Hisitōlia ʻo e Siasí
34 ʻIkai Ha Meʻa ke Ilifia Ki ai Mei he Kau Fai Angahalá


“ʻIkai Ha Meʻa ke Ilifia Ki Ai Mei he Kau Fai Angahalá,” vahe 34 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻemaʻa, 1846–1893 (2020)

Vahe 34: “ʻIkai Ha Meʻa ke Ilifia Ki Ai Mei he Kau Fai Angahalá”

Vahe 34

ʻIkai Ha Meʻa ke Ilifia Ki Ai Mei he Kau Fai Angahalá

ʻĪmisi
Tohitufa na’e ui ko e Ko e ʻUhinga ʻOku Mau Fakahoko Ai e Mali Tokolahí

ʻI he ʻaho 8 ʻo Māʻasi ʻo e 1885, naʻe ʻā hake ʻa ʻAita Iutolo ʻi hono taʻu uofulu mā fitú ki ha ʻaho fāʻeleʻí laʻā lelei. Ka neongo ʻene talitali ha ʻaho māfana he fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu momokó, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAita kuo pau ke ne matuʻaki tokanga ʻi heʻene hū ki tuʻá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi ʻahó ʻoku nofo fale pē kae ʻoua kuo tō e laʻaá—ka ʻikai ʻe maʻu ia ʻe he kau polisi ʻo e ʻIunaiteti Siteití.1

Kuo ʻosi atu ha māhina ʻe valu talu e hola ʻa ʻAita mei hono ʻapi ʻi Seni Sione, ʻAlesoná ke ʻalu ʻo nofo “lalofonua,” ko ha foʻi lea naʻe kamata ke fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotú ke fakamatalaʻi e toitoi mei he laó. ʻI he taimi ko iá, naʻe tukuakiʻi hono hoa ko Tēvitá ki he hia ko e mali tokolahi peá ne hopo fakataha mo ha Kāingalotu kehe ʻe toko nima. Ne ofi ʻi ha kau tangata ʻe toko fāngofulu kuo nau fakamoʻoni ʻi he ngaahi hopó, pea ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻa nau fuakava loi ʻo fakafepakiʻi e Kāingalotú. Ne ʻi ai he taimi ne tohi ai ʻa Tēvita kia ʻAita ʻo pehē, “ʻOku hangē ʻoku ʻikai ha lao pe fakamaau totonu maʻá e kau Māmonga ʻi ʻAlesoná.”2

ʻI he aofangatuku ʻo e hopó, naʻe halaia e kau tangata ʻe toko nima mei he toko onó ki he mali tokolahí. Naʻe tauteaʻi ha kau tangata ʻe toko tolu ke ngāue pōpula ʻi ha taʻu ʻe tolu mo e konga ʻi ha fale fakapōpula ʻi Tituloiti, Misikeni, ʻoku maile ʻe uaafe hono mamaʻó. Ko Tēvita toko taha pē naʻe haó, ka koeʻuhí he naʻe toloi ʻene hopó ʻi ha māhina ʻe ono lolotonga e fekumi ʻa e kau talatalaakí ki ha kau fakamoʻoni ke fakafepakiʻi ia—ʻo kau ai ʻa ʻAita.3

Hili ʻene mavahe mei ʻAlesoná, naʻe hiki ʻa ʻAita ʻo nofo mo e tangataʻeiki ʻa Tēvitá mo e mali ua ʻo ʻene tangataʻeikí ʻi Nīfai, ko ha kolo ne fakafuofua ki ha maile ʻe valungofulu ki he fakatonga ʻo Sōleki Sití. Ko e fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ofi taha pē ʻo ʻAitá naʻa nau ʻilo e feituʻu naʻe ʻi aí.

Naʻe teʻeki lahi ha feohi ʻa ʻAita mo hono fāmili ʻi he fonó kimuʻa, pea ʻi he kamataʻangá ne hangē naʻá ne nofo mo ha kakai ne ʻikai ke nau mahení. Ka kuo fakaʻau ke ne ʻofa ʻiate kinautolu pea kuó ne fakakaungāmeʻa mo e ngaahi kaungāʻapi foʻoú, ʻo kau ai ha ngaahi uaifi mali tokolahi kehe naʻa nau toitoi ke maluʻi honau ngaahi fāmilí. Naʻe tokoni ʻene kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí mo feohi mo e ngaahi kaungāmeʻá he taimi ní ke fiefia ai he ngaahi ʻaho lōloa mo fakataʻelatá.4

‘I he ‘aho fāʻeleʻi ʻo ʻAitá, naʻe fakahoko ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmili ʻi Nīfaí ha paati maʻana. Ka ko kinautolu naʻe mahuʻinga taha kiate iá—ʻa ʻene ongomātuʻá, Tēvita, mo e fuofua uaifi ʻo Tēvita ko ʻElá—naʻa nau maile ʻe laungeau meiate ia. Kuo teʻeki ke ne sio kia Tēvita ʻi ha meimei māhina ʻe ono. ʻI he ʻikai ke ne ʻi aí, naʻá ne matuʻaki ongoʻi ʻoku faingataʻa ke kātakiʻi koeʻuhí ko e teuteu ke fāʻele ʻʻena fuofua fānaú ʻi ha ngaahi uike siʻí.5

Hili ha taimi nounou mei he paati faiʻahó, naʻe maʻu ʻe ʻAita ha tatau ʻo ha nusipepa mei ʻAlesona. ʻI heʻene fakaava hake e nusipepá, naʻá ne fuʻu ʻohovale he sio ki ha ʻuluʻi fakamatala ʻoku fanongonongo ai e pekia ʻene fineʻeikí, ʻa Loisi Pālati Hani. Naʻá ne taʻu fāngofulu mā valu pē, pea naʻe teʻeki mateuteu ʻa ʻAita ke mole atu.

Naʻe toʻo fakaoloolo ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻAitá e nusipepá mei hono nimá pea nau tangutu mo ia kae ʻoua kuo mamalu e poʻulí. Hili ha ngaahi houa siʻi mei ai, naʻá ne langā peá ne fanauʻi ha kiʻi taʻahine moʻui lelei mo kanoʻimata lanu pulū naʻá ne fakahingoa ko Pauline.

Naʻe vave pē ʻa e fakalau mai e ngaahi uike kimui aí ʻo tuifio ai ʻa e mamahí mo e fiefiá, ka naʻe houngaʻia ʻa ʻAita ke ne maʻu ʻa Pauline. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá, “Naʻe tāpuekina ʻaki au ha kiʻi tama fefine valevale pē ʻaʻaku.” “ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá ʻoku ʻi ai he taimí ni ha meʻa ke u ngāue mo moʻui ki ai.”6


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá, naʻe kaka hake ʻa Sākiusa mo hono uaifi ko Moioká, mo ha kau Sosone kehe he moʻungá ki he temipale Lōkaní.7 Kuo ʻosi e temipalé pea fakatāpui ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa, ko ha fakamoʻoni ia ki he tui mo e ngāue mālohi ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá mo e fakatonga ʻo ʻAitahoó. Naʻe kau ʻa Sakiusa mo e Kāingalotu Sosone kehé ʻi he niʻihi ne ngāue taʻetuku ke langa e temipalé.8

Kuo fononga mai e kau Sosoné ʻi ha hala faingataʻa ke nau lava ʻo aʻu ki he temipalé. Kuo ʻosi eni ha taʻu ʻe hongofulu mā ua mei he kau ʻa Sakiusa mo ha kau Sosone kehé ki he Siasí. Naʻa nau lotu ʻi honau uooti pē ʻonautolu pea ʻi heʻenau lea fakafonuá pē.9 Kuo silaʻi ʻa Sakiusa mo Moioka ʻi he Fale ʻEnitaumení,10 pea kuo uiuiʻi e foha ʻo Sakiusa ko Falangikē Timipimipū Uoná ko ha faifekau ki he kakai Sosoné.11

Ka naʻe teʻeki matangalo ʻiate kinautolu naʻe haó ʻa hono ʻohofi ʻe he Kau Tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití e ʻapitanga Sosone ʻi he veʻe Vaitafe Peá, pea naʻe hokohoko atu hono uesia kinautolú ʻe ha ngaahi faingataʻa kehe. Hili ʻene kau ki he Siasí, naʻe maʻu ʻe Sakiusa mo hono kakaí ha kelekele ʻi he fakatonga ʻo ʻAitahoó ke nau nofo ai mo ngoueʻi. Kae hili ha ngaahi māhina siʻi mei he tūʻuta ʻa e kau Sosoné, naʻe kamata ke manavasiʻi e kakai ʻi ha kolo ofi mai ne ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí, na kuo fakalotoʻi ʻe he Kāingalotú e kau ʻInitia Kulá ke ʻohofi kinautolu. Naʻe fakamanamanaʻi ʻe he kakai ʻo e koló e kau Sosoné pea fakamālohiʻi kinautolu ke liʻaki honau kelekelé he kamata pē ʻenau ututaʻú. Naʻe toe foki mai e kau Sosoné he taʻu hono hokó, ka naʻe fakaʻauha pea kai ʻe he fanga heʻé mo e monumanú ʻenau ngoué.12

ʻI heʻenau ngāue he fakahinohino ʻa Palesiteni Sione Teilá, naʻe vave pē hano maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha kelekele maʻá e kau Sosoné ʻi he kauʻāfonua fakatokelau ʻo ʻIutaá.13 Ko eni kuo lahi ha ʻū ʻapi, feituʻu kuo ʻaaʻi, fale ngaohi ukamea, falekoloa fakamovetevete, mo ha fale akoʻanga ʻi honau kiʻi kolo ko Uasakí.14

Naʻe faingataʻa e langalanga foʻoú, ka naʻe ʻikai ke ne taʻofi ʻa Sakiusa mo hono kakaí mei heʻenau tokoni ke langa e temipalé. ʻI he siʻisiʻi honau taimi ʻataá, naʻe pau ke fononga fakakulupu e kau tangata mei he koló ʻi ha lēlue ki Lōkani ʻa ia naʻa nau tokoni ai ki hono toho mai e maká. ʻI he ngaahi taimi kehé, naʻa nau teuteuʻi e mota naʻá ne pukepuke e ngaahi holisi ʻo e temipalé pe heu e sima ke palasitaaʻi ʻaki e ngaahi holisi ʻi lotó. ʻI he taimi ne fakatāpui ai e temipalé, kuo ngāue e kau Sosoné ʻi ha ngaahi houa ʻe lauiafe ke langa ʻa e faʻunga toputapú ko iá.15

Naʻe kau foki mo Sakiusa ki ai neongo naʻe fakaʻau ke ne motuʻa pea pikipiki hono nimá mei he fakapō fakatokolahi he Vaitafe Peá. Naʻe ʻikai teitei ngalo e fakapoó ʻi hono kakaí. Naʻe tokolahi ha niʻihi ʻo e kakai ne hao mei aí, naʻa nau lau honau taʻú mei he taimi ne hoko ai e meʻa fakalilifu ko ʻení.16 Naʻe ʻikai lava ke ngalo ʻiate kinautolu e ngaahi mātuʻa, tokoua, husepāniti, uaifi, fānau mo e makapuna kuo mole meiate kinautolú.

ʻI he ʻaho ʻo e fakapō fakatokolahí, naʻe ʻikai lava ʻa Sakiusa ʻo taʻofi e kau sōtiá mei hono tamateʻi hono kakaí. Ka ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1885, naʻá ne ʻi he temipalé mo ha kau Sosone kehe ʻi ha ʻaho ʻe fā, ʻo fakahoko e ngaahi ouaú maʻa honau kāinga kuo pekiá, ʻo kau ai ha tokolahi naʻe fakapoongi ʻi he Vaitafe Peá.17


ʻI Sune 1885, naʻe haʻu ai ʻa Siosefa Sāmita III mo hono tokoua ko ʻAlekisanitā ki he Vahefonua ʻIutaá ʻi ha misiona maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo toe Fokotuʻutuʻu Foʻou (Reorganized Church of Jesus Christ of Latter Day Saints,). Hangē ko ia kuo feinga e kau faifekau kimuʻa mei honau siasí ke faí, naʻe fie fakalotoa ʻe he ongo tautehiná e Kāingalotu ʻi ʻIutā mo e ngaahi feituʻu kehé ʻo pehē naʻe ʻikai mali tokolahi ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá.18

Naʻe kau ʻi he Kāingalotu naʻa nau ʻiloʻi ʻena tūʻuta maí ʻa Hēleni Uitenī, ko e ʻofefine taʻu nimangofulu mā ono ʻo Hiipa mo Vilate Kimipoló. Naʻe ʻosi ʻiloʻi ʻe Hēleni ʻa e pōpoaki ʻa e ongo tautehiná. Ko hono moʻoní, kuó ne ʻosi pulusi ha tohitufa ko e Plural Marriage as Taught by the Prophet Joseph (Ko e Mali Tokolahí ʻi hono Akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá), ke tali e ngaahi fakamatala ʻa Siosefa III kau ki heʻene tangataʻeikí. ʻI heʻene hoko tonu ko ha uaifi mali tokolahi ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe ʻiloʻi pau ʻe Hēleni naʻe kau e palōfitá ʻi he mali tokolahí.19

Naʻe taʻu hongofulu mā fā ʻa Hēleni ʻi hono akoʻi ange ʻe heʻene tangataʻeikí e tefitoʻi moʻoní mo ʻeke ange pe ʻe loto ke silaʻi ia kia Siosefa. Naʻá ne fuofua fakafepakiʻi lahi e fakakaukaú, pea naʻá ne tali fakaʻita ki heʻene ngaahi leá. Ka ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó, ʻi heʻene fakakaukau ki he meʻa ke faí, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻofa lahi ʻene tangataʻeikí ʻiate ia pea he ʻikai ke ne akoʻi ange ha meʻa naʻe fehangahangai mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne loto lelei ki he silá, ʻo tui ʻe tokoni ke hakeakiʻi ia mo hono fāmilí pea fakafehokotaki kinautolu kia Siosefa Sāmita ʻo taʻengata.

Naʻe kehe mei he angamahení ʻa e fokotuʻutuʻú ʻi he meimei tafaʻaki kotoa pē. Naʻe kei siʻi ʻa Hēleni ke mali, neongo ne ʻosi mali ha kau finemui ʻe niʻihi ʻi hono toʻú ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi he taimi ko iá. Hangē ko ha niʻihi ʻo e ngaahi uaifi kehe ʻo Siosefá, naʻá ne sila ki he palōfitá ki he taʻengatá pē. Naʻe hāhāmolofia ke ne fengāueʻaki fakasōsiale mo Siosefa, pea naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakahaaʻi naʻe ʻi ai haʻana fetuʻutaki fakaesino vāofi. Naʻá ne kei nofo pē ʻi he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá pea, hangē ko e ngaahi uaifi tokolahi kehe ʻi Nāvuú, naʻe ʻikai ke ne fakahāhāholo ʻene silá. Ka naʻá ne ʻi he taʻu motuʻa ko ia naʻe kamata ke faikaumeʻa ai ʻa e kau finemui ʻe niʻihi, ʻo faingataʻa kiate ia ke ne fakamatalaʻi ki hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai ke ne toe kau mai ai ki he ngaahi fakatahaʻanga fakasōsiale ʻe niʻihi.20

Hili e pekia ʻa e palōfitá, naʻe mali ʻa Hēleni mo Holeisi Uitenī, ko ha foha ʻo Niueli mo ʻElisapeti ʻAna Uitenī. Naʻe taʻu hongofulu mā fitu ʻa Hēleni kae taʻu uofulu mā ua ʻa Holeisi he taimi ko iá, pea naʻá na fuʻu feʻofaʻaki ʻaupito. ʻI he ʻaho naʻá na mali aí, naʻá na palōmesi ke fetauhiʻaki ki he toenga ʻo ʻena moʻuí, pea ka lava, ke aʻu ki he taʻengatá. Ka ʻi he ʻōlita ʻo e temipale Nāvuú, naʻá na mali pē ki he moʻuí ni he naʻe ʻosi silaʻi ʻa Hēleni kia Siosefa Sāmita ki ʻitāniti.21

Kimui ange hili ʻena nofo ʻi ʻIutaá, naʻe tali ʻe Hēleni ke toe mali ʻa Holeisi mo Lusi Polokihami mo Mele Kalavati. Naʻe pekia ʻa Lusi hili ha taimi nounou mei ai, ka naʻe kaungāʻapi ʻa Mele mo Hēleni peá na feohi lelei. Naʻe nofomali fiefia ʻa Hēleni mo Holeisi ʻi ha taʻu ʻe tolungofulu mā valu, peá ne fanauʻi ha fānau ʻe toko hongofulu mā taha.22 Naʻe pekia ʻa Holeisi he ʻaho 22 ʻo Nōvema ʻo e 1884, pea naʻe tuku eni ʻe Hēleni hano taimi ke tohi maʻá e Deseret News mo e Woman’s Exponent.23

Naʻe ʻikai ke faingofua e mali tokolahí kia Hēleni, ka naʻá ne taukapoʻi mālohi ia. Naʻá ne tohi, “Kapau ne ʻikai e fakamoʻoni mālohi mei he ʻEikí,” ʻoku ʻikai ke u tui ne u mei lava ʻo fakavaivai ki ai ʻi ha taimi.”

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei heʻene tohi e Plural Marriage as Taught by the Prophet Joseph naʻe toe pulusi ʻe Hēleni ha tohitufa hono ua, Why We Practice Plural Marriage, ʻo tali ha ngaahi fakaanga angamaheni ki hono fakahoko iá. Naʻá ne talaange ki heʻene kau laukongá, “He ʻikai ke ʻi ai ha kovi,ʻi ha meʻa ʻokú ne ueʻi hake ke lotu, tekeʻi atu e siokitá mei he lotó, mo fakalahi e malava ʻa e tangatá ʻo ʻofá, pea tataki atu ha taha ke fakahoko ha ngaahi angaʻofa lahi ange ʻo mavahe mei hono ʻātakai.”24

Neongo naʻe faʻa ongosia ʻa Hēleni ʻi he faʻu tohí, ka naʻe tokoni ʻene paʻanga hū maí ke totongi ʻene nusipepá mo ha ngaahi fakamole kehé.25 Naʻe valokiʻi ʻe heʻene ngaahi fakamatala fakaʻētitá e kau fakatanga ʻo e Siasí ʻi heʻenau poupouʻi e tauʻatāiná mo tauʻatāina fakalotú ka nau kei hokohoko atu ha kemipeini ʻo fakafepakiʻi taʻeufi e Siasí he tafaʻaki ʻe taha. Naʻe ʻomi ʻe heʻene ngaahi leá ha fakalotolahi ki he Kau Māʻoniʻoni kehé.

Naʻá ne fakapapauʻi ange ki heʻene kau laukongá ʻi .ʻAokosi 1885, “Kapau ʻe fai ʻe he kakaí ni ʻenau tafaʻakí, ʻe fakahaaʻi mai e mālohi ʻo e Mafimafí koeʻuhí ko kinautolu” “ʻOku ʻikai ha meʻa ke tau ilifia ki ai mei he kau fai angahalá.”26

Naʻe fakakaukau ʻa Hēleni ko e ngaahi ngāue ʻa Siosefa III ke fakamamaʻo ʻene tangataʻeikí mei he mali tokolahí ko hano ʻohofi ia ʻo e moʻoní.27 ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻene fononga lēlue atu ʻi he lotolotonga ʻo ʻIutaá, naʻá ne fakatokangaʻi ha tangata naʻe heka hake ki he konga ʻo e lēlué naʻe ʻi aí ʻo nofo ʻi ha sea ʻi muʻa ʻiate ia. Naʻe ʻikai ke hangē ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea naʻe fifili ʻa Hēleni pe ko ha ʻōfisa fakapuleʻanga ia naʻe ʻi ai ke fakamālohiʻi e ngaahi lao ki hono taʻofi e mali tokolahí. Hili e hifo ʻa e solá mei he lēlué, naʻe toki ʻiloʻi ʻe Hēleni mo ʻohovale ke ʻilo ko Siosefa Sāmita III ia.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá, “Kapau naʻá ku fakatokangaʻi ko ia, naʻá ku mei loto-toʻa ange ke fakaangaʻi mo ʻai ke ne ʻiloʻi au.”28

Neongo ko e lahi taha ʻo e moʻui ʻa Hēlení naʻá ne mali mo Holeisi, ka naʻá ne ʻiloʻi kuo silaʻi ia ki he palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻikai ke fuʻu mahino kiate ia pe ʻe fēfē hono ngaahi vā fetuʻutakí hili e moʻui ko ʻení. Ka naʻá ne fakataumuʻa ke maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata kotoa kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá maʻa hono fāmilí. Kuo tokoniʻi maʻu pē ia ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí, pea naʻe hokohoko atu ʻene falala te Ne fakatonutonu e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngataʻangá.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo fuoloa ʻeku ako ke tuku kotoa ia kiate Ia, ʻa ia ʻokú Ne ʻafioʻi lelei ange ʻiate kitautolu ʻa e meʻa te tau fiefia aí.”29


Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono fanauʻi ʻene tama fefiné, naʻe toe hiki ʻa ʻAita Iutolo. Naʻá ne fononga ʻaki ha hingoa kehe, pea naʻe ʻi ai e taimi naʻá ne nofo ʻi ha ngaahi uike mo ha ngaahi kaungāmeʻa mo e kāinga kehekehe ʻi ʻIutā.30 ʻE fakahoko e hopo ʻa Tēvitá ʻi ʻAokosi ʻo e 1885. Koeʻuhí naʻe ʻikai lava e kau talatalaakí ʻo fakatahatahaʻi ha ngaahi fakamatala lelei ke fakafepakiʻi ia ʻi he mali tokolahí, naʻa nau faʻufaʻu ha tukuakiʻi loi ʻo pehē naʻá ne loi ʻi he fakamaauʻangá, ʻa ia naʻe ʻohake ʻe hono ngaahi fili ʻi Seni Sioné ke fakafepakiʻi ia.31

Naʻe fesiofaki fakamuimuitaha ʻa ʻAita mo Tēvitá ʻi Mē ʻo e 1885, ko ha māhina ia ʻe ua hili hono fanauʻi ʻo Pauliné. Talu mei ai, naʻe maʻu ʻe ʻAita ha tohi meia Tēvita ʻo fakahaaʻi ʻene fakameʻapangoʻia ʻi he meʻa kotoa pē naʻe pau ke ne kātakiʻi koeʻuhi ko iá.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou faʻa ongoʻi naʻe laka ange ke tuku pōpula au ʻi hono tuku koe ke ke fakaʻaongaʻi ha hingoa kehe mo hola holo ko e ilifia naʻa maʻu koé.”32

Ka naʻe ʻamanaki lelei atu ʻa ʻAita ʻe iku lelei ʻene feilaulaú, ka e tautautefito he naʻe tui ha kakai tokolahi ʻe hao pē ʻa Tēvitá. Lolotonga ʻene kei tatali ki ha ongoongo ʻo e hopó ʻi ʻAlesoná, naʻá ne maʻu ha fakafiemālie ʻi hono tokangaʻi ʻo Pauliné. Ko e taimi ʻe niʻihi, ne hoko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e pēpeé, ko e meʻa pē ia naʻá ne toʻo atu ʻene fakakaukaú mei he mafasia ʻo e tatali pe ko e hā ʻe hokó.33

ʻI he ʻaho 17 ʻo ʻAokosí, naʻe aʻu mai e ongoongo kuo halaia ʻa Tēvita ki he hia fuakava loi pea tautea ia ke ne ngāue pōpula taʻu ʻe tolu. Naʻe loto-mamahi ʻa ʻAita, ka naʻá ne ʻamanaki atu ʻe lava pē ʻo foki ki hono fāmilí ʻi ʻAlesona. Ka neongo iá, naʻe fokotuʻu ange ʻe he ʻAposetolo Siaosi Tisiteilí ke ʻoua leva te ne mavahé. Kapau ʻe fakamolemoleʻi ʻa Tēvita ʻi he hia fuakava loi taʻemoʻoní, ʻe ala feinga hono ngaahi filí ke toe puke pōpula ia ʻi he mali tokolahí.

Naʻe muimui ʻa ʻAita ki he faleʻi ʻa e ʻaposetoló pea ʻikai ke ne foki ki ʻAlesona.34 Ka ʻi he ʻaho kotoa pē, naʻá ne toe hohaʻa lahi ange ke fanongo meia Tēvita mei he fale fakapōpulá. Ko e tohi pē ʻe taha he māhiná te ne lava ʻo fai ki hono fāmilí, ko ia ai naʻá ne fakafalala kia ʻEla ke ne ʻoange ha ngaahi tatau ʻo ʻene ʻū tohí. Ka naʻe fehangahangai foki ʻa ʻEla mo hano ngaahi faingataʻaʻia, tautautefito ki he pekia ʻene kiʻi taʻahine siʻisiʻi taha ko Melé ʻi ʻOkatopa ʻo e 1885.

Ne ʻikai maʻu ʻe ʻAita ha tohi mei a Tēvita ʻi ha māhina ʻe tolu. ʻI he faifai pea aʻu fakaʻangataha ange haʻane ʻū tohí, naʻá ne ʻiloʻi ai kuó ne kamata fakaʻaongaʻi ha hingoa fakapulipuli maʻana. ʻI heʻene manavasiʻi naʻá ne toe fakahalaiaʻi pē iá, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Tēvita e hingoa ʻo ʻene fineʻeikí, Loisi Palati kiate ia.35


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, lolotonga ʻene toitoi mei he kau polisí he fakatonga ʻo Sōleki Sití, naʻe uiuiʻi ʻe Palesiteni Teila ʻa Sēkope Keiti ke fakahoko ha misiona ʻe taha ki Hauaiʻi. Kuo lava eni ha taʻu ʻe ono mei he foki mai ʻa Sēkope mei heʻene fuofua ngāue fakafaifekau ki he ʻotu motú. ʻI he taimi ko iá, kuó ne mali mo Susi ʻIongi, ʻa ia kuo ʻiloa he taimí ni ko Susa. Naʻá na nofo eni ʻi Polovo, ʻo ohi hake ʻena fānau ʻe toko tolu pea teu fanauʻi mai mo ha toko taha. Naʻa nau nofo fakataha foki mo Peili, ko e foha ʻo Susa mei heʻene ʻuluaki malí. Ka naʻe kei nofo pē ʻene tama fefine ko Liá mo e fāmili ʻo ʻene tangataʻeikí ʻi he fakatokelau ʻo ʻIutaá.

Naʻe hoko e uiuiʻi ngāue fakafaifekau taʻeʻamanekina ko ʻeni ʻo Sēkopé ke hohaʻa lahi ai ʻa Susa pea lahi mo ʻene ngaahi fehuʻí. Naʻe kole mai ʻi he tohi kia Sēkopé ke ʻalu ki Hauaiʻi hili pē ha uike ʻe tolu, ʻo siʻisiʻi ʻaupito hano taimi ke fakamāʻopoʻopo ʻene ngaahi meʻa fakapisinisí. Naʻe ʻikai fakahaaʻi mai pe te ne lava ʻo ʻave hono fāmilí, ʻo hangē ko hono faʻa fakangofua ʻo e kau faifekaú he taimi ʻe niʻihi.

Naʻe fie ʻalu ʻa Susa mo ia pea mo e fānaú, ka naʻe ʻikai ke ne tui ʻe pehē. Naʻá ne tohi ki heʻene fineʻeikí ʻi he ʻaho hono hokó, “Fakatatau ki he anga e fakamatala ʻa e tohi kia Sēkopé, ʻoku ʻikai ke ne pehē ʻe fie maʻu ke u ʻalu.” “ʻOkú ke lava pē ke ke fakakaukau atu ki he ngaahi meʻa ʻe ala hoko kiate au he taʻu ʻe tolu ka hokó.”36

Naʻe tali vave pē ʻe Sēkope e uiuiʻi ngāue fakafaifekaú, ka naʻá ne kole kia Palesiteni Teila pe ʻe lava ke ne ʻalu mo Susa mo e fānaú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻE laka ange kiate au ke mau ō.” Naʻá ne fakamanatu ange ki he palōfitá kuo ʻosi ʻalu ʻa Susa ki Hauaiʻi kimuʻa peá ne ʻiloʻi lelei e feituʻú.37

Naʻe ʻikai vave hono ʻomi ha tali, pea naʻe teuteu ʻa Susa ke ʻalu toko taha pē ʻa Sēkope. Naʻá ne toki ʻiloʻi kuo maʻu ha ngofua ʻe ha kau faifekau kehe ʻe toko tolu ke ʻave honau ngaahi fāmilí ki Laʻie, ʻa ia naʻe siʻisiʻi ai e ngaahi fale nofoʻangá, pea ʻikai ke ne ʻamanaki atu ki he tāpuaki tatau. Kae ʻi he toe ha uike ʻe taha pea fie maʻu ke ne mavahe mei ʻIutaá, naʻe maʻu ʻe Sēkope ha tohi ʻo fakangofua ia ke ʻave hono fāmilí.38

Naʻe fakavavevave ʻa Susa mo Sēkope ʻo teuteu. Ne kau ʻi he ngaahi meʻa naʻá na fakahokó ʻena tohi kia ʻAlamā Tanifooti, ʻa e husepāniti kimuʻa ʻo Susá, ʻo kole pe ʻe lava ke ʻalu ʻa e taʻu hongofulu ko Peilí mo kinautolu ki Hauaiʻi. Naʻe ʻikai faitohi mai ʻa ʻAlamā, ka ne tali pē kae ʻoua kuo hoko e ʻaho ke mavahe ai e fāmilí ki Hauaiʻí. Naʻá ne aʻu atu ki he tauʻanga lēlue ʻi Sōleki Sití mo ha polisi pea mo ha tohi fekau mei he fakamaauʻangá ʻo poupouʻi ʻene totonu ke nofo mo Peili ʻi ʻIutaá.

Neongo naʻe nofo maʻu pē ʻa Peili mo Susa, ka naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo fai ha meʻa ke taʻofi ʻa ʻAlamā mei hono ʻave iá. ʻI he māvae ʻa Susa mo ʻene tama tangatá, naʻe tangi leʻo lahi e kiʻi tamasiʻí mo feinga ke ne foki kiate ia.39

Naʻe folau ʻa Susa mo Sēkope ki Hauaiʻi hili ha taimi nounou mei ai mo e toenga ʻo e fānaú. Lolotonga e folaú, naʻe mamahi lahi mo puke ʻa Susa. ʻI he tūʻuta ʻa e vaká ʻi Honolulú, naʻe fakafeʻiloaki ange kiate kinautolu ʻa Siosefa F. Sāmita ne ʻi he motú ke fakaʻehiʻehi mei hano puke populá . ʻI he pongipongi hono hokó, naʻa nau ō atu ki Laʻie, naʻe talitali ai kinautolu ʻe ha Kāingalotu tokolahi ʻaki ha maʻumeʻatokoni efiafi mo ha koniseti.40

Naʻe ʻikai fuoloa kuo anga ʻa Susa mo Sēkope ki he nofo ʻi Laʻié. Naʻe fakaʻofoʻofaʻia ʻa Susa ʻi hono ʻātakaí, ka naʻe faingataʻa ke ne anga ki he nofoʻanga fakafaifekaú, ʻa ia naʻe fonu ʻi he ʻinisēkité. Naʻá ne tohi ha fakamatala fakaoli ʻi ha fakamatala ʻi he Woman’s Exponent,“Kapau te u ongoʻi tuenoa ha taimi, ʻoku tokolahi pē hoku ngaahi kavé ʻi he fanga kumaá, sikopió, molokaú, mongomongá, kutu fisí, namú, mokó, mo ha fanga lō ʻe laui milioná.”41

Ko e lahi tahá, naʻá ne manatu ʻofa ki ʻIutā.42 Kae hili ha ngaahi māhina siʻi ʻo ʻene tūʻutá, naʻá ne maʻu ha tohi meia Peili. Naʻá ne tohi, “ʻOku ou fakaʻamu naʻá ke nofo ʻi heni.” “ʻOku ou fakakaukau kiate koe ʻi heʻeku ngaahi lotú.”43

Naʻe lava ke kiʻi fiemālie ʻa Susa ʻi he ngaahi lotu ko iá.


ʻI he taimi naʻe hola ai ʻa Sione Teila ʻo toitoi ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1885, naʻá ne kau fakataha mo Siaosi Q Kēnoni, ʻa ia ne ʻi ai ia ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻa. Ka kuo nau kumi hūfanga ʻeni ʻi ha ngaahi ʻapi ʻo ha kiʻi Kāingalotu tui faivelenga ʻi loto pea takatakai ʻi Sōleki Siti, pea toki hiki pē ʻi ha kamata ke huʻuhuʻu e kaungāʻapí pe ongoʻi taʻefiemālie ʻa Sione. Koeʻuhí ko hono kumi maʻu pē kinautolu ʻe he kau polisí, naʻa nau mātuʻaki tokanga ʻaupito.44

ʻI he ʻikai ke nau lava ʻo fakataha mo e Kau Māʻoniʻoní, naʻe feinga e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahoko e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻi he faitohí. Kapau he ʻikai lava ke solova ha ngaahi meʻa pau ʻi he founga ko iá, te nau fakataha fakapulipuli leva mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti. Naʻe fakatuʻutāmaki ʻa e fononga kotoa pē ki he loto koló. Naʻe ʻikai malu ha taki ʻo e Siasí naʻe kau ʻi he mali tokolahí.45

ʻI Nōvemá, naʻe puke pōpula ai ʻe he kau polisi fakafonuá ʻa e ʻaposetolo Lolenisou Sinoú, ʻa ia naʻe taʻu fitungofulu mā taha pea mahamahakí.46 Kimuʻa pea puke pōpula iá, naʻe fakakaukau ʻa Lolenisou ke nofo mo hano fāmili pē ʻe taha ke hao mei hono fakaʻilo ia ki he nofo fakataha taʻefakalaó. Ka naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau fakamaau ne kau ʻi heʻene hopó naʻe fie maʻu ke taʻofi fakaʻaufuli ʻene toe hoko ko ha husepāniti ki hono ngaahi uaifí. Naʻe talaange ʻe Lolenisou, “ʻE laka ange ke u mate tuʻo tahaafe,ʻi haʻaku fakasītuʻaʻi hoku ngaahi uaifí mo maumauʻi e ngaahi fuakava toputapu ko ʻení.”47

ʻI Sānuali 1886, naʻe tauteaʻi ʻe he fakamāú ʻa Lolenisou ki he māhina ʻe valu ke nofo pōpula ki ha tukuakiʻi ʻe tolu ki he nonofo kovi taʻe-fakalao. ʻI he māhina hono hokó, naʻe ʻohofi ʻe he polisi ko ʻEleuini ʻAilani mo e kau polisi tokolahi ʻa e faama ʻa Siaosi Q. Kēnoní pea tufa ange ʻa e ngaahi tohi fekau ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí naʻe nofo aí. Naʻe ʻai leva ʻe ʻAilani ha pale $500 ki hono puke pōpula ʻo Siaosí.48

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Siaosi e palé, naʻá ne ʻiloʻi ʻe ʻi ai ha kau “tangata fakatotolo” te nau kumi ia. ʻI he ʻikai ke ne loto ke ‘i ha tu’unga fakatuʻutāmaki e palōfitá, naʻá ne fakakaukau ai ke na māvae mo Sione ʻi ha kiʻi taimi. Naʻe poupou ki ai ʻa Sione peá ne faleʻi ia ke ‘alu ki Mekisikou. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe tele ʻe Siaosi hono kavá pea heka ki ha lēlue ʻo fakaʻamu ʻe mavahe mei ʻIutā ‘oku teʻeki ‘ilo ia.49

Ka naʻe mafola e talanoá kuo mavahe ʻa Siaosi mei he koló pea heka leva ha polisi ʻi he lēlué ʻo puke pōpula ia. Naʻe haʻu leva ʻa Polisi ʻAilani ʻo fakafeʻao ʻa Siaosi ki Sōleki Siti.

ʻI he ngatata atu ʻa e lēlué, naʻe haʻu ha mēmipa ʻo e Siasí kia Siaosi ʻo fanafana ange naʻe palani ha kulupu ʻo e Kāingalotú ke fakahaofi ia kimuʻa pea aʻu e lēlué ki he loto koló. Naʻe tuʻu hake ʻa Siaosi ʻo lue atu ki ha konga ʻo e lēlué ʻi tuʻa ʻi he ngaahi loki ʻo e lēlué. Naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ke puke pōpula ha taha—pe tamateʻi—koeʻuhí ko ia.

ʻI heʻene vakai atu ki he funga fonua ʻi he faʻahitaʻu momokó, naʻe fakakaukau ʻa Siaosi ke puna mei he lēlué. Ka ko ha potu lala ʻa e toafa fakahihifó. Kapau ʻe puna taimi hala, ʻe lava ke ne mamaʻo ʻaki ha ngaahi lau maile mei he kolo ofi tahá. ʻ E ala fai ha mate ʻi ha fononga lalo ʻi he fonua kakaá ni, ka e tautautefito ki ha taha ʻoku meimei taʻu ʻe onongofulu.

Fakafokifā pē kuo taʻofi kikī e lēlué, ʻo punakaki ai ʻa Siaosi mei he lēlué. Naʻe haʻaki hono ʻulú mo hono tafaʻaki toʻohemá ki he kelekelé ʻi he hoko atu e lele ʻa e lēlué, ʻo puli atu he momokó ki he feituʻu mamaʻó.

ʻI heʻene tokoto ʻo ʻikai ake lelei he kelekele ʻaisí, naʻe ongoʻi mamahiʻia lahi ʻa e ʻulu mo e sino ʻo Siaosí. Naʻe piko hono kauʻi ihú ki he faʻahi ʻe tahá. Naʻe ʻi ai ha lavea lahi ʻi hono funga kemo ʻe tahá ʻa ia naʻe aʻu ki hono ngeʻesi ʻulú, ʻo toto ʻatā ai hono fofongá mo e valá.

ʻI heʻene feinga ki ʻolungá, naʻe kamata ke luelue māmālie atu ʻa Siaosi he halanga lēlué. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne mamata atu ki ha polisi ʻoku lue mai ki ai. Ne fakatokangaʻi ʻe Polisi ʻAilani ʻene pulí peá ne tuʻutuʻuni ki he lēlué ke tuʻu. Naʻe ketu atu ʻa Siaosi ki he polisí, ʻo ne taki atu ia ki ha kolo ofi mai.

Naʻe ʻoatu ai ʻe Siaosi ha mākoni ʻo kole ke ʻoua ʻe kaunoa ha Kāingalotu ʻi hono puke pōpula iá. Naʻá ne ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí he taimí ni.50