2008
O Le Mana e Le Iu o le Faamoemoe
Novema 2008


O Le Mana e Le Iu o le Faamoemoe

O le faamoemoe i le Atua, i Lona agalelei, ma Lona mana e faafouina ai i tatou i le lototele i taimi o luitau faigata.

Ata
President Dieter F. Uchtdorf

Ou uso e ma tuafafine pele ma uo, o se aso fiafia mo i tatou le molimauina o le fofogaina mai e lo tatou perofeta pele o malumalu fou e lima. Oka se aso ina a matagofie mo i tatou uma.

I le taufaaiuiuga o le Taua Lona II a le Lalolagi, na filifilia ai lo’u tama i le ami a Siamani ma auina atu ai i le itu i sisifo, ma tuua ai na o lo’u tina e tausia lo matou aiga. E ui ina sa na o le tolu ou tausaga, ae ou te manatuaina lava lenei taimi o le mata’u ma le fiaai. Sa matou nonofo i Siekisolovakia ma, o le mavae ai o aso taitasi uma lava, e latalata atili mai ai le taua [i lo matou nuu] ma atili faateteleina ai tulaga matautia.

Mulimuli ane, i le taimi o le maatiati o le taumalulu i le 1944, na filifili ai lo’u tina, matou te sosola atu i Siamani, i le mea na nonofo ai ona matua. Sa ia faapotopotoina i matou ma na mafai ona ia aveina atu i matou i le nofoaafi mulimuli lava o tagata sulufai na agai atu i sisifo. O le malaga i na vaitaimi na matuai matautia lava. Soo se itu lava na matou o atu i ai, o le papa o pomu, o foliga atuatuvale, ma le fiaai i taimi uma, na faamanatu mai ai ia i matou o loo matou i ai i se itulagi o le taua.

I le aluga o le faigamalaga, sa fai ma malolo mai lea taimi i lea taimi le nofoaafi mo le utaina o sapalai. I se tasi po i se taimi o nei malologa, na teleai atu ai lou tina i fafo o le nofoaafi e saili mai ni meaai mo lana fanau e toafa. Ina ua ia foi mai, na matuai faapopoleina o ia ina ua sau ua leai le nofoaafi ma lana fanau!

Sa matua mamafatu lona popole, ma na faatumulia lona loto i tatalo faatauanau. Sa ia sailia faatapito le fale faatali nofoaafi tele ma le pogisa, na fealuai solo ma le faanatinati i le tele o auala o nofoaafi ma le faamoemoe naunautai e lei aluese atu le nofoaafi.

Atonu o le a ou le iloa lagona uma na i ai i le loto ma le mafaufau o lou tina i lena po pogisa, a o ia saili solo i se nofoaga faatali nofoaafi mo lana fanau ua leiloloa. Ou te le masalosalo lava, na fefe o ia. Ou te mautinoa na oo atu i lona mafaufau e faapea, afai na te le maua lenei nofoaafi, atonu o le a le toe vaai lava i lana fanau. Ou te iloa ma le mautinoa le mea lenei: o lona faatuatua na faatoilaloina lona mata’u, ma o lona faamoemoe na faatoilaloina lona popole. E le o ia o se fafine e nofonofo ma faitio i faalavelave. Sa minoi o ia. Sa ia faatinoina lona faatuatua ma lona faamoemoe.

Ma o lea, na fetamo’ea’i ai o ia mai lea auala i lea auala, mai lea nofoaafi i lea nofoaafi seia iu ina ia maua la matou nofoaafi. Na aveese atu i se itu mamao o le nofoaga faatali nofoaafi. Ma mulimuli ane, o iina, sa ia toe maua ai lana fanau.

E masani ona ou mafaufau pea i lena po ma le mea atonu na onosaia e lou tina. A na mafai ona ou toe faafoi i tua le taimi ma ou nofo ai i ona tafatafa, o le a ou fesili atu ia te ia pe na mafai faapefea ona ia faia lea tulaga a o feagai ma le atuatuvale. Ou te fesili i ai e uiga i le faatuatua ma le faamoemoe ma le ala na ia faatoilalo ai le atuatuvale.

E ui ina le toe mafai lena tulaga, ae atonu o le aso e mafai ona ou nofo i ou tafatafa ma tafatafa o soo se tasi atonu o loo lagona le lotovaivai, popole, po o le tuua toatasi. O le aso, ou te fia talanoa atu ai ia te outou e uiga i le mana e le iu o le faamoemoe.

O Le Taua o le Faamoemoe

O le faamoemoe o se tasi lea o vae o se nofoa vaetolu, faatasi ai ma le faatuatua ma le alofa mama. O nei vaega e tolu e faamautuina ai o tatou olaga, e ui lava i tulaga ogaoga pe le lelei tatou te ono oo i ai i lena taimi. O loo manino ma moni ona ta’u mai i tusitusiga paia le taua o le faamoemoe. Na aoao mai le Aposetolo o Paulo e faapea, o tusitusiga paia na tusia mo le faamoemoega ina ia tatou “maua le faamoemoe.”1

O le faamoemoe o loo i ai le mana e faatumuina ai o tatou olaga i le fiafia.2 O le le i ai o le alofa—pe afai e faatuai lenei manao i o tatou loto—e mafai ona “faanoanoa ai le loto.”3

O le faamoemoe o se meaalofa a le Agaga4—o se faamoemoe lea e ala i le Togiola a Keriso ma le mana o Lona Toetu, o le a tatou siitia ai i le ola faavavau, ona o lo tatou faatuatua i le Faaola.5 O lenei ituaiga faamoemoe o se mataupu faavae o le folafolaga faapea ma se poloaiga,6 e pei foi ona i ai i poloaiga uma—ua i ai sa tatou tiutetauave ia avea lea ma se vaega malosi o o tatou olaga ma foia ai le faaosoosoga e lafoai le faamoemoe. O le faamoemoe i le fuafuaga alofa o le fiafia a lo tatou Tama Faalelagi e taitaiina atu ai i le filemu,7 alofa tunoa,8 fiafia,9 ma le olioli.10 O le faamoemoe o le faaolataga e pei lava o se puloutau,11 o se faavae o lo tatou faatuatua,12 ma o se taula i o tatou agaga.13

O Moronae i lona tuua toatasi—e ui lava ina ona molimauina le faatamaiaina atoa o lona nuu—ae na talitonu i le faamoemoe. I le vaitaimi mulimuli o le malo o sa Nifae, na tusia ai e Moronae e faapea, a aunoa ma le faamoemoe, e le mafai ona tatou maua se tofi i le malo o le Atua.14

Ae Aisea La e I Ai le Leai o se Faamoemoe?

Fai mai le mau e ao ona i ai “le faafeagai o mea uma.”15 Ma e faapena foi i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama. O le masalosalo, leai o se faamoemoe, ma le le tausia o o tatou uso a tagata e taitaiina atu ai i tatou i faaosoosoga, lea e mafua ai ona tatou le mauaina faamanuiaga tatau ma le taua.

E faaaoga e le tiapolo le leai o se faamoemoe e fusi ai loto ma mafaufau i le loloto o le pogisa. O le leai o se faamoemoe e aveese ai mai ia i tatou mea uma e matagofie ma fiafia, ae tuua ai faatusa gaogao o le mea na tatau ona i ai le olaga. O le leai o se faamoemoe e faaumatia ai sini, vave ai ona ma’i, faaleagaina ai le agaga, ma faaumatia ai le loto. O le leai o se faamoemoe e mafai ona pei o se auala faasitepu e na o lalo lava e agai i ai ma faavavau ai lava.

Ae o le faamoemoe i se isi itu, e pei o le ave susulu o le la e oso ae i luga a’e o le tafatafailagi o o tatou tulaga o i ai nei. E ati atu i le pogisa ma le matagofie o le tafa o ata. Na te uunaia ma musuia i tatou e tuu atu o tatou faatuatuaga i le tausiga alofa a se Tama Faalelagi e faavavau, o le ua saunia se ala mo i latou o e saili mo le upumoni e faavavau i se lalolagi e tumu i tulaga fesuisuiai, le mautonu, ma le mata’u.

O Le a la le Faamoemoe?

O le tele o vaega o le gagana ua aumaia ai nisi o eseesega ma le ogaoga o le upu faamoemoe. Mo se faataitaiga, atonu e faamoemoe se tamaitiiti laitiiti i se telefoni meataalo, o se talavou atonu e faamoemoe mo se valaau mai a se uo faapitoa, ma se tagata matua atonu e faamoemoe ia aua lava nei tatagi le telefoni.

Ou te fia tautala atu i le aso e uiga i le faamoemoe lea e sili atu le taua nai lo atugaluga e le taua, ma e taulai atu i le Faamoemoe o Isaraelu,16 o le faamoemoe sili o tagata, o lo tatou Togiola lea, o Iesu Keriso.

O le faamoemoe e le o le malamalama lea,17 ae, o le faatuatua tumau o le a faapea ona faataunuuina e le Alii Ana folafolaga ia i tatou. O le mautinoa lea afai o le a tatou ola e tusa ai ma tulafono a le Alii ma upu a Ana perofeta i le taimi nei, o le a tatou maua faamanuiaga manaomia i le lumanai.18 O le talitonu ma le faamoemoe o le a taliina a tatou talosaga. E faaali mai i le talitonu [ia te oe lava], lagona o le a lelei mea uma, naunautai, ma le faapalepale ma le onosai.

I le gagana o le talalelei, o lenei faamoemoe e mautinoa, le maluelue, ma e malosi. Na saunoa mai perofeta anamua e uiga i se “faamoemoe mausali”19 ma se “faamoemoe ua ola.”20 O se faamoemoe e faamamaluina ai le Atua e ala i galuega lelei. O le faamoemoe e aumaia ai le olioli ma le fiafia.21 O le faamoemoe, e mafai ai ona tatou “maua le onosai, ma tauave … [o tatou] puapuaga.”22

E i Ai Mea Tatou te Faamoemoeina Mo Le [Lumanai] ma Mea Tatou te Faamoemoe I Ai

O mea tatou te faamoemoeina mo le [lumanai] e masani o mea e tutupu i le lumanai. Maimau pe a na mafai ona tatou vaai i tua atu o le tafatafailagi o le olaga nei i mea o loo faatalitali mai mo i tatou i tua atu o lenei olaga. Pe mafai ona vaai faalemafaufau i se lumanai e sili atu le mamalu nai lo le lumanai ua saunia e lo tatou Tama Faalelagi mo i tatou? Ona o le togiola a Iesu Keriso, o lea e le tatau ai ona tatou matatau, aua o le a tatou ola i le faavavau, e le toe tofo lava i le oti.23 Ona o Lana Taulaga Togiola e le iu, ua mafai ai ona faamamaina i tatou mai a tatou agasala ma tutu ma le mama ma le paia i luma o le nofoa faamasino. 24 O le Faaola o le Pogai o lo tatou Faaolataga.25

Ma o le a le ituaiga nofoaga e mafai ona tatou faamoemoe i ai? Mo i latou o e o mai ia Keriso, salamo ia latou agasala, ma ola i le faatuatua, o le a nonofo e faavavau i le filemu. Mafaufau i le taua o lenei meaalofa faavavau. O le siomia e i latou tatou te alolofa i ai, o le a tatou iloa ai le uiga o le olioli tele a o tatou alualu i luma i le malamalama ma le fiafia. E tusa lava pe o le a le faaletonu e foliga mai o loo i ai nei o tatou olaga, ae ona o le soifua ma le taulaga a Iesu Keriso, ua mafai ai ona tatou faamoemoe, ma mautinoa o le faaiuga o le tusi o o tatou olaga, o le a matuai sili atu nai lo o tatou faamoemoega sili ona matagofie. “O mea e lei vaaia e mata, e lei lagona foi e taliga, e lei oo foi i le loto o se tagata, o mea ia ua saunia e le Atua mo i latou o e alolofa ia te ia.”26

O mea tatou te faamoemoe i ai e lagolagoina i tatou i o tatou olaga i aso uma. Latou te lagolagoina i tatou i taimi o tofotofoga, faaosoosoga, ma faanoanoaga. Ua oo tagata uma i le lotovaivai ma faigata. E moni, e i ai taimi e foliga mai ai e le mafai ona onosaia faigata. O taimi ia e mafai ai ona lagolagoina ma tauaveina i tatou e mataupu faavae paia o le talalelei toefuataiina ua tatou faamoemoe i ai, seia oo ina tatou toe savavali i le malamalama.

Tatou te faamoemoe ia Iesu le Keriso, i le agalelei o le Atua, i faaaliga a le Agaga Paia, i le malamalama e faapea, e faafofogaina ma tali mai ia tatou talosaga. Talu ai ona o loo faamaoni pea ma tausia e le Atua Ana folafolaga i aso ua mavae, e mafai ona tatou faamoemoe ma le mautinoa o le a tausia e le Atua Ana folafolaga ia i tatou i le taimi nei ma le lumanai. I taimi o faigata, e mafai ona tatou uumau i le faamoemoe o le a “galulue faatasi mea uma mo lo [tatou] lelei”27 a o tatou mulimuli i fautuaga a perofeta a le Atua. O lenei ituaiga faamoemoe i le Atua, i Lona agalelei, ma Lona mana e faafouina ai i tatou i le lototele i taimi o luitau faigata, ma tuuina atu le malosi ia i latou o e lagona le faamatauina i le oo mai o puipui o le matau, masalosalo, ma le leai o se faamoemoe.

O Le Faamoemoe e Taitai Atu ai i Galuega Lelei

Tatou te aoao e atiina ae le faamoemoe e pei foi ona tatou aoao e savavali, e tasi le laa i le taimi. A o tatou suesueina tusitusiga paia, talanoa ma lo tatou Tama Faalelagi i aso taitasi, tautino atu e tausi poloaiga a le Atua e pei o le Upu o le Poto, ma totogi se sefuluai atoa, o le a tatou maua le faamoemoe.28 O le a tatou tuputupu ae i lo tatou gafatia ma “tele lava lo [tatou] faamoemoe, ona o le mana o le Agaga Paia”29 a o tatou ola “sili ona atoatoa” i le talalelei.

Atonu e i ai taimi e ao ai ona tatou faia se filifiliga lototele ina ia i ai le faamoemoe e tusa lava pe tetee mai mea uma e siomia ai i tatou i lenei faamoemoe. E pei o Tama Aperaamo, o le a tatou “faatuatua ma le faamoemoe [talitonu] i le faamoemoe.”30 Po o le, e pei ona faaalia e se tasi tusitala, “I le totonugalemu o le taumalulu, [tatou te maua] i totonu o [i tatou], se taumafanafana e le vaaia.”31

O le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama e lagolago e le tasi le isi ma, a o faateleina [le tuputupu ae] o le tasi, e tutupu ae ai foi isi. O le faamoemoe e maua mai i le faatuatua32 aua, a leai se faatuatua, e le mafai ona i ai se faamoemoe.33 E faapena foi, o le faatuatua e maua mai i le faamoemoe, aua o le faatuatua o le “faalagolago lea i mea ua faamoemoe i ai.”34

O le faamoemoe e taua tele i le faatuatua ma le alofa mama. Pe a mou atu le faatuatua ona o le le usiusitai, faanoanoa, ma le faatuai, o loo i ai iina le faamoemoe e lagolagoina [le faatuatua]. Pe a luitauina e le le fiafia ma le le onosai le alofa mama, o le faamoemoe na te lagolagoina a tatou faaiuga ma uunaia i tatou ina ia alolofa atu i o tatou uso a tagata ma le le manatu i se taui. O le susulu tele o lo tatou faamoemoe—o le tele foi lena o lo tatou faatuatua. O le malosi o lo tatou faamoemoe—o le mama atili foi lena o lo tatou alofafua.

O mea tatou te faamoemoeina mo le [lumanai] e taitaiina atu ai i tatou i le faatuatua, ae o mea tatou te faamoemoe i ai e taitaiina atu ai i tatou i le alofa mama. O uiga auau mama e tolu—o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa35—e galulue faatasi, e faavae i upumoni ma le malamalama o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso, e taitaiina atu ai i tatou i le anoanoai o galuega lelei.36

Faamoemoe mai Aafiaga Patino

O taimi uma lava e faataunuuina ai se faamoemoe, na te fatuina se lototele ma taitai atu ai i le faamoemoe e sili atu. E mafai ona ou mafaufau i le tele o tulaga o lou olaga lea na ou aoaoina ai le mana o le faamoemoe. Ou te manatuaina lelei lava aso o lou laitiiti, sa siomia i mafatiaga ma le leai o se faamoemoe o se taua o le lalolagi, o le leai o ni avanoa mo aoaoga, o tulaga lamataia faalesoifua maloloina i taimi o le talavou, ma aafiaga luitauina ma le faalotovaivai o tulaga faaletamaoaiga i le avea ai o se tagata sulufai. O faataitaiga a lo matou tina, e ui lava i taimi na sili ona faigata, ina ia agai pea i luma, ma ia faatino le faatuatua ma le faamoemoe, ae le na o le popole pe na o le moomoo, na lagolagoina ai au ma lou aiga, ma tuuina mai ai le lototele e faapea, o tulaga na i ai i lena taimi o le a suia i faamanuiaga i le lumanai.

Ua ou iloa mai nei aafiaga, o le talalelei a Iesu Keriso ma lo tatou auai i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e faamalosia ai le faatuatua, e ofoina mai ai se faamoemoe susulu, ma taitai atu ai i tatou i le alofa mama.

O le faamoemoe e lagolagoina i tatou i taimi o faigata. Ua aoao mai le faamoemoe e faapea, e i ai le mafuaaga e tatau ai ona olioli e tusa lava pe foliga mai ua pogisa mea uma o siomia ai i tatou.

Ou te tautino atu faatasi ma Ieremia, “Amuia le tagata … o le ua fai Ieova mona faatuatuaga.”37

Ou te molimau atu faatasi ma Ioelu “o Ieova [o le] malu o ia o lona nuu, ma le olo o le fanauga a Isaraelu.”38

Ou te folafola atu faatasi ma Nifae: “Fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei, i le ma le alofa atu i le Atua atoa ma tagata uma. O lea, afai tou te fetaomi atu i luma, o fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau lava e oo i le iuga, o loo faapea ona fetalai mai le Tama: Tou te maua le ola faavavau.”39

O le uiga lenei o le faatuatua e tatau ona tatou teufatuina ma atiina ae. O se faamoemoe malosi faapena e oo mai ma e ala mai i lo tatou Faaola o Iesu Keriso aua “o i latou uma foi o i ai lenei faamoemoe ia te i latou, ua taitasi ma faamamaina o ia e ia, faapei ona mama [le Faaola].”40

Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou se savali faamalosiau o le faamoemoe: “Aua le fefefe, le lafu laiti e.” 41 O le a faatalitali mai le Atua ma “aao faaloaloa e talia outou”42 o i latou o e lafoai a latou agasala ma faaauau ai i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama.

Ma, mo outou uma o e o puapuagatia—o i latou uma o e o lagona le lotovaivai, popole, po o le tuulafoaiina—ou te faapea atu ma le alofa ma le popole tele mo outou, ia aua lava nei fiu.

Aua nei [e] talia le toilalo.

Aua nei faatagaina le leai o se faamoemoe e manumalo i lou agaga.

Ia talia ma faalagolago i le Faamoemoe o Isaraelu, aua o le alofa o le Alo o le Atua e ati atu i le pogisa uma, faamaluluina le faanoanoa uma, ma faafiafiaina loto uma.

Ou te molimau atu ai i lenei mea ma ou faamanuia atu ia te outou i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Roma 15:4.

  2. Tagai Salamo 146:5.

  3. Faataoto 13:12.

  4. Tagai Moronae 8:26.

  5. Tagai Moronae 7:41.

  6. Tagai Kolose 1:21–23.

  7. Tagai Roma 15:13.

  8. Tagai Salamo 33:22.

  9. Tagai Roma 12:12.

  10. Tagai Faataoto 10:28.

  11. Tagai 1 Tesalonia 5:8.

  12. Tagai Eperu 11:1; Moronae 7:40;

  13. Tagai Eperu 6:19; Eteru 12:4;

  14. Tagai Eteru 12:32; tagai foi Roma 8:24.

  15. 2 Nifae 2:11.

  16. Tagai Ieremia 17:13.

  17. Tagai Roma 8:24.

  18. Tagai MFF 59:23.

  19. Alema 34:41.

  20. 1 Peteru 1:3.

  21. Tagai Salamo 146:5.

  22. Alema 34:41.

  23. Tagai Alema 11:45.

  24. Tagai 2 Nifae 2:6–7.

  25. Tagai Eperu 5:9.

  26. 1 Korinito 2:9.

  27. MFF 90:24.

  28. Tagai Roma 15:14.

  29. Roma 15:13.

  30. Roma 4:18.

  31. Albert Camus, in John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 17th ed. (2002), 790.

  32. Tagai Eteru 12:4.

  33. Tagai Moronae 7:42.

  34. Eperu 11:1.

  35. Tagai Moronae 10:20.

  36. Tagai Alema 7:24.

  37. Ieremia 17:7.

  38. Ioelu 3:16.

  39. 2 Nifae 31:20.

  40. 1 Ioane 3:3.

  41. MFF 6:34.

  42. Tagai Mamona 6:17.