2008
Ngaahi Fakakaukau Makehe ‘o e Taimi Fe‘inasi‘akí, ‘Aokosi 2008
‘Aokosi 2008


Ngaahi Fakakaukau Makehe ‘o e Taimi Fe‘inasi‘akí, ‘Aokosi 2008

Ko ha ngaahi fakakaukau makehe ʻeni ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki ʻo e Palaimelí, fakataha mo e Taimi Feʻinasiʻaki ʻoku pulusi atu ʻi he Liahona ʻo ʻAokosi 2008. Ki he lēsoni, ngaahi fakahinohino mo e ʻekitivitī fekauʻaki mo e ngaahi fakakaukau ko ʻení, vakai ki he “Ko e Puleʻanga ʻi ʻOlungá” ʻi he peesi K4 mo e K5 ʻi he konga ʻa e fānaú ʻi he pulusinga ko ʻení.

  1. Kole ange ki he fānaú ke nau fakafanongo ka ke ngūnguuʻi pe tā ʻa e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 56). ʻE tokoni ʻa e hivá ni ke nau ʻilo hono mahuʻinga ʻo e tokotaha te mou talanoa ki aí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakakau foki ai haʻamou aleaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻe fā ʻoku ʻi he Palaimeli 3, lēsoni 12, peesi 69.

    Fakaʻaliʻali ʻa e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 601 (Papitaisó) mo e 602 (Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní). Fakamanatu ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaisó, hilifakinimá mo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOange ki he fānaú kotoa ha tatau ʻo e siakale ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá ʻa ia ʻoku ʻi he peesi K4. Tuku ke nau fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení. Fakamamafaʻi ange ʻoku fehokotaki ʻa e ngaahi ouau ko ʻení pea ʻe tokoni ʻa e siakalé ke fakamanatu ange hono mahuʻinga ʻo e ongo meʻa ko ʻení.

    Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi meʻa ne hoko kiate kinautolu ʻi hano ueʻi kinautolu ʻe he Laumālié ke nau fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. Hili ʻenau vahevahe ʻa e ngaahi meʻa ne hokó, hivaʻi leva ʻa e kupuʻi lea ʻe ua fakamuimui ʻo e veesi ua ʻo e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” ʻo kamata mei he “ʻOfa ke u ongoʻi Hono kiʻi leʻó.” Fai hoʻo fakamoʻoni ki he tāpuaki ʻo hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga kuó Ne tokoniʻi ai koe ke ke fai ha ngaahi fili angatonú.

  2. Tānaki pea teuteuʻi ʻa e nāunau ke fai ʻaki ʻa e vaʻinga “Ko Hono Tauhi ʻEtau Fuakava ʻi he Papitaisó” (Liahona, ʻOkatopa 2006, K8). Kamata ʻaki ʻa hono fai ʻo e talanoa “Toe Hoko ʻo Maʻa” (Liahona, ʻOkatopa 2006, K10). Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi sitepu ʻo e fakatomalá pea fakamanatu ia mo e fānaú (vakai, Palaimeli 3, lēsoni 10, peesi 52).

    Vaʻinga leva ʻi he “Ko Hono Tauhi ʻEtau Fuakava ʻi he Papitaisó.” Lolotonga ko ia e vaʻingá, ko e taimi kotoa pē ʻe aʻu ai ha taha ʻo e fānaú ki ha foʻi tapafā ʻe fie maʻu ai ke ne ʻunu ki mui, aleaʻi ʻa e ngaahi sitepu ko ia ʻo e fakatomalá pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fokotuʻu mai ha meʻa ʻe lava ʻe he kiʻi tamasiʻí pe taʻahiné ʻo fai ke fakatomala ai. Fakaʻosi ʻaki hano hivaʻi ha foʻi hiva pe himi fekauʻaki mo e fakatomalá. Fai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e fakatomalá.

  3. Fakamatala ʻi he hiva: “ʻI Hono Papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí” (Tūhulu, Sepitema 1997, K5). Fakaʻaliʻali ʻa e Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí 208 (Ko Hono Papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú) pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e meʻa ko ʻeni ne hokó. Lau ʻa e Mātiu 3:13–17. ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e veesi ʻuluaki ʻo e “I Hono Papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí,” fakaafeʻi aʻ e fānaú ke nau hikinima ʻi he taimi ko ia ʻoku fakamanatu ange ai ʻe he hivá ʻa e meʻa ne hoko ʻi he fakamatala fakafolofolá.

    ʻI hoʻo akoʻi ko ia ʻa e hivá, taki ʻa e meʻa ʻoku fakafanongo ki ai ʻa e fānaú ʻaki haʻo fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko e hā ʻa e hingoa ʻo e vaitafe ne papitaiso ai ʻa Sīsuú?” “Ko hai naʻe ʻi ai he taimi ne papitaiso ai ʻa Sīsuú?” “Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ou muimui ki ai ʻi he taimi ʻe papitaiso ai aú?” “ʻOku anga fēfē hono papitaiso aú?” “Ko e hā e mālohi ʻoku papitaiso ʻaki aú?” “Ko e puleʻanga ʻo hai te u kau ki ai ʻi hono papitaiso aú?” “Ko e hā te ne tataki au he houa kotoa peé?” ʻOku ʻomi ʻe he hivá ni ha faingamālie fakaʻofoʻofa ke akoʻi ai ha ngaahi tokāteline mahuʻinga ki he fānaú ʻo fakafou ʻi he hivá. Fai hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni mahuʻinga ko ʻení lolotonga hoʻo akoʻi iá.

    ʻOku ongo vaivai mo fakanonga ʻa e fasi ʻo e foʻi hiva ko ʻení. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hivaʻi ia ʻi he loto ʻapasia. Mahalo naʻa tokoni ke ke akoʻi ia ʻi ha taimi ʻoku māmālie ange ʻi he taimi ko ia ʻoku fokotuʻu atú. Hiki ke toe vave ange hono hivaʻí ʻo hangē ko hono fokotuʻu atu ʻe he tokotaha punaké ʻi he taimi te nau ʻiloʻi ai ʻa e fakaleá. Ke toe fakamānako ange ʻa e taimi ʻoku mou fakamanatu ai ʻa e hivá, hivaʻi leʻo siʻi ʻa e ongo ʻuluaki lainé pea toe leʻo lahi ange ʻi he taimi ʻoku hiki ai ʻa e fasí ʻi he laine hono tolú. Tokoni ke ʻilo ʻe he fānaú ʻoku hifo ki lalo ʻa e tō ʻo e laine fakaʻosí pea ʻokú ne fakaafeʻi ai ke nau hivaʻi leʻo siʻi ʻa e laine fakaʻosí.