Hisitōlia ʻo e Siasí
33 Kae ‘Oua Ke Tolona e Matangí


“Kae ‘Oua Ke Tolona e Matangí,” vahe 33 of Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 33: “Kae ‘Oua Ke Tolona e Matangí”

Vahe 33

Kae ‘Oua Ke Tolona e Matangí

ʻĪmisi
Vaka sitima ʻi tahi

ʻI he ʻaho kimuʻa he Kilisimasi ʻo e 1882, naʻe tuʻu e houʻeiki Mauli ko Hale Teimaná he tafatafa ʻo ha lilifa ʻi hono veʻe koló ofi ki Kemipilisi, Nuʻu Sila. ʻI laló, naʻe lava ke ne sio ki ha tangata ʻoku kaka fakamaatoato hake he lilifá. Ka ko e hā ʻoku kaka hake ai e sola ko ʻení ki he koló kae hili angé, ne mei faingofua ange haʻane haʻu he halá? Ko e hā naʻe fuʻu fakavavevave ai ke aʻu ki he tumutumú? Naʻe ʻi ai nai haʻane meʻa mahuʻinga ke talamai?

ʻI he vakai atu ʻa Hale ki he kaka hake ʻa e solá, naʻá ne fakatokangaʻi atu ʻokú ne ʻiloʻi ia. ʻI ha pō ʻe taha he ngaahi māhina siʻi kimuʻá, naʻe hā mai ʻi he loki ʻo Halé e ʻaposetolo ko Pitá ʻokú ne vala hinehina. Naʻá ne talaange kia Hale ʻoku ʻi ai ha tangata ʻe haʻu ki he kakai Maulí mo e ongoongolelei tatau naʻe malangaʻi ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ʻi he māmaní. Naʻe talaange ʻe Pita ʻe ʻiloʻi ʻe Hale e tangatá ni ʻi heʻene sio ki aí.1

Kuo ʻosi fakaului ʻe he kau faifekau Palotisaní mo e Katoliká e tokolahi ʻo e kau Maulí ki he tui faka-Kalisitiané ʻi he 1850 tupú, pea naʻe feangainga ʻa Hale mo e ngāue fakafaifekau ʻa Pita ʻi he Siasi ʻo Kalaisí he kuonga muʻá. Naʻá ne tui foki ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻa-hā-maí mo e fakahaá. Naʻe sio e kau Maulí ki heʻenau kau matakite, pe kau tangata kikité, ke maʻu ha fakahinohino fakahangatonu mei he ʻOtuá. Neongo ʻenau ului ki he tui faka-Kalisitiané, ka ne kei hokohoko atu pē e mamata ʻa ha kau matakite, houʻeiki fakamatakali, mo ha kau taki fakafāmili ki ha ngaahi vīsone mo maʻu ha ngaahi fakahinohino fakalangi maʻa honau kakaí.2

ʻI he taʻu kimuʻa aí, naʻe ʻeke ʻe he kau taki Maulí kia Pāola Te Pōtangaloa, ko ha matakite,ne fakaʻapaʻapaʻi pe ko e fē e Siasi ʻoku totonu ke kau ki ai e kau Maulí. Hili haʻane ʻaukai mo lotu ʻi ha ʻaho ʻe tolu, naʻe talaange ʻe Pāola ko e siasi ʻoku totonu ke nau kau ki aí ʻoku teʻeki aʻu mai. Ka naʻá ne pehē ʻe aʻu mai ʻi he taʻu 1882 pe 1883.3

ʻI heʻene fakatokangaʻi e tangata ʻi he lilifá ko e tangata ia naʻe lea ki ai ʻa Pita ʻi heʻene mata meʻa-hā-maí, naʻe vēkeveke ʻa Hale ke fanongo pe ko e hā te ne lea ʻakí. Ka naʻe ongosia e tangata kaká ʻi heʻene aʻu hake ki he koló, pea naʻe pau ke tatali ʻa Hale kae fakatau ʻene mānavá. ʻI he faifai pea lea e tangatá, naʻá ne lea faka-Mauli. Naʻá ne pehē ko hono hingoá ko Viliami Mekitōnolo, pea ko ha faifekau ia mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne ʻoange kia Hale ha ʻū tohitufa fakalotu peá ne fakamoʻoni ange ʻoku ʻi ai e ongoongolelei tatau mo ia naʻe akoʻi ʻe Kalaisi lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne lea foki ʻo kau ki hono fakamafaiʻi ʻe Kalaisi ʻa Pita ke ne malanga ʻaki e ongoongoleleí hili ʻEne Hāʻele Haké.4

Naʻe matuʻaki tokanga ʻaupito ʻa Hale ki ai, ka naʻe hohaʻa ʻa Viliami ke toe fakataha mo hono ongo hoa faifekaú, naʻá na haʻu he halá ki he koló. ʻI he kamata ke mavahe ʻa Viliamí, naʻe fusiʻi ʻe Hale e kola hono koté. Naʻá ne tuʻutuʻuni atu, “Tuʻu heni peá ke fakamatalaʻi mai e meʻa kotoa kau ki he ongoongoleleí.”

Naʻe kamata ke vahevahe ʻe Viliami e meʻa kotoa naʻá ne ʻiloʻí, kae hokohoko atu pē hono puke maʻu ʻe Hale hono kolá. Hili ha miniti ʻe hongofulu mā nima, ne fakatokangaʻi atu ʻe Viliami hono ongo kaungā-ngāué, ʻa e palesiteni misiona ko Viliami Polomilií mo Tōmasi Koki, kuó na aʻu mai ki he koló mei he hala lahí. Naʻá ne taʻataʻalo maʻolunga hono tataá ʻi he ʻeá ke maʻu ʻena tokangá, pea faifai ʻo tukuange ʻe Hale hono kolá. Hili iá, ʻi he fakatonulea ʻa Viliamí, naʻe lea e ongo tangatá kia Hale, ʻo fakahaaʻi ʻena loto ke fakataha mo e kau Mauli ʻi he feituʻu ko iá.

Naʻe fakaafeʻi kinautolu ʻe Hale ke nau toe foki mai ʻamui ange he ʻaho ko iá. Naʻá ne talaange, “Te mou lava ʻo fakataha ʻi hoku falé.”5


ʻI he efiafi ko iá, naʻe tangutu ʻa Viliami Mekitōnolo mo Palesiteni Polomilī mo Tōmasi Koki ʻi he fale ʻo Hale Teimaná. Naʻe fanauʻi ia ko ha tangata ʻAilani, ka naʻe hiki mai ʻa Viliami ki Nuʻu Sila hili hano talaange ʻe ha ʻeikivaka ko ha fonua lelei ia. Naʻá ne toki nofo kimui ange mo e kau Maulí ʻo lau taʻu peá ne ako ʻenau leá. Naʻá ne hiki leva ki he kolo ko ʻOkalaní ʻi Nuʻu Sila, ʻo ne mali ai ʻi he 1874 peá ne kau ki he Siasí hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai.6

Neongo naʻe uiuiʻi ha kau faifekau ke malanga ʻi Nuʻu Sila mo hono kaungāʻapi ko ʻAositelēliá talu mei he kamataʻanga ʻo e 1850 tupú, ka naʻe kei toko siʻi pē e Siasí ʻi Nuʻu Sila. ʻI he taʻu ʻe tolungofulu kuo hilí, kuo fakatahataha mai ha kau mēmipa ʻe toko 130 tupu ki he Teleʻa Sōlekí, ʻo toe fakatokosiʻi ange ai e ʻū kolo ʻo e Siasí ʻi Nuʻu Silá ʻo hangē ko e ngaahi fonua kehé.

Ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotú ko ha kau hikifonua mai mei ʻIulope ʻo hangē ko Viliamí. Kae hili pē ha taimi nounou mei hono papitaiso ʻo Viliamí, naʻe haʻu ʻa Palesiteni Polomilī ki Nuʻu Sila mo ha fekau meia Siosefa F. Sāmita, ko e tokoni ua foʻou ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he kakai Maulí.7 Naʻe lotu ʻa Palesiteni Polomilī ke maʻu e kakai totonu ke ʻavé, peá ne ongoʻi ko Viliami ko ha taha ia ʻo e kau tangata ke fakahoko iá. Hili ha māhina ʻe ono mei ai, naʻe papitaiso ʻe Viliami e fuofua Mauli ke maʻu ʻa e ouaú ʻi Nuʻu Sila, ko ha tangata ko Ngataki.8

ʻI heʻenau tangutu ko ʻeni he haʻohaʻonga ʻo e kau fefine mo e kau tangata Mauli ʻi he fale ʻo Halé, naʻe fakahoko ai ʻe he kau faifekaú e fekau ʻa Siosefa F. Sāmitá. Naʻe lau ʻe Palesiteni Polomilī ha potufolofola mei he Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá, pea kumi ʻe Viliami ʻa e vahe tatau ʻi he Tohi Tapu faka-Maulí pea ʻoatu ia ki ha taha ke ne lau. Naʻe fanongo tokanga ʻa e kulupú ki he pōpoakí, pea naʻe talaange ʻe Viliami te ne toe haʻu he efiafi hono hokó.

Kimuʻa pea mavahe e kau faifekaú, naʻe ʻave ʻe Hale ʻa Viliami ke sio ki hono ʻofefine ko Melé. Kuo lau uike ʻa ʻene puké, pea naʻe pehē ʻe he kau toketaá ʻe taimi nounou pē peá ne mālōlō. Naʻe toki akoʻi pē ʻe Viliami ʻe lava ʻe he kaumātuʻa ʻoku nau maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ʻo faingāue ke fakamoʻui, pea naʻe fifili ʻa Hale pe te nau lava ʻo faingāue ki hono ʻofefiné.

Naʻe hangē pē ka vave e mate e kiʻi taʻahiné. Naʻe tūʻulutui ʻa Viliami, Palesiteni Polomilī, mo Tōmasi ʻi hono tafaʻakí pea hili honau nimá ʻi hono ʻulú. Naʻe fonu e lokí ʻi ha laumālie lelei, pea naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Tōmasi ke moʻui.

Ne ʻikai lava ʻa Viliami ʻo mohe he pō ko iá. Naʻá ne tui ʻe lava ke fakamoʻui ʻa Mele. Ka ʻe fēfē kapau naʻe ʻikai ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá? Te ne uesia fēfē nai e tui ʻa Halé mo e kau Mauli kehé kapau te ne mālōlō?

Hili e hopo ʻa e laʻaá, naʻe kamata lue atu ʻa Viliami ki he fale ʻo Halé. Naʻá ne sio atu mei he mamaʻó ki ha fefine ʻoku lue mai mei he koló kiate ia. ʻI heʻene aʻu maí, naʻá ne hiki hake ia mei he kelekelé ʻo fāʻofua kiate ia. Hili iá naʻá ne puke ia ʻi hono nimā ʻo fusi atu ia ki he fale ʻo Halé.

“ʻOku fēfē e kiʻi taʻahiné?” Ko e fehuʻi ange ia ʻe Viliamí.

Ne pehē ange e fefiné, “Sai ʻaupito!”

ʻI he hū atu ʻa Viliami ki he falé, naʻá ne ʻilo ai ʻa Mele ʻoku tangutu ʻi he mohengá ʻo sio takai holo ʻi he lokí. Naʻá na lulululu mo ia peá ne kole ki heʻene fineʻeikí ke ʻoange haʻane strawberries ke ne kai.9

‘I he efiafi ko iá, naʻe tali ʻe Hale mo hono uaifi ko Palé ke na papitaiso, mo ha taha kehe ʻi he koló. Naʻe fononga atu e kulupú ki he Vaitafe Uaikató, ʻo aʻa atu ʻa Viliami ki he ʻaú, ʻo hiki hono nima toʻomataʻú ki he sikueá, peá ne fakauku tahataha kinautolu ʻi he vaí. Hili iá, naʻá ne foki ki ʻapi ki ʻOkalani kae hoko atu ʻa Tōmasi Koki mo hono uaifi ko Hená, ʻa e ngāue fakafaifekau ki he kau Mauli ʻi Kemipilisí.

Hili ha māhina ʻe ua mei ai ʻi he ʻaho 25 ʻo Fepueli ʻo e 1883, naʻe fokotuʻu ai e fuofua kolo Mauli ʻo e Siasí.10


Hili hono papitaiso iá, naʻe ʻikai faʻa tatali ʻa ʻAna Uitisou ke tokanga ki he ui ʻa e ʻEikí ke tānaki fakataha ki Saioné. Naʻe faʻa faitohi ange ʻa ʻAnitoni Sikenisī, ko ha taha ʻo e kau faifekau naʻa nau akoʻi kiate ia e ongoongoleleí, ʻo fakalotolahiʻi ia mo ʻene fānau tangatá kei talavoú ke nau kau fakataha mo ia mo ha Kāingalotu Sikenitinēvia kehe ʻi ʻIutā. ʻI heʻene ʻosi hiki ki Lōkani ʻi ʻIutā, ʻa ia ne lolotonga fakaʻosi ai ʻe he Kāingalotú ha temipale naʻe mei lahi mo fōtunga tatau mo e temipale Manitaí, naʻe mahino kiate ia ʻene holi ke mavahe mei Noaué.

Naʻá ne fakapapauʻi ange ʻi haʻane tohi, “ʻE ngāue fakataha e meʻa kotoa ki hoʻo leleí. He ʻikai fakangaloʻi koe mo hoʻo fānau īkí.”11

Neongo e vēkeveke ʻa ʻAna ke hiki ki ʻIutaá, naʻá ne ʻiloʻi te ne manatu ʻofa ki hono fonua tupuʻangá. Naʻe tanu ai hono husepāniti kuo mālōloó, pea naʻá ne fuʻu tokanga lahi ki he kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ʻi hono koló. ʻI he taimi lahi ʻi he mavahe ʻa e Kāingalotu ʻIulopé mei honau ngaahi koló ke ō ki Saioné, naʻe ʻikai kakato e ngaahi fatongia fakatakimuʻa ʻi he Siasi fakalotofonuá, ʻo faingataʻa ai ke tupulaki e ngaahi haʻofanga lotú. Naʻe tokoni ʻa ʻAna ʻi he Fineʻofa ʻi hono koló, pea kapau ʻe fakakaukau ke hiki ki ʻIutā, ʻe matuʻaki ongo ʻaupito ʻene pulí ki he kiʻi kulupu toko siʻi ʻo e kau fefiné.

Naʻe pau foki ke ne fakakaukauʻi ʻene ongo tama tangatá. Naʻe poto mo angalelei ʻene tama tangata taʻu hongofulu mā taha ko Sioné mo e ʻOsipooni ʻa ia ne taʻu hongofulu mā nimá. Naʻe pau ke na ako ha lea fakafonua foʻou mo feinga ke anga ki ha anga fakafonua foʻou ʻi ʻIutā, pea ʻe kiʻi tōmui ai ʻena akó ʻi he fānau ʻoku nau toʻú. Pea te ne tokoniʻi fēfē kinaua? Talu mei hono papitaiso iá mo e tupulekina ʻene pisinisi tuitui kofú. Kapau te ne mavahe mei Noauē, ʻe mole e penisoni ʻa hono husepānití pea ʻe toe kamata foʻou ʻene pisinisí ʻi ha feituʻu foʻou.12

Kuo fakaʻau foki ke maheni ange ʻa ʻAna mo Hānisi, ko ha taha naʻe ʻeva ange ki ai kimuʻa, pea hangē ne toe loto ke na hoko atú. Naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, ka naʻe hangē naʻá ne poupouʻi ʻene tui fakalotú. Ka naʻe ʻikai fuʻu ʻamanaki atu ʻa ʻAna te ne kau fakataha mo e Kāingalotu Māʻoniʻoní, he naʻá ne ngali tokanga ange ki he ngaahi meʻa fakamāmaní ʻi he fekumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.13

ʻI he fakakaukau ʻa ʻAna ki he ngaahi meʻá ni, naʻá ne fakatokangaʻi ai ʻe ʻikai ke ne fakalakalaka mo ʻene ongo tama tangatá ʻo ka naú ka nofo pē ʻi Noauē. Naʻe ʻikai tali ʻe he puleʻanga Noaueé e Siasí pe fakakaukau ko ha tui faka-Kalisitiane ia. Naʻe tuli ʻe he kau fakatangá e kau faifekaú, pea faʻa fakaangaʻi ʻe he kau faifekau siasi kehé e Siasí ʻi heʻenau malangá mo e ʻū tohi tufá. Makehe mei hono tehina ko Petoliné, ʻa ia ne fieʻilo ki he Siasí, ne fakafisingaʻi ʻe he fāmili tonu ʻo ʻAná ia ʻi heʻene kau mo e Kau Māʻoniʻoní.

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1883, naʻe fakakaukau ai ʻa ʻAna ke mavahe mei Noauē. Naʻá ne tohi kia Petoline ʻi Sepitema, “Te u fononga atu ki ʻapi ʻi ʻIutā ʻi he vave taha te u lavá.” “Kapau he ʻikai lava ke mau liʻaki e meʻa kotoa, ʻo aʻu ki heʻemau moʻuí ʻo ka fie maʻu, ta ʻoku ʻikai ko ha kau ākonga kimautolu.”14

Ka naʻe faingataʻa e meʻa fakapaʻangá. He ʻikai teitei tokoni hono familí ki heʻene hikí, pea naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ʻAna pe te ne totongi fēfē e fakamole ʻo e hikifonuá. Ka ne foaki ange ʻe ha ongo faifekau ne na ʻosi mai mo ha mēmipa ʻo e Siasí mei Noauē ha paʻanga kiate ia. Naʻe ʻoange foki ʻe Hānisi ha paʻanga kiate ia ki heʻenau fonongá, pea naʻe fakangofua ia ʻe he Siasí ke fakaʻaongaʻi ha konga ʻo ʻene vahehongofulú ke totongi ʻaki e folau ʻa hono fāmilí.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Ana ʻi heʻene fakataha fakaʻosi mo ʻene kau Fineʻofá ʻa ʻene fiefia kuo toe ʻi māmani e puleʻanga ʻo e ʻOtuá—pea naʻá ne maʻu e faingamālie ke tokoni ki hono langá. ʻI heʻene fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni ʻo hono ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá, naʻá ne fakaʻamu te nau lava ʻo moʻui maʻu pē ke nau maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea fakamaama kinautolu.

ʻI ʻOkatopa ʻo e 1883, naʻe heka ʻa ʻAna, Sione, mo ʻOsipooni ʻi ha vaka ʻi ʻOsilou ʻo fononga ki ʻIngilani. Naʻe taʻataʻalo fakamāvae ange mei he matātahí, honau Kāingalotu Noaueé ʻaki ha ngaahi holoholo. Naʻe teʻeki ke hā fakaʻeiʻeiki mo fakaʻofoʻofa pehē ʻa e matāfanga ʻo Noaueé kia ʻAna. Ko e meʻa pē naʻá ne ʻiloʻí, he ʻikai ke ne toe sio ai ha ʻaho.15


Lolotonga e kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1884, naʻe hoko ʻa ʻAita Hāniti Iutolo ko e palesiteni ʻo e Kautaha Fakalakalaka ʻo e Mutuale ʻa e Kau Finemui ʻo e Siteiki ʻAlesona Hahaké, ko ha lakanga naʻe fie maʻu ai ia ke tokangaʻi mo akoʻi e kau finemui ʻi Sinoufeleiki, Seni Sioné, mo e ngaahi nofoʻanga ʻi he ʻēliá. Neongo naʻe ʻikai lava ke ne ʻaʻahi maʻu pē ki he ngaahi kautaha kotoa ʻi he siteikí, ka naʻá ne fiefia ʻi heʻenau fakataha mai ki he ngaahi konifelenisi fakakuatá.16

ʻI heʻene mali mo Tēvita Iutoló, ne toe foki mai ʻa ʻAita ki Seni Sione, ʻa ia ne fehangahangai ai e Kāingalotú mo ha fakafepaki mālohi. Naʻe puleʻi e koló ʻe ha kau tangataʻi fonua mālohi naʻe ʻikai ke nau fie maʻu ke nofoʻi ʻe he Kāinglotú ʻa e vahefonuá. Naʻe ʻiloa ʻa e kulupú koe Mamá, pea nau fakahohaʻasi e kāingalotu ʻo e Siasí mo feinga ke taʻofi kinautolu mei heʻenau kau ki he filí. Naʻa nau pulusi foki ha nusipepa naʻá ne fakalotolahiʻi e kau laukongá ke nau fakailifiaʻi e Kāingalotú.

Naʻe fehuʻi ʻe ha fakamatala ʻe taha, “Naʻe fēfē hono fakaʻauha ʻe Mīsuli mo ʻIlinoisi e Kau Māmongá?” “Naʻa nau fakaʻaongaʻi e meʻafaná mo e maeá.”17

Ka neongo ia, naʻe ongoʻi nonga ʻa ʻAita ʻi heʻene ʻi ʻapi mo Tēvita mo ʻElá. Naʻe faifeinga ʻa ʻEla he taimi ʻe taha ke anga ki he tuʻunga foʻou ʻo ʻAita ʻi ʻapí, ka naʻe fakaʻau ke vāofi ange e ongo fafiné ʻi heʻena fetokoniʻaki he ngaahi mahamahakí mo e ngaahi faingataʻa fakaʻaho kehé. Talu mei heʻene kau mai ki he fāmilí mo e tokoni ʻa ʻAita kia ʻEla ʻi hono fanauʻi ʻene ongo tama fefine ko ʻElemā mo Melé. Naʻe teʻeki ke ʻi ai ha fānau ʻa ʻAita.

ʻI he ʻaho 10 ʻo Siulai ʻo e 1884, hili ha ʻaho ʻe nima mei hono fanauʻi ʻo Melé, naʻe kei fakamaau ʻe ʻAita ʻenau maʻu meʻatokoni efiafí mo e ʻasi mai ʻa e tokoua ʻi he fono ʻo Tēvita ko ʻĀmoni Tení ʻi he matapaá. Kuo tukuakiʻi ia ki he mali tokolahí, pea naʻe ʻomi ha tohi fekau ki hono uaifi ko ʻIlisá, tuofefine ʻo Tēvitá, ke na fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ia. Naʻe fakakaukau ʻa ʻIlisa ke ne toitoi mei he kau polisí, kae ʻikai talangofua ki he laó ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ʻi he hopo ʻo hono husepānití.18

Naʻe fakatokanga ange ʻa Āmoni kia ʻAita, “Mahalo ko koe ʻe hoko atu ki aí,” ʻI heʻene hoko ko e pīsope ʻo Seni Sioné—pea ʻiloa ko ha taha mali tokolahí—ʻe hoko hono husepānití ko ha taha ʻe fakatangaʻi lahi. Kapau ʻe maʻu ʻe ha polisi mo ha tohi fekau ʻa ʻAita, ʻe lava ke fakamālohiʻi ia ke ne fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa Tēvita ʻi he fakamaauʻangá. ʻI he malumalu ʻo e Lao ʻEtimaní, ʻe lava ke tautea $300 ia pea ngāue pōpula māhina ʻe ono ki he nofo fakamali taʻefakalao. Pea naʻe toe kovi ange e tautea ki he mali tokolahí. Kapau ʻe halaia ʻa Tēvita, ʻe lava ke tautea $500 ia pea ngāue pōpula taʻu ʻe nima.19

Naʻe ʻuluaki fakakaukau pē ʻa ʻAitá kia ʻEla, ʻa ē ne fakaakeake mei hono fanauʻi ʻene tamá. Naʻe kei fie maʻu ʻe ʻEla ʻene tokoní, pea naʻe ʻikai loto ʻa ʻAita ke liʻaki ia. Ka ʻe toe fakatuʻutāmaki ange ki he fāmilí kapau ʻe kei nofo honau ʻapí.

Naʻe pūlou fakavave ʻe ʻAita ha pulupulu peá ne moulu fakalongolongo atu ki tuʻa. Naʻe toitoi ʻa ʻIlisa mo ha kau fefine kehe mei he kau polisí ʻi ha fale ʻo ha kaungāʻapí, pea naʻe kau atu ki ai mo ʻAita. Naʻe tuku ʻe he tokolahi taha ʻo e kakai fefiné ʻenau fānaú, ʻo ʻikai haʻanau toe fili ka ko e falala ʻe tokangaʻi ʻenau fānaú ʻe he niʻihi kehé.

Naʻa nau fakasio he ʻaho ki he ʻaho ʻa e halá ʻo toitoi ʻi ha lalo mohenga pe ʻi he tuʻa puipuí he taimi kotoa pē ne ofi mai ai ha sola ki he falé.

Hili ha nofo ʻa ʻAita ʻi he fale ʻo e kaungāʻapí ʻi ha ʻaho ʻe ono, naʻe angaʻofa ange hano kaungāmeʻa ke ʻave fakapulipuli ia mo e kau fefine kehé ki Sinoufeleiki. Kimuʻa peá ne mavahe mei he koló, naʻe foki ʻa ʻAita ki ʻapi ʻo fakamāʻopoʻopo fakavavevae ha ngaahi meʻa ki heʻene fonongá. ʻI heʻene feʻiloaki fakamāvae kia ʻEla mo e fānaú, naʻá ne ongoʻi ʻe fuoloa ʻaupito peá ne toki toe sio kiate kinautolú.20

Naʻe lea ʻa ʻAita ki he houalotu ʻo e kau finemui ʻo e Uooti Sinoufeleikí hili pē ʻene tūʻutá, naʻá ne kei manatuʻi lelei ʻene faingataʻaʻia ʻi Seni Sioné. Naʻá ne fakamoʻoni, “Ko kinautolu ʻoku nau mamahi ʻi he fakatangá koeʻuhi ko e ongoongoleleí, ʻoku nau maʻu ha nonga mo ha fiemālie ʻa ia ne ʻikai ke nau fuʻu ʻamanaki atu ki ai.” “He ʻikai lava ke tau ʻamanaki atu ke lelei e meʻa kotoa ʻi he Siasi ko ʻení taʻe ʻi ai ha ngaahi faingataʻa. He ʻikai ha toe veiveiua kuo pau ke tofanga ʻetau moʻuí ʻi he faingataʻá.”21


ʻI he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe tokolahi ha Kāingalotu ʻi he Vahefonua ʻIutaá naʻe puke pōpula ko e Lao ʻEtimaní, ka naʻe ʻikai fakaʻilo pe tuku pōpula ha taha. Naʻe kau ʻi he Kāingalotu naʻe puke pōpulá ʻa Lutisa Koloasoni, ʻa ē naʻá ne fakamoʻoni ki hono fakapoongi hono hoa faifekau ko Siosefa Sitenitingí, ʻi he taʻu ʻe nima kimuʻá. Naʻe mali ʻa Lutisa mo ha ongo fefine ko Fololenisi Tiniuti mo Litia Sipenisā. Hili hono puke pōpula iá, naʻe toitoi ʻa Litia, ʻo ʻikai ha taha ke fakamoʻoni pau ki he talatalaakí.22

Naʻe kamata e hopo ʻa Lutisá ʻi ʻOkatopa. Naʻe feinga e Kāingalotu ne fakamoʻoni ʻi he hopó, ʻo kau ai ʻa Palesiteni Sone Teila, ke ʻoua te nau tokoni ki he fakamaauʻangá ʻi he lahi taha te nau lavá. ʻI he fehuʻi ange ʻa e kau talatalaakí ki he palōfitá pe ʻe maʻu ʻifē e ʻū lekooti mali ʻa e Siasí, naʻe ʻikai haʻane tali mahino.

Naʻe fehuʻi ange ʻe ha loea ʻe taha, “ʻOku ʻi ai ha faʻahinga founga ke fakapapauʻi e feituʻu ʻoku ʻi aí ʻo kapau te ke fie sio ki ai?”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Teila, “Te u lava ʻo feinga ke ʻilo ʻi hano fai ha fakaʻekeʻeke.”

Ne fehuʻi ange e loeá, “Te ke lava lelei nai ʻo fakahoko ia?”

Naʻe pehé ange e palōfitá, ʻ“Sai, ʻoku ʻikai ke u lelei feʻunga ke fai ia.” Naʻe kakata e kakai ʻi he fale hopó.23

Hili ha uike ʻe taha ʻo ʻenau fanongo ki he ngaahi fakamoʻoni meimei tatau pē, naʻe ʻikai lava ke fai ha tuʻutuʻuni ki he hopó, ʻe he kau tangata sula ʻe toko hongofulu mā uá pea naʻe mālōlō e fakamaauʻangá. ʻI he pō pē ko iá, naʻe fakatotoloʻi ʻe ha polisi māʻolunga ʻo maʻu ʻa Litia Koloasoni pea ʻoatu ha tohi fekau ke fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa Lutisa ʻi he fakamaauʻangá.

Ne toe kamata ha hopo foʻou. Hili ʻenau fanongo ki ha kau fakamoʻoni naʻa nau hā ʻi he hopo kimuʻá, naʻe ui ʻe he loea talatalaakí ʻa Litia ki he puha ʻo e kau fakamoʻoní. Naʻe tea hono fōtungá ka naʻá ne maʻu ha loto fakapapau. ʻI he feinga ʻa e kalaké ke fakafuakavaʻi iá, naʻe ʻikai ke ne fie fuakava.24

Naʻe fehuʻi ange ʻe he fakamāú kia Litia, “ʻOku ʻikai nai ke ke ʻiloʻi ʻoku hala ke ʻoua naʻa fakafuakavaʻi koe?”

Naʻá ne tali ange, “Mahalo pē.”

Naʻe fakatokanga ange e fakamāú, “ʻE lava ke tuku pōpula koe.”

Naʻe pehē ange ʻa Litia, “ʻE makatuʻunga pē ia meiate koe.”

Naʻe pehē ange e fakamāú, “Ko ha meʻa kāfakafa ia ʻi hoʻo fainga ke fakafepakiʻi e puleʻangá.” Hili iá naʻá ne ʻoatu ia ke maluʻi ʻe he kau polisí peá ne toloi e hopó.

ʻI he pō ko iá, hili hono ʻave ia ki he pilīsone fakavahefonuá, naʻe maʻu ʻe Litia ha pōpoaki meia Lutisa. Naʻá ne kole ange ke fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ia. Naʻá ne feitama, pea kapau ʻe ʻikai ke ne ngāue fakataha mo e fakamaauʻangá, ʻe lava ke fanauʻi ʻene pēpeé ʻi ha pilīsone fakapuleʻanga, ʻo mamaʻo mei ʻapi mo e fāmilí ʻi ha maile ʻe laungeau.25

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tataki atu ʻe ha polisi ʻa Litia ki he fale hopó kuo fonu he kakaí, pea toe ui ai ia ʻe he kau talatalaakí ki he puha ʻo e kau fakamoʻoní. Naʻe ʻikai ke ne toe fakafepaki ʻi hono fakafuakavaʻi ia ʻe he kalaké. Naʻe fehuʻi ange leva ʻe he loea ʻa e talatalaakí pe kuó ne ʻosi mali.

Naʻe mei fanafana pē ʻa e tali ʻio ange ʻa Litiá.

Naʻá ne toe ʻeke mālohi ange, “Kia hai?”

Naʻá ne talaange, “Lutisa Koloasoni.”

Ne siʻi hifo ʻi he miniti ʻe uofulú e ʻoatu ʻe he kau sulá ha tuʻutuʻuni halaiá—ko e fuofua meʻa ia ke hoko ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻEtimaní.26 Hili ha ʻaho ʻe hiva mei ai, naʻe hā ʻa Lutisa ʻi he ʻao ʻo e fakamāú ke hilifaki hono tauteá. Kimuʻa pea fai ʻene tuʻutuʻuní, naʻe fehuʻi ange ʻe he fakamāú kia Lutisa pe naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe fie lea ki ai.

Naʻe pehē ʻe Lutisia, “ʻOku ou fuʻu fakaʻiseʻisa ʻi he fepaki ʻa e lao hoku fonuá mo e fono ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he taimi ʻe hoko ai iá, te u fili maʻu pē ʻa e fili fakamuimuí.”

Naʻe tangutu e fakamāú ki mui ʻi hono seá. Naʻá ne mateuteu ke angaʻofa pē kia Lutisa, ka naʻe liliu ʻene fakakaukaú ʻi he angatuʻu ʻa e talavoú. Naʻá ne sio fakamaatoato atu ʻo tuʻutuʻuni ke ngāue pōpula taʻu fā ʻa Lutisa pea tautea $500 ia ki he mali tokolahi mo e $300 ki he nofomali taʻefakalao.

Naʻe lōngonoa ʻa e fale hopó. Naʻe fakafeʻao atu ʻe ha polisi ʻa Lutisa mei he lokí, fakaʻatā ia ke lea fakamāvae ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá, pea ne ʻave ia ki he fale fakapōpulá. Naʻe lokaʻi fakataha ʻa Lutisa ʻi he fuofua pō ʻo ʻene ʻi pilīsoné mo ha kau faihia lalahi ʻe toko nimangofulu ʻo e vahefonuá.27


‘I he faʻahitaʻu momoko ko ia ʻo e ngaahi nofoʻanga ʻi he Vahefonua ʻIutaá, naʻe hokohoko atu hono fakakinaʻi ʻe he kau polisí e Kāingalotú ʻi honau ngaahi ʻapí, ʻo fakaʻamu ke fakaʻohovaleʻi e ngaahi fāmili ne kau atu ki he mali tokolahí. Ko e ʻaho mo e pō kotoa, naʻe mamata e ngaahi tamaí mo e faʻeé ki he fakalilifu ʻo hono ʻohofi ʻe he kau tangata ʻo e laó honau ngaahi ʻapí ʻo fakamālohiʻi ʻenau fānaú mei honau mohengá. Naʻe faʻa kaka atu ha kau polisi ʻe niʻihi he ʻū matapā sioʻatá pe fakamanamana ke maumauʻi e ʻū matapaá. Kapau te nau maʻu ha uaifi ‘oku kau ki he mali tokolahi, te nau ala puke pōpula ia kapau ‘e fakafisi ke fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi hono husepānití.

Neongo naʻe fie poupouʻi ʻe Sione Teila e Kāingalotu ke hokohoko atu ʻenau moʻui ʻaki ʻenau tui fakalotú, ka naʻe lava ke ne sio ki he maumau naʻe hoko ki he ngaahi fāmilí, pea naʻá ne ongoʻi ko hono fatongia kinautolu.28 Naʻe vave pē haʻane fealeaʻaki mo e kau taki ʻo e Siasí kau ki he mavahe ʻa e Kāingalotú mei he ʻIunaiteti Siteití ke hao mei hono puke pōpulá mo feinga ke nau tauʻatāina ange.29

ʻI Sanuali ʻo e 1885, naʻá ne mavahe mo Siosefa F. Sāmita mei Sōleki Siti mo ha kau ʻaposetolo toko siʻi mo ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu ni ʻi he Vahefonua ʻAlesoná, ʻi he fakatokelau pē ʻo Mekisikoú. Naʻe nofo tailiili ha tokolahi ʻo e Kāingalotu aí, pea naʻe ʻosi hola ha niʻihi ki Mekisikou ke hao mei he kau polisí.30

ʻI heʻenau hohaʻa ke sio tonu pe ʻe lava ke maʻu ha hūfangaʻanga ʻo e Kāingalotú ʻi he fonua ko iá, naʻe kolosi atu ʻa Sione, Siosefa, mo hona ngaahi hoa ngāué ʻi he kauʻāfonuá ki Mekisikou. Naʻa nau ʻiloʻi ai ha ngaahi feituʻu lelei naʻe ofi ki ha vai feʻunga ke tokoni ki ha kau nofo foʻou.31 ʻI he foki mai ʻenau kulupú ki ʻAlesona hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe fealeaʻaki ʻa Sione mo hono ngaahi hoa ngāué ʻo kau ki he meʻa hoko ke faí.

ʻI hono aofangatukú, naʻa nau fakakaukau ke fakatau ha kelekele ʻi he siteiti Mekisikoú ʻo Siuāuaá, pea fokotuʻu ai ha ngaahi nofoʻanga. Naʻe kole ʻe Sione ha kau tangata tokosiʻi pē ke kamata e feinga paʻangá. Ne nau fononga atu leva mo ha niʻihi ʻi he lēlué ki Seni Felenisisikou.32 ʻI heʻene aʻu pē ki aí, naʻe maʻu ʻe Sione ha mākoni fakavavevave meia Siaosi Q. Kēnoni. Naʻe fakatokanga mai ʻa Siaosi, kuo fuʻu mālohi ʻa e filí ʻi honau ʻapi tupuʻangá, pea naʻe ʻi ai ha palani ke puke pōpula ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻe vivili ha kau tangata ʻe niʻihi kia Sione ke nofo ʻi Kalefōnia kae ʻoua kuo tolona e fakatuʻutāmakí. ʻI he ʻikai ke ne fakapapauʻi e meʻa ke faí, naʻe lotu e palōfitá ke maʻu ha fakahinohino. Hili iá, naʻá ne talaange leva te ne foki ki Sōleki Siti peá ne fekauʻi atu ʻa Siosefa F. Sāmita ki Hauaiʻi ʻi ha toe misiona ʻe taha. Naʻe ʻikai tali eni ʻe ha kau tangata toko siʻi, ʻo nau fakapapauʻi ʻe puke pōpula ʻa Sione mo ha niʻihi kehe kapau te nau foki ki ʻapi. Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Sione—ko e feituʻu ke ne ʻi aí ko ʻIutā.

Naʻe tūʻuta ʻa Sione ki ʻapi hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai peá ne ui ha fakataha alēlea makehe mo e kau taki ʻo e Siasí. Naʻá ne talaange kiate kinautolu ʻene palani ke fakatau kelekele ʻi Mekisikoú, peá ne fakahoko ange ʻene taumuʻá ke fakaʻehiʻehi mei hono puke pōpulá ʻaki haʻane toitoi. Kuó ne ʻosi faleʻi e Kau Māʻoniʻoní ke fai e meʻa kotoa pē te nau lavá, ʻo ʻikai ha fetāʻaki, ke fakaʻehiʻehi mei he fakatangá. Ko ʻeni te ne fai leva e meʻa tatau.33

ʻI he Sāpate ko iá, naʻe lea ʻa Sione ki he Kāingalotú ʻi he tāpanekalé, neongo e ngaahi fakamanamana ke puke pōpula iá. Naʻá ne fakamanatu ki he fakatahaʻangá kuo nau ʻosi fehangahangai kimuʻa mo hono fakamālohiʻi kinautolú . Naʻá ne faleʻi kinautolu ʻo pehē, “Fai e meʻa kotoa te mou lavá ke mou mateuteu mo kātakiʻi e fakafepakí kae ʻoua ke tolona e matangí.” “ʻE tolona e matangi ko ʻení ʻo hangē ko ia kuo hoko kimuʻá.”34

Hili ʻene fakalotolahiʻi e Kāingalotú ʻi he lelei taha naʻá ne lavá, naʻe mavahe ʻa Sione mei he tāpanekalé, ʻo heka ki ha saliote, peá ne mavahe atu kuo poʻulí.35