leleí, pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he māmaní. Naʻe fili ʻa ʻEla ʻEmipei, ko e taha ʻo e ngaahi tokoua ʻo Susi ne ʻosi malí, ke ne hoko ko e palesitení, pea naʻe fokotuʻu ʻa Susi ʻi he ʻaho hono hokó ko e faiongoongo lahi ki he sosaietí.36

Ne nau fakapapau ʻo pehē, “Koeʻuhí ko hono fakafehoanaki e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki ha kolo ʻoku tuʻu ʻi he moʻungá ke hoko ko ha maama ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, ko hotau fatongia ia ke tā ha sīpinga maʻá e niʻihi kehé, kae ʻikai feinga ke faʻifaʻitaki kiate kinautolú.”37