2008
Ko ha Mana e Tupulaki ‘a e Pa‘anga Tokoni Fakaako Tu‘uma‘ú
‘Aokosi 2008


Ko ha Mana e Tupulaki ‘a e Pa‘anga Tokoni Fakaako Tu‘uma‘ú

Ne toki ʻosi mai ʻa Misa Viu Sōsiua mei he ngāue fakafaifekaú pea ne fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻene taimi tēpilé. Naʻe ʻalu maʻu pē ʻa e tokotaha papi ului fie ako moʻoni ko ʻeni mei Pooti ʻIlisapeti ʻi Saute ʻAfiliká ki he akó mei he 8 pongopongi ki he hoʻataá pea ngāue mei he 1 hoʻatā ki he 6 efiafi pea ako leva ki he 8 pe 9 efiafí.

Ka ne ʻikai pē hohaʻa pe ʻita ʻa Misa Sōsiua ia ʻi heʻene femoʻuekina peheé. Ko hono moʻoní, naʻá ne houngaʻia ʻi he faingamālie naʻá ne maʻu ke ako aí ʻo makatuʻunga he foaki lototō ʻa ha niʻihi kehe.

ʻOku kau ʻa Misa Sōsiua ʻi he niʻihi ʻoku tokoniʻi ʻe he nō Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú (PTFT), ʻa ia ʻoku lava ke nau ako ʻo maʻu ha faingamālie ne ʻikai ke nau mei maʻu ka naʻe taʻeʻoua ʻeni. Kuo hoko ʻa e tokotaha taʻu 27 ko ʻení ko ha tokotaha ʻenisinia fakakomipiuta pea ko e sekelitali pule ia ʻi hono siteikí, ʻokú ne pehē kuo lahi e ngaahi tāpuaki kuó ne maʻu ko e tupu mei he PTFT.

Naʻá ne pehē, “Ne ʻikai ke u mei ʻi he tuʻunga ʻoku ou lolotonga ʻi aí ka ne taʻeʻoua hono fokotuʻu e polokalama ne ueʻi fakalaumālie ko ʻení.”

Ko ha Faingamālie ke Ikuna

Ne fanongonongo ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e PTFT ʻi he konifelenisi lahi ko ia ʻo Māʻasi 2001. Naʻe fokotuʻutuʻu e polokalamá ke tokoniʻi e kakai kei talavoú ke nau maʻu ha pōtoʻi ngāue te ne lava ke hiki hake kinautolu mo honau fāmilí mei he tuʻunga masivá pea ke nau fai ha tokoni ʻe mahuʻingamālié ki he sosaietí mo e Siasí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fonua lahi ʻi he māmaní ʻoku ngāue faivelenga ai maʻá e ʻEikí ha kau faifekau kei talavou mei ha ngaahi puipuituʻa ko e mālō pe maʻu ha meʻa ke nau moʻui ai. Ne lea ai ʻa Palesiteni Hingikelī fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e kakai kei talavoú ni ʻi heʻenau foki ki ʻapí:

“ʻOku lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau ʻamanaki ki aí. Ka ʻoku ʻi ai honau tokolahi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hono maʻu ha ngāué koeʻuhí he ʻoku ʻikai te nau maʻu ha poto fakangāue. ʻOku nau toe foki hifo ai ki he luo ʻo e masiva ko ia naʻa nau haʻu mei aí” (“Ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú,” Liahona, Siulai 2001, 60).

Ne fokotuʻu ʻeni ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Paʻanga Tokoni Folau Tuʻumaʻú ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻa e Kāingalotú ke nau lava ʻo fononga ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1800, ʻa ia ʻoku ʻamanaki e kau taki ʻo e Siasí ʻe tokoni ʻa e polokalama PTFT ke fakangata ʻa e masivá.

ʻOku hanga ʻe he nō tupu siʻisiʻi ko ia ki he polokalama ako fakangāué (vocational), fakatekinikalé mo e ako fakataukei ngāué ʻo ʻoange ha faingamālie ki he niʻihi loto feinga ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 18 ki he 30 ke nau ako ai ha ngaahi pōtoʻi ngāue pea ke nau fakafalala pē kiate kinautolu pea maʻu ha tauʻatāina pea ʻikai lahi mo ha ngaahi moʻua.

Ne pehē ʻe ʻEletā Sione K. Kāmeki ko ha tokotaha mālōlō mei he Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e Talēkita Lahi ʻo e PTFT, ʻoku hanga ʻe he polokalamá ʻo kamata mo fakalakalaka e ako ʻa e kakai kei talavou ko ia ʻoku nau fie maʻu ha faingamālie mo ha fakahinohinó.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kāmeki, “ʻOku tau tokoni ke maʻu ʻe he kakai kei talavoú ha ʻamanaki, ʻoku tau tokoni ke palani ʻa ʻenau ngāue maʻuʻanga moʻuí pea lava ke nau aʻusia ia.”

Ko Hono Fakaava ʻo e Ngaahi Matapaá

Neongo naʻe palani maʻu pē ʻa Misa Sōsiua ke ako ʻi he ʻunivēsití, ka naʻe ʻikai te ne maʻu mo ʻene fineʻeikí ha paʻanga feʻunga ke totongi ʻaki e akó. Ne mei lava pē ke maʻu ha nō mei he pangikeé, neongo ʻa e māʻolunga ʻene tupú pea ne toe mei lōloa foki mo e taimi tā ʻo e noó. Ka naʻe fanongo ʻa Misa Sōsiua ʻi he PTFT mei ha ongo mātuʻa ʻi honau feituʻú ne ngāue ʻi he Potungāue Ako ʻa e Siasí. Naʻá ne tohi kole leva ki ai peá ne maʻu ai ha nō $1,150 mei he PTFT pea toʻo leva ʻene ngaahi kalasi ʻenisinia fakakomipiuta ʻi he Kolisi Tameliní (Damelin College) ʻi Pooti ʻIlisapeti.

Hili nai ha taʻu ʻe taha ʻo e ako ʻa Misa Sōsiuá, ne ʻi ai leva haʻane ngāue ʻi ha kautaha faleʻi fakakomipiuta (IT). Ne tali pē ʻa e kautahá ke ʻosi ʻa e taʻu fakaakó pea nau poupouʻi ia ke hoko atu ʻa ʻene akó. Koeʻuhí ko e ʻi ai ʻene ngāué, ne lava ke ne totongi ʻosi ʻene noó ʻi he taʻu pē hono hokó pea kuo toe tokoniʻi fakapaʻanga ia ʻe he kautahá ke hoko atu ʻene akó ʻi he ngaahi tafaʻaki hangē ko e fengāueʻaki fakangāué, puleʻi ʻo e kautahá, puleʻi mo tokangaʻi ʻo ha kautaha pea mo hono puleʻi mo tokangaʻi ha ngāue ʻi he ʻilo fakaonopōní ʻi he taʻu ko ʻeni ʻe fā kuo hilí.

Naʻá ne pehē, “Kuo ʻomi ʻe he polokalama PTFT ʻa e kamata ko ia naʻá ku fie maʻú pea te u lava pē ʻe au ʻo fai hono toengá. Naʻá ne kamataʻi pē pea toki fakafaingamālieʻi ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa kehé.”

Ko ha Mana pea ʻOku ʻAmanaki ke Toe Lahi Ange

Talu mei hono fuofua fanongonongo ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e polokalamá ni he taʻu ʻe fitu kuo hilí, ko ha kakai kei talavou nai ʻeni ʻe toko 28,000 pea ʻoku fakafuofua ko ha vaeua ʻe taha ko ha kakai tangata pea vaeua ko e kakai fefine kuo nau maʻu ha nō mei he PTFT. Ne kamata ʻa e polokalamá ʻi Mekisikou, Pelū pea mo Silei pea kuo fakalahi atu ʻeni ke tokoniʻi ha kakai ʻi ha ngaahi fonua ʻe 40 ʻi he funga māmaní ʻo kau ai ʻa Mongokōlia, Kemipoutia, Keniā, Kana, ʻi Saute ʻAfilika pea mo ha ngaahi ʻotu motu ʻo e Pasifikí mo e meimei kotoa e ngaahi fonua ʻo ʻAmelika Latiná.

ʻOku fakapaʻanga ʻa e polokalamá ʻe he kāingalotu kuo nau ʻosi fakamahinoʻi mai ha paʻanga ki he polokalamá ni ʻi heʻenau laʻi foaki vahehongofulú mo e ngaahi foakí pea ʻe he ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasí ʻoku nau tui ki he taumuʻa ʻo e polokalamá. ʻOku ʻikai ʻaupito ngāueʻaki e (sinoʻi paʻanga) ʻoku tānakí, ko e ngaahi noó ʻoku fai pē ia mei he tupu ko ia ʻoku maʻu mei he sinoʻi paʻangá.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kāmeki, “ʻOku fuʻu angaʻofa ʻaupito ʻa e kāingalotú mo e kaungāmeʻa [ʻo e Siasí],” peá ne toe tānaki mai ʻo pehē kuo ui ʻe Palesiteni Hingikelī mo Palesiteni Monisoni ʻa e ola lelei ʻa e polokalamá ni ko ha “mana.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Kāmeki, “Kuo tau tupulaki” pea ʻokú ne ʻamanaki ʻe mamata ʻa e Siasí “ki ha tupulaki lahi ange ʻi he kahaʻú.”

Ko Hono Totongi Fakafoki ʻo e Paʻanga Toputapú

Ne hoko hono ʻiloʻi ʻe Misa Sōsiua ʻa e feituʻu ne maʻu mei ai ʻa ʻene noó ko ha meʻa ke ne faivelenga ke sai ʻa ʻene akó pea totongi ʻosi ʻa ʻene noó. Naʻá ne fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ʻa e foaki lahi ko ʻení ʻi he founga lelei taha te ne lavá.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻiloʻi ko e paʻanga toputapu ʻeni. Ne foaki ʻe ha niʻihi ha tokoni ki heʻeku akó, ko ia ai ne hoko ko hoku fatongia ke u fakahaaʻi ʻa ʻeku houngaʻiá ʻaki ʻeku ako mālohi. Ko e paʻanga ne foaki kiate aú ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke vaʻinga ʻaki. Ne ʻomi kiate au ha faingamālie ke fai ha meʻa ʻaki ʻeku moʻuí, pea ke kamata ha kahaʻu lelei, pea ko hoku fatongia ke u puke ʻa e faingamālie ko iá pea ʻoua naʻa tō ʻeku feingá.”

Makehe mei hono ʻoange ki he kakai lalahi kei talavoú ha tokoni fakapaʻangá, ʻoku ʻoange ʻe he PTFT kiate kinautolu ha faingamālie ke nau tupulaki ʻi he ongoongoleleí pea fakamālohia honau fonuá pea lava ke ako ʻa e kāingalotu kehe ko ia ʻoku nau fie maʻu ʻa e faingamālie ke akó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kāmeki kuo hoko ha niʻihi kuo ʻosi ʻenau akó ko ha kau taki ʻo e Siasí pea kuo nau fakamālohia ʻa e Siasí ʻi honau fonuá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelī, “Te nau totongi ʻenau ngaahi vahehongofulú mo e paʻanga ʻaukaí ʻi heʻenau hoko ko e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, pea ʻe mālohi ange ai ʻa e Siasí koeʻuhí ko ʻenau nofo ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku nau nofo aí” (Liahona, Siulai 2001, 60).

ʻI hono totongi fakafoki ko ia ʻe he fānau akó ʻa ʻenau noó, ʻoku foki leva ʻa e paʻangá ki he paʻanga tokoní ke tokoni ki ha niʻihi kehe ʻoku nau fie maʻu ha tokoni fakapaʻanga ki heʻenau akó ʻo hoko leva ia ko ha paʻanga “tokoni tuʻumaʻu.”

Fakahoko ha Ngāue Fakaofo Maʻau mo e Niʻihi Kehé

Ne mahino kia Misa Sōsiua ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea naʻá ne ueʻi ai ia ke ne tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e faingamālie tatau naʻá ne maʻú.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻoatu ʻe he ʻEikí ha faingamālie ke ke fakalakalaka pea lava foki ke ke tokoni ki he tokotaha hono hokó. Ko hoku fatongia ke u totongi fakafoki ʻa e paʻangá ʻi he vave taha ʻe lavá kae lava ke maʻu ʻe he tokotaha hokó ʻa e faingamālie tatau mo ia ne u maʻú, ʻo ako pea fakalakalaka. Fakakaukau ki he tokolahi ʻo e kakai ʻe lava ke ke tākiekiná ʻo kapau te ke fakaʻaongaʻi totonu ʻa e paʻangá. ʻE ʻikai ngata ʻi hoʻo lava ke fai ha meʻa fakaofo ʻi hoʻo moʻuí ka ki he moʻui foki ʻa e niʻihi kehé.”

Naʻe akoʻi ia ʻe he meʻá ni ʻi ha ngaahi pōtoʻi ngāue fakatakimuʻa pea ke ne lava ʻo moʻui fakafalala pē kiate ia ʻo tauʻatāina ai pea lava ke ne tauhi ʻene ngaahi tukupaá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ko e akó pē. ʻOku ʻikai ko hono maʻu pē ʻo e tipilomá pe mataʻitohí. ʻOku ʻikai ko ha ngāue maʻuʻanga moʻui pē. ʻOku mahulu atu ia ʻi ai. ʻOkú ne fakaava e ngaahi matapā ke ke lava ai ʻo tupulaki fakatāutaha.”

Tokoniʻi ʻe he Kiʻi Paʻanga Siʻi ha Ngaahi Toʻu Tangata

Naʻe pehē ʻe Misa Sōsiua te ne houngaʻia maʻu pē ʻi he tokoni lahi ne fai kiate ia ʻo fakahoko ai ha fuʻu faikehekehe lahi ʻi heʻene moʻuí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakaʻamu ke feʻiloaki ha ʻaho mo e tokotaha pe kakai naʻa nau fai ha foaki ki he polokalamá ʻi hono fuofua kamataʻí ke u fakamālō ange. Mahalo ko ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi pē ia kiate kinautolu ka ʻokú ne liliu ha ngaahi toʻu tangata. Kuó ne liliu ʻa hoku fāmilí.”