2008
Ko e Fefine Kotoa pē ko ha ʻOfefine ʻOfeina Ia ʻo ha Mātuʻa Fakalangi pea ʻOku ʻi ai Hono Ikuʻanga Fakalangi
‘Aokosi 2008


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻah

Ko e Fefine Kotoa pē ko ha ʻOfefine ʻOfeina Ia ʻo ha Mātuʻa Fakalangi pea ʻOku ʻi ai Hono Ikuʻanga Fakalangi

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi fakamatala ko ia te ne feau e ngaahi fie maʻu ʻa e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakamoʻoni ʻo kau ki he tokāteliné ni. Fakaafeʻi kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakamatala atu ha meʻa ne nau ongoʻi pe ʻilo.

ʻOku ʻUhinga Ki he Hā ʻEte Hoko Ko ha ʻOfefine ʻOfeina ʻo ha Mātuʻa Fakalangí?

Suli B. Peki, palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “Ko e ngaahi ʻofefine fakalaumālie kimoutolu ʻo e ʻOtuá, ko e ʻfānau ʻa ha mātuʻa kuo hākeakiʻi’ pea ʻoku ʻi ai homou natula faka-ʻOtua mo ha ikuʻanga taʻengata. Ne mou maʻu hoʻomou fuofua lēsoní ʻi he maama fakalaumālié mei hoʻomou mātuʻa fakalangí. Ne ʻomi kimoutolu ki he māmaní ke ʻ ʻahiʻahiʻi’ ʻa kimoutolu. …

“Ko e fānau mahuʻinga kimoutolu ʻo e talaʻofá. Kapau te mou tauhi e ngaahi fono mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea mo fakafanongo ki Hono leʻó, kuó Ne talaʻofa te Ne fokotuʻu kimoutolu ke māʻolunga ʻi he ngaahi puleʻangá ʻa homou hingoá, ngeiá mo e lāngilangí” (“ʻOku ʻi ai Ho Tukufakaholo Fakaʻeiʻeiki,” Liahona, Mē 2006, 106–108).

Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻE ʻoatu ʻe hoʻo ʻilo pau ko e ʻofefine koe ʻo e ʻOtuá, ha ongoʻi fiemālie ki ho mahuʻinga fakafoʻituituí. ʻOku ʻuhinga ia, te ke lava ʻo maʻu ha ivi ʻi he ʻaofinima ʻo Kalaisí. ʻE tokoni ia ke ke fakafepakiʻi e loto mamahí mo e ngaahi faingataʻá, ʻaki ʻa e tuí mo e nongá” (“Ko Hono ʻUhinga ʻo e Hoko ko e ʻOfefine ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Sānuali 2000, 123).

Palesiteni Lolenisō Sinou (1814– 1901): “ʻOku tau tui ko e fānau kitautolu ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, pea ʻoku tau maʻu ʻi hotau faʻunga fakalaumālié ʻa e ngaahi ivi, mālohi, mo e ʻulungāanga ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamaí, neongo te tau ʻi he tuʻunga ko e fānau valevale ʻo fie maʻu ai ke tau fou atu ʻi ha hala pau pe ʻahiʻahi ke nau malava ai ʻo tupulaki pea fakalakalaka ai ʻo fakatatau pē ki he vave ʻo ʻetau tauhi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia kuo tau maʻú” (“Discourse,” Deseret News, Jan. 24, 1872, 597).

ʻE Mahino Fēfē Kiate Au peá u Aʻusia ʻa Hoku Ikuʻanga Fakalangí?

Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985): “ʻOku fie maʻu ke mou ako lahi ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku kau ki he natula taʻengata ʻo homou tuʻunga fakafoʻituituí pea mo e mahuʻinga taʻe hano tatau ʻo homou natulá. ʻOku fie maʻu ke toe lahi ange hoʻomou ongoʻi ʻa e ʻofa haohaoa ko ia ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea mou ongoʻi e mahuʻinga kuó Ne tuku kiate kimoutolu fakafoʻituituí. Mou fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni maʻongoʻongá ni, kae tautautefito ki he ngaahi mōmeniti (ʻokú ke ongoʻi fakafoʻituitui ai hoʻo loto-moʻuá) te ke fifili ai pe puputuʻu ʻi ha faʻahinga meʻá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 273).

Loma 8:16–17: “ʻOku fakamoʻoni ʻe he Laumālie pē ko iá mo hotau laumālié, ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa kitautolu: pea kapau ko e fānau, pea ta ko e kau hoko ki he ʻOtuá, pea ko e kau hoko fakataha mo Kalaisi; ʻo kapau te tau mamahi mo ia, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e hākeakiʻí fakataha mo ia.”

ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo pau ke tau hoko ko e kau fakatupu ʻo fakatatau mo ʻetau totonú—ko ha kau langaki hake ʻo e tui ki he ʻOtuá, tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea mo e tui ki Hono Siasí. Kuo pau ke tau langa ʻa e ngaahi fāmilí pea silaʻi ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoní. Kuo pau ke tau langa ʻa e Siasí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá he funga māmaní. Kuo pau ke tau teuteu ki hotau takitaha ikuʻanga fakalangi—ʻo e nāunau, mo e moʻui taʻefaʻamaté, pea mo e moʻui taʻengatá. ʻE lava ke ʻatautolu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki faka-ʻOtuá ni, ʻo ka tau ka faivelenga” (“Ko e Fakatupu ʻo Māmaní,” Liahona, Siulai 2000, 104–5).