2008
Eletā D. Todd Christofferson: Mateuteu Ke Ngāue Ma‘á e ‘Eikí
‘Aokosi 2008


Eletā D. Todd Christofferson: Mateuteu Ke Ngāue Ma‘á e ‘Eikí

ʻĪmisi
Elder D. Todd Christofferson

ʻI he nofo ʻa Toti Kulisitofāsoni ʻi Samaseti ʻi Niu Sēsī ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú, ko ha faʻahitaʻu māfana ʻe ua naʻá ne kau ai ʻi he faʻahinga naʻa nau fakahoko e Fakaʻaliʻali (Pageant) ʻi he Moʻunga Komolá ʻo ofi pē ki Palemaila ʻi Niu ʻIoke. Lolotonga e ʻuluaki taʻu ʻo e kau ʻa Toti ki aí, naʻá ne manatuʻi e ngaahi lea ʻa ha tokotaha naʻe pīsope ki muʻa. Naʻá ne fakalotolahiʻi e toʻu tupu ʻo e uōtí ke ʻoua ʻaupito naʻa ʻi ai ha taimi ʻe tuku ai ʻenau fekumi ke maʻu ha poto pe ʻilo mei he ʻEikí kae ʻoua leva pē kuo “fokotuʻu maʻu ʻi honau lotó ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.”

Ne muimui fakamātoato ʻa Toti ki he ngaahi lea ʻa ʻene taki lakanga fakataulaʻeikí peá ne lotua ʻene fakamoʻoní ʻi he taimi kotoa pē. Ka ʻi heʻene ʻi Palemailá, ʻa e feituʻu naʻe kamata ai ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, naʻá ne fakakaukau ko e taimi ʻeni mo e feituʻu te ne fakapapauʻi ai ʻene fakamoʻoní.

Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “ʻI he pō ʻe taha hili e fakaʻaliʻalí, ne u ʻalu tokotaha ai ki he Vao Tapú. Ko ha efiafi māfana mo fakaʻofoʻofa ʻeni. Ne u toʻo hoku suú, hū atu ki he Vao ʻAkau Tapú pea kamata ke u lotu. Ne u lotu fakamātoato ʻi ha houa ʻe taha pea mahalo ne kiʻi fuoloa ange pē ai—ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hoko.”

Hili ha kiʻi taimi mei ai naʻe tuku ʻene lotú kae ʻalu. Naʻe ongo ki hono lotó ʻa e ʻikai tali ʻene lotú. Ko e hā haʻane fehālaaki ne fai? Ko e hā naʻe ʻikai tali mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻene lotú?

Naʻe ʻikai hano taimi kuo ʻosi e uike ʻe ua ne fakahoko ai e polokalamá pea foki ʻa Toti ki Niu Sēsī. Hili ha māhina ʻe taha mei ai lolotonga ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono loki ʻi honau ʻapí, naʻá ne maʻu ʻene talí.

Ko ʻene fakamatala ʻeni heʻene manatu ki aí, “Naʻá ku maʻu ʻa e fakamoʻoní taʻe te u kole ia. Naʻe ʻikai hoko mai ia ʻi ha lea, ka naʻá ku maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie mālohi ʻaupito fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná pea mo Siosefa Sāmita—ʻa e faʻahinga fakamoʻoni ko ia ʻoku ʻikai toe ʻi ai ha fakaveiveiuá.

“ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ʻoku mahino ai kiate au he ʻikai lava ke tau tala ki he ʻOtuá ʻa e taimi, feituʻu mo e founga te Ne folofola ai kiate kitautolú. Ko e meʻa pē te tau faí ko e fakaʻataʻatā hotau lotó ke tali ʻEne fokotuʻutuʻu maʻatautolú ʻi he taimi te Ne fakahoko aí. ʻE hoko pē ia ʻo fakatatau mo Hono finangaló.

“ʻOku ou fiefia naʻe ʻikai ke tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú ʻi he pō ko ia ʻi Palemailá. He naʻá ku mei fakakaukau ai kuo pau ke te ʻi ha feituʻu makehe ke maʻu ha tali ki heʻete lotú pe ke maʻu ha fakamoʻoni. Ka ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke fononga fakapilikimi ki Palemaila ke ʻiloʻi pe ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita pe ʻoku moʻoni koā e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke ʻalu ki Selusalema ke ʻiloʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kapau ne ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi Samaseti ʻi Niu Sēsī, ta te Ne lava pē ʻo tali ʻa e ngaahi lotu ʻa ha taha pē, ʻi ha feituʻu pē ʻi māmani. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei kitautolu pea te Ne lava ʻo tali ʻetau lotú ʻi ha feituʻu pe tūkunga pē ʻoku tau ʻi ai.”

ʻI hono “maʻu” ʻe Toti Kulisitofāsoni ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻi hono lotó, naʻá ne teuteuʻi ai ʻene moʻuí ke ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí.

Tupu Hake ʻi ha ʻĀtakai Nonga

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Tēvita Toti Kulisitofāsoni kia Paula Vikelī mo Sini Suenisoni Kulisitofāsoni ʻi he ʻaho 24 ʻo Sānuali 1945, ʻi ʻAmelikani Fooki ʻi ʻIutā. Naʻe ngāue ʻene tamaí ʻi he kongakau ʻa ʻAmelika ʻi Siaina ofi ki he ʻosi ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní ko ia ne nofo ai ʻa Toti mo ʻene faʻeé ʻi he ʻapi ʻo e ongomātuʻa ʻa Sisitā Kulisitofāsoní, ʻa Helisi mo ʻAtina Suenisoni, ʻi ha māhina ʻe 18. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha feohi vāofi moʻoni ʻi he vā ʻo Toti mo ʻene ongo kuí pea ko ha feohi ʻeni ʻe tākiekina ai ia ki he leleí ‘i he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

Ne tupu hake ʻa Toti mo hono fototehina ʻe toko faá ʻi Pelēseni Kolove mo Linitoni ʻi ʻIutā. Naʻa nau fiefia ʻi he anga ʻenau tupu haké, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ko ha taimi ʻo e “nonga” mo e “tupulaki,” pea naʻe fiefia ʻa e fānau tangatá ʻi heʻenau tauʻatāina pē ke nau vaʻinga, faʻu meʻa foʻou mo ako, ʻo ʻikai ʻi ha taimi kuo vaheʻi pau ke nau ako ai.

Ko e manatu ʻeni ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ki aí, “Naʻe malu mo fakafiefia ʻaupito ʻa ʻemau moʻui ʻi ʻapí. Naʻe akoʻi kimautolu ʻe heʻemau Tangataʻeikí mo e Fineʻeikí ʻaki ʻena tā sīpingá peá na fakahā mai e founga ke mau moʻuiʻaki ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻo e ongoongoleleí.”

Ko e manatu ʻa e ongomātuʻa kia Totí, ko ha foha talangofua mo fiefia. ʻOku pehē ʻe heʻene tamaí, “ Ko ha tamasiʻi lelei ʻa Toti pea naʻá ne ʻiloʻi maʻu pē ʻa e faʻahinga moʻui naʻá ne fie maʻu ke ne moʻuiʻakí. Ko ha ivi tākiekina maʻongoʻonga ia ki hono ngaahi tokouá.”

ʻOku toe manatu foki ʻene mātuʻá ki heʻene fie tokoni ʻi ha taimi pē naʻe fie maʻu ai ʻene tokoní. ʻI he taʻu 13 ʻa Totí, naʻe fai ai ha tafa ki heʻene faʻeé ko e konga ʻo e faitoʻo ki hono kanisaá. Naʻe ʻi falemahaki ʻa e tamai ʻa ʻEletā Kulisitofāsoní mo ʻene faʻeé, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe Toti hono ngaahi tokouá ke nau lotua ʻenau faʻeé.

Naʻe ola lelei e tafá, ka naʻe fakangatangata ai e malava ke fakahoko ʻe Sisitā Kulisitofāsoni ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue fakaʻapí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Toti ʻa e manako ʻene faʻeé ʻi he mā taʻo pē ʻi ʻapí—pea mo hono faingataʻa foki ki heʻene faʻeé ke kei hoko atu ʻene taʻo maá. Naʻá ne kole ai ki heʻene kuifefiné ke akoʻi ia he taʻo maá pea naʻá ne fai maʻu pē ʻeni maʻa hono fāmilí ʻo aʻu ki he taimi naʻá ne toki ʻalu ai ki he akó hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai.

ʻApi Foʻou, Aʻusia ha Ngaahi Meʻa Foʻou

ʻI he taʻu 15 ʻa Totí, naʻe ʻi ai ha ngāue foʻou ʻa ʻene tamaí ʻi Niu Palanisuiki ʻi Niu Sēsī, pea ko ha tokotaha foki ia naʻe ʻalu he taú. ʻI he taimi naʻe hiki ai e fāmilí, naʻe tokosiʻi ʻaupito e kakai ʻi Linitoni ʻi ʻIutāá, pea ko ha fetongi lahi ʻeni ki he fāmili Kulisitofāsoní ʻa ʻenau hiki ki ha feituʻu ʻi Niu Sēsī ne tokolahi ange ai e kakaí. Lolotonga ʻení, ʻe hoko e ngaahi taʻu lahi hokó—ʻa e ngaahi feituʻu, kakai mo e ngaahi faingamālie foʻoú—ko ha niʻihi ʻo e ngaahi taʻu mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa Totí mo ʻene tupulakí.

Ko Toti pē naʻe kau ki he Siasí ʻi heʻene kalasi he akoʻanga māʻolungá, pea naʻá ne fiefia ʻi he fakakaumeʻa mo feohi mo e kakai mei he ngaahi puipuituʻa fakafonua mo fakalotu kehekehé, pea ko e meʻa ʻeni ia naʻe hokohoko atu pē ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻiloʻi ʻe Toti ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ki he meʻa naʻa nau tui ki aí ʻo hangē pē ko ʻene ongo ki he meʻa naʻá ne tui ki aí, ʻo tupu heni ʻene fakakaukau lahi mo lotua fakamātoato ʻa e meʻa naʻá ne ʻiloʻí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe kamata leva ke u sio naʻe ʻikai ngata pē ʻi he lelei ʻa e Siasí, ka naʻe mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito. Naʻe kamata ke hounga kiate au ʻa e meʻa naʻá ku maʻú.”

Ko e manatu ʻeni ia ʻa Keleki Kulisitofāsoni, ko e taha ʻo e ngaahi tokoua ʻo ʻEletā Kulisitofāsoni ʻa ia naʻe taʻu ʻe 16 ʻa ʻena loki fakataha, “Naʻe ʻulungāanga fakalaumālie maʻu pē ʻa Toti pea hoko hono ʻulungāangá ko e faʻifaʻitakiʻanga.” ʻOku pehē ʻe Keleki ʻi ha ngaahi taʻu siʻi nai hili e ʻosi ʻa hono tokouá mei he akoʻanga māʻolungá, naʻe lotu ai ha taha ʻo e kaungāako tuʻukimuʻa ʻo Totí mo hono uaifí ke ʻiloʻi e founga ke ʻohakeʻaki ʻena kiʻi fānaú. ʻI he ʻalu atu ʻa e ongo faifekaú ki he matapā ʻo e ongomeʻa ni, naʻe manatu e tangatá ki he ʻulungāanga lelei mo e anga fakaʻapaʻapa ʻa Totí, ʻa ia ko e tokotaha pē ia ʻi he Kāingalotu ʻo e Siasí naʻá ne ʻiloʻí. Tupu mei he meʻa ko ʻeni naʻe manatu ki ai e tangatá, naʻá ne fakaafeʻi ai e ongo faifekaú ki hono falé pea naʻá ne kau mo hono fāmilí ki he Siasí.

Ne toe mālohi ange e fakamoʻoni ʻa Totí ʻi heʻene kei talavoú, tupu mei he meʻa naʻá ne aʻusia hili e Fakaʻaliʻali (Pageant) ʻi he Moʻunga Komolá—pea toe ʻāsili ange ʻi hono poupouʻi ia ʻe ha kulupu toʻu tupu Siasi ʻo hono toʻú ʻi he Uooti Niu Palanisuikí ʻi he Siteiki Niu Sēsií, pea ʻoku pehē ʻe ʻEletā Kulisitofāsoni naʻe “hanganaki fiefia atu ʻa e kulupu ko ʻení ki heʻenau fakataha ʻi he ngaahi ʻaho Pulelulú mo e Sāpaté.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kulisitofāsoni, “Ko e uho ʻo ʻemau moʻui fakafāmilí ʻa e Siasí. Naʻá ne ʻomi ke vāofi homau fāmilí, peá ne ʻoatu kimautolu ke mau vāofi ange mo e niʻihi kehe ʻi he uōtí.”

Ngāue Fakafaifekau ki ʻĀsenitina

Hili e fakaʻosi ako ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni mei he Akoʻanga Māʻolunga ko Felengikiliní ʻi Samaseti, naʻá ne hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi ha taʻu ʻe taha pea ʻalu leva ʻi Sepitema ʻo e 1964 ke ngāue ʻi he Misiona ʻĀsenitina Noaté, pea ʻokú ne pehē naʻe kaunga lelei ʻeni ki heʻene moʻuí. ʻOku kei hoko pē ʻa ʻene ʻofa ki he kakai mo e anga fakafonua ʻo ʻAmelika Latiná ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí.

Naʻe ako ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni mei ha “ongo palesiteni fakamisiona taʻehano tatau” lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, ko Palesiteni Lōnolo V. Sitouni mo Palesiteni Lisiate G. Sikoti, ʻa ē ʻoku hoko he taimí ni ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku manatu ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ʻi he loto ʻofa lahi mo e houngaʻia ki he tokoni ʻa e ongo palesitení mo hona ongo uaifí.

ʻOku manatuʻi ʻe ʻEletā Sikoti ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni “ko ha faifekau fisifisimuʻa mo makehe atu pē pea naʻe fakamoʻoniʻi ʻe heʻene ngāue mateakí mo e ngaahi meʻa naʻá ne malava ke fakahokó ʻa e tuʻunga mahuʻinga ʻe aʻusia ʻe heʻene moʻuí.” ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sikoti naʻe lava ʻe he faifekau talavoú ni ʻo mapuleʻi lelei pē ia, talangofua, ngāue mālohi pea naʻe hā meiate ia “ha laumālie ʻo e angamalū ʻo fai tāpuekina ai hono ngaahi hoá takitaha pea tupu ai e ʻofa lahi ʻa ʻene kau fiefanongó mo e kau uluí ʻiate ia.”

ʻOku manatu ʻa ʻEletā Sikoti ki he taimi naʻá ne mamata ai ki ha fakatuʻutāmaki naʻe hoko kia ʻEletā Kulisitofāsoni heʻene pasikalá ʻo ʻuli ai hono sutí pea lavea hono nimá. Ka naʻe ʻikai te ne lotosiʻi ai. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sikoti, “Naʻá ne tafitafiʻi pē ʻa e ʻulí mei hono sutí, heka ki he pasikalá pea ʻaka atu ki haʻana ʻaʻahi naʻe palani mo hono hoá.”

ʻUnivēsití mo e Mali

ʻI he foki ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni mei ʻĀsenitina ʻi Tīsema ʻo e 1966, naʻá ne toe hū ki BYU ʻo ako ai ki he lea faka-Pilitāniá peá ne kau ʻi he kau taki ʻo e fānau akó mo e ngaahi sipoti fakaloto-kolisí.

ʻI he fakaʻosiʻosi ʻo e ʻuluaki semesitā hili ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne saiʻia ʻi ha finemui fakaʻofoʻofa naʻá ne sio ai ʻi he ʻapiakó. Neongo naʻe ʻikai te ne feʻiloaki mo ia he taimi ko ʻení, ka naʻá ne manatuʻi pē hono matá, pea ʻi he maʻu ʻo e tohi fakataʻu ʻo e ʻapiakó hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne fakasio ai e tā ʻo e taʻahiné.

Ko e taʻahine ko ʻení ko Kefi Sēkope, ko ha finemui talavou mo fakamaheni ngofua ʻa ia naʻá ne nofo ʻi Kalefōnia mo ʻIutā. ʻI he foki mai ʻa Toti ki he akó ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻá ne aleaʻi mo hano kaumeʻa naʻe maheni pē mo Kefi ke ne teiti mo Kefi.

ʻI he ngaahi māhina lahi ne hoko aí, naʻá na ʻiloʻi ʻokú na hōhoamālié. Naʻe tupulaki ʻena ʻofá ʻo aʻuaʻu, pea ʻi he faʻahitaʻu failau hokó pē, ʻi he ʻaho 28 ʻo Mē 1968, naʻá na mali ai ʻi he Temipale Sōlekí

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kulisitofāsoni, “ʻI heʻema ʻuluaki malí atu pē, ne u ʻiloʻi ko ha tokotaha lelei mo fakaʻofoʻofa ʻa Kefi. Ka naʻe ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo hono ʻulungāangá mo ʻene tōʻongá pea mo ʻene potó mo e angaleleí. Ne u ofo mo fiefia ʻi he ʻalu pē ʻa e taimí mo ʻeku ʻiloʻi ʻa ʻene fuʻu lelei ange ʻi he meʻa ne u ʻilo ki muʻá.”

ʻOku toe fakamoʻoni foki mo e ʻofefine ʻo e ongomātuʻá ni, ʻa Pilini Niufea, ki he angalelei ʻa ʻene faʻeé. ʻOkú ne pehē ʻe ia, “Naʻe ʻofa ʻa e kakaí ʻiate ia ʻi he feituʻu kotoa pē ne mau nofo ai. ʻOku tōtō atu ʻene ngaahi fakakaukau foʻoú. Ko ha tokotaha moʻoni ia. Pea ʻoku fakafiefia, fakafiefia, fakafiefia ʻa e feohi mo iá!”

Ko ha Ngāue Maʻuʻanga Moʻui ʻIloa ʻI he Laó

Naʻe fakatou ʻosi ʻa ʻEletā mo Sisitā Kulisitofāsoni mei BYU ʻi he 1969. Ne hoko atu e ako ʻa ʻEletā Kulisitofāsoní ki hono mataʻitohi ʻi he laó ʻi he ʻUnivēsiti Tiuké. ʻI he ʻosi ʻene akó ʻi he 1972, naʻe fie maʻu ia ke ne hoko ko ha kalake lao ki he fakamaau fakapuleʻanga ko Sione J. Silika (John J. Sirica), ʻa e fakamaau naʻá ne fakamaauʻi ki mui ʻa e ngaahi hopo ʻa e Uotakeití (Watergate). Naʻe fakahingoa ʻe he ngaahi makasini ʻa e Time ʻa Fakamaau Silika ko e Tangata ʻo e Taʻú pea ui e meʻa naʻe hoko he Uotakeití ko e “moveuveu fakapolitikale kovi taha kuo hoko ʻi he hisitōlia ʻo ʻAmeliká.”1 Naʻe fonu e ngaahi ongoongo ʻo e 1973 mo e 1974 he U.S. ʻi he ngaahi tukuakiʻi fakalao mo e ngaahi hopo ko ʻení.

Naʻe palani ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ke ngāue fakakalake ʻi ha taʻu ʻe taha, hili ko iá peá ne ngāue ki ha kautaha lao ʻiloa ʻi Uasingatoni D.C., ʻa ia naʻa nau fie maʻu ia ke ngāue maʻanautolu. Naʻe ngāue ʻa ʻEletā Lolo W. Hāti (Ralph W. Hardy) ʻa ia ʻoku lolotonga hoko ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá, ki he kautaha lao ko iá pea ʻokú ne manatuʻi hono ui ʻe Fakamaau Silika e hoa pule ngāue ʻa e kautahá lolotonga e ngaahi ʻaho faingataʻa ko ia ʻo e hopo ʻa e Uotakeití, ʻo ne talaange, “He ʻikai te u lava ʻo tukuange ʻa Toti. ʻOkú ne fuʻu mahuʻinga ʻaupito. Ko e tokotaha pē ia ʻoku lava ke u talanoa ki aí.” Ko e meʻa leva naʻe hokó ko e tokoni ʻa Toti kia Fakamaau Silika lolotonga kotoa e ngaahi hopo ʻa e Uotakeití.

ʻOku manatuʻi ʻe ʻEletā Hāti ʻa e hū mai ʻa ha tangata loea Siasi ki hono ʻōfisí ʻi he 1992 ʻo ne pehē ange, “Ko ʻeku toki haʻu ʻeni mei he misa fakalaumālie taha ʻo ha meʻafakaʻeiki kuó u ʻi ai.” Ko e meʻafakaʻeiki ia ʻo Fakamaau Siliká pea naʻe kole ʻa e fāmilí kia ʻEletā Kulisitofāsoni ke lea ai. Naʻe akoʻi ai ʻe ʻEletā Kulisitofāsoni ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí.

Hili e ngāue fakalakalaka ʻa ʻEletā Kulisitofāsoní, naʻá ne fakahoko ha ngāue fakakautau naʻe fie maʻu ʻe he U.S., pea hokohoko atu ai mo ʻene nofo talifaki ʻi ha taʻu ʻe valu ki hano toe ui ia ki he ngāue fakakautaú ʻo ka fie maʻu. Naʻá ne fakakakato ʻene ngāue fakakautaú ʻaki haʻane hoko ko ha kapiteni talifaki.

Naʻe ngāue lelei ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni he tafaʻaki fakalaó ʻi he taʻu ʻe 30 hoko aí. Naʻá ne ʻuluaki ngāue pē ʻi he kautaha lao ko e Dow Lohnes PLLC, hili ia naʻá ne hoko ko ha faleʻi ki ha kautaha ki he moʻui leleí mo ha ngaahi kautaha pangikē lahi. Ko ia naʻe tokoni seniale faleʻi ki he NationsBank Corp. (ʻa ē ʻoku hoko he taimí ni ko e Bank of America) ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ia ki he Kau Fitugofulú. Koeʻuhí ko ʻene ngāué, naʻá ne ʻalu ai mo hono fāmilí ki Uasingatoni D.C., Nesivila ʻi Tenesī; Henitoni ʻi Vesinia; mo Sālote ʻi Kalolaina Tokelau. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kulisitofāsoni ko e meʻa naʻá ne fiefia taha ai ʻi he ngaahi taʻu naʻá ne nofo ai mo hono fāmilí ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ko ʻene “feohi mo e kakai lelei mei he tapa kehekehe ʻo e moʻuí mo e ngaahi tui fakalotu kotoa pē.” Makehe mei heʻene ngāue maʻá e Siasí—ʻa ia naʻe kau ai hono ngaahi uiuiʻi ko e palesiteni ʻo e ngāue fakafaifekau he siteikí, pīsope, palesiteni fakasiteiki, mo e fakafofonga fakavahelahi—naʻá ne kau fakataha mo ha niʻihi ʻo ha ngaahi tui fakalotu kehe ʻi ha ngaahi kulupu ngāueʻofa fakakolo lahi.

Ngaahi Manatuʻofa ki he Fāmilí

ʻOku toko nima e fānau ʻi he fāmili Kulisitofāsoní: Ko Toti, Pilini, Pita, Laieni, mo Maikolo. ʻOku ʻi ai foki mo e makapuna ʻe toko valu. ʻOku fakamatala ʻa e fānau Kulisitofāsoní ki hono ʻohake kinautolu ʻi he ʻofa, loto-tokanga, pea fakatefito ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku nau manatu ki he potupotutatau ʻo ʻenau fiefia fakafāmilí pea mo hono akoʻi fakafoʻituitui kinautolú.

ʻOku manatu ʻa Pita ki heʻene hoko ko ha hoa faiako fakaʻapi foʻou ki heʻene tamaí lolotonga ha taimi mātuʻaki femoʻuekina ʻi he moʻui ʻa ʻene tamaí. Naʻe ngāue ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ko e tokotaha loea faleʻi ʻi he kautahá pea hoko ko e palesiteni fakasiteiki he taimi tatau, ka naʻá ne kei maʻu pē ha taimi ke akoʻi ai ʻene fānaú. Ko e manatu ʻeni ʻa Pita ki aí, “Ne ueʻi hoku lotó ʻe he faivelenga ʻa ʻeku tamaí ʻi heʻene hoko ko ha faiako fakaʻapi maʻongoʻonga neongo e siʻisiʻi hono taimí. Naʻe mahamahaki e taha ʻo e kau fefine ne ma ʻaʻahi ki aí ʻo ʻikai toe lava ke mavahe mei hono ʻapí. Naʻe tokanga ʻaupito ʻeku tamaí ki ai ʻo ne fakapapauʻi ʻoku ʻave maʻu pē ki ai e sākalamēnití pea feau mo ʻene ngaahi fie maʻú.”

ʻOku manatu foki mo Pilini ki he faʻa fakakaukau lelei ʻa ʻene tamaí. ʻI he hili pē ha ʻaho ʻe ua mei heʻene mavahe mei honau ʻapí ke hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, naʻe ʻoange ki hono lokí ha matalaʻiʻakau meiate ia. Naʻe fakalea peheni e kiʻi tohi naʻe ʻoange fakataha mo iá, “ʻOfa ke ke maʻu ha semesitā lelei.”

ʻOkú ne pehē, “Neongo e meʻa lahi naʻe ʻamanaki mai ʻemau tamaí ke mau lavaʻí, ka naʻe ʻikai ʻaupito te ne faʻa lau kiate kimautolu. Ko ha tangata ʻofa moʻoni ia mo anga fakalongolongo. Naʻá ne moʻui fiefia ʻaupito peá ne fie maʻu ke mau fiefia.”

Ngāue ʻi he Kau Fitungofulú

Naʻe hikinimaʻi ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1993, ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI hono ʻuluaki fatongiá naʻá ne ʻalu ai mo hono fāmilí ki Mekisikou Siti ʻo ngāue ai ko e Palesiteni ʻo e ʻĒlia Mekisikou Sauté.

ʻI he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi 1998, naʻe uiuiʻi ai ʻa ʻEletā Kulisitofāsoni ko e mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, pea naʻá ne ngāue ai ʻo aʻu ki hono uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe kau ʻi hono ngaahi fatongiá ʻene hoko ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue ki he Hisitōlia Fakafāmilí mo e Siasí, hili iá naʻá ne tokangaʻi ʻa e ʻĒlia Noate ʻAmelika Tonga-hahaké. Naʻá ne toki fatongiʻaki kimui ange ʻa e ʻĒlia Noate ʻAmelika Tokelau-Hihifó pea mo e ʻĒlia Noate ʻAmelika Hihifó. Naʻá ne maʻu ha ngaahi faingamālie ʻi he ngaahi ngāue ko ʻení ke ne feʻiloaki ai mo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku feohi ko ia mo ʻEletā Kulisitofāsoni ʻi he Kau Fitungofulú pea ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú. ʻOkú ne malava e ngaahi meʻa lahi, ʻokú ne fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, pea ʻoku ʻofeina ia ʻe he kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú. ʻOku ʻiloa foki ia ʻi heʻene poto he huá, pea ko e meʻa fakafiefia moʻoni ke ngāue mo ia.

Ko ha Uiuiʻi ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kulisitofāsoni ko e taimi ko ia naʻá ne maʻu ai hono uiuiʻi foʻoú meia Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “naʻe hangē kiate ia he ʻikai te ne lava ke fakahoko iá.”

ʻOkú ne pehē, “Ko e kau ʻAposetoló ko ha kakai ia kuó u saiʻia pea muimui mo fakafanongo ki ai ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, pea hangē kiate au he ʻikai lava ke u hoko ko ha taha ʻo kinautolu. Hangē ne taulōfuʻu kiate au e fatongiá ʻi heʻeku fakakaukau atu ki aí. Ka naʻe ʻi ai ʻeku kau faiako fakaʻofoʻofa ʻi he taimi ne u ngāue ai mo e kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taʻu ʻe 15 kuo maliu atú.”

ʻOkú ne fai vave foki ke fakamamafaʻi mai ʻa e tokotaha ʻoku tau fakafalala hono kotoa ki aí—ʻa e Tupuʻanga tatau pē ko ia ʻo e ngaahi tali naʻá ne maʻu ʻi he taimi naʻá ne ʻi he toʻu tupú ai, ʻi heʻene feinga ke fakamālohia ʻene fakamoʻoní. “ʻOku ou tui lahi ki he mālohi ʻo e lotú. ʻE lava maʻu pē ke tau fakafalala ki he lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē ia ʻe taha ʻe lava ke tau faí, ka ʻoku feʻunga maʻu pē ia mo e meʻa ʻoku tau fie maʻú.

“ʻI he meʻa kotoa pē ʻoku hoko, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku hoko ai ha liliu, ʻi heʻeku ngaahi fie maʻu kotoa pē, naʻe lava pē ke u fetuʻutaki ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Kuó u falala kiate Ia pea kuo teʻeki ai ke siva ʻeku ʻamanakí. Ko e moʻoni ʻoku kei hoko pē ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku ou ʻilo te Ne foaki mai foki mo e tokoni ʻoku ou fie maʻu hení.”

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Judge John J. Sirica: Standing Firm for the Primacy of Law,” Time, Jan. 7, 1974; ʻe lava ke maʻu ʻi he www.time.com/time/magazine.