2008
Ko e Akoako ʻa Papiloá
‘Aokosi 2008


Fakakaungāmeʻá

Ko e Akoako ʻa Papiloá

ʻOku lotu e fānau kotoa pē ʻi māmani, hiva ʻi he ngaahi hiva Palaimelí, mo ako ʻo kau ki he ongoongoleleí—ʻo hangē pē ko koé! ʻI he māhiná ni te tau feʻiloaki ai mo Papiloa Siloi mei Siutati Vieha, ʻi Kuatemala.

ʻOku ʻikai ke faʻa tatali ʻa Papiloa Siloi ke hoko ko ha faifekau, ko ia ʻokú ne akoako pē he taimí ni. ʻOkú ne manako he ʻalu ki he lotú mo ako ʻo kau ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi; ʻokú ne heka heʻene pasikalá ʻi he faingamālie kotoa pē ʻokú ne maʻú; pea kuó ne ʻosi kamata vahevahe ʻe ia e ongoongoleleí mo hono kaungāmeʻá mo e kaungāʻapi ʻi Siutati Viehá.

Ko e Papitaiso ʻo Papiloá

Naʻe papitaiso ʻa Papiloa ʻi he hoko hono taʻu valú pea fakamaʻu ko e mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe fakamālō ʻa Papiloa ʻi he ʻi ai ʻene tamaí, he naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fiefiá ka naʻe ʻi ai pē mo ʻene kiʻi manavasiʻi.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku kiʻi ilifia telia naʻá ku melemo.” Ka naʻe ʻikai te ne melemo. Pea ʻi heʻene ʻosí, naʻá ne ongoʻi ha ongo foʻou. “Ne u ongoʻi lelei—ongoʻi ʻoku ou kehe.”

Ko ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni ʻo ne loto ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé.

Ko e Ngāue Fakafaifekau ʻa Papiloá

ʻI he taimi naʻe kole ai e ongo faifekaú ke tokoni ange e fāmili ʻo Papiloá ʻi hono kumi ha kakai ke akoʻí, naʻe ʻave ʻe Papiloa ha taha ʻo ʻena ngaahi tohi tufá. ʻI heʻene ʻalu ki he akó he pongipongi hono hokó, naʻá ne ʻoange ia ki he faʻē ʻa hono kaumeʻá ʻi he tauʻanga pasí.

ʻOku pehē ʻe heʻene tamaí, “ʻOkú ne ʻeke ki ai ʻi he pongipongi kotoa pē pe kuó ne lau ia. ʻOku ou tui he ʻikai tuku ʻene ʻeké kae ʻoua kuo lau ia ʻe he fefiné.”

Ko Kuatemala ʻa Papiloá

ʻOku saiʻia ʻa Papiloa ke ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu foʻou mo sio ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku fakamānakó. ʻOkú ne monūʻia ke nofo ʻi ha feituʻu ʻoku fuʻu fakamānako ʻaupito.

ʻOku nofo ʻa Papiloa ʻo mavahe siʻi pē mei ʻAnitīkuā Kuatemala, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko “Kuatemala Motuʻa.” ʻOku meimei ko e taʻu 500 ʻeni ʻo e koló. ʻOku ʻaʻahi mai ki ʻAnitīkuā he taimí ni ha kau folau ʻeveʻeva mei he funga māmaní koeʻuhi pē ko hono fakatolonga mai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fale motuʻa mo fakaʻofoʻofa ʻi he sīpinga faka-Sipeiní.

ʻOku lava ke sio ʻa Papiloa ki he ngaahi meʻa fakamānako kotoa ko iá ʻi he feituʻu ʻokú ne nofo aí, pea ko e ngāue ʻa ʻene ongomātuʻá ko hono fokotuʻutuʻu ʻo ha kau taki mamata, ʻo ʻave ai e kakaí ki he ngaahi feituʻu fakaʻofoʻofa ʻi Kuatemalá. ʻOku fiefia ʻa Papiloa he taimi ʻoku tuku ai ʻe heʻene ongomātuʻá ke ne ʻalu mo kinauá. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou saiʻia ʻi heʻeku fefonongaʻaki holo mo hoku fāmilí.”

Ko e Fāmili ʻo Papiloá

ʻOku saiʻia e fāmili ʻo Papiloá ʻi heʻenau fakatahá. ʻOku nau fiefia makehe ʻi heʻenau hiva fakataha ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí.

ʻOku ʻi ai e ongo tuofāfine iiki ʻo Papiloa: ko ʻAnitulia ʻoku taʻu ono mo Sofia ʻoku taʻu ua. ʻOkú ne pehē ʻe ia, “ʻOku mau vālelei pē, ʻo lelei he taimi ʻe niʻihi pea ʻikai ke fuʻu lelei he taimi ʻe niʻihi.”

Ka ʻokú ne feinga ke ne hoko ko ha tuongaʻane lahi angalelei ʻo vaʻinga mo kinaua. ʻOku saiʻia ʻa ʻAnitulia ai. ʻOkú na laukauʻaki ʻa Papiloa ʻo hangē pē ko e laukauʻaki ʻe Papiloa ʻene tamaí.

ʻOku ngāue tokoni e tamai ʻa Papiloa ki he kau tāmate afí, pea ʻoku ʻamanaki ʻe Papiloa ko ʻene ʻosi pē ʻene tokoniʻi e kakaí ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, te ne tokoniʻi foki mo e kakaí ʻi ha ʻaho ʻaki ʻene hoko ko ha tangata tāmate afi.