2008
I Lima o le Mamalu
Novema 2008


I Lima o le Mamalu

O le o mai ma le lotomaualalo ma le salamo atoatoa i le sauniga faamanatuga ma aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, e mafai ai ona tatou lagonaina pea lava pea na lima [o le mamalu].

Ata
Elder Jay E. Jensen

Ou te tautala atu i lenei afiafi e uiga i le Togiola a Iesu Keriso, ma lona taua i le lufilufiga o l e faamanatuga e i latou e umia le Perisitua Arona, lea na aoao mai ma le mamana ma le matua matagofie e Elder Oaks i le taeao nei. O le a ou faaaogaina se fasifuaitau puupuu e fesoasoani ou te vaai faalemafaufau ai i le alofa mutimutivale o le Faaola. O le fasifuaitau lea “i lima o le mamalu” (tagai Alema 34:16).

Malupuipuia i Ona Aao

Sa fai se puegaata a se aiga i se tolotolo o maimoaga o le Siui i Matu o le Vanu Tele. Sa latou faalogoina le feei ma sa taufetuli loa ma maua atu ai se teineitiiti e lua tausaga le matua, ua pau mai se puipui i se fata pe tusa ma le 35 futu (11 m) i lalo ifo. Sa taumafai le teineitiiti e toe a’ea’e a’e i luga, ae o ana taga sa fai na afua ai ona see atili ifo ai i lalo seia oo lava ina toe 5 futu (1.5 m) mai se pau matautia e 200 futu (61 m).

Sa iloa atu e se taulealea e 19 tausaga e igoa ia Ian le mea la e i ai o ia, ma sa ia faaaogaina mea na aoaoina ai o ia e tali atu ai i faalavelave faafuasei, ma sa ia iloa le auala e taulima ai le tulaga lea. O ana upu nei: “‘Na vave ona ou malamalama i le mea ua tupu, ma sa ou iloa le mea e fai. Sa tuu i lalo la’u mea pueata ma ou savali teisi atu i le ala sopo i le mea e le tifato tele, ma a’e i le puipui, auoso atu i nai papa ma ui atu i se faapuloulou, ma maua ai o ia.’ Sa siiina o ia mo se itula, a o faatalitali Ian seia taunuu atu tagata mo faalavelave faafuasei ma ni maea” e laveai ai i la’ua (“Save Her!” New Era, Sete. 2007, 6). O le fasifuaitau “siiina o ia i ona lima” na ou gauai atu i ai aua o loo talanoa tusitusiga paia e uiga i lima—o lima o le alofa, lima o le alofa mutimutivale, ma lima o le saogalemu (tagai 2 Nifae 1:15; Mosaea 16:12; Alema 5:33; MFF 6:20; 29:1).

O le fasifuaitau o le mau “siosiomia i lima o le saogalemu” e aumai i le savali a Amoleka i le au Sa Sorama e uiga i le Togiola e le iu ma le faavavau. Na ia aoao atu o le taulaga a le Alo o le Atua ua mafai ai e le tagata ona faatuatua ia Keriso e taitai ai i tatou ina ia salamo. “Ma faapea ona mafai e le alofa ona faamalie iuga o le faamasinoga, ma siosiomia ai i lima o le mamalu” (Alema 34:16; tagai foi f. 9–15).

Aoao Atu Mataupu Faavae o Mea e le o Vaaia i Mea Faitino

Ina ia malamalama atili i “lima o le mamalu” e taua le manatua na faaaoga e le Faaola mea faitino, e pei o tupe iti, fatu, mamoe, potoi areto, i’a, ma vaega o le tino e aoao atu ai mataupu faavae o le talalelei.

O lima e faitino ma tatou te faaaogaina e faailoa atu ai le gaualofa ma le alofa. A ou sau i le fale mai le ofisa, e siosiomia au i lima faitino o lo’u toalua. Ua ou vaaia lima o le alofa ma le saogalemu i la’u auaunaga i Amerika Latina e ala i le faafeiloai masani o le un abrazo po o le opo mai.

A o ou manatunatu loloto pe faapefea ona ou aoao lelei atu le Togiola i isi, sa aoga le fasifuaitau ‘i lima o le mamalu.” Ina ua papatisoina i tatou ma maua le Agaga Paia e ala i le faaee mai o lima, sa tatou mauaina ni sauniga se lua e faafeiloai atu ai i tatou i lima o le mamalu. O le o mai ma le lotomaualalo ma le salamo atoatoa i le sauniga faamanatuga ma aai ma feinu ma le agavaa i le faamanatuga, e mafai ai ona tatou lagonaina pea lava pea na lima [o le mamalu].

Faatatau se Sauniga Faamanatuga i o Tatou Taimi

O le faaulutala o le vaega e 110 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo aumaia ai le siosiomaga o se tasi o a tatou fuaiupu aupito taua e uiga i le olioli i lima o le mamalu. I se aso Sapati i le taimi o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani, sa faamatala e le Perofeta o Iosefa Samita, na saunia le faamanatuga ma tufatufa e ia ma isi na umia le perisitua, i le Ekalesia.

Ina ua maea lenei sauniga paia, sa tuumuli atu Iosefa Samita ma Oliva Kaotui e tatalo na o i la’ua. Ina ua maea le tatalo, sa faaali atu le Faaola i nei tamalii e toalua ma fetalai atu, “Faauta, ua faamagaloina a oulua agasala; ua mama oulua i o’u luma; o lea, ina faaea ia o oulua ulu ma olioli” (MFF 110:5).

O le faasologa o mea na tutupu i le Malumalu o Katelani i le 1836, e feagai lelei ma o tatou taimi ma ua faatatau ia te i tatou. O lea Sapati ma lea Sapati, o outou perisitua talavou e saunia ma faapaia ma tufatufa le faamanatuga i le Au Paia, o e o mai ma le loto tatalo i le faamanatuga, ua galala mo le faamalologa faaleagaga, ma faamoemoe, ma augani e faalogo i o latou mafaufau ma loto i upu nei: “Faauta, ua faamagaloina a outou agasala; ua mama outou i o’u luma; o lea ina faaea ia o outou ulu ma olioli” (MFF 110:5).

Ua tautino mai e Elder Dallin H. Oaks e i ai se faamamaaga po o se faamalologa faaleagaga e vaavaalua ma le faamanatuga: “O le faamanatuga o le Talisuaga a le Alii o se faafouga lea o feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga. Ua poloaiina i tatou ina ia salamo ia tatou agasala, ma o mai i le “Alii ma se loto momomo ma se loto salamo ma aai ma feinu i le faamanatuga. O le taumamafa i le areto, tatou te molimauina ai lo tatou naunau e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso, ma manatua pea o Ia ma tausi i Ana poloaiga. A tatou faia e tusa ma lenei feagaiga, e faafou e le Alii le taunuuga faamama o o tatou papatisoga. E faamamaina i tatou ma mafai e le aunoa ona i ai Lona Agaga e faatasi ma i tatou” (“Molimau Faapitoa a Keriso,” Liahona, Ape. 2001, 14).

Aafiaga mo i Latou e Umia le Perisitua Arona

Ina ia fesoasoani i tagata ia mauaina atoatoa lena faamamaaga, po o lima o le mamalu, o i latou e umia ki e faataga ai ma i latou e saunia ma faamanuia ma tufatufa le faamanatuga, e tatau ona mautinoa ua mulimulitaia taiala aoao o i tusitaulima a le Ekalesia e faatatau i le sauniuniga, faamanuiaina, ma le tufatufaina o le faamanatuga. E tatau i tagata taitasi e umia le perisitua ona manatua, o loo ia galue e avea ma sui o le Alii ma ia faaaloalo ma faamamalu. E masani lava, o la tatou autalavou o ni faataitaiga. E ui i lea, i le faatinoina o le faamanatuga, e i ai lava taimi tatou te vaaia ai se suiga e le lelei e tau lilifa atu ai i le le faamamalu ma ua le faia faalelei lavalava ma foliga.

Alii talavou, a o lei o i le lotu, faamolemole toe tu tasi lava i luma o se faaata, ma fesili ifo ia te oe lava pe ua atoatoa lelei vaega uma o ou foliga? Ae sili atu foi, fai atu i se tasi e te alofa i ai, e pei o se tasi o matua, e vaai tasi atu lava ia te oe, ma afai o i ai se mea o faaletonu, aua e te faalii i la latou fautuaga.

O auauna moni a Iesu Keriso e teuteu ma fai faalelei laei, e atagia mai ai e le aunoa Ona tulaga faatonuina ae le o suiga ma tifiga faalelalolagi. O le tagatagai ma le faaeteete i vaega taitasi uma e mautinoa ai o le a i ai le Agaga o le Alii. O laei po o foliga o i latou e saunia, ma faamanuia, ma tufaina le faamanatuga e le tatau ona avea ma se faalavelave mo i latou o loo sailia ma le faamaoni ia faamanuiaga o le Togiola e le i’u.

O se autu o loo maua i le savali a Peresitene Monson ia i tatou, o e umia le perisitua, e faapea, o se avanoa le umia o le perisitua. “O se poloaiga e auauna atu, o se avanoa e siitia ai, ma se avanoa e faamanuia ai olaga o isi” (“O Lo Tatou Faalagolagomaga Tele o le Perisitua Paia, Liahona, Me 2006, 57). Ou te tautino atu, e faatatau lenei mea i le saunia, faamanuia, ma le tufatufaina o le faamanatuga.

Iloaina o Lima o le Mamalu

A o ou galue o se epikopo, sa ou molimauina ia faamanuiaga o le Togiola i olaga o tagata o le Ekalesia o e sa faia ni solitulafono matuia. I le avea ai ma se faamasino o Isaraelu, sa ou faalogologo i le ta’uta’u mai o a latou solitulafono, ma pe a manaomia ai, e tuu atu se faasa i o latou luga, e pei o le le tagofia o le faamanatuga mo se vaitaimi.

Sa tafafao faamasani se talavou nofofua matua o la matou uarota ma se tamaitai talavou. Sa le pulea lelei o la’ua lagona faamemelo. Na sau le alii ia te au mo se fautuaga ma se fesoasoani. E faalagolago i mea sa ta’u mai ma le uunaiga a le Agaga ia te au, faatasi ma isi mea, sa le faatagaina o ia e tagofia le faamanatuga mo se vaitaimi. Sa ma talanoa e le aunoa ina ia mautinoa ua salamo, ma ina ua mavae se taimi talafeagai, sa ou toe faatagaina o ia e ai ma inu i le faamanatuga.

A o ou nofo i luga o le tulaga i lena sauniga faamanatuga, na taulai atu o’u mata ia te ia ina ua ia ‘ai ma inu ma le agavaa i le faamanatuga. Sa ou molimauina lima o le alofa mutimutivale, alofa, ma le mamalu o siosiomia o ia a o faamafanafanaina lona agaga i le faamalologa a le Togiola ma sii ese lana avega, ma ua maua ai le faamagaloga na folafolaina, filemu, ma le fiafia.

O Le Togiola—o se Mana e I Ai Pea

Ua ou iloa ma e i ai se molimau o se upumoni na aoao mai e Peresitene Packer: “E i ai se mafuaaga, tatou te manatu ai o le Togiola a Keriso e faatatau lea i le na o le mutaaga o le olaga faaletino ina ia faaolaina ai mai le Pau, mai le oti faaleagaga. E sili atu nai lo lena. O se mana e i ai pea e valaau atu i ai i aso uma o le olaga. Pe a tatou tigaina pe atuatuvale pe puapuagatia ona o le tausalaina po o le mafatia i le tiga, e mafai ona Ia faamaloloina i tatou. E ui tatou te le o malamalama atoatoa i le auala na faia ai le Togiola a Keriso, ae e mafai ona tatou iloaina ‘o le manuia o le Atua, e silisili i mea uma e manatu i ai’” (“O Le Pa’i Mai o le Aao o le Matai,” Liahona, Iulai 2001, 26).

Ou te alofa i lo’u Tama Faalelagi ma Lona Alo, o Iesu Keriso. Ou te tuu atu ia i La’ua lo’u faatuatua, o lo’u alofa, ma lo’u lotonuu, ma lo’u faamaoni. Ou te molimau atu o le Atua o lo tatou Tama Faalelagi, ma o i tatou o Ana fanau. Ou te molimau atu e moni le Togiola ma e i ai [lona] mana i o tatou olaga. Ou te molimau atu e moni le talalelei toefuataiina. O loo maua nei upumoni i tusitusiga paia, ae maise lava i le Tusi a Mamona. I le suafa o Iesu Keriso, amene.