2008
Ko Hono Paotoloaki ʻo e Ako Folofolá
‘Aokosi 2008


Ko Hono Paotoloaki ʻo e Ako Folofolá

ʻOku lahi e ngaahi founga lelei ki hono ako ʻo e folofolá ʻo hangē ko ia ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ko ha fakaafe ʻeni mei he ʻEikí ʻi ha fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻi he 1830, “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au” (T&F 19:23). Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ki he talaʻofa ko ʻeni ʻo e melinó mo e fakahinohinó: “ʻOku ou ʻilo ko e taimi ko ē ʻoku ou fakavaʻivaʻinga ai ʻi heʻeku ngaahi fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taimi ʻoku hangē ai ʻoku ʻikai fanongo mai ʻa langi pea ʻikai fanafana mai ʻa e laumālié, ʻoku ou fuʻu mamaʻo ʻaupito mei he ʻOtuá. Kapau te u moʻui ʻaki e folofolá ʻoku ou vāofi ange ai mo e ʻOtuá pea foki mai hoku tuʻunga fakalaumālié.”1

ʻOku fakamatala heni ha kāingalotu fekauʻaki mo ʻenau ʻilo ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tau tuku ai ha taimi ki hono lau ʻo e folofolá.

Ako ki he Kau Palōfitá

Kuo tuʻo lahi ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻo u kumi ha ngaahi kaveinga mo ha ngaahi akonaki kehe ʻi he taimi kotoa pē ne u lau ai. Ne u fili he taimi ko ʻení ke u lau ia mo e fakakaukau ʻoku ou fie ʻilo lahi ange ki he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻeku kamata lau ʻi he 1 Nīfaí, naʻá ku hiki ha fanga kiʻi fakamatala kau kia Līhai, ʻi ha kulupu ʻe ono: ngaahi akonakí, ʻulungāanga fakatāutahá, fetuʻutaki mo e fāmilí, fetuʻutaki mo e ʻOtuá, fetuʻutaki ʻa e ʻOtuá mo iá, mo e ngaahi founga ʻo ʻene maʻu fakahaá. Hili ko iá naʻá ku ako e ngaahi meʻa tatau pē ʻo fekauʻaki mo e ongo palōfita hono hokó, ʻa Nīfai mo Sēkope. Ko ʻeku feingá ke ʻiloʻi e ngaahi ʻulungāanga naʻe faitatau ai e kau tangata ʻoku uiuiʻi ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha kau palōfitá pea ke u ʻiloʻi e ngaahi akonaki mahuʻinga ʻa e palōfita takitaha.

Tepi Uoloteni, Kalefōnia, ʻAmelika

Fai ha Ngaahi Fehuʻi

ʻOku ou fai ha ngaahi fehuʻi lolotonga ʻeku laú. Ko e faʻahinga fehuʻi ʻe ua te u faí. ʻUluakí, te u feinga ke mahino e folofolá kiate au mo vakai pe ʻe ʻaonga fēfē ia ki heʻeku moʻuí. Te u fai e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ha meʻa ʻoku hoko ʻi heʻeku moʻuí ʻo hangē ko e meʻa ko ʻeni ʻoku hokó? Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi mai hení? Ko e hā naʻe fakakau ai ʻeni ʻe he tokotaha naʻá ne faʻu e tohí? ʻE lava fēfē ke u fakaʻaongaʻi ʻeni ki heʻeku moʻuí he taimí ni? Uá, te u fai ha ngaahi fehuʻi kau ki he ngaahi meʻa ʻoku ou fāinga mo ia ʻi heʻeku moʻuí: ha ngaahi meʻa ʻoku hoko pe ngaahi palopalema ʻoku ou fekumi ke maʻu ha tali ki ai. ʻE lava pē ke kamata ʻeni mei ha meʻa fakafāmili ʻo aʻu ki ha fetongi ʻi heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻI heʻeku fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení, te u ʻiloʻi ai ko ha ngaahi veesi siʻisiʻi pē kuó u lau ʻi hoku taimi lau folofolá ʻo kapau te u fakaongoongo ki he Laumālié ʻo ʻiloʻi e meʻa ʻoku feinga ʻa e ʻEikí ke akoʻi kiate aú. Kuó u ʻiloʻi ʻe maʻu e ngaahi talí ʻi he taimi ʻoku ou laukonga ai mo fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻí.

Sioana Z. Sohanisoni, Kalefōnia, USA

Fakakaukau ʻOkú ke ʻi ai Tonu he Folofolá

ʻI he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai e ngaahi tohi folofolá, ʻoku ʻi ai ʻeku taumuʻa ki ai. Te u feinga ke maʻu ʻe hoku lotó ʻa e holi ke u fekumi ki ha faʻahinga meʻa ʻe fakamānako pea ʻaonga kiate au mo e niʻihi kehé. Te u kumi ha feituʻu ʻoku ʻikai fai ai ha longoaʻa pe ko ha talanoa. Te u fakaʻehiʻehi mei hano fakahohaʻasi au pea toʻo atu e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻikai fekauʻaki mo e folofolá. Ke hoko ʻení, te u fakakaukauloto ki he feituʻu naʻe hoko ai e ngaahi meʻa ʻoku ou lau ki aí pea ʻai ke hangē pē ne u ʻi ai ʻo mamata tonu he meʻa naʻe hokó. ʻE tuku taha pē ʻeku fakakaukaú ki ai pea toʻo ʻaupito mei heʻeku fakakaukaú ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku hoko takai ʻiate aú.

ʻIuna ti Tiosi Sanisesi, Lepapulika Tominikení

Tauhi ha Tohinoa Fakafolofola

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he ngaahi taimi ʻi heʻeku moʻuí ne u tuku ai hoku taimi ke lau e folofolá, naʻá ku tauhi maʻu pē ha tohinoa ako ʻa ia ne u hiki ai ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi kupuʻi folofola naʻá ne ueʻi hoku laumālié. Ko ia ne u kumi ha kiʻi pepa mo ha peni ʻo tuku fakataha ia mo ʻeku folofolá. Ko e fuʻu ngāue lahi moʻoni hono hiki e meʻa naʻá ku laú ʻi he kamataʻangá. Naʻe fakamole taimi pea fakahela. Naʻá ku fie lau pē ha kiʻi konga folofola siʻi pea hoko atu ʻeku ngāué. Ka ne u kei feinga pē, pea hoko e folofolá ko ha meʻa ʻoku hoko moʻoni pē ʻi heʻeku moʻuí. Ne u fakakaukau ki ai, toʻo kongokonga e ngaahi potufolofolá, pea fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ʻomi ʻe ha ngaahi kupuʻi lea faingofua ai ha ngaahi founga ke vetekiʻaki ʻeku ngaahi palopalema faingataʻa fekauʻaki mo e tauhi fānaú. Ne ʻikai fuoloa kuó u fakatokangaʻi ʻa ʻeku lava ke hiki e fanga kiʻi fakamatalá, pea naʻe ʻikai pehē naʻe toe fuoloa ange ia ʻi hoku taimi laukongá. Ne u ʻiloʻi foki ko e taimi te u toe lau ai ha ngaahi fakakaukau ne u ʻosi lau ki muʻa, te u ʻilo ai e ngaahi tali ki ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi meʻa ʻoku lolotonga hohaʻa ki ai ʻeku fakakaukaú. Hangē pē ia ko hano foaki mai ʻe he ʻEikí ha ʻilo ʻi ha ngaahi uike ia ki muʻa peá u toki fie maʻu.

ʻĒlika Mila, ʻIutā, ʻAmelika

Kamataʻaki ha Lotu

ʻI he toki mahino kiate au ʻa e fakakaukau ke lotu pea toki kamata ʻeku laukongá, ne u fakatokangaʻi leva ha fuʻu fakalakalaka lahi ʻi he mahino kiate au ʻa e ngaahi pōpoaki ʻi he folofolá. Ne u ʻiloʻi kapau te u lotu fakamātoato ki muʻa peá u lau e folofolá, ʻe lava ke fanafana mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku ʻatamaí. Tupu mei ha lotu fakamātoato ne u fakahoko ʻi he loto moʻoni ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní, naʻe lava ke fetuʻutaki hoku laumālié mo e Laumālie Māʻoniʻoní lolotonga ko ia ʻeku ako mo fakalaulauloto ki he folofolá. ʻI he fakatefito ʻeku ngaahi lotú ʻi he ngaahi fehuʻi pau fekauʻaki mo e tūkunga ne u lolotonga ʻi aí peá u kole ki he Tamai Hēvaní ke tāpuakiʻi hoku ʻatamaí ʻaki ha mahinó, ʻoku lava ke u maʻu ha ʻilo foʻou ki he ngaahi tafaʻaki ʻi heʻeku moʻuí ʻoku ou hohaʻa ki aí. ʻI heʻeku fekumi fakamātoato ke maʻu ha fakahinohino ki muʻa peá u toki laukongá, ʻoku ou ʻilo ai ha ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he folofolá ʻe lava ke u fakatatau kiate au (vakai, 1 Nīfai 19:23).

Sese Luti, Uasingatoni, ʻAmelika

Fekumi ki he Ngaahi Akonaki ʻa e Fakamoʻuí

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Silei Sanitiako Hihifó, ne u maʻu ha ʻilo mahuʻinga fekauʻaki mo e ako folofolá pea mo ha founga ʻe toe ʻaonga ange ai ki heʻeku kau fiefanongó pea kiate au foki. ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga haʻaku akoʻi ha kiʻi fāmili lelei kei talavou, ne mahino ʻaupito ʻa e faʻahinga ongo naʻá ku maʻú ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi haʻaku fakalotolahiʻi kinautolu ke lau ʻa e 3 Nīfai 11, ka ke ʻoange foki mo ha taumuʻa ki heʻenau lau iá. Naʻe ʻikai te ma fakamoʻoni ange te nau ako ai ʻo kau ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo ʻAmeliká, ka naʻá ku fakatukupaaʻi kinautolu mo hoku hoá ke nau fekumi ki he meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe he Fakamoʻuí, kae tautautefito ki he meʻa ʻuluaki naʻá Ne akonaki ʻakí. ʻIkai ko ia pē, ka naʻá ma fakakau atu ki ai mo e fānaú ʻaki ʻema fakamatalaʻi e meʻa naʻa mau laú, ʻo hangē ha kiʻi vaʻinga kumi koloa fūfuú; ʻi heʻema fai iá, naʻa nau tokanga kakato mai leva kiate kimaua. ʻI he fiefia ʻa e fānaú ke tokoni ki heʻenau ongomātuʻá ʻi hono kumi ʻo e koloa fufū ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ma maʻu ha loto falala lahi ange ʻe fakahoko ʻe he fāmilí ʻa ʻenau tukupaá.

ʻI heʻema foki atu ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono lau ʻe he fāmilí ʻa e vahé pea ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuluaki akonaki ʻa Kalaisi ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga fuoloá, ka naʻa nau meimei fakamatalaʻi kotoa ʻEne ngaahi akonaki ʻi he vahe kakato ko iá. Naʻa mo e fānaú naʻa nau fiefia mo kinautolu.

Laieni Kāsini, Minesota, ʻAmelika

Fakaʻaongaʻi e Konifelenisi Lahí mo e Ngaahi Himí

Naʻa mau fāinga mo ʻemau ako folofola fakafāmilí. Naʻe faingataʻa hono feingaʻi ʻo ʻema fānaú ke nau tokanga maí, ko ia ne mau ʻahiʻahi fakafāmili ai e founga ko ʻení. Naʻá ma fetongitongi pe mo hoku husepānití ʻi hono lau leʻo lahi ki he fāmilí e ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí, pea ko ʻema aʻu pē ki ha potufolofola, naʻá ma lau leʻo lahi ia. ʻI hono kumi ia ʻe he fānaú ʻo maʻú, naʻe fakaʻilongaʻi ia ʻe he tokotaha kotoa pē pea lau mai leva ʻe ha tokotaha. ʻI heʻema fai ʻení, ʻoku tangutu teuteu pē ʻema fānaú mo toʻotoʻo ʻenau folofolá mo ʻenau ʻū pení. ʻI he ʻosi ʻema laú, naʻa nau pehē mai, “Kātaki muʻa ka tau toe ʻai ha kiʻi potufolofola pē ʻe taha, he koā? Ne fakaʻosi ʻaki ʻemau ako folofolá haʻamau hivaʻi ha himi. ʻI heʻemau teuteu ke hivaʻi e himi tukú, naʻá ma fakahinohino ki heʻema fānaú e founga hono kumi ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo e tohi himí. Naʻa nau maʻu ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ne mau fakaʻilongaʻí, pea mau hivaʻi e foʻi hiva ko ia naʻá ne poupou ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ne mau ako ki aí. Ko ha toki ako folofola mahuʻingamālie moʻoni ia!

Touna Makeiti Nilasoni, Veisinia, ʻAmelika

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 82.