2008
NGAAHI FAKAKAUKAU MAʻÁ E EFIAFI FAKAFĀMILI ʻI ʻAPÍ
‘Aokosi 2008


NGAAHI FAKAKAUKAU MAʻÁ E EFIAFI FAKAFĀMILI ʻI ʻAPÍ

ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki hoʻo faiako ʻi loki ako mo ʻapí.

“Teunga Tāú: Ko e Fakaʻapaʻapa ki he ʻEikí,” p. 18: Lau e konga ko e “Teunga Taau ʻi he ʻAlu ki he Temipalé” pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau tali e ngaahi fehuʻi ʻi he ongo palakalafi fakamuimuitahá. (ʻI hoʻomou fealēleaʻaki ko ʻení, fakamanatu ki hoʻo fānaú ha ngaahi taimi ne nau teunga taau ai.) Fakaafeʻi ho fāmilí ke nau aleaʻi e founga ʻoku totonu ke nau tui ai e vala ki he ngaahi meʻa kehe ʻoku fai, hangē ko e akó, ngāué, pe ngaahi feohi fakasōsialé (vakai ki he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, [2001], 14).

“Ko Hono Langa Hake ʻo ha Fāmili Taʻengata,” p. 34: Faʻu ha kiʻi taua siʻisiʻi ʻaki ha ngaahi konga papa ke fakaʻaliʻali ʻa hono mahuʻinga ʻo ha fakavaʻe ʻoku mālohí; ʻosi ko iá pea toʻo ha konga papa mei he ʻotu taupotu taha ki laló. ʻI hoʻo vahevahe ʻo e fakamatalá mo ho fāmilí, tuku ke nau talaatu ʻa e ngaahi founga naʻe fakatokaʻaki ʻe he tamai ʻa ʻEletā Hoiosí ha fakavaʻe mālohi maʻa hono fohá. Aleaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamālohia ai e fakavaʻe homou fāmilí.

“Ko e Sivi Lahi Taha ʻo ʻEne Moʻuí. …ʻo Aʻu Mai ki he Taimi Ní,” p. 38: Hiki ʻi ha ʻū laʻipepa ha ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo homou fāmilí. Fai e talanoa kia ʻAteleá, pea lau e fakamatala ʻoku ʻasi atu ʻi he tafaʻakí, “Ko e Tohi Lēsoni ʻa e ʻEikí.” Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fili ha laʻipepa pea nau kumi hake ha potufolofola ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ʻi he faingataʻa ko iá.

“Te u Fakafanongo ʻi he Taimi ʻe Toe Hoko Aí!” p. K10: Fai e kiʻi vaʻinga ko ʻení ke fakatātaaʻiʻaki e founga ʻe lava ke tataki ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakaafeʻi ha taha ʻo e fāmilí ke hū ki tuʻa mei he lokí. Fūfuuʻi ha fakatātā ʻo e ʻEikí ʻi he lokí. Fekau ki he tokotahá ni ke foki mai pea ke ne kumi e fakatātaá. Fakahinohino ia ʻaki haʻomou pehē ange “vela” ʻi he taimi ʻokú ne ofi ai ki he fakatātaá, pea ko ʻene mavahe pē ʻo mamaʻo mei aí pea mou pehē ange “momoko”. ʻI hoʻo vahevahe ange ʻa e talanoa kia Manuelá, ʻai ke mou ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa naʻá ne ako ʻo kau ki he falala ki he Laumālié. Fakaʻosiʻaki hono lau ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12.

“Ko e Akoako ʻa Papiloá,” p. K14: Fai e talanoa kia Papiloá. Ke teuteuʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ki haʻanau ō ʻo ngāue fakafaifekau, fai ha ako fekauʻaki mo ha faʻahinga potoʻi ngāue kuo pau ke ako ʻe he kau faifekaú, hangē ko e faiakó, haeané, palaní, pe ako e folofolá, (vakai ki he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ke maʻu mei ai ha ngaahi fakakaukau lahi ange). Fakaʻosiʻaki ha ako ngaohi kai ke ʻai ʻaki haʻomou kiʻi sapa. Palani he taimí ni ke fakahoko ha faʻahinga meʻa pau ki he ngāue fakafaifekaú.