Hisitōlia ʻo e Siasí
7 Hokohoko Atu e Loto-toʻá


“Hokohoko Atu e Loto-toá,” vahe 7 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 2, ʻIkai ha Nima Taʻe-maʻa, 1846–1893 (2019)

Vahe 7: “Hokohoko Atu e Loto-toʻá”

Vahe 7

Hokohoko Atu e Loto-toʻá

ʻĪmisi
ko hono keina ʻe he fanga talá ʻa e fanga heʻé

Naʻe ʻomi ʻe he faʻahitaʻu failau ʻo e 1848 ha ngaahi ʻaho māfana ange mo ha ʻuhoʻuha lalahi ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe tutulu ʻa e ʻató pea molū mo pelepela e kelekelé. Naʻe ngaolo e fanga ngatá ʻo hū he fanga kiʻi falé, ʻo fakaʻohovaleʻi e kakai lalahí pea fakailifiaʻi e fānaú. Naʻe taufetuli e fanga kiʻi kumā valevalé, kuo māmāsila honau fanga kiʻi nifó hangē ha fanga kiʻi huí, ʻi he faliki ʻo e fanga kiʻi falé ʻo nau kai e ʻū tangai meʻakaí, ʻū puha valá, mo e nima ʻo e ʻū koté. Taimi ʻe niʻihi naʻe ʻā e kāingalotú ʻi he poʻulí ʻi heʻenau manavahē ki he feleleaki e fanga kumaá ʻi honau fungá.1

Ko e taha ʻo e kau tangata motuʻa taha ʻi he teleʻá ko Sione Sāmita ʻa ia naʻe taʻu onongofulu-mā-ono. Ko e tokoua ia e tamai ʻa e palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ko e tamai ia ʻa e ʻaposetolo ko Siaosi A. Sāmitá. Hili hono papitaiso ʻo Sione ʻi he 1832, naʻá ne hoko ko ha alēleaʻanga māʻolunga ʻi Ketilani peá ne tokangaʻi ʻa e ngaahi siteiki ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí. Naʻá ne hoko he taimi ko ʻení ko e palesiteni ʻo e Siteiki Sōlekí, pea naʻá ne fatongia ʻaki ʻa hono tokangaʻi e tuʻunga lelei ʻo e nofoʻangá.2

ʻI he faingataʻaʻia ʻa Sione ʻi heʻene mahamahakí, naʻe tokoniʻi ia ʻe hono ongo tokoni kei talavou ko Sālesi Lisi mo Sione ʻIongí, ʻi hono fua hono ngaahi fatongiá, pea mo ha fakataha alēlea māʻolunga foʻou ne toki fokotuʻu.3 ʻI he hoko ʻa Sione ko e palesiteni siteikí, naʻá ne tokangaʻi ai ʻa hono palani ʻo e koló, tufaki ʻo e kelekelé, mo e ngaahi poloseki langa fakapuleʻangá.4 Ne hoko ʻene mahamahakí ke ne liʻaki ai e ngaahi fakataha alēleá he taimi ʻe niʻihi, ka naʻá ne tokanga ki he meʻa kotoa pē naʻe hoko he teleʻá pea naʻe vave ʻene ngāue ki he ngaahi palopalemá.5

ʻI he ʻū tohi ʻa Sione kia Pilikihamí, naʻá ne tohi mo e fakatuʻamelie ki he Kāingalotu ʻi Sōleki Sití. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻI he fakakaukau atu ki he ngaahi tūkunga kotoa pē, ʻoku kei tuʻuloa pē ʻa e ngāue fakatahá mo e fāitahá ʻi hotau lotolotongá.” ʻI he kotoa ʻo e ngaahi nofoʻangá, naʻe ngoue e kakaí pe faʻu ha ʻū tēpile, sea, mohenga, topu kaukau, meʻa heu pata, mo e ʻū naunau fale kehe. Ko e taimi ko ʻení kuo lahi ha ngaahi fāmili kuo ʻi ai hanau fanga kiʻi fale ʻakau ʻi loto pe takatakai ʻi he kolotaú. ʻI he ngaahi ngoueʻangá he ʻū veʻe vaitafe īkí mo e luo fakatafenga vaí, kuo tupu hake ai e uite ʻo e faʻahitaʻu momokó pea kuo tō ha ngaahi ʻeka ʻo ha ngoue foʻou ki he faʻahitaʻu māfaná.6

Ka naʻe tohi moʻoni foki ʻa Sione ʻo fakahā e ngaahi faingataʻa ʻi he koló. Ne ʻi ai ha Kāingalotu tokolahi kuo nau taʻefiemālie ki he anga ʻo e moʻui ʻi he teleʻá pea naʻa nau mavahe ki Kalefōnia. ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá ne ʻi ai ha kulupu ʻo e kau ʻInitiá ne fuoloa haʻanau haʻao holo ko e kumi meʻakai ʻi he Teleʻa ʻIutaá, naʻa nau mavahe atu ʻo tamateʻi ha niʻihi ʻo e fanga pulu ʻa e Kāingalotú. Naʻe meimei hoko ha fetāʻaki, ka naʻe alea pē ʻa e Kāingalotú mo e kau ʻInitiá ke nau fakamelino.7

Ka ko e meʻa ne fai ki ai e tokanga lahi tahá, ko e siʻisiʻi ʻa e meʻakaí. ʻI Nōvema, naʻe fakamafaiʻi ʻe Sione ha kulupu ʻo ha kau tangata ke nau fononga ki he matāfonua ʻo Kalefōniá ke fakatau mai ha fanga pulu, kēleni, mo e ʻū naunau kehe pē. Ka kuo teʻeki ke foki mai ʻa e kulupú, pea naʻe fakaʻau ke ʻosi e meʻakaí. Naʻe ofi ki he toko tahaafe fitungeau e Kāingalotu ke fafangá, pea naʻe kei faifononga mai ha toko lauiafe. ʻE fakatupu ʻe he ʻikai ola lelei ʻa e ututaʻú ha fuʻu fiekaia lahi ʻi he nofoʻangá.8

Naʻe tui ʻa Sione ki he palani ʻa e ʻEikí ki he teleʻá, ʻo ne falala te Ne tauhi Hono kakaí.9 Ka naʻe kei taʻepau pē ʻa e moʻuí ʻi Sōleki Siti. Kapau naʻe hoko ha meʻa ke ne fulihi ʻa e kiʻi melino mo e tuʻu maʻu ko ʻení, ʻe lava pē ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki moʻoni ʻa e Kāingalotú.


ʻI he lele atu ʻa Samu Palanani ʻi he ngaahi hala ʻo Seni Felenisisikoú naʻá ne kaila, “Koula! Koula, mei he Vaitafe ʻAmeliká!” Naʻá ne taʻataʻalo fiefia ʻaki hono tataá peá ne puke hake ha kiʻi foʻi hina siʻisiʻi, ʻoku fetapaki mai ʻa e ʻoneʻone ʻi lotó ʻi he laʻaá. Naʻá ne kaila, “Koula! Koula!”10

Hili ha ngaahi uike, kuo fanongo ʻa Samu mo e Kāingalotu ʻi Kalefōniá ki he ngaahi talanoa ne sasala kuo maʻu e koulá ʻi ha feituʻu ko Sata Mila ʻi he veʻe Vaitafe ʻAmeliká, fakafuofua ki he maile ʻe 140 ki he fakatokelau-hahake ʻo Seni Felenisisikoú. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe naʻe moʻoni ʻa e talanoá kae ʻoua kuó ne talanoa mo ha kau sōtia mālōlō ʻi he Kongakau Māmongá ʻa ia ne nau lolotonga ʻi ai he taimi naʻe maʻu ai e koulá. Ne ʻikai fuoloa kuó ne ʻaʻahi tonu ki he feituʻú ʻo ne ʻilo ai ha kau tangata naʻa nau tulolo he matāʻutoʻutá ʻo ohu ʻenau ʻū kató mo e kapá ki he tafeʻanga vaikelé. Hili ha miniti ʻe nima, naʻá ne fakatokangaʻi ha tokotaha naʻá ne fusi hake ha konga koula mei he vaitafé naʻe $8 hono mahuʻingá.11

Naʻe hangē kuo ʻāveá ʻa Seni Felenisisikou ʻi he efuefuʻi koula ʻi he kiʻi foʻi hina ʻa Samú. Naʻe tukuange ʻe he kakai tangatá ʻenau ngāué, fakatau atu honau kelekelé, pea nau fakavavevave atu ki he vaitafé. Lolotonga iá, naʻe faʻufaʻu ʻe Samu ha founga ke ne tuʻumālie ai. Naʻe maʻu ʻe Kalefōnia ʻa e koulá pea ʻatā ki ha taha pē te ne maʻu iá, ka naʻe ʻikai ke ne fie maʻu ke ne fai ʻa e ngāue faingataʻa mo ʻikai faʻa ola lelei ko ia ʻo e keli koula ke tuʻumālie aí. Ko e meʻa pē naʻá ne fie maʻu ke ne faí ko hono fakatau atu e ʻū sāvoló, kapá, mo e ʻū naunau kehé ki he kau kumi koulá. ʻE māʻolunga maʻu pē ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻo e ʻū naunau ko ʻení he taimi ʻoku fai ai e pue ki he kumi koulá.12

Hangē pē ko e Kāingalotu tokolahi kehe ʻi Kalefōniá, naʻe kumi koula ʻa ʻEtisoni Pālati ki ha feituʻu naʻe ui ko e Motu Māmongá lolotonga ia ʻene tatali ke vaia e sinoú mei he hala ki he ʻotu moʻunga Siela Nevatá. Koeʻuhí ke maʻu ha paʻanga lahi ange, naʻe fakalotoʻi ʻe Samu ʻa e kau sōtia mālōloó ke ʻoange maʻana ha peseti ʻe 30 ʻo e koula kotoa pē naʻa nau maʻú ke fakatau mai ʻaki ha fanga pulu maʻá e Kāingalotu ʻi he Teleʻa Sōlekí.

Naʻe ongoʻi veiveiua ʻa ʻEtisoni pe ʻe ʻave nai e paʻanga mei he Motu Māmongá ki hono tokoniʻi ʻo e Siasí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEtisoni ʻi he ngaahi māhina naʻá ne nofo ai ʻi Seni Felenisisikoú, ko e kotoa e ngāue ʻa Samu ʻi he tui mo e līʻoa naʻá ne maʻú, naʻe lahi ange ʻene tokanga ki heʻene fakalakalaka fakaekitá mo e tuʻumālié ʻi heʻene tokanga ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Ko e meʻa mālié naʻe ʻikai ke tatali fuoloa ʻa ʻEtisoni—hili ha ʻaho ʻe fā naʻá ne ʻilo kuo ʻatā ʻa e ngaahi hala he moʻungá. Naʻá ne maʻu ha saliote mo ha kiʻi kulupu ke nau toho e salioté pea naʻe ʻikai ke fuoloa kuo mavahe atu e kulupú mo e Kāingalotu ʻe meimei toko nimangofulu mei Pulukilini mo e Kongakau Māmongá.13


ʻI he taimi ne aʻu atu ai ʻa Helieta ʻIongi ki he Teleʻa Sōlekí mo e kulupú, naʻá ne loto mamahi ʻi heʻene sio ki he feituʻu foʻou naʻe fai ki ai e tānakí. Naʻe hā ngali pakukā mo kakā pea fakataʻelata. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻeku vaivai mo ongosiá, ka te u saiʻia ange ke ʻalu ʻi ha maile ʻe lauafe ʻi haʻaku nofo ʻi ha feituʻu liʻekina hangē ko ʻení.”14 Naʻe ongoʻi pehē pē mo hono husepāniti ko Lolenisoú. Naʻe hiki [ʻe Lolenisou] ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u lava ʻo mafakamatalaʻi ʻeku ngaahi ongó. Naʻe hangē naʻe fakamamahi e meʻa kotoa pē, pea ne u ongoʻi loto mamahi.”15

Naʻe langa ʻe Lolenisou mo Helieta ha ʻapi ofi ki he temipalé lolotonga e faʻahitaʻu momokó pea naʻá na hiki mei he kolotau feʻefiʻefihí. ʻI he aʻu pē ki Māʻasí, naʻá na tō e uité, ʻoutí, koané, patetá, pīní, mo e piisi ʻo e faʻahitaʻu failaú ke maʻu meʻatokoni mei ai hona fāmilí. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe tō ha fuʻu momoko lahi ʻi he teleʻá, ʻo ne maumauʻi e ngoué pea fakalotosiʻi ki ha ola lelei ʻo e ututaʻú. Naʻe hokohoko atu pē e sinoú ʻo aʻu ki Mē, ka ʻi he ngāue fakataha ʻa e fāmili ʻIongí, ne nau lava ai ke fakahaofi e konga lahi ʻo ʻena ngoué. 16

Naʻe tohi ʻe Lolenisou ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku mau kei hokohoko atu e loto-toʻá, mo e ʻamanaki lelei ki he lelei tahá.” Ko e meʻa tatau pē mo ia ne hoko ki he niʻihi kehe ʻi he teleʻá, naʻe tō lalo ʻenau maʻuʻanga meʻatokoní pea naʻa nau fie maʻu ha ututaʻu ola lelei ke fakalahi ʻenau meʻatokoní.17

Neongo iá, ʻi he ʻaho 27 ʻo Mē 1848, naʻe vave ʻaupito e mafola mai ha fanga heʻe taʻekapakau tokolahi mei he ʻotu moʻungá ki he teleʻá ki he ngoue ʻa e kau ʻIongí. Naʻe lalahi mo ʻuliʻuli ʻa e fanga heʻé, pea ko honau ngeʻesí ne hangē ha teunga taú pea lōloa mo honau ʻenitená. Naʻa nau fakaʻauha ʻa e ngoue piini mo e piisi ʻa e kau ʻIongí ʻi ha lau miniti siʻi pē. Naʻe feinga ʻa Lolenisou mo Helieta ke tā e fanga heʻé ʻaki ha falukunga vaʻakau ka naʻa nau fuʻu tokolahi.18

Tuaiekemo kuo mafola lahi e fanga ʻinisēkité ʻo nau keina e ngoue ʻa e Kāingalotú, ʻo toe pē ʻa e ʻū vaʻa mōmoa naʻe faʻa ʻi ai e koané pe ko e uité. Naʻe fai ʻe he Kāingalotú ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau fakakaukau ki ai ke taʻofi ʻaki e fanga heʻé. Naʻa nau tā kinautolu. Naʻa nau tutu. Naʻa nau tā fakataha e ʻū kuló mo e ʻū kapá, mo e fakakaukau te nau hola ʻi he longoaʻá. Naʻa nau keli ha ngaahi fakatafenga vai loloto pea feingaʻi ke nau melemo ai pe taʻofi ʻenau mafolá. Naʻa nau lotua ha tokoni. Naʻe ʻikai pē hano ola.19

ʻI he hokohoko atu ʻa e fakaʻauhá, naʻe siviʻi ʻe Palesiteni Sione Sāmita ʻa e maumaú. Kuo fakaʻauha ʻe he sinoú mo e fanga heʻé ʻa e kotoa ʻo e ngoué, pea ko e taimi ko ʻení ne tokolahi ange e Kāingalotu ne nau fakakaukau fakamātoato ke nau mavahe mei he teleʻá. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe ha taha ʻo hono ongo tokoní ke ne tohi he vave tahá kia Pilikihami. Naʻe pehē ʻe he tokoní, “Fakahā kiate ia ke ʻoua naʻa ʻomi e kakaí ki heni, he kapau te ne fai ia, te nau mate kotoa he fiekaiá.”

Naʻe fakalongolongo pē ʻa Sione ʻi ha kiʻi momeniti, ʻo fakakaukau lahi ki ai. Naʻe faifai peá ne toki lea ange, “Naʻe tataki mai ʻe he ʻEikí kitautolu ki heni, pea kuo ʻikai ke Ne ʻomi kitautolu ki hení ke tau fiekaia.”20


Lolotonga iá, naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Luʻisa Pālati ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó te ne toe lava ke fononga ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, ka naʻe talaange ʻe Pilikihami ʻIongi kiate ia kuo pau ke ne ʻalu. Naʻe palōmesi ange ki ai e kau fafine ʻi he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo toe fakatahaʻi ia mo hono husepānití ʻi he teleʻá. Pea ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau kuo ʻosí, ne tohi mai ai ʻa ʻEtisoni kiate ia mo Pilikihami fekauʻaki mo ʻene palani ke ʻalu ki Sōleki Siti ʻi he faʻahitaʻu failaú. Te ne loto mamahi kapau he ʻikai ke ʻi ai hono fāmilí.21

Ne tohi mai ʻa ʻEtisoni ʻo pehē, “ʻOku ou ʻamanaki te u feʻiloaki mo hoku fāmili ʻofeiná. Kuo hoko ʻeni ko ha nofo mavahevahe fuoloa mo fakamamahi kiate au, ka kuo ʻomi au ʻe he ʻEikí ʻi he meʻá ni, pea ʻoku ou kei moʻui mo e ʻamanaki ke u feʻiloaki mo kinautolu.”22

Naʻe kole ʻe Pilikihami kia Luʻisa ke ne tokonaki ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke tauhi ʻaki hono fāmilí, pea naʻá ne palōmesi te ne tokoni kiate ia ʻi he toengá. Naʻe kamata ke fakatau atu [ʻe Luʻisa] ʻa e ʻū meʻa naʻe ʻikai ke ne toe fie maʻú, mo ne lotua pē he taimi kotoa ke ne maʻu ha mālohi mo ha loto-toʻa ke fakahoko ʻaki e fonongá. Hili ha taʻu ʻe nima ʻo e nofo mavahevahé, naʻe vēkeveke ʻa Luʻisa ke toe feʻiloaki mo ʻEtisoni. Ko e taʻu ʻe nimá naʻe ʻikai ko ha taimi angamaheni ia ki he ngāue fakafaifekau ʻi he Siasí. Ko e tokolahi taha ʻo e kau faifekaú ne ʻikai ke toe laka hake he taʻu ʻe taha pe ua ʻenau mavahé. Naʻe fifili ʻa Luʻisa pe ʻe ʻiloʻi koā ʻe ʻEtisoni hono fāmilí. Kuo tupu lahi ʻaupito ʻa ʻĒleni, Falanisesi, Loisi, mo ʻAna lolotonga ʻene mamaʻó. Ko e lahi tahá pē ʻa ʻĒleni ʻa ia naʻá ne kei manatuʻi lelei ʻene tamaí. Naʻe ʻikai ke teitei manatuʻi ʻe ʻAna ko e siʻisiʻi tahá.

Ko hono moʻoní he ʻikai lava ʻe he tamaiki fefiné ʻo fakafaikehekeheʻi ia mei ha toe tangata kehe ʻi he halá. Pea ʻe fakatokangaʻi nai ia ʻe Luʻisa?23

Naʻe ola lelei hono fakatau atu ʻe Luʻisa ʻene ʻū meʻá ʻi ha mahuʻinga mātuʻaki fakafiemālie. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami ʻa e masiva ʻa [Luʻisa] peá ne ʻiloʻi ʻene feilaulau lahi mo ʻEtisoní, ko ia naʻá ne teuteuʻi ai e saliote [ʻa Luʻisá] mo fakafonu ʻaki ia ha mahoaʻa pauni ʻe tahaafe pea mo ha ongo pulu toho. Naʻá ne totongi foki mo ha tangata ke ne tataki e kulupu [ʻa Luʻisá] pea ʻoange mo ha koloa naʻe paʻanga ʻe nimangofulu hono mahuʻingá mei he falekoloá, kau ai e vala foʻou maʻana mo ʻene fānau fefiné.24

Naʻe mateuteu ʻa Pilikihami ke ne tataki ʻa e kulupú ki he hihifó ʻi he ʻuluaki uike ʻo Suné. Naʻe hikifonua fakataha mo ia ʻa e konga lahi ʻo hono ngaahi uaifí mo e fānaú. ʻI he taimi tatau, naʻe mavahe ʻa Hiipa Kimipolo mei he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó mo ha kulupu ne meimei toko fitungeau, kau ai hono fāmilí. Naʻe muimui atu ʻa Uiliate Lisiate hili ha māhina ʻe taha mei ai mo ha kulupu ne meimei toko onongeau.25

Neongo naʻe fakanaunauʻi lelei e fononga ʻa Luʻisá, ka naʻá ne kei manavasiʻi ki he fononga lōloa naʻe hanganaki maí. Neongo iá, naʻá ne fofonga fiefia pē, peá ne foaki hono lokí maʻá e kaungāʻapí, peá ne fononga atu leva ki he Hihifó. Naʻe fononga fakamatapapa ʻene kulupú ʻi ha saliote ʻe tolu ʻo nau mafola atu ʻo mamaʻo ʻo ʻikai mei lava ke aʻu ha sio ki ai. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke loko fiefia ʻa Luʻisa ʻi he fonongá. Ka naʻe taimi nounou pē kuó ne fiefia ʻi heʻene vakai ki he musie lanu mata he feituʻu tokaleleí, vao matalaʻiʻakau lanu kehekehé, pea mo e fanga kiʻi konga kelekele ikiiki ʻi he veʻe vaitafé.

Naʻá ne lekooti ʻo pehē, “Ne māmālie pē e mōlia atu ʻa e loto mamahí mei hoku ʻatamaí, pea naʻá ku hoko ko e fefine fiefia taha ʻi he kulupú fakakātoa.”26


ʻI he konga kimuʻa ʻo Suné, ne kei keina pē ʻe he fanga heʻé ʻa e ngoué ʻi he Teleʻa Sōlekí. Ne ʻaukai ha Kāingalotu tokolahi mo nau lotua ha fakahaofi, ka naʻe kamata ke fifili ha niʻihi pe oku totonu nai ke nau liʻaki ʻenau ngāué, fakaheka ʻenau ʻū salioté, pea fetukutuku mei he nofoʻangá. Naʻe fakahā ange ʻe ha tangata ʻe taha kia Sione Sāmita, “Kuó u taʻofi hono langa hoku fale momosiʻangá. ʻE ʻikai ke ʻi ai ha kēleni ke momosi.”

Naʻe lea fakapapau ʻa Sione ʻo pehē, “He ʻikai fakaʻauha kitautolu. Hoko atu hoʻo fale momosiʻangá, pea kapau te ke fai ia, ʻe faitāpuekina koe, pea ʻe hoko ia ko e maʻuʻanga tokoni ʻo e fiefia mo e fakatupuʻanga paʻanga taʻe-hano-ngataʻanga kiate koe.”27

Ka naʻe kei hokohoko atu pē ʻa e tālanga ʻa e Kāingalotú fekauʻaki mo e hiki ki Kalefōniá. Naʻe feʻunga mo e māhina ʻe ua ʻa e fononga saliote ki he Matāfanga Seni Felenisisikoú, pea naʻe saiʻia ange ha niʻihi ke nau mavahe atu ʻi ha toe fononga lōloa ange ʻe taha ʻi haʻanau fiekaia māmālie pē ki he maté.28

Naʻe fakaʻofaʻia ʻa Sālesi Lisi, ko e tokoni ʻo Sioné, ʻiate kinautolu naʻe fie mavahé. Kapau naʻe hokohoko atu e kai ʻe he fanga heʻé ʻenau ngoué, ʻe siʻisiʻi leva e meʻa naʻe toe ke nau kaí. Hangē ko e kāingalotu ʻe niʻihi naʻe mālō pē ʻenau kei moʻui ʻi he maʻu meʻatokoni mei he akaʻi ʻakaú, sinoʻi ʻakau talatalá, mo e supo naʻe ngaohi mei he kiliʻi pulu kuo haká.

ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha, naʻe ui ʻe Sālesi ha fakataha ʻa e Kāingalotú. Naʻe tafitonga e langí pea lanu pulū, ka naʻe ongoʻi mafasia pē e kāingalotú. ʻI he ngaahi ngoueʻanga ofi maí, ne pikitai e fanga heʻé ʻi he ʻū vaʻa uité mo e koané, ʻo nau keina e ngoué. Naʻe kaka ʻa Sālesi ki ʻolunga ʻi ha saliote naʻe ʻikai ke fakafale ʻo ne kalanga. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke mau loto ke mou mavahe ʻi hoʻomou salioté mo e kulupú, he te mau fie maʻu kinautolu.”

ʻI he taimi naʻe kalanga ai ʻa Sālesí, naʻe fanongo ʻa e kāingalotú ki ha fuʻu longoaʻa lahi mei he langí. ʻI heʻenau hanga hake ki ʻolungá, naʻa nau sio ki ha fanga kiʻi tala mei he Teleʻa Sōleiki Lahí ʻoku nau puna mai ki he teleʻá. Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe fakatūʻuta hifo ha fanga tala lalahi ange ʻi he ngoueʻanga mo e ngoue ʻa e Kāingalotú. ʻI he kamatá, naʻe hangē naʻe keina ʻe he fanga manupuná ʻa e toenga ʻo e ngoué, ko hono fakaʻosi ia ʻo e fakaʻauha naʻe kamata ʻe he momokó mo e fanga heʻé. Ka ʻi he toe vakai lelei atu ʻa e Kāingalotú, naʻa nau sio atu ʻoku keina ʻe he fanga talá ʻa e fanga heʻé, puʻaki e meʻa naʻe ʻikai ke nau lava ʻo foló, pea nau toe foki mai ʻo toe lahi ange e fanga heʻe naʻa nau keiná.29

Naʻe lipooti ʻe Sione Sāmita kia Pilikihami ʻi he ʻaho 9 ʻo Suné ʻo pehē, “Naʻe puna mai e fanga talá mei he anovaí ʻo nau fakaʻauha e fanga heʻé. Hangē kuo mafao mai e toʻukupu ʻofa ʻo e ʻEikí kiate kimautolú.”30 Naʻe fuʻu tokolahi e fanga heʻé ki he meʻa ne malava ʻe he fanga talá ʻo kaí, ka naʻe lava pē ʻe he fanga manupuná ʻo mapuleʻi e fanga kiʻi ʻinisēkité. Naʻe mamata ʻa e Kāingalotú ki he fanga talá hangē ha kau ʻāngelo kuo fekauʻi mei he ʻOtuá, pea naʻa nau fakamālō ki he ʻEikí ʻi hono tali ʻenau lotú he taimi lelei ke fakahaofi hono maumauʻi ʻenau ngoueʻangá pea toe tō foʻou ʻenau ngoué.31

Naʻe pehē ʻe Sione hili ha uike ʻe ua, “ʻOku kei tokolahi pē ʻa e fanga heʻé mo femoʻuekina he kaí, ka koeʻuhí ko e fanga talá, mo ʻemau ngaahi ngāué, mo e tupu ʻemau ngoué, te mau maʻu ha kēleni lahi neongo [e fanga heʻé].” Naʻe ʻikai loko lahi e ututaʻú ʻo hangē ko e meʻa ne nau ʻamanaki ki aí, ka naʻe ʻikai ha taha ʻe fiekaia ʻi he teleʻá. Pea ko e kulupu ne fekauʻi ʻe Sione ke nau ʻalu ki Kalefōnia ʻi Nōvemá kuo nau foki mai mo e fanga pulu ʻe meimei toko uangeau, fuaʻiʻakau kehekehe, mo e ʻū tengaʻi kēleni.

Naʻe lipooti fiefia ʻe Sione ʻo pehē, “ʻOku mau maʻu ha ʻilo lahi ange, pea ʻi homau tokolahí, ʻoku mau ongoʻi loto-toʻa mo fiemālie.”32


Hili ha māhina ʻe ua ʻo e fononga ʻa Luʻisa mo ʻene fānau fefiné naʻa nau kiʻi tuʻu ʻi he Maka Tauʻatāiná (Independence Rock), ko ha fuʻu maka fakamanatu lahi ngaohi mei he kalānité naʻe tuʻu hangē ha fuʻu tuʻaʻifonú he tafaʻaki ʻo e Vaitafe Vaimelié. Naʻa nau kaka ki he tumutumu ʻo e fuʻu maká, ʻo nau sio ai ki he ʻū hingoa ʻo e kau fefonongaʻakí kuo tā tongitongi mo tā valivali ʻi he funga maká. Naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha taha ʻi he halá ka ko kinautolu pē, naʻe faʻa fakakaukau ai ʻa Luʻisa ki he Kāingalotú siʻenau liʻekina ʻi he feituʻu maomaonganoá. Ka naʻe lahi ʻaupito e ʻū hingoa naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻí, ka naʻe fakamanatu ange kiate ia naʻe ʻikai ko kinautolu ʻa e fuofua kakai ke fou mai he hala ko ʻení—pea naʻe ʻikai ko kinautolu ʻa e fakamuimuitahá.

Naʻe siʻisiʻi ange ʻene ongoʻi liʻekiná, neongo naʻe tuli hono fāmilí mei Nāvū. Kuo maʻu e ngaahi tāpuakí ʻi hono tuli kinautolú. Naʻá ne fakatokangaʻi kapau naʻe ʻikai ke hola e Kāingalotú ki he feituʻu maomaonganoá, he ʻikai ke nau mamata ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo natulá.

Naʻe lava ke mamata lelei ʻa Luʻisa ki he ngaahi kolo takatakai he fonuá mei he feituʻu naʻá ne tuʻu aí. Naʻe ʻapitanga ʻa e kaungāfononga ʻa Pilikihamí ʻi he tafatafaʻaki maká, naʻe tau takatakai e ʻū salioté ʻi he founga angamahení. ʻI muʻa atu ʻiate kinautolú, naʻe hangē ʻa e Vaitafe Vaimelié ha ngata ʻi he ngaahi potu tokaleleí, naʻe lanu pulū ngingila ʻa e fukahi vaí ʻi heʻene tafe atu ʻi mui ʻi he maka Devilʻs Gate, ko ha ongo lilifa maile ʻe nima ki he hihifó.

Naʻá ne manatuʻi, kuo ngaohi ʻe he ʻOtuá ha māmani fakaʻofoʻofa maʻa ʻEne fānaú ke nau fiefia ai. “ʻIo, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tupu mei he kelekelé,” ko e lau ia e taha ʻo e ngaahi fakahaá, “kuo ngaohi ia ke ʻaonga pea fakaʻaongaʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ke fakamānako ki he matá, pea fakafiefia foki ki he lotó.”

Naʻe tā tongitongi ʻe Luʻisa mo e kau mēmipa kehe ʻo ʻene kulupú honau hingoá ʻi he Maka Tauʻatāiná, pea nau toki muimui leva ʻi ha kiʻi hala fāsiʻi ʻo nau aʻu ai ki he kiʻi vai tupu naʻe maʻa mo momoko. Naʻa nau inu mo inu ʻi he loto houngaʻia naʻe ʻikai ko e vai mei he vaitafe ʻuli mo pelepelá ʻa ia ne nau fakafalala ki ai talu ʻenau mavahe mei he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó. ʻI heʻenau ongoʻi fiemālié, ne nau mavahe mei he kiʻi vaí ʻo nau foki ki he ʻapitangá.

ʻI he ngaahi uike ne hoko aí, naʻe fononga ʻa Luʻisa mo ʻene fānau fefiné ʻi he ngaahi teleʻa māʻolunga, pelepela loloto, mo e vao uilou. Naʻe fai ʻe heʻene fānau fefiné ʻa e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu ke nau faí, pea ʻi he ʻaho takitaha naʻe fakaʻau ke nau ongoʻi tauʻatāina ange mo ʻikai ke nau fakaongosiaʻi ha taha. ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻe ʻā hake ʻa Falanisesi, taʻu hongofulu-mā-tolu, ʻo tafu ha afi kimuʻa ia pea toki ʻā ha taha ʻi he ʻapitangá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo omi e kakaí ki he feituʻu faiʻanga ʻapitangá ke fakamālō kiate ia mo kole ha afi ke kamata tafu ʻenau afí.

Naʻe hiki ʻe Luʻisa ʻi heʻene tohinoá, “Ne mau ngaʻunu māmālie, ʻo kiʻi tupulaki he ʻaho kotoa pē. Ne u ongoʻi he taimi ko ʻení te u lava ʻo fononga ʻi ha toe maile ʻe tahaafe.”33