2008
Tohi ki he ʻĒtitá
‘Aokosi 2008


Tohi ki he ʻĒtitá

Uiuiʻi ki he Ngāue ʻa e ʻEikí

ʻOku ou fakamālō ki he Liahona ʻo Māʻasi ʻo e 2007 ʻi he fakamatala ai ʻo kau ki he founga ʻo e teuteu ke ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻe tupu mei he pōpoaki ne ʻomi aí ʻa ʻeku fili ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei ai ne maʻu hoku uiuiʻí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi fakamatala ʻi he Liahoná ke u ʻiloʻi ko e taimi ʻeni kuo uiuiʻi ai au ʻe he ʻEikí ke tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāué. ʻOku tataki kitautolu ʻe he Liahoná ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku totonú.

Sisitā Suvi Sivila, Filipaini

Ne Ongo ki Hoku Lotó

ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻa e Liahoná kiate au; ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe naʻe mei fēfē ʻeku moʻuí ka ne ʻikai ha Liahona. Ko hono moʻoní, naʻe mahuʻinga ʻene kau mai ki hoku fakauluí ʻi he taʻu ʻe 21 kuo hilí. ʻI he taimi ko iá naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito e founga naʻe fakaʻaliʻali mai ʻaki e ngaahi fāmilí kiate aú: ko ha ngaahi fāmili ʻoku nau lotu fakataha, ngaahi fāmili ʻoku nau ō fakataha ki he lotú, ngaahi fāmili ʻoku nau fakahā ʻa ʻenau ʻofá. Ne ongo kotoa ia ki hoku lotó pea tokoni ke mahino ʻa e ongoongoleleí kiate au. Fakamālō atu ki he ngāue fakaʻofoʻofa kotoa ko ia ʻoku mou faí.

Pītisi Sānaki, Suisalani

Ko Hono Fakamālohia ʻo e Nofo-Malí

ʻOku ʻi ai haku kaumeʻa ne toki mali ki muí ni mai pē, pea ne u ʻoange ki ai ha Liahona ʻoku fakamatala ki he nofo-malí mo e fatongia toputapu ke feʻofaʻaki mo fetauhiʻakí. Neongo ʻoku ʻikai ke Siasi hoku kaumeʻá, ka naʻá ne lau e makasiní mo hono husepānití, pea naʻá ne fakamālō fakamātoato mai kiate au he naʻe tokoni ia ki hono fakamālohia ʻene nofo-malí. ʻOku ʻomi ʻe he Liahoná ha ngaahi tāpuaki ki he kāingalotú mo kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he Siasí fakatouʻosi.

Pītisi ti Kaika, Venesuela

Fakamālō ʻi he Loto-Hounga Moʻoni

ʻOku ou fie fakahā ʻeku fakamālō loto-hounga ki he Tamai Hēvaní pea ki he kau ʻētitá ʻi hono ʻomai ʻo e Liahoná ke mau maʻu ai ʻEne pōpoakí ʻi he feituʻu ko ʻeni ʻi he māmaní. Kuo ʻomai ʻe he Liahoná ʻa e loto falala kiate au ke u tuʻu loto-toʻa he taimi kotoa pē, ʻo aʻu ki heʻeku tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo hoku ngaahi kaumeʻá, ke u ngāue ke toʻo atu e ngaahi fakakaukau hala ʻoku nau maʻu kau ki he Siasí. Fakamolemole ka mou hokohoko atu pē ʻa e ngāue leleí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe mafola mai e ongoongoleleí ki he feituʻu ko ʻeni ʻo e māmaní.

ʻAsuko Tomenika ʻEkipeniongi, Naisīlia

Ko e Makasini Lelei Tahá

Ko ʻeku toki kau foʻou mai ki he Siasí, pea kuó u ako ha ngaahi meʻa lahi kau ki he ongoongoleleí mei he Liahoná. ʻOkú saiʻia ʻaupito hoku kaungālokí ʻi he Liahoná. ʻOku nau tatali ki ai ʻi he māhina kotoa pē neongo ʻoku nau kau ki ha tui fakalotu kehe. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaumeʻá ko e makasini lelei taha ʻeni kuó ne mamata ai ʻi heʻene moʻuí. Ne mau fuʻu saiʻia kotoa ʻi he saati ʻo e meʻa fakapaʻangá (vakai, “Fakamatala Patisetí” ʻi he fakamatala makehe ko e Teuteuʻi ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē, Sepitema 2007), pea naʻe palōmesi ʻa e tokotaha kotoa pē ke muimui ki ai, tuku kehe pē ʻoku palani hoku kaungālokí ke fakahū ʻenau paʻangá kae ʻikai totongi vahehongofulu.

Laihā Sāmani, ʻInitia

Ueʻi ʻe ha Himi

Lolotonga ʻeku lau e Liahona ʻo Mē 2007, naʻe ongo moʻoni ki hoku lotó ʻa e lea ʻa ʻEletā Jay E. Jensen “Ko e Ivi Tanumaki ʻo e Ngaahi Himí.” ʻOku ʻi ai foki mo ʻeku fakamoʻoni mālohi ki he ivi ʻo e ngaahi himí. Lolotonga ʻeku fanongo letiō ʻi Fēpueli ʻo e 2000, ne u fanongo ki ha foʻi hiva ne teʻeki ke u fanongo ai ki muʻa. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku mālieʻia ʻi hono fasí, ka naʻá ku saiʻia foki ʻi he founga hono hivaʻi ʻe he kulupú pea mo e pōpoaki naʻe ʻomi ʻe he foʻi hivá. Ne u toki ʻilo ki mui naʻe hivaʻi e foʻi hivá ʻe ha kau hiva naʻe ui ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku loto ke u maʻu kakato e fakalea ʻo e foʻi hivá ni. Ne u fakakaukau ke u ʻaʻahi ki he siasi ko ʻení. Ko e meʻa ʻuluaki pē naʻá ku fai ʻi he fuofua Sāpate ne u maʻulotu aí ko e kumi ha tohi himi. Ne ʻasi hake ai e foʻi hivá—ko e himi fika 18, “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē.” Naʻe papitaiso au hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei ai.

Lisiate S. Sikotilani, Laipīlia