2008
Fiemālie ʻi he Taimi ʻo e Maté
‘Aokosi 2008


Ko e Meʻa Naʻe Akonakiʻaki ʻe Siosefá

Fiemālie ʻi he Taimi ʻo e Maté

Mei he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007) 200–05

Naʻe ʻiloʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe lava ke fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he taimi ʻe mālōlō ai ha taha ʻoku tau ʻofa ai.

Naʻe mamahi ʻa Siosefa Sāmita he taimi naʻe moʻui aí ʻi he mālōlō hono kāingá mo e kaungāmeʻa ofí, kau ai ʻene tamaí, fānau ʻe toko ono mo e ngaahi tokoua ʻe toko tolu. Neongo ia, naʻá ne maʻu foki ha fakafiemālie lahi mei he ngaahi fakahā fekauʻaki mo e moʻui hili ʻa e maté. Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ʻene ngaahi akonaki fekauʻaki mo e tefitó ni.

KO E MATÉ KO HA MĀVAE FAKATAIMI PĒ

“Ko ʻeku lea ʻeni ki siʻi kaungā mamahi ko ʻení, ko e hā ha meʻa kuo mole meiate kinautolu? ʻOku mavahe pē ʻa honau kāingá mo honau kaungāmeʻá mei honau sinó ʻi ha kiʻi vahaʻataimi nounou: ʻoku tukuange ʻe honau laumālie naʻe nofo mo e ʻOtuá, ʻa e sino ʻo e kelekelé ʻi ha mōmeniti nounou, ʻo hangē ko ia ne hokó; pea ʻoku nau nofo he taimí ni ʻi ha potu ʻoku nau fepōtalanoaʻaki ai ʻo tatau mo ia ʻoku tau fai ʻi māmaní.”

“ʻOku fakafiefiaʻi hoku laumālié ʻe he ʻamanaki ko ia te u toe mamata ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he pongipongi ʻ o e toetuʻú pea ʻokú ne pouaki au ke u matuʻuaki ʻa e ngaahi kovi ʻo e moʻuí.”

KO E MATE ʻA E FĀNAU ĪKÍ

“ʻOku ou fakakaukau loto ai ki he kaveingá ni mo fehuʻi, ko e hā ʻoku ʻave ai ʻa e siʻi fānau valevale mo haohaoá meiate kitautolú. … ʻOku toʻo atu ʻe he ʻEikí ha tokolahi, ʻo aʻu ki heʻenau kei valevalé, koeʻuhí ke nau hao mei he holi ʻa e tangatá, kaeʻumaʻā ʻa e mamahi mo e kovi ʻo e maama lolotongá; naʻa nau fuʻu maʻa, fuʻu fakaʻofoʻofa ke moʻui ʻi māmani; ko ia, kapau ʻe fakakaukauʻi lelei, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau fiefia ai kae ʻikai mamahi he ʻoku fakahaofi kinautolu mei he koví, pea he ʻikai fuoloa kuo tau toe maʻu kinautolu.”

“Ko e fānaú … kuo pau ke nau toetuʻu ʻo hangē ko ʻenau pekiá; te tau lava ai ʻo ui mai ʻetau fānau ʻofeiná ʻi he nāunauʻia tatau—ʻi he lelei tatau ko ia ʻi he nāunau fakasilesitialé.”

FALALA KI HE ʻOTUÁ

“ʻOku faingataʻa ke u moʻui ʻi māmani ʻo mamata ki he kau talavou ko ʻeni …ʻi hono toʻo atu ʻi he lotolotonga ʻo ʻenau tupu haké. ʻIo, ʻoku faingataʻa ke tau talia ʻa e ngaahi meʻá ni. … Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fakalongolongo mo ʻiloʻi ʻoku mei he ʻOtuá ia, pea talia Hono finangaló; ʻoku tonu ʻa e meʻa kotoa pē.”