Hisitōlia ʻo e Siasí
28 Kae ʻOua ke Hāʻele Mai e Foha ʻo e Tangatá


“Kae ʻOua ke Hāʻele Mai e Foha ʻo e Tangatá,” vahe 28 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 28: “Kae ʻOua ke Hāʻele Mai e Foha ʻo e Tangatá”

Vahe 28

Kae ʻOua ke Hāʻele Mai e Foha ʻo e Tangatá

ʻĪmisi
Temipale St. George

ʻI he ʻaho 19 ʻo Sune ʻo e 1875, ne mavahe ai ʻa Pilikihami ʻIongi mei Sōleki Siti ke ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻanga ʻi he uho ʻo e vahefonua ʻIutaá .1 Ne toki hoko pē hono taʻu fitungofulu mā faá, pea naʻe fakaʻau ke faingataʻa ange e fefonongaʻakí. Ko e taimi kotoa pē ne ngāue ai, ne felangaaki hono ngaahi hokotanga huí ʻi he langa huí. Ka naʻe hoko ʻene ʻaʻahi ki he ngaahi nofoʻangá ke ne vāofi ange ai mo e Kāingalotú—peá ne kiʻi mamaʻo ange mei he ngaahi faingataʻa fakalao ʻa e Siasí ne toki hokó.

Hili hono tauteaʻi ʻo Siaosi Leinolo ki he mali tokolahí, naʻe ʻikai ke tauhi ʻe he loea ʻIunaiteti Siteiti ko Uiliami Kalei, ʻene palōmesi mo e kau taki ʻo e Siasí peá ne fakamoʻuaʻi ʻa Siaosi Q. Kēnoni ki he mali tokolahí foki. Naʻe fakataʻeʻaongaʻi kimui ange ʻa e hopo ʻa Siaosi Kēnoní, ka naʻe hopo ʻa Leinolo, ʻo halaia mo fakamoʻuaʻi $300, pea tautea ngāue pōpula taʻu ʻe taha ʻi pilīsone. Ne liliu e ngaahi tukuakiʻi ʻo Leinoló ʻi he fakamaauʻanga lahi fakavahefonuá hili ia hono fakakikihiʻi ʻe heʻene kau loeá ʻa e taʻefakalao ʻa e kau sula ne nau tukuakiʻi iá. Hili hono tukuange ʻo Leinoló, ne fuakava ʻa e kau talatalaakí ke toe ʻomi ia ke hopoʻi.2

ʻIkai ngata aí, ka ko e uaifi tokolahi ʻo Pilikihami ne ʻikai ke na toe nofo fakataha ko Ane ʻIlisa ʻIongí, kuó ne toki kau fakataha eni mo e faʻahi ʻa e kau fakaanga ʻo e Siasí ke fakaʻilo e palōfitá ki he vete mali. ʻI heʻene fie maʻu ha paʻanga tangi tauhi ne laka hake he $200,000 mo ha ngaahi ʻuhinga kehe, ne ʻikai tali ʻe he kau loea ʻa Pilikihamí ʻene fakaʻiló, ʻo nau tui ʻoku fuʻu fakavalevale. Naʻa nau taukaveʻi foki he ʻikai lava ʻa Ane ʻIlisa ʻIongi ʻo vete mo Pilikihami ʻi he fakamaauʻangá he naʻe ʻikai tali ʻe he ʻIunaiteti Siteití ʻa e mali tokolahí ko ha meʻa fakalao. Ka neongo iá, ne kaunga lelei e tuʻutuʻuni ia ʻa Fakamaau Sēmisi Mekiní kia Ane ʻIlisa, ʻo tuku pōpula ai ʻa Pilikihami ʻi ha pō ʻe taha, ʻi ha ʻikai ke ne fie totongi e moʻuá kae ʻoua kuó ne tangi ki ha fakamaauʻanga lahi ange, ʻi he faleʻi ʻene kau loeá.

Naʻe fakatokangaʻi ʻe he ʻū nusipepa he fonuá ko e tōʻonga ʻa e fakamāú ko ha ngāue pē ia ke fakamaaʻi ʻa Pilikihami, pea naʻa nau fakahalaki mo manukiʻi ai ʻa Mekini. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ne fetongi ia ʻe he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻaki ha fakamaau ʻe taha, pea toki totongi leva ʻe Pilikihami e fakamole fakalao $3,000 ʻa Ane ʻIlisá.3

Hili ha ʻaho ʻe ua mei heʻene mavahe mei Sōleki Sití, naʻe fakataha ʻa Pilikihami mo hono ngaahi kaungā fonongá mo e Fineʻofa ʻi Molonaí, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi he Teleʻa Senipití. Naʻe fakalotolahiʻi ʻe ʻIlisa Sinou mo Mele ʻIsapela Hone, ʻa ia ne na kau ʻi he kau fonongá, ʻa e kau fefiné ke hokohoko atu ʻenau fengāueʻaki fakatahá pea ke nau moʻui pē ʻiate kinautolu ʻi he ngaahi meʻa fakaʻekonōmiká. Naʻe poupouʻi kinautolu ʻe Mele ʻIsapela ke nau fakamuʻomuʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa ʻoku tau ʻamanaki atu ke maʻú, kuo pau ke tau ngāueʻi ia.”

Ne lea leva ʻa ʻIlisa kau ki he ako fakalotú. Ne ʻave ʻe ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻi he Teleʻa Senipití ʻenau fānaú ki ha ʻapiako foʻou ne toki fokotuʻu ʻo fakalele ʻe ha faifekau ʻo ha tui fakalotu kehe, pea naʻe hohaʻa ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe fehangahangai e ngaahi lēsoni ko ʻení mo e meʻa ne ako ʻe he fānaú mei heʻenau mātuʻá mo e Siasí.

Naʻe talaange ʻe ʻIlisa ki he kau fefiné, “ʻOku totonu ke hoko ʻa Saione ko e feituʻu ia ke akoʻi ai e fānau ʻo Saioné. “Tuku ke mahino ki he fānaú ʻoku mahuʻinga taha hoʻo tui fakalotú ʻi hoʻo fakakaukaú.”4

ʻI he ngaahi nofoʻanga kehe ʻi Senipití, ne fakalotolahiʻi ʻe Pilikihami e Kāingalotú ke nau tali ha founga ngāue fetokoniʻaki fakaʻekonōmika lelei ange. ʻI he taʻu ʻe ua kimuʻa aí, naʻe uesia e ʻekonōmika ʻo ʻIutaá ʻi ha tō lalo fakaʻekonōmika fakafonua. Ka neongo iá, ne matatali ʻe he ngaahi falekoloa mo e ʻū kautaha lahi fetokoniʻaki ʻi he vahefonuá ʻa e faingataʻaʻia fakapaʻangá, ʻo fakamālohia ai e tui ʻa Pilikihami ʻi he fetokoniʻakí.

Talu mei ai mo ʻene ui e Kāingalotú ke nau moʻui ʻo hangē ko e kakai ʻo ʻĪnoke ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia ne nau loto taha mo fakakaukau taha pea ʻikai ha masiva ʻiate kinautolu.5 Ko e polokalamá, ʻa ia ne ʻiloa ko e Kautaha Uouongataha ʻo ʻĪnoké, naʻá ne fakamanatu mai e fakahā ʻa e ʻEikí ʻi he fono ʻo e fakatapuí. Ne fetokonakiʻaki e kau mēmipa ʻo e kautahá ʻo hangē ha fāmilí, ʻo ngāue taʻetotongi mo ʻoatu ʻenau koloa fakafoʻituituí ke tuʻuaki e ngaahi kautaha fakalotofonuá mo langa hake e ʻekonōmika fakalotofonuá.

Naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe ha Kāingalotu tokolahi e ngaahi kautaha uouongatahá ʻi honau tukui koló. Neongo ne kehekehe pē e ngaahi kautahá ʻi hono faʻungá, ka naʻa nau tatau ʻi he ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga ʻo e fetokoniʻaki fakaʻekonōmiká, moʻui pē ʻiate kitá, mo e moʻui faingofuá.6

Lolotonga e fakataha ʻa ʻIlesitasi Sinou mo e Kāingalotu Senipití, naʻá ne lea fekauʻaki mo e founga kuo tāpuekina ai ʻe he Kautaha Uouongatahá e Kāingalotu ʻi he fakatonga ʻo ʻIutaá. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau faʻa fakahehema ke ngāue ʻi he founga siokita ʻokú ne hiki hake ha tokosiʻi kae masiva ai ha tokolahí. ʻOku kovi ʻa e meʻá ni ʻiate ia pē.”

Naʻe toe pehē ʻe Pilikihami kimui ange he ʻaho ko iá, “Ko e Kautaha Uouongatahá ke ako ke ʻilo pe ko e hā ke fai ʻaki e koloa ʻoku tau maʻú pea fakaʻaongaʻi kitautolu ke fakahoko ʻaki e ngaahi palani ʻa e ʻOtuá.”7

Kimuʻa pea ʻosi ʻene ʻaʻahi ki Senipití, ne talanoa ʻa Pilikihami mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí. Naʻá ne talaange kiate kinautolu, “Te tau lava ʻo langa ha ngaahi temipale maʻamaʻa ange heni ʻi Sōleki Siti. ʻOku mou fie pukepuke nai mo langa ha temipale heni maʻamoutolu?”

Ne hikinima e tangata kotoa ʻi he lokí ke fakahaaʻi ʻene poupoú, pea nau tali foki ʻoku totonu ke fili ʻe he palōfitá ʻa e feituʻú. Kuo ʻaʻahi ʻa Pilikihami ki ha ngaahi feituʻu kehekehe, peá ne fanongonongo ʻene tuʻutuʻuní he ʻaho hono hokó.

Naʻá ne pehē, “ʻE lava ke u pehē ʻoku hā mahino mei hono ueʻi fakalaumālie aú ʻoku totonu ke ke ʻi he tafaʻaki ʻo e moʻungá ki Manataí.”8


ʻI he foki mai ʻa Pilikihami mei he uho ʻo e vahefonua ʻIutaá, ne ʻi Sōleki Siti ai ha tangata ko Melitoni Teleiho ʻo liliu e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Sipeiní. Naʻe haʻu ʻa Melitoni, ko ha sōtia mateaki mei Sipeini, ki he loto koló mei he ʻOtu Filipainí ʻi he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1874. Naʻá ne tūʻuta ki ʻIutaá ʻokú ne teunga fakakautau, pea ne vave pē hono tohoakiʻi ʻe hono fōtungá e tokanga ʻa e kakai ne nau fetaulakí.

Ne haʻu ʻa Melitoni ki he vahefonuá ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻene ʻilo fekauʻaki mo e Siasí. Kuó ne fanongo fekauʻaki mo e Kāingalotu ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká peá ne fie ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi ha ʻaho. ʻI ha pō ʻe taha ʻi he ʻOtu Filipainí, hili haʻane lotu ki ha fakahinohino, naʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻi ha misi ke ne fakahoko e fonongá. Naʻá ne fakafisi mei he ngāue fakakautaú, tuitui e paʻanga kotoa naʻá ne maʻú ʻi loto ʻi hono vesí, peá ne folau ki Seni Felenisisikou.

‘I heʻene ʻi Sōleki Sití pē, naʻá ne fetaulaki mo ha tangata ʻoku lea faka-Sipeini naʻá ne fakafeʻiloaki ia kia Pilikihami ʻIongi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.9 Naʻe toki kole ʻe Pilikihami ha ongo tangata ʻe toko ua ko Taniela Sōnasi mo Henelī Pilisi, ke na teuteu ke ngāue fakafaifekau ki Mekisikou. Naʻe tui ʻa Pilikihami naʻe nofo ai ha niʻihi ʻo e ngaahi hako ʻo e kakai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea naʻá ne fakaʻamu ke ʻoatu e ongoongoleleí kiate kinautolu. Ka naʻá ne ʻosi ʻiloʻi foki kuo feinga ʻa Paʻale Pālati ke ʻave e ongoongoleleí ki ʻAmelika Latina ʻi he 1851 pea naʻe ʻikai ola lelei e ngāué, ko e konga ʻo hono ʻuhingá he naʻe ʻikai maʻu e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Sipeiní.10

Naʻe kau ʻi he teuteu ʻa Taniela mo Henelií ʻa hono kole ange ʻe Pilikihami ke na ako e leá pea pea faifai peá na liliu e Tohi ʻa Molomoná. Ne ʻiloʻi ʻe he ongo tangatá fakatouʻosi ha niʻihi ʻo e lea faka-Sipeiní, ka naʻe matuʻaki mafatukituki e fakakaukau atu ke liliu ha tohi folofola. Naʻá na fakatou ongoʻi ne ʻikai ke na taukei feʻunga ʻi he leá. Naʻá na fie maʻu ha tokotaha ko ʻene lea faka-fonuá ia ke tokoniʻi kinaua.

Ne fakakaukau ʻa Taniela mo Henelī ko e tūʻuta mai ʻa Melitoní ko e ʻomi ia ʻe he ʻOtuá ke tokoniʻi kinaua. Naʻá na akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí, pea naʻe tali loto lelei ʻe Melitoni ke papitaiso ia.11 Hili iá, ne fakaafeʻi leva ʻe Taniela ʻa Melitoni ke nofo mo ia ʻi he faʻahitaʻu momokó ke ngāue ʻi he liliú.

Ne laulau māhina hono liliu ʻe Melitoni e tohí. ʻI he taimi ne ʻosi ai e paʻangá, ne maʻu ʻe Taniela ha ngofua meia Pilikihami ʻIongi ke ne kole ha ngaahi foaki mei he Kāingalotú. Naʻe laka hake he toko fāngeaú ʻa e kakai ne nau foaki ha paʻanga ke tokoni kia Melitoni mo totongi hono pākí.

Hili haʻane toe vakaiʻi e liliú, ne fokotuʻutuʻu ʻe Taniela ha ʻū lauʻi peesi ʻe teau ne toʻo mei he liliú ke paaki ko e Trozos selectos del Libro de Mormon.12 Ka neongo iá, ne fie maʻu ʻe Pilikihami ke fakapapauʻi naʻe tonu e liliú pea fokotuʻutuʻu leva ʻe Taniela ke toe lau e liliú mo Melitoni. ʻI heʻena laú, ne kole ange ʻe Taniela ki he ʻOtuá ke tokoni ange ke ne ʻiloʻi ha ngaahi fehalaaki ʻi heʻena ngāué. Ko ʻene ongoʻi pē ʻoku ʻi ai ha palopalema ʻi he tohí, te ne kole tokoni leva kia Melitoni. ʻE ako fakamaatoato leva ʻe Melitoni e liliú mo fekumi ki he fakatonutonu ʻoku fie maʻú. Naʻe ongoʻi ʻe Taniela hono tataki ʻe he ʻEikí ʻena ngāué.

Hili ha taimi nounou mei ai, ne paaki ʻa e Trozos selectos pea uiuiʻi ʻa Taniela mo ha kau faifekau kehe ki Mekisikou. Naʻe ʻikai vahe ʻa Melitoni ke ʻalu mo kinaua, ka naʻá ne ʻamanaki atu ʻe maʻu ha fua mei he ngaahi ngāue ʻa e kau faifekaú.13

Naʻe mavahe ʻa e kau faifekaú ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1875. Kimuʻa peá ne mavahé, ne fakaheka tokanga ʻe Taniela mo e niʻihi kehé ha ngaahi tatau ʻe tahaafe nimangeau ʻo e Trozos selectos ʻi he tuʻa ʻo ha fanga miuli. Hili iá naʻa nau kamata fononga hifo ʻi ha hala kelekele, ʻo vekeveke ke fakafeʻiloaki e Tohi ʻa Molomoná ki he kakai ʻo Mekisikoú.14


Fakafuofua ki he taimi ko ʻení, ne mafola holo ʻi Sōleki Siti ʻa e ongoongo ʻo ha teu ʻaʻahi mai ʻa Palesiteni ʻUlise Kalānite. Kuo teʻeki ai ʻaʻahi tuʻo taha ha palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki he vahefonuá, peá ne vave pē hano fakatahatahaʻi ʻo ha kau fakafofonga ʻōfisa fakavahefonua, kakai mahuʻinga ʻi he koló, mo ha kau tangataʻi fonua fakataautaha ke talitali ia. Ne fakaafeʻi ʻa Pilikihami ʻIongi ke kau ʻi he kau fakafofongá, pea pehē foki kia Sione Teila mo Siosefa F. Sāmita.15

Naʻe tūʻuta ʻa Kalānite ʻi he vahefonuá ʻi ʻOkatopa, peá naʻe feʻiloaki ʻa Pilikihami mo ia mo hono uaifi ko Sūliá, ʻi ha lēlue ʻi ʻOkiteni. Naʻe lava ke talitali lelei ʻe Pilikihami e kulupú ʻi ha taimi nounou pē kimuʻa pea kole ʻe he palesitení ke tuku muʻa ke ne ʻaʻahi ki he konga ʻo e lēlué ki he toenga ʻo e ʻū loki he lēlué.

Naʻe fakamatala ʻa Kalānite ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ke mamata ki he fonuá.”

Hili e mavahe ʻa e palesitení, ne pehē ange ʻe Sūlia, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻe fēfē haʻaku ui koe Misa ʻIongi.”

Naʻe tali ange ʻe Pilikihami, “ʻOku faʻa ui au ko e kōvana he taimi ʻe niʻihi pea palesiteni he taimi ʻe niʻihi, pea toe ui pē ko Seniale ʻIongi.” Naʻá ne maʻu e hingoa fakamuimui tahá ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ʻi haʻane hoko ko ha ʻōfisa ʻi he Kongakau Nāvuú.

Naʻe talaange ʻe Sūlia, “ʻI heʻeku anga ki he ngaahi hingoa fakakautaú, te u ui ʻaki koe e hingoa fakamuimuí.” Ko hono husepānití, ko ha moʻungaʻi tangata ʻo e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká, naʻá ne hoko ko ha ʻōfisa fakakautau he konga lahi ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe pehē ange ʻe Pilikihami, “ʻE fineʻeiki, te ke maʻu he taimí ni e faingamālie ke mamata ki he kakai masiva, fehiʻanekinaʻi mo taaufehiʻa ki ai ko ʻení.”

Ne tali ange ʻe Sūlia, “ʻIkai, Seniale ʻIongi. ʻOku ʻikai pehē, ko e fakaʻapaʻapa pē mo e tokaʻi ʻoku maʻu ki homou kakaí koeʻuhi ko ʻenau faʻa kātakí, kātaki fuoloá, mo ʻenau tuí.” Naʻá ne toe tānaki atu leva, “Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku ou fakafepakiʻi ʻi homou kakaí—kiate koe, Seniale.”

Ne ʻikai toe fie maʻu ke fakamatalaʻi ʻe Sūlia e meʻa ʻokú ne fakafepakiʻí; he naʻe fakafepakiʻi lahi ʻe hono husepānití e mali tokolahí. Ne pehē ange ʻa Pilikihami, “ʻIo, ka ne ʻikai ia he ʻikai ke mau maʻu e tokolahi ʻo e kakai ʻoku ʻi hení.”

Naʻe talaange ʻe Sūlia, “ʻOku tapuʻi ia ʻi he lao ʻo e fonuá pea ne mei fakangata ia kimuʻa ʻe he mālohi ʻo e puleʻangá ka ko ʻenau ʻofa ki he niʻihi kei siʻi mo taʻehalaia ʻe pau ke nau faingataʻaʻia aí.”

Kimuʻa pea fai ha tali ʻa Pilikihamí, ne fakaafeʻi ia ʻe ha ʻōfisa ʻi he kau ngāué ke ne kau fakataha mo e palesitení ʻi he konga kimuʻa ʻo e lēlué, pea mavahe leva ʻa Pilikihami mei he hoa ʻo e Palesitení.

Kimui ange hili ʻenau tūʻuta ki Sōleki Sití, ne mavahe ʻa Pilikihami mei he ongomātuʻa Kalānité, ʻo fakahaaʻi ʻene ʻamanaki te na fiefia ʻi heʻena ʻaʻahí. Ne mavahe leva ʻa e ongo Kalānité mei he tauʻanga lēlué ʻo ʻaʻahi ki he loto koló mo Siaosi ʻĒmeli, ko e kōvana fakavahefonuá. ʻI heʻenau fakaofi atu ki he konga ʻoku tuʻu ai e temipalé, ne nau mamata atu ki ha fānau ʻoku nau fakaʻotu mai mo tui teunga hina, ʻo tuʻu laine ʻi he halá mo ʻenau kau faiako Lautohi Faka-Sāpaté. ʻI he aʻu atu ʻa e saliote ʻa e ongo Kalānité, ne laku ʻe he fānaú ha ngaahi matalaʻiʻakau ʻi he halá mo hiva ki he kau ʻaʻahí.

ʻI he fiefia ʻa Palesiteni Kalānité, naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e fānau eni ʻa hai?”

“Ko e fānau Māmonga,” ko e kōvaná ange ia.

Naʻe fakalongolongo e palesitení ʻo lau sēkoni. Ko e meʻa kotoa pē kuó ne fanongo ai fekauʻaki mo e Kāingalotú, ne takiekina ia ke ne tui ko ha kakai angahalaʻia kinautolu. Ka ne kehe e fōtunga mo e ʻulungaanga ne fakahaaʻi ʻe he fānau ko ʻení.

Naʻá ne lea leʻo siʻi pē ʻo pehē, “Kuo kākaaʻi au.”16


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, ne tuʻu hake ʻa Samuela Semipaasi ke fakamoʻoni ʻi ha fakataha ʻa e kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻi he Siteiki Sōlekí. Naʻá ne taʻu fāngofulu tupu hangē ko e kau tangata naʻa nau tangutu takatakai ʻiate iá. “Naʻá ku haʻu ki heni ko ʻeku tui fakalotú,” ko e talaange ia ʻe Samuela ki he kau tangatá. “Naʻá ku tufaki e meʻa kotoa pē naʻá ku maʻú peá u haʻu ki heni ke tokoni ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Kuo hoko ʻa Samuela ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu tupu. ʻI hono fānauʻi ia ki he nofo hopoaté ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe papitaiso ia ʻi hono taʻu hongofulu mā tolú hili hono akoʻi ange ʻe ha faifekau e ongoongoleleí. Koeʻuhí ko ʻene nofo hopoaté, ne ʻikai lava ʻa Samuela ʻo kau fakataha mo e Kāingalotu ʻi Nāvuú. Naʻe siʻisiʻi pē haʻane fetuʻutaki mo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu kimui aí, ka naʻá ne kei tauhi faivelenga pē ʻene tuí ʻo fakafou ʻi he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI he ʻosi ʻa e Tau Fakalotofonuá pea fakatauʻatāinaʻi e kakai nofo hopoate ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ne ʻikai haʻane paʻanga mo hono uaifi ko ʻAmanitaá ke na hiki ki ʻIutā. Naʻá na ngāue ʻi ha taʻu ʻe nima, ʻo fakahū ʻa e kiʻi sēniti kotoa pē naʻá na lavá, kimuʻa peá na toki lava ʻo fai e fonongá. Naʻá na omi ki ʻIutā ʻi ʻEpeleli ʻo e 1870 mo e foha ʻo Samuela ko Pitá. Ne hiki mai foki mo e tuongaʻane mo e tokoua ʻi he fono ʻo ʻAmanitā ko ʻEtuate mo Sūsana Lekilouní, mo ʻena fānau ʻe toko tolú ki ʻIutā.17

Ne nofo kaungāʻapi pē ʻa e ongo fāmili Semipāsí mo e Lekilouní ʻi he Uooti ʻUluaki ʻo Sōleki Sití. Naʻe nofo foki mo Lisiate mo Soana Polivisi, ko ha ongo meʻa mali matakali tuifio mei ʻAfilika Tonga ʻi he uōtí. Naʻe kau ʻa e fāmili Lekilouní ki he Siasí ʻi he 1873 pea hili pē ha taimi nounou mei ai ne nau hiki mo e fāmili Semipāsí ki he Uooti Valú, ʻa ia ne nofo ai ʻa Seini Mēningi Sēmisi mo hono hoá ko Falangikē Pēkini, mo ha Kāingalotu ʻuliʻuli kehe.18

ʻI he ngaahi uooti ko ʻení, ne moihū fakataha e Kāingalotu ʻuliʻulí mo e hinehiná. Neongo ne ʻikai fakaʻatā ʻe he Siasí hono fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí he taimi ko ʻení ki he Kāingalotu ʻuliʻulí, ka naʻe ngāue ʻa Samuela ko ha ʻasisiteni ne teʻeki ai fakanofo ki he kōlomu ʻo e kau tīkoní pea naʻá ne fakamoʻoni ʻi he māhina kotoa pē ʻi he ngaahi fakataha fakakōlomú. Naʻe kau atu ʻa ʻAmanitā mo Seini ʻi he Fineʻofá. Naʻá na totongi ʻena vahehongofulú mo e ngaahi foakí mo maʻulotu maʻu pē. ʻI he aʻutaki mai ʻa e ui ke tānaki paʻanga ki he temipale Seni Siaosí, ne foaki ʻe Samuela ha paʻanga ʻe nima pea foaki ʻe Seini mo Falangikē ha taki sēniti ʻe nimangofulu.

Ne toki kau fakataha foki ʻa Samuela mo ʻAmanitā mo ha Kāingalotu ʻuliʻuli kehe ʻi he papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he Fale ʻEnitaumení. Naʻe papitaiso ʻa Samuela mo ʻAmanitā ki ha kāinga mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko uofulu tupu. Naʻe papitaiso ʻa ʻEtuate Lekilouni maʻá e ʻuluaki husepāniti ʻo hono uaifí. Naʻe papitaiso ʻa Seini Mēningi Sēmisi maʻa hono kaungāmeʻa heʻene kei siʻí.19

Naʻe mataʻikoloa ʻaki ʻe Samuela ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo e faingamālie ke fakamoʻoni ki he kōlomu ʻo e kau tīkoní. “Kapau he ʻikai fai ʻeku fakamoʻoní,” ko ʻene leá ia, “te mou ʻilo fēfē e ongo ʻoku ou maʻú, pe ko e ongo ʻoku mou maʻú? Ka ʻo kapau te u tuʻu ʻo lea, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hoku kaungāmeʻa, pea kapau te u fanongo ʻoku mou lea hangē ko aú, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku tau taha.”20


ʻI he hoʻatā efiafi ʻo e ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli ʻo e 1876, ne pā longoaʻa ha meʻa ʻi he ʻea faʻahitaʻu failau ʻo Sōleki Sití. Ne mapuna hake ha pulu afi mei he moʻunga ki he fakatokelau ʻo e feituʻu ne tauhi ai ʻe he kau tā maká ʻa e efuefu meʻafaná. Ne fakapaaki ʻe ha meʻa e ʻoné ʻo fakaʻauha ai e mahafu taú.

ʻI he akoʻanga ʻo e Uooti Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne akoʻi ai ʻe Kala Meisa ha ngaahi kalasí, ne tupu mei he pā ko ʻení ʻa e holo e ʻaofi palasitaá ki he falikí. Koeʻuhí naʻe fakataimitēpileʻi ke ne fakahoko ha ako ʻi he akoʻangá he pō ko iá, ne ʻiloʻi ʻe Kala kuo pau ke ne tala leva ki he pīsopé ʻa e maumaú.21

Naʻe maʻu atu ʻe Kala ʻene pīsopé ʻoku fakataha mo Pilikihami ʻIongi ʻi he ʻōfisi ʻo e palōfitá. Naʻe lipooti ange ʻe Kala ʻa e maumau lahi ki he akoʻangá mo talaange he ʻikai lava ke toe hoko atu e ngaahi kalasí kae ʻoua kuo fakaleleiʻi.

Naʻe talaange ʻe Pilikihami, “ʻOku moʻoni ia Misa Meisa. ʻOku toe ʻi ai haʻaku misiona maʻau.”22

Naʻe tō hifo e loto ʻo Kalá. Ko ha ngaahi taʻu siʻi pē eni talu mei heʻene foki mai mei he ngāue fakafaifekau ki Siamane mo Suisalaní. Naʻe hoko ʻene ngāue tuʻu maʻu ʻi he akoʻanga Uooti Hongofulu Mā Uá ko ha tāpuaki ki hono fāmilí. Ne nau nofo fiemālie ʻi Sōleki Siti pea ongoʻi lata ai.23

Ka naʻe ʻikai fie maʻu ʻe Pilikihami ke ne fononga mamaʻo. Hangē ko ʻIlisa Sinoú, ne hohaʻa ʻa Pilikihami mo e kau taki kehe ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e toʻu tangata kei tupu hake ʻo e toʻu tupú, ʻa ia kuo teʻeki ʻahiʻahiʻi ʻenau tuí ʻe he fakatanga kimuʻa ki he Siasí pe fakamālohia ʻe he ngaahi aʻusia ʻo e fakauluí mo e hikifonuá.24

Naʻe ʻikai fakafepakiʻi ʻe Pilikihami ʻa e ʻilo fakaemāmaní pe ngaahi ʻunivēsití; ne kei ako ha niʻihi ʻo hono ngaahi fohá ʻi he ngaahi ʻapiako ʻunivēsiti ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ka naʻá ne hohaʻa ki hono akoʻi e Kāingalotu kei talavou ʻi ʻIutaá ʻe he kakai ne nau fakaangaʻi lahi e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe ako ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Teseletí, naʻe fuofua fokotuʻu ʻi he 1850, ha fānau ako mei he ngaahi siasi kehé pea naʻe ʻikai akoʻi ai e tui fakalotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha konga ʻo e naunau fakalēsoní. Naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau maʻu ha ngaahi faingamālie fakaako ʻa ia te ne fakamālohia ʻenau tuí mo tokoni ke fakatupu ha sosaieti Saioné.25

Ke aʻusia e ngaahi meʻa ko ʻení pea ko hono moʻoní, naʻá ne toki fokotuʻu ai ha ʻapiako ʻi Polovo naʻe ui ko e Akoʻanga Pilikihami ʻIongí. Ko e toki ʻosi pē ʻa e teemi ʻuluakí, pea naʻá ne fakaafeʻi ʻa Kala ke ne tokangaʻi ia.

Ka naʻe ʻikai fai leva ʻe Kala ha tali ki he fakaafe ʻa Pilikihamí ʻi he taimi pē ko iá. Kae hili ha uike ʻe ua mei ai, hili ʻene tali e fokotuʻú, ne ʻaʻahi atu ʻa Kala ki he palōfitá. “ʻOku teuteu ke u mavahe ki Polovo Misa ʻIongi, ke kamata ʻeku ngāue ʻi he akoʻangá,” ko ʻene talaangé ia. “ʻOku ʻi ai nai haʻo ngaahi fakahinohino?”

Naʻe talaange ʻe Pilikihami, “Misa Meisa, ʻoku ou fie maʻu ke ke manatuʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke akoʻi naʻa mo e mataʻitohí pe ko e liungá taʻe kau ai e Laumālie ʻo e ʻOtuá.”26


Kimui ange ʻi he taʻu ko iá, ne fai ʻe he uooti kotoa ʻi Sōleki Sití ha paati ke tānaki ha paʻanga ke fakaʻosi e temipale Seni Siaosí. ʻI hono ʻilo ʻe Pīsope ʻEtuini ʻo e Uooti Hongofulu Mā Tolú naʻe falalaʻanga e talavou taʻu uofulu ko Hiipa Kalānité pea lahi hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻá ne kole ange ai ke ne fokotuʻutuʻu e paati ʻa e uōtí. Naʻá ne talaange kia Hiipa, “ʻOku ou fie maʻu ke ola lelei ia.”

ʻI he taʻu kimuʻá, ne uiuiʻi ʻa Hiipa ko ha tokoni ʻi he kau palesiteni ʻo e Kautaha Fakalakalaka Mutuale ʻa e Kau Talavoú (K.F.M.K.T.), ko ha faʻunga foʻou ne fokotuʻu ʻi he 1875 hili hono kole ʻe Pilikihami ʻIongi e ngaahi uōtí ke fokotuʻutuʻu ʻenau kau talavoú hangē pē ko e founga ne nau fokotuʻutuʻu ʻaki e kau finemuí. ʻI he hoko ʻa Hiipa ko e taki ʻi he K.F.M.K.T., naʻá ne fatongia ʻaki hono tokoniʻi e kau talavoú ke fakatupulaki honau ngaahi talēnití mo fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.27

Ne ʻikai ongoʻi sai ʻa Hiipa kau ki he kole ʻa Pīsope Uilí. “Te u fai hoku lelei tahá,” ko ʻene talaangé ia, “ka kuo pau ke ke fakapapauʻi, kapau he ʻikai feʻunga e paʻangá, te ke totongi e toenga ʻoku fie maʻú.”

Naʻá ne fakamatala ange naʻe fie maʻu ʻe he kakai kei talavoú ke nau ʻalu ki he ngaahi hulohula te nau lava ai ʻo uōlosí. Naʻe kau ʻi he hulohula manakoá ʻa e fepiki vāofi ʻa e ongo hoa hulohulá lolotonga ʻena vilo takai he hulohulá ʻi ha fuopotopoto lahi. Neongo naʻe fakakaukau ha kakai ʻe niʻihi ʻoku anga fakaʻapaʻapa ange pē e hulohula tukufakaholo tapafaá ʻi he uōlosí, ka naʻe ʻiloa hono fakangofua ʻe Pilikihami ʻIongi ha foʻi uōlosi ʻe tolu he paati kotoa peé. Naʻe ʻikai saiʻia ʻa Pīsope Uili ʻi he hulohula ko iá peá ne tapuʻi ia ʻi he ngaahi paati ʻa e Uooti Hongofulu Mā Tolú.28

Naʻe talaange ʻe Pīsope Uili, “Sai, te ke lava pē ʻo fai hoʻomou uōlosi ʻe tolú.”

Ne toe hoko atu ʻa Hiipa, “ʻOku ʻi ai mo ha meʻa ʻe taha.” Kapau he ʻikai ha tāmeʻa lelei ki he hulohulá, ʻe faingataʻa ki ai ke ne fakatau atu ha ʻū tikite. Naʻá ne talaange ki he Pīsopé, “He ʻikai te ke tali ʻe koe e Tāmeʻa ʻa ʻOlisoni Kuatililé ke tā ʻi ho uōtí he naʻe tuʻo taha e konā ia ʻa e tama ifi fulutá.” “ʻOku taha pē e kau tāmeʻa lea kalasi ʻuluakí, pea ko e tāmeʻa pē ʻa e ʻOlisoní.”

Naʻe momou e pīsopé ka naʻá ne tali ke tuku ke ʻomi foki ʻe Hiipa e kau tāmeʻá. “Kuó u tuku ki he kiʻi talavou ko ʻeé ke faʻitelihe he meʻa kotoa pē,” ko ʻene leá ia ʻi heʻene lue ke mavahé. “Te u fakangalivaleʻi ia he kakaí kapau he ʻikai ola lelei ʻene meʻa ʻoku faí.”

Naʻe uki ʻe Hiipa e foha ʻo e pīsopé ko ʻEti ke tokoni ki hono fakatau e tikité mo teuteuʻi e falelotu ʻo e uōtí ki he pātí. Naʻá na fakaʻataʻatā e ʻū tesí mei ha loki lahi, fofola ha kāpeti ne kole mai ʻi he falikí, tautau ha ʻū fakatātā ʻo Pilikihami ʻIongi mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he holisí. Hili iá, ne na ui mai ha kau talavou tokolahi kehe ke tuʻuaki atu e hulohulá ʻi heʻenau ngaahi ngāueʻangá.

ʻI he ʻaho hulohulá, ne tangutu ʻa Hiipa ʻi he matapaá mo ha lisi fakahokohoko ʻo e taha kotoa pē kuó ne fakatau ha tikité. Ne ʻikai ngofua ke hū ha taha ki loto ʻoku teʻeki ke ne totongi ha paʻanga ʻe taha mo e konga ki ha tikite. Mo e ʻasi mai ʻa Pilikihami ʻIongí—ʻo ʻikai haʻane tikite.

“ʻOku mahino kiate au ʻe ʻaonga eni ki he temipale Seni Siaosí,” ko Pilikihami ange ia. Naʻá ne tuku hifo ha paʻanga ʻe hongofulu. “ʻOku feʻunga nai ena ki heʻeku tikité?”

“Lahi ʻaupito,” ko Hiipa ange ia, ʻo ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻe ʻoange e toenga sēniti ʻa e palōfitá.

ʻI he efiafi ko iá, naʻá ne lau e paʻangá lolotonga hono lau ʻe Pilikihami e ʻū uōlosí. Naʻe tānaki mai ʻe he uōtí ha paʻanga ne laka hake he valungofulú, ʻa ia ko e lahi taha ia kuo tānaki ʻe ha uooti ki he temipalé. Pea naʻe hulohula ʻa e kau talavoú ʻi heʻenau uōlosi ʻe tolú.

Ka neongo ia, kimuʻa pea fakaʻosi e pātí, ne fanafana atu ʻa Hiipa ki he pule ʻo e tāmeʻá ke ne tā ha tapafā uōlosi, ko ha uōlosi ia ʻoku kau ai ha konga ʻo e hulohula tapafaá.

ʻI he kamata ke tā e tāmeʻá, ne tangutu ʻa Hiipa he tafaʻaki ʻo Pilikihamí ke fanongo pe ko e hā te ne lea ʻaki ʻi heʻene sio ki he uōlosi hono faá. ʻI he kamata pē ke hulohula e kau talavoú, naʻe pehē ange ʻe Pilikihami, “ʻOku nau uōlosi.”

ʻʻIkai,” ko e fakamatala ange ia ʻa Hīpá, “ko e uōlosí, ʻoku nau uōlosi takai ʻi he lokí. Ko e tapafā eni ia.”

Naʻe sio atu ʻa Pilikihami kia Hiipa peá ne kata. Naʻá ne pehē ange, “ʻOiauē ʻa kimoutolu fanga kiʻi tamaiki tangatá ē, ʻa moutolu tamaiki tangata.”29


Hili pē ha taimi nounou mei he hulohula ʻa e Uooti hongofulu Mā Tolú, ne fononga fakatonga atu ʻa Pilikihami mo Uilifooti Utalafi ke fakatāpui ha ʻū konga ʻo e temipale Seni Siaosí. Neongo he ʻikai ʻosi e temipalé kae ʻoua kuo faʻahitaʻu failau, ka ne ʻosi maau ha ʻū loki ouau ia ke fakaʻaongaʻi.30 ʻI he temipale Nāvuú mo e Fale ʻEnitaumení, naʻe fakahoko pē ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi ʻenitaumení maʻá e kakai moʻuí. Hili pē hono fakatāpui ʻo e temipale Seni Siaosí, te nau fuofua fakahoko leva e ngaahi ʻenitaumeni maʻá e kau pekiá.31

ʻI he ofi atu ʻa Pilikihami ki he nofoʻangá, ne faingofua pē ke ne sio atu ki he temipalé. ʻI heʻene sio atu mei he mamaʻó, ne hangē mai ko e temipale Nāvuú, ka ʻi heʻete sio ofí, ne kiʻi hā faingofua ange ʻa tuʻa. Naʻe ʻi ai ha ʻotu matapā sioʻata lōloa mo ha ngaahi tuʻuʻanga mālohi ʻikai teuteuʻi ke poupouʻi hono ʻū holisi maʻolunga hinehiná. Ne ʻi ai ha taua fuopotopoto ʻi ʻolunga ne tuʻu ʻo hangē ha kolotaú ʻi he funga ʻató.32

ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e Taʻu Foʻoú he 1877, ne laka hake ʻi he toko tahaafe uangeaú ha kakai ne nau feʻefiʻefihi mai ki loto ki he konga ki lalo ʻo e temipalé ki hono fakatāpui ʻo e faiʻanga papitaisó.33 Hili ʻene kaka ki he sitepu taupotu ki ʻolunga ʻo e faiʻanga papitaisó, ne fie maʻu ʻe Uilifooti Utalafi e tokanga ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ou ʻiloʻi he ʻikai lava ʻe he fakatahaʻanga ko ʻení ʻo tūʻulutui koeʻuhí ko ʻene fuʻu fonú, ka te mou lava ʻo punou homou ʻulú mo homou lotó ki he ʻOtuá.”

Hili hono fai ʻe Uilifooti Utalafi e lotu fakatāpuí, ne ʻunu atu e haʻofangá ki ʻolunga ki ha loki fakatahaʻanga. Ne hoko e langa hui ʻa Pilikihamí ke ʻikai mei lava ai ʻo lue, ko ia ai ne fua ia ʻe ha kau tangata ʻe toko tolu ki he lokí. Naʻe fakatāpui leva ʻe ʻIlasitasi Sinou e lokí, pea toe fua hake ʻe he kau tangata ʻe toko tolú ʻa Pilikihami ʻi ha toe ʻū sitepu ke fakatāpui ha loki sila.

ʻI he foki mai ʻa Pilikihami ki he loki fakatahaʻangá, ne faingataʻaʻia ke ne tuʻu ʻi he tuʻunga malangá. ʻI heʻene feinga hake ʻaki ha tokotoko ʻakau mōmoa ke tuʻu leleí, naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u loto fiemālie ke ʻalu mei he falé ni taʻe te u fakaʻaongaʻi hoku mālohí—ʻa e mālohi ʻo hoku ongo maʻamaʻá, keté, mo e ngaahi ʻōkani ke leá.”

Naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami e Kāingalotú ke fakatapui kinautolu ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. Naʻá ne pehē ange, “ʻI heʻeku fakakaukau ki he kaveingá ni, ʻoku ou fie maʻu ha ʻelelo hangē ko ha fatulisi ʻe fitu ke fakaʻaaki e kakaí.” “ʻE lava nai ke fakamoʻui e ngaahi tamaí taʻe te tau kau ai? ʻIkai. ʻE lava nai ke fakamoʻui kitautolu taʻe te nau kau ai? ʻIkai. Pea kapau he ʻikai ke tau ʻā hake pea tuku ʻetau holi ki he ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ʻení, te tau ʻiloʻi ko kitautolu fakafoʻituituí te tau ʻalu hifo ki helí.”

Naʻe mamahi ʻa Pilikihami ko e tokolahi ʻo e Kāingalotu ne tulifua ki he ngaahi meʻa fakamāmaní. Naʻá ne pehē, “Tau pehē pē naʻa tau ʻā hake ki he meʻá ni, ʻa hono fakamoʻui ʻo e fāmili ʻo e tangatá, ʻe fonu hake e falé ni, ʻo hangē ko ʻetau ʻamanaki atu ki aí, mei he pongipongi Mōnité ki he pō Tokonakí.”

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene malangá, naʻe hiki hake ʻe Pilikihami hono tokotokó ki he ʻeá. ʻO ne pehēange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku fiemālie ʻa e kakaí pe ʻikai ki he ngaahi ngāue ʻo hono fakatāpui ʻo e temipalé. ʻOku ʻikai vaeua ʻeku fiemālié, ne ʻikai ke u teitei fakaʻamu ke u fiemālie kae ʻoua kuo ikunaʻi e tēvoló pea kapusi ia mei he funga ʻo e māmaní.”

Lolotonga ʻene leá, ne tā mālohi ʻe Pilikihami e tuʻunga malangá ʻaki hono tokotokó ʻo kiʻi luoluo hifo ai e papá.

Naʻá ne pehē “Kapau te u maumauʻi e tuʻunga malangá, ʻe toe lava pē ʻe ha taha ʻo e kau tangata ngāue lelei ko ʻení ʻo fakaleleiʻi ia.”34


ʻI he ʻaho 9 ʻo Sānualí, ne hifo atu ai ʻa Uilifooti Utalafi ki he faiʻanga papitaiso ʻo e temipalé mo e ʻofefine ʻo Pilikihami ko Susí, kuó ne taʻu hongofulu mā valu eni peá ne mali mo ha kiʻi talavou ko ʻAlamā Tanifooti. Naʻe tuʻu ʻa Pilikihami ʻo fakaʻaongaʻi ha tokotoko mo ha vaʻakau lue ʻi heʻene fakamoʻoni ki hono papitaiso ʻe Uilifooti ʻa Susi ke fakafofongaʻi ha taha ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa kuo pekiá, ko e fuofua papitaiso ia maʻá e kau pekiá ʻi he temipale Seni Siaosí. Hili iá, ne hilifaki ʻe Uilifooti mo Pilikihami hona nimá ki he ʻulu ʻo Susí ʻo fakamaʻu maʻá e pekiá.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, ne tokangaʻi ʻe Uilifooti mo Pilikihami e fuofua ʻenitaumeni maʻá e kau pekiá kuo fakahoko ʻi ha temipale. Ne meimei nofo ai pē ʻa Uilifooti he ʻaho kotoa talu mei ai ʻo fakahoko e ngāue fakatemipalé. Naʻe kamata ke ne tui ha suti hinehina, ko e fuofua taimi ia ke tui ai ʻe ha taha ha vala hinehina kae ʻikai ko e vala angamahení, ko ha konga ia ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Naʻe līʻoa foki mo e fineʻeiki ʻa Susí, ʻa Lusi, ki he ngāue fakatemipalé, peá ne tui ha kofu hinehina ko ha sīpinga maʻá e houʻeiki fafiné.35

ʻI he ngāue ʻa Uilifooti ʻi he temipalé, ne kole ange ʻe Pilikihami kiate ia mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke nau hiki e ouau ʻo e ʻenitaumení mo e ngaahi ouau kehe ʻo e temipalé. Talu mei he taimi ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe fakatolonga mai pē e lea ʻo e ngaahi ouaú ʻaki hono fakamatala ngutu. ʻI hono teu fakahoko ko ʻeni ʻo e ngaahi ouaú ʻo mamaʻo mei he hetikuota ʻo e Siasí, naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami ke tohi e ngaahi ouaú ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko tatau ia ʻi he temipale kotoa pē.36

ʻI hono fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e ngaahi ouaú, naʻe fakahoko ai ʻe Pilikihami ha fekau ne ʻoange ʻe Siosefa Sāmita kiate ia hili e ngaahi fuofua ʻenitaumeni ʻi Nāvuú. Naʻe talaange ʻe Siosefa kiate ia he taimi ko iá, “ʻOku ʻikai fokotuʻutuʻu totonu eni, ka kuo tau fai ʻa e meʻa lelei taha te tau ala lavá ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkungá. ʻOku ou fakaʻamu te ke tokangaʻi e meʻá ni pea fokotuʻutuʻu mo fakapolokalamaʻi kotoa e ngaahi ouaú ni.”37

Naʻe ngāue lau uike ʻa Uilifooti mo ha niʻihi kehe ki he fatongiá ni. Hili ʻenau hiki e ngaahi ouaú, naʻa nau lau ia kia Pilikihami, ʻa ia naʻá ne tali mo fakaleleiʻi ia ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e Laumālié. ʻI heʻene ʻosí ne pehē ange ʻa Pilikihami kia Uilifooti, “Ko ʻeni ʻoku ʻi muʻa ʻiate kimoutolu ha sīpinga ke hokohoko atu ai e ngaahi ʻenitaumení ʻi he temipale kotoa pē kae ʻoua ke haʻu e Foha ʻo e Tangatá.”38