2008
ʻOfa Ke Tau Moʻui Pehē
‘Aokosi 2008


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻOfa Ke Tau Moʻui Pehē

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻI ha ʻaho tafitonga moʻoni ʻi Sepitema ʻi he meimei taʻu ʻe fitu kuo hilí, ne fakafokifā pea fakaʻohovale ʻa hono tuiʻi ʻe ha vakapuna ʻe ua ʻa e ongo taua māhanga ʻo e Senitā Fefakatauʻaki ʻa Māmaní ʻi Niu ʻIoke Sití, ʻo tupu ai ha fuʻu maumau lahi fakaʻulia mo ha mate tokolahi. Ne tō foki mo ha ongo vakapuna kehe ʻi Uāsingatoni D.C. mo Penisolovēnia, ko ha konga ʻo ha palani fakatautoitoí. Ne mole ha moʻui ʻe laui afe mei he meʻa fakamamahi ko ʻeni ne hokó, ʻa ia ko ha kakai tangata, kakai fefine mo e fānau tupu. Ne mōlia ai pē mo ha ngaahi palani ne ʻosi tokamālie ki he kahaʻú. Ka naʻe fetongiʻaki ia ʻa e loʻimata ʻo e mamahi mo e tēngihia ʻo ha ngaahi loto kuo kafo.

Naʻe taʻefaʻalaua e ngaahi fakamatala ne tau fanongo ai ʻo kau kiate kinautolu ne uesia ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá—ʻo tatau ai pē ʻa kinautolu naʻe felāveʻi tonu pe ʻikai felāveʻi tonu mo iá. ʻI he pongipongi Tūsite, ko hono 11 ʻo Sepitema 2001, naʻe lolotonga heka ʻi he vakapuna mei Sōleki Siti ʻi ʻIutā ki Tālasi ʻi Tekisisí ʻa Lepeka Sinitā. Ne ʻi ai ha liliu ki he palani folau ʻa e vakapuná ʻo hangē pē ko ia ne hoko ki he ngaahi vakapuna kehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha faingataʻá, ʻo nau tō hifo ai ki ʻAmalilo ʻi Tekisisí. Naʻe fakamatala ʻa Sisitā Sinitā ʻo pehē, “Ne mau hifo kotoa mei he vakapuná ʻo kumi ha televīsone he malaʻe vakapuná pea mau haʻohaʻo takai ke sio ai ki hono fakamafola mai ʻo e meʻa naʻe hokó. Ne tuʻu laine e kakaí ke telefoni ki honau ngaahi ʻofaʻangá ke fakahā ange ʻoku mau sai pē. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ʻa e kau faifekau ʻe toko 12 nai ne mau heka fakataha mai he vakapuná ko ʻenau ō atu ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ne fai ʻenau telefoní, pea hili ko iá ne mau mamata atu ʻoku nau haʻohaʻo ʻo tūʻulutui fakataha ʻo lotu ʻi ha tuliki ʻo e malaʻe vakapuná. ʻOku ou fakaʻamu ange ʻe au ne u lava ke faitaaʻi ʻa e mōmeniti ko iá ke u vahevahe mo e ngaahi faʻē mo e ngaahi tamai ʻa e kau talavou leleí ni ʻi heʻenau ʻiloʻi hono fie maʻu ke fai ha lotu ʻi he taimi pē ko iá.”

Tekeʻi Atu ʻo e Fakamamahi ʻo Maté

Kuo pau ke mate ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku hoko ia ki he kakai toulekeleká ʻi heʻenau ʻaʻeva ʻaki siʻonau vaʻe vaivaí. ʻOku fanongo ki he ui ko ʻení ʻa kinautolu kuo teʻeki ke nau aʻu ki he vaeuaʻanga ʻo ʻenau moʻuí, pea ʻokú ne faʻa fakangata ʻa e kakata ʻa e longaʻi fānaú. Ko e maté ko ha foʻi moʻoni ia he ʻikai lava ke kalofi pe fakafisingaʻi ʻe ha taha.

ʻOku faʻa hū fakamālohi mai ʻa e maté. Ko ha fili ia ʻoku fakafokifā pē ʻene hoko maí ʻi he lolotonga ʻo e fiefia ʻi he moʻuí, ʻo ne fakangata e ngaahi māmá mo e fiefiá. ʻOku hoko mai ʻa e maté kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻo langaki ai ʻetau puputuʻu mo haʻatau fifili. ʻOku ʻi ai e ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, hangē ko ha mamahi pe puke lahi, ʻoku hoko e maté ia ko ha ʻāngelo mohu ʻaloʻofa. Ka ko e taimi lahi, ʻoku tau lau ia ko e fili ʻo e fiefia ʻa e tangatá.

Neongo ia, ʻe lava pē ke tekeʻi atu ʻa e fakamamahi ʻo e maté ʻe he maama ʻo e moʻoni kuo fakahā maí.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko au ko e toetuʻu mo e moʻui. Ko ia ʻoku tui kiate aú, ka ne mate ia, ʻe moʻui pē ia:

“Pea ko ia ʻoku moʻui mo tui kiate aú, ʻe ʻikai ʻaupito mate ia.”1

ʻOku lava ke ʻomi ʻe he tala fakapapau ko ʻení—ʻio, ʻe hono fakapapauʻi māʻoniʻoni maí—ʻe lava ke ʻomi ʻe he moʻui ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo faʻitoká, ʻa e melino ko ia ne talaʻofaʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola ki Heʻene kau ākongá: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia.”2

Naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e Lamí mei he fakapoʻuli mo e fakamanavahē ʻo Kalevalé, ʻo pehē, “ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá.”3 Pea naʻe ʻikai kei fakapoʻuli ʻa e fakapoʻulí he naʻá Ne ʻi Heʻene Tamaí Ia. Naʻá Ne haʻu mei he ʻOtuá, pea kuó Ne toe foki kiate Ia. Pea ʻoku ʻiloʻi foki ʻe kinautolu ʻoku ʻaʻeva mo e ʻOtuá ʻi he fononga pilikimi ʻo e māmaní ʻi he ngaahi tāpuaki kuo nau aʻusiá, he ʻikai te Ne liʻaki ʻEne fānau ʻoku falala kiate Iá. ʻI he taimi te ke mate aí, ko ʻEne ʻi aí, ʻe “lelei ange ia ʻi [ha] maama pea malu ange ʻi ha hala kuó ke ʻiloʻi.”4

Naʻe mamata ʻa Saula ʻi he hala ki Tāmasikusí ʻi ha meʻa-hā-mai kia Kalaisi kuo toetuʻu pea hākeakiʻí. Ne fakamoʻoni ʻa Paula ki mui ʻo kau ki he ʻEiki kuo toetuʻú ʻi heʻene hoko ko ha taukapo ʻo e moʻoní mo ha faifekau taʻemanavahē ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻi heʻene malanga ki he Kāingalotu ʻi Kolinitoó ʻo pehē:

“[Naʻe] pekia ʻa Kalaisi ʻi heʻetau ngaahi angahalá, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohí;

“… naʻe fai ia, pea naʻe toe tuʻu hake ia ʻi hono tolu ʻo e ʻahó, ʻo fakatatau ki he ngaahi tohí:

“… naʻe mamata kiate ia ʻa Kīfasi, pea mo e toko hongofulu mā toko uá:

“Hili ia, pea mamata fakataha kiate ia ʻa e kāinga ʻe toko nimangeau tupu. …

“Hili ia, naʻe mamata ʻa Sēmisi kiate ia, pea hoko mo e kau ʻaposetoló kotoa pē.

“Pea ne u mamata fakamuimui foki ʻe au kiate ia.”5

Naʻe toe fakaongo mālohi mai ʻa e fakamoʻoni tatau pē ko ʻení ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hotau kuongá ni, ʻi heʻena fakamoʻoni mo Sitenei Likitoní ʻo pehē:

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!

“He naʻá ma mamata kiate ia, ʻio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí—

“Pea ʻoku fakatupu pea naʻe fakatupu ʻe ia, pea ʻiate ia, pea meiate ia, ʻa e ngaahi māmá, pea ko hono kakai ʻo iá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kuo fakatupu ki he ʻOtuá.”6

Ko e ʻilo ʻeni ʻokú ne poupouʻi kitautolú. Ko e moʻoni ʻeni ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolú. Ko e tala fakapapau ʻeni ʻokú ne tataki ʻa kinautolu ʻoku tangi-tau-toʻe ʻi he loto-mamahí ke nau mavahe mai mei he fakapoʻulí ki he māmá. ʻE lava ke maʻu ʻeni ʻe he kakai kotoa pē.

Fai ha Meʻa he ʻAhó Ni

Hono ʻikai pelepelengesi ʻa e moʻuí, pea pau ke hoko mai ʻa e maté. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe fie maʻu ke tau mavahe ai mei he moʻui matelié ni. Ko ia ʻoku ou fehuʻi ai, “Ko e hā ʻetau meʻa ʻoku fai he ʻaho ní?” Kapau ko ʻetau moʻui pē maʻá e ʻapongipongí, tā ʻe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ia naʻe ʻikai fai he ʻaneafí. Kuo tau kau nai he niʻihi ʻoku halaiá ʻi heʻetau pehē, “Ne u fakakaukau ke fakatonutonu ha ngaahi meʻa ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ou palani ke kamata ia—ʻa pongipongí”? Pea tau fakakaukau leva he ʻikai toe hoko mai e ʻapongipongí ia. ʻE tātātaha ke hoko mai ha ngaahi ʻapongipongi pehē kae ʻoua leva kuo tau fai ha meʻa ki ai ʻi he ʻahó ni. Hangē ko e akonaki ʻa e himi ko ʻeni ʻoku tau maheni mo iá:

[Lahi e faingamālie ke ngāue ai he taimi ní,

ʻA e faingamālie ʻoku fou mai ʻi hotau halá.

ʻOua naʻa tuku ke fakalaka ia ʻi haʻo pehē, “ʻE ʻi ai pē taimi te u toki feinga ai,”

Ka ke ʻalu atu ʻo fai ha meʻa ki ai he ʻaho ní].7

Tau fehuʻi loto pē kiate kitautolu: “Kuó u fai nai ha lelei ʻi he māmaní he ʻahó ni? Kuó u tokoniʻi nai ha taha ʻoku faingataʻaʻia?” He toki founga fakaʻofoʻofa ʻeni ke maʻu ai ʻa e fiefiá! Ko ha founga ia ke maʻu ai ʻa e fiemālié mo e nonga ʻo e lotó—ko hano ueʻi ha taha ke ne ongoʻi ʻa e loto houngaʻiá.

ʻOku ʻikai fakangatangata e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tokoni ai ki he niʻihi kehé, ka ʻoku lava pē foki ke mole ia. ʻOku ʻi ai ha ngaahi loto ke fakafiemālieʻi. ʻOku ai ha ngaahi leaʻofa ke leaʻaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻaʻofa ke foaki. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ngāue ke fai. ʻOku ʻi ai ha ngaahi laumālie ke fakahaofi.

ʻI heʻetau manatuʻi ko ia “ka mou ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá,”8 he ʻikai leva ke tau ʻi he tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e laumālie ʻo Sēkope Maile ʻi heʻene maté, ʻa ia naʻá ne lea kia ʻEpenisa Sikulusi ʻi he talanoa fakangalongataʻa naʻe faʻu ʻe Sālesi Tīkeni ko e Christmas Carol. Naʻe lea loto-mamahi ʻa Maile ʻo kau ki he ngaahi faingamālie ne molé. Naʻá ne pehē: “Ko e meʻa fakapōpula ʻa e ʻikai ke te ʻiloʻi ʻe fuonounou ʻa e moʻuí ʻi he māmani fonu he ngaahi ngāue ʻaonga ke fakahokó, ki ha taha pē ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo ha Kalisitiané ʻo ne ngāue ʻi he manavaʻofa ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne ʻi ai. Ko e meʻa fakapōpula ʻa e ʻikai ke te ʻiloʻi he ʻikai lava ke fakaleleiʻi ha taimi kuo mole, ʻo ke fakameʻapangoʻia ai ʻi he ʻikai te ke fakaʻaongaʻi totonu ho ngaahi faingamālie naʻá ke maʻu ʻi hoʻo moʻuí. Ka ko e meʻa tatau pē ne u faí! ʻOiauē! ko e meʻa tatau pē ne u faí!”

Ne toe pehē ʻe Maile: “Ko e hā ne u ʻalu atu ai ʻi hoku kāingá mo sio kehe pē hoku matá, kae ʻikai ʻaupito ha taimi te u hanga hake ai ʻo sio ki he Fetuʻu naʻá ne tataki e Kau Tangata Potó ki ha feituʻu māʻulaló? Meʻa ní ne ʻikai ha ngaahi ʻapi masiva ke taki au ki ai ʻe hono māmá!”

Kae meʻamālie, hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, naʻe liliu ʻe ʻEpenisa Sikulusi ʻa ʻene moʻuí ʻo lelei ange. ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia heʻene leá, “ʻOku ʻikai ko e tangata au ʻo e ʻaneafí.”9

Ko e hā ʻoku fuʻu manakoa pehē ai e tohi ʻa Tīkeni ko e Christmas Carol? Ko e hā ʻoku foʻou maʻu ai pē iá? ʻOku ou ongoʻi naʻe ueʻi fakalaumālie ia ʻe he ʻOtuá. ʻOkú ne fakamatala ki he ʻulungāanga lelei taha ʻi he natula ʻo e tangatá. ʻOkú ne ʻomi ha ʻamanaki lelei. ʻOkú ne fakaʻaiʻai ke liliu e moʻuí. ʻE lava ke tau tafoki mei he ngaahi hala te ne tuku hifo ʻetau moʻuí, pea tau muimui loto fiefia ki ha fetuʻu pea fononga atu ki he māmá. ʻE lava ke toe vave ange ʻetau laká, fakatupulaki ʻetau lototoʻá pea tau fiefia ʻi he maama ʻo e moʻoní. ʻE lava ke tau fanongo lelei ange ki he kakata ʻa e fānau īkí. ʻE lava ke tau holoholoʻi e loʻimata ʻo kinautolu ʻoku tangí. ʻE lava ke tau fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku mei maté ʻaki ʻetau vahevahe mo kinautolu ʻa e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá. Kapau te tau hiki hake ha nima ʻo ha taha ʻoku ongosia mo tautau ki lalo, kapau te tau ʻomi ʻa e melinó ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia, kapau te tau foaki ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he ʻEikí, ʻe lava ke tau hoko ko ha fetuʻu ke tataki ha taha ʻoku hē—ʻaki ʻetau fakahinohino ʻa e halá.

Fakafonu e Loto ʻo e Niʻihi Kehé

Tupu mei he pelepelengesi ʻo e moʻuí mo e pau ke hoko mai ʻa e maté, kuo pau ai ke tau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe lava ke tau faí ʻi he ʻaho takitaha.

ʻOku lahi e ngaahi founga ʻe lava ke tau fakaʻaongaʻi hala ai e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻú. Ne u lau ki muʻa atu ha talanoa fakaʻofoʻofa ne faʻu ʻe Luʻisa Tikinisoni Lisi (Louise Dickinson Rich) ʻa ia ʻokú ne fakatātaaʻi mahino mai ʻa e moʻoni ko ʻení. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Ne ʻi ai ha fili ʻeku kui fefiné ko hono hingoá ko Mīsisi Uilikoki. Ne hiki mai ʻeku kuí mo Mīsisi Uilikoki hili ʻena takitaha malí ʻo nofo ʻi ha ongo fale ne tuʻu fakataha pē ʻi he hala lahi ʻo e kiʻi kolo ko ʻení, ʻa ia ne pau ke na nofo ai he toenga ʻena moʻuí. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa naʻe kamata ai ʻena vākoví—pea ʻoku ʻikai te u tui naʻá na manatuʻi hono ʻuhinga ʻena vākoví ʻi he taimi ne fāʻeleʻi ai au hili ha taʻu ʻe tolungofulu tupu mei ai. Naʻe ʻikai ko ha kiʻi vātamaki pē ʻeni ka ko e vākovi lahi ʻaupito. …

“Ne ʻikai ha meʻa ia he koló ne taʻe ʻi ai haʻane kaunga ki heʻena vākovi ko ʻení. Ko e falelotú kuo taʻu ʻe 300 hono motuʻá ʻo ne matuʻuaki e tau ki he Tauʻatāina ʻa ʻAmeliká, Tau Fakalotofonuá, mo e tau ʻa Sipeini mo ʻAmeliká, ne mei holofa ia ʻi he taimi naʻe fepaki ai ʻeku kuifefiné mo Mīsisi Uilikoki ʻi he Feingatau ʻo e Kulupu Tokoni ʻa e Kakai Fefiné. Ne mālohi heni ʻeku kuifefiné, ka ko e mālō pē ʻene ikuna. Pea koeʻuhí ko e ʻikai lava ke hoko ʻa Mīsisi Uilikoki ko e palesitení, naʻá ne fakaʻita ai ʻo fakafisi [mei he Kautahá]. Ko e hā hano oli haʻate fakalele ha faʻahinga meʻa ʻo kapau he ʻikai ke te lava ʻo fakamālohiʻi hoto filí ke ne loto fakatōkilalo ʻo talamai ʻokú ne hala? Naʻe mālohi ʻa Mīsisi Uilikoki ʻi he Feingatau ʻo e Laipeli Fakapuleʻangá, ʻo ne fokotuʻu hono ʻilamutu ko Ketulií ko e tauhi laipeli kae ʻikai ko hoku mehikitanga ko Filisí. Ko e ʻaho pē ko ia naʻe kamata ngāue ai ʻa Ketulií ko e ʻaho ia ne ngata ai e lautohi laipeli ʻeku kuifefiné. Ne hoko ʻa e ʻū tohi laipelí ʻi ha pō pē ʻe taha ko ha ‘meʻa ʻuli mo fonu siemu’. Naʻá na māhanga ʻi he Feingatau ʻo e Akoʻanga Māʻolungá. Ne maʻu ʻe he puleakó ia ha ngāue naʻe toe lelei angé pea mavahe ia ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke ʻai ʻe Mīsisi Uilikoki ke tuli ia pe feinga ʻeku kuí ke kei puleako pē ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

“Ne kau he meʻa ne maʻu ai ʻemau fiefiá ʻi heʻemau ʻaʻahi ki heʻeku kuifefiné ʻi heʻemau kei īkí, ko ʻemau faʻa fakamatalili ki he makapuna ʻo Mīsisi Uilikokí. ʻI ha ʻaho fakangalongataʻa ʻe taha, naʻa mau tuku ai ha ngata ki he talamu vai ʻa e fāmili Uilikokí. Naʻe laulau pē ʻemau kuí he meʻa naʻa mau faí ka naʻa mau ʻiloʻi ko e fakangalingali pē.

“ʻOua naʻa mou pehē naʻe fakafaʻahi taha pē ʻa e meʻá ni ʻo ʻikai hoko ha meʻa ki heʻeku kuí. Naʻe ʻi ai pē foki mo e makapuna ʻo Mīsisi Uilikoki. Naʻe ʻikai ke hao ʻeku kuifefiné taʻe fai ki ai ha meʻa. Naʻe teʻeki ʻaupito ke ʻi ai ha ʻaho havili ne tau ai ʻene foó ʻe taʻemotu e afó kae ngangana e foó he ʻulí, pea ʻikai pē ke ʻiloʻi ia pe naʻe anga fēfē ʻene hokó.

“ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe lava fēfē ʻe heʻeku kuifefiné ʻo matuʻuaki fuoloa e ngaahi faingataʻa naʻe hokó ka ne taʻeʻoua ʻa e peesi ʻi he nusipepa fakaʻaho ʻa Positoní naʻe fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaʻapí. Ko ha meʻa lelei moʻoni ʻa e peesi ko ʻení. ʻIkai ngata pē ʻi he ngaahi tokoni angamaheni fekauʻaki mo e feimeʻatokoní mo e faleʻi ki hono fakamaʻa ʻo e ʻapí, ka naʻe toe ʻi ai foki mo ha ngaahi fetohiʻaki ʻa e kau lau nusipepá. Kapau naʻe ʻi ai haʻo palopalema—pe ko haʻo fie fakahaaʻi ha meʻa ʻokú ke loto-mamahi ai kae nonga ho lotó—te ke fai ha tohi ki he pepá pea fakamoʻoni ai ha faʻahinga hingoa pē, ‘o hangē ko e ʻApatusí. Ko e hingoa fakatenetene ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe heʻeku kuifefiné heʻene tohi ki he pepá. Pea tohi mai leva ha kau fefine kehe naʻe hoko kiate kinautolu ʻa e palopalema tatau ʻo fakamatalaʻi atu e meʻa naʻa nau faí, pea nau fakamoʻoni leva ʻo ngāueʻaki ha hingoa hangē ko e Taha ʻOkú Ne ʻIloʻí, pe ko ʻEkisenitipe pe ko ha faʻahinga hingoa pehē. Naʻe faʻa ʻosi e fakaleleiʻi palopalemá ia kae kei fai pē e fetohiʻaki ia he pepá ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo nau fevahevaheʻaki ai ʻo fekauʻaki mo ʻenau fānaú, faʻo kapa e fuaʻiʻakaú mo ʻenau seti sea foʻou ʻi loki-kaí. Ko e meʻa ia naʻe hoko ki heʻeku kuifefiné. Naʻá ne fetohiʻaki mo ha fefine naʻe ui ko Tala Tahi ʻi ha taʻu ʻe uofulu mā nima. Naʻe hoko moʻoni ʻa Tala Tahi ko ha kaungāmeʻa moʻoni ʻo ʻeku kuifefiné.

“Ne mālōlō ʻa Mīsisi Uilikokí ko hoku taʻu hongofulu mā onó ia. ʻOku angamaheni ʻaki pē ʻi ha kiʻi kolo siʻisiʻi, neongo e lahi hoʻo fehiʻa ʻi ho kaungāʻapí, ka kuo pau pē ke ke ʻalu ʻo vakai pe ko e hā ha meʻa te ke ala tokoni ai ki he fāmili ʻoku hukitonu ai e mamahí. Ne tui ʻe heʻeku kuifefiné ha ʻēpani tupenu ke fakamahino ko ʻene fakamātoato ʻi heʻene pehē ʻe ʻalu ʻo ngāué, peá ne lue atu ki he fale ʻo Mīsisi Uilikokí, ʻa ia ne fakangāueʻi ai ia ʻe he fānau fefine ʻa Mīsisi Uilikokí ke ne fakamaʻa ʻa e loki ki muʻá ki he meʻafakaʻeikí, neongo ne ʻosi maʻa pē ia. Naʻe hili ʻi he funga tēpile he lokí ha fuʻu tohi lahi; pea ʻi he tohí ne fakapipiki maau fakaholoholo ai e ʻū tohi ʻa ʻeku kuifefiné kia Tala Tahí mo e ʻū tohi ʻa Tala Tahi ki heʻeku kuifefiné ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení. Neongo ne ʻikai ʻiloʻi ʻeni ʻe he ongo fafiné, ka ko e fili lahi taha pē ʻo ʻeku kuifefiné ne hoko ko hono kaumeʻa lelei tahá. Ko e taimi pē ia ʻe taha ʻoku ou manatuʻi ne u sio ai ʻoku tangi ʻeku kuifefiné. Naʻe ʻikai te u ʻilo he taimi ko iá e ʻuhinga naʻe tangi aí, ka ʻoku ou toki ʻilo ia he taimí ni. Naʻá ne tangí koeʻuhí ko e ngaahi taʻu ko ia ne mole noa ka he ʻikai toe lava ke fakafoki maí.”10

ʻOku ou fakatauange te tau fakapapauʻi muʻa mei he ʻahó ni ʻo fai atu, ke fakafonuʻaki hotau lotó ʻa e ʻofá. ʻOku ou fakatauange te tau fai ha ngāue lahi ange ke fakakau mai ki heʻetau moʻuí ha taha ʻoku taʻelata pe loto-mamahi pe faingataʻaʻia ʻi ha faʻahinga meʻa pē. ʻOfa pē te tau “[fakafiefiaʻi] ʻa e loto-mamahí pea [ngaohi] ha taha ke ne ongoʻi fiefia.”11 ʻOfa ke tau moʻui ʻi ha founga he ʻikai ha meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai pe ha meʻa ʻe kei toe ke fai ʻi he taimi ʻe hoko mai ai e ui ʻa maté, ka ke tau lava ʻo lea fakataha mo e ʻAposetolo ko Paulá, “Kuó u tau ʻa e tau leleí, kuó u lavaʻi ʻa e fakapuepué, kuó u tauhi maʻu ʻa e tuí.”12

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Sione 11:25–26.

  2. Sione 14:27.

  3. Luke 23:46.

  4. Minnie Louise Haskins, “The Gate of the Year,” ʻi he James Dalton Morrison, ed., Masterpieces of Religious Verse (1948), 92.

  5. 1 Kolinitō 15:3–8.

  6. T&F 76:22–24.

  7. Will L. Thompson, “Kuó u Fai ha Lelei?” Ngaahi Himi, fika 129.

  8. Mōsaia 2:17.

  9. (New York: Stewart, Tabori & Chang, 1990), 34, 138.

  10. “Grandma and the Seagull,” ʻi he Alice Arlen, She Took to the Woods: A Biography and Selected Writings of Louise Dickinson Rich (2000), 211–13.

  11. Ngaahi Himi, fika 129.

  12. 2 Tīmote 4:7.