2008
Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga
Novema 2008


Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga

O le sauniga o le faamanatuga e avea ai le sauniga faamanatuga ma sauniga aupito sili ona paia ma taua i le Ekalesia.

Ata
Elder Dallin H. Oaks

Ua tatou ola i taimi faigata e pei ona valoia e le Aposetolo o Paulo (tagai 2 Timoteo 3:1). O i latou o e o loo taumafai e uia le auala sao ma le vaapiapi latou te iloa atu ni auala alo faatosina loto i soo se itu. E mafai ona faasalaveia, faatamaia, faalotovaivaia, pe faapopoleina ai foi i tatou. E faapefea ona tatou maua le Agaga o le Alii e taialaina ai a tatou filifiliga ma faatumauina i tatou i le ala sao?

I faaaliga i ona po nei, ua tuuina mai ai e le Alii le tali i lenei poloaiga:

“Ina ia e tausi atili ai ia te oe lava ia mama nai le lalolagi, ia e ulu atu i le fale tatalo ma avatu ai au faamanatuga i lou aso paia;

“Aua e moni o le aso lenei ua atofaina e te malolo ai i au galuega, ma avatu au viiga i Le Silisili” (MFF 59:9–10).

O se poloaiga lenei faatasi ma se folafolaga. O le auai i vaiaso taitasi ma le tatau i le sauniga o le faamanatuga, tatou te agavaa ai mo le folafolaga o le a tatou “maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]” (MFF 20:77). O lena Agaga o le faavae o la tatou molimau. E molimau atu i le Tama ma le Alo, tatou te manatua ai mea uma lava, ma taitaiina atu ai i tatou i le upumoni. O le tapasa lea e taialaina ai i tatou i lo tatou ala. O le meaalofa o le Agaga Paia, e pei ona aoao mai e Peresitene Uilifoti Uitilafi, “o le meaalofa aupito sili lea e mafai ona faaee mai i luga o le tagata” (Deseret Weekly, Ape. 6, 1889, 451).

I.

O le sauniga o le faamanatuga e avea ai le lotu faamanatuga ma sauniga aupito sili ona paia ma taua i le Ekalesia. E na o le pau lea o le sauniga o le Sapati e mafai ona auai faatasi uma ai le aiga. O ona sauniga e faia ai e faaopoopo atu i le faamanatuga, e tatau ona fuafuaina e le aunoa ma tuuina atu ina ia taulai atu o tatou mafaufau i le Togiola ma aoaoga a le Alii o Iesu Keriso.

O ou uluai mafaufauga e manatua e uiga i le sauniga faamanatuga o loo i ai lea i se nuu laitiiti i Iuta, lea na faauuina ai au e avea ma se tiakono ma ou auai ai i le tufaina o le faamanatuga. E faatusatusa atu i na mafaufauga e manatua, o sauniga faamanatuga ua ou auai ai nei i le tele o uarota eseese ua matuai tele le alualu i luma. O le mea masani lava e faamanuia ai le faamanatuga, tufatufa, ma tauaaoina e tagata o le ekalesia i se siosiomaga o le faaaloalo ma le filemu. O le taitaiga o le sauniga, e aofia ai pisinisi talafeagai, e puupuu ma paia, ma o lauga e faaleagaga i ona mataupu ma le fofogaina. O le musika e talafeagai, ma e faapena foi i tatalo. O le tulaga faatonuina lenei, ma ua faaalia ai le tele o le alualu i luma talu mai ou aafiaga a o ou talavou.

E i ai ni tulaga e ese ai e seasea ona tutupu. Ou te iloa o nisi o le tupulaga faiae faapea foi ma nisi tagata matutua, latou te lei malamalama lava i le taua o lenei sauniga ma le taua o le migao o le tagata lava ia ma le tapuaiga o loo i ai. O mea ua musuia au e aoao atu iinei ua fitoitonu ia i latou o e e lei malamalama, ma o lo faataitaia le faiga o nei mataupu faavae taua, ma e lei tofo foi i le olioli o faamanuiaga faaleagaga folafolaina o le maua pea o Lona Agaga taiala e faatasi ma i latou.

II.

Ou te amata atu i le auala e tatau ai ona saunia tagata lava ia o le Ekalesia e auai i le sauniga o le faamanatuga. I se fonotaga faaleaoaoga mo taitai i le lalolagi atoa i le lima tausaga ua tuanai, na aoaoina ai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia taitai perisitua o le Ekalesia i le fuafuaina ma le taitaiga o sauniga faamanatuga. “Tatou te faamanatuina Lana Togiola i se ala e matua patino lava,” o le saunoaga lea a Elder Nelson. “Tatou te o mai ma se loto momomo ma se agaga salamo i le sauniga faamanatuga. O le faatumutumuga lena o lo tatou tausia o le aso Sapati.” (“Tapuaiga i le Sauniga Faamanatuga,” Liahona, Aok. 2004, 12).

Tatou te nofoia [le faletapuai] a o lei taitai ona amata le sauniga. “O lena taimi toafilemu, o loo tata lemu mai ai le musika e muai tataina. E le o se taimi lena e talanoa ai pe fepasiai ai ni feau ae o se taimi e manatunatu loloto ai ma le agaga tatalo a o sauniuni faaleagaga taitai ma tagata o le au paia mo le faamanatuga” (Liahona, Aok. 2004, 12).

Ina ua faaali atu le Faaola ia sa Nifae ina ua mavae Lona Toetu, na Ia aoaoina i latou e tatau ona tuu a latou faiga masani o taulaga e ala i le faamasaaina o le toto. Ae, “ia outou fai ma taulaga ia te au le loto momomo ma le agaga salamo” (3 Nifae 9:20). O lena poloaiga, ua toe tuuina mai foi i faaaliga i ona po nei ua faatonuina ai i tatou ina ia aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi, ma tau mai ai ia i tatou le ala e tatau ai ona tatou saunia. E pei ona aoao mai Elder Nelson, “E tofu tagata o le Ekalesia ma se matafaioi mo le faatamaoaigaina faaleagaga e mafai ona maua mai i se sauniga faamanatuga” (Liahona, Aok. 2004, 14).

I ana tusitusiga i aoaoga faavae o le faaolataga, na aoao mai ai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, tatou te aai ma feinu i le faamanatuga o la tatou vaega o le faamanatuina o le maliu ma puapuaga o le Faaola mo le togiolaina o le lalolagi. O lenei sauniga na tuuina mai ina ia faafouina ai a tatou feagaiga e auauna atu ia te Ia, ia usitai ia te Ia, ma ia manatua pea o Ia. Na faaopoopo mai Peresitene Samita: “E le mafai ona tatou faatumauina le Agaga o le Alii pe afai tatou te le usitai e le aunoa i lenei poloaiga” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], Vol. 2: 341).

III.

O le faiga o o tatou laei o se faaalia taua lea o o tatou uiga ma sauniuniga mo soo se gaoioiga o le a tatou auai atu i ai. Afai o le a tatou o e auau i le sami, pe savavali sopo pe taaalo i le matafaga, o o tatou lavalava, e aofia ai o tatou seevae, o le a faaalia ai lenei fuafuaga. E tatau foi ona moni lea tulaga i le faiga o o tatou laei pe afai o le a tatou auai i le sauniga o le faamanatuga. E pei lava o le alu atu i le malumalu. O le tulaga o o tatou laei e faailoa ai le maualuga o lo tatou malamalama ma faamamalu ai sauniga o le a tatou auai atu i ai.

I le taimi o le sauniga faamanatuga—ae maise lava i le taimi o le sauniga o le faamanatuga—e tatau ona tatou tulimatai atu e tapuai ma ia aloese mai isi gaoioiga uma, ae maise lava mai amioga e faalavelave ai i isi o loo tapuai. E oo lava foi i se tagata e moeiini filemu e le faalavelave lava i isi. O le sauniga o le faamanatuga e le o se taimi lea e faitau ai ni tusi po o mekasini. Le autalavou e, e le o se taimi o ni talanoaga taumusumusu i telefoni feaveai, po o ni feau feaveai i telefoni i tagata o loo i isi nofoaga. Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te osia se feagaiga paia e faapea, o le a tatou manatua pea le Faaola. O se tulaga faanoanoa le vaaia o tagata o loo solia lena feagaiga i le sauniga tonu o loo latou osia ai lea feagaiga.

O le musika o le sauniga faamanatuga o se vaega taua o la tatou tapuaiga. Ua aoao mai tusitusiga paia e faapea, o le pese a e amiotonu o le tatalo lea i le Alii (tagai MFF 25:12). Ua folafola mai e le Au Peresitene Sili e faapea “o nisi o timaiga musuia tele lava e tuuina atu lea i le lagiina o viiga” (Viiga, vii). Ai se matagofie pe a auai uma tagata auai i le tapuaiga e ala i viiga—ae maise lava i le viiga e fesoasoani tatou te sauniuni ai e aai ma feinu i le faamanatuga. O musika uma o le sauniga faamanatuga e manaomia ai le fuafuaina ma le toto’a, ia manatua i taimi uma o lenei musika e mo le tapuaiga, ae e le mo se faafiafiaga.

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita: “O se sauniga [lenei] e tatau ona aoao atu ai le talalelei, e tatau ona valaauina ai i tatou e faaaoga le faatuatua, ma ia manatunatu i le misiona a lo tatou Togiola, ma faaalu le taimi e mafaufau ai i le mataupu faavae faaolaina o le talalelei, ae le o isi faamoemoega. O tala malie, taliega, ma le manatu mama, e leai so latou avanoa i sauniga faamanatuga a le Au Paia o Aso e Gata Ai. E tatau ona tatou faapotopoto i le agaga o le tatalo, o le agamalu, ma le faamaoni i o tatou loto” (Doctrines of Salvation, 2: 342).

A tatou faia lenei mea—pe a tatou auai i le paia lea e tatau ona i ai faatasi i taimi uma i le sauniga o le faamanatuga ma le tapuaiga i lenei sauniga—ua tatou agavaa mo le mafutaga ma faaaliga a le Agaga. O le auala lenei tatou te maua ai faatonuga mo o tatou olaga ma le filemu i le gasologa o le olaga.

IV.

Na faamamafa mai e le Alii toetu le taua o le faamanatuga ina ua Ia asiasi atu i le konetineta o Amerika, ma faataunuuina ai lenei sauniga i tagata faamaoni o sa Nifae. Na Ia faamanuiaina le faatusa o le faamanatuga ma tuuina atu i Ona au soo ma le motu o tagata (tagai 3 Nifae 18:1–10), ma poloai atu:

“Tou te fai foi lenei mea i e ua salamo ma papatisoina i lou igoa; tou te faia foi ma le faamanatuina o lou toto, ua ou faamaligiina mo outou, ina ia outou molimau atu i le Tama ua outou manatua pea au. Afai foi tou te manatua pea au, tou te mafuta ma lou Agaga.

“… Afai tou te faia pea nei mea, amuia outou, aua ua atiina ae outou i luga o lau papa.

“A e peitai, ai so outou e faia mea e sili pe itiiti i nei mea, ua le atiina ae o ia i luga o lau papa, a ua atiina ae i luga o le faavae oneone; pe a to mai uaga ma oo mai foi tafega ma agi mai foi matagi, ma pesi mai ia te i latou, e pauu i latou” (3 Nifae 18:11–13).

O le faamanatuga o le sauniga lea ua suia ai taulaga toto ma taulaga mu o le tulafono a Mose, ma ina ua oo mai le folafolaga a le Faaola: “Ai se sau foi ia te au ma le loto momomo ma le agaga salamo, ou te papatisoina o ia i le afi ma le Agaga Paia” (3 Nifae 9:20).

V.

Sei ou talanoa faapitoa atu ia i latou o loo umia le perisitua o e galulue i le faamanatuga. O le sauniga lenei e tatau lava ona faataunuuina i taimi uma i le migao ma le paia. O ositaulaga o e fofogaina tatalo e fai ma sui o le au paia, e tatau ona ta’u faalemu ia upu ma ia manino, ma faailoa atu le faaupuina o feagaiga ma faamanuiaga folafolaina. O se galuega lenei e sili ona paia.

O aoao o e tapenaina ma le au tiakono o e tufaina atu faatusa o le faamanatuga, latou te faatinoina foi se galuega sili ona paia. Ou te fiafia lava i le tala a Peresitene Thomas S. Monson i le auala, a o avea o ia ma se tiakono e 12 tausaga, na talosagaina ai o ia e le epikopo e ave atu le faamanatuga i se uso na faataotolia i le fale, o le na moomoo mo lenei faamanuiaga. “O lona agaga faafetai na lofituina ai au,” na saunoa mai ai Peresitene Monson. “Na oo mai i ou luga le Agaga o le Alii. Na ou i ai i se eleele paia” (Inspiring Experiences That Build Faith, [1994], 188). O i latou uma o e galulue i lenei sauniga paia ua tutu i eleele paia.

O alii talavou o e galulue i le sauniga o le faamanatuga e tatau ona agavaa. Ua fetalai mai le Alii: “Ia mama outou o e tauaveina ipu a le Alii” (MFF 38:42). O le lapataiga mai tusitusiga paia e uiga i le aai ma feinu ma le faaletatau i le faamanatuga (tagai 1 Korinito 11:29; 3 Nifae 18:29 ) e faatatau tonu foi ia i latou o e galulue i lena sauniga. I le tuuina atu o le aoaiga i tagata o le Ekalesia o e faia ni agasala mamafa, e mafai ai e se epikopo ona aveese mai le avanoa o le ai ma inu i le faamanatuga. O lena lava foi pule e maua foi e aveese mai ai le avanoa e galulue ai i lena sauniga paia.

O le mea na ou ta’ua muamua e uiga i le taua o le faia faalelei o laei mo i latou o e taliaina le sauniga o le faamanatuga, e faatatau tonu foi, ma faatasi ai ma se faamamafaga faapitoa i alii talavou o le Perisitua Arona o e galulue i soo se vaega o lena sauniga paia. E tatau ia i latou uma ona teuteu lelei foliga ma ia tauagafau i laei. E le tatau ona i ai se mea e uiga i o latou foliga patino po o amioga e uai atu ai se faatosinaga faapitoa ia te i latou lava pe faalavelave ai i soo se tagata auai i le gauai atoatoa atu i le tapuaiga ma le osia o feagaiga, o faamoemoega ia o lenei sauniga paia.

Na tuuina mai e Elder Jeffrey R. Holland se aoaoga taua e uiga i lenei mataupu i le konafesi aoao i le 13 tausaga talu ai. Talu ai o le toatele o o tatou au tiakono o loo i ai nei, sa lei fananau mai i le taimi mulimuli na tautalagia ai na upu iinei, ou te toe tauina atu [ia upu] mo lo outou lelei faapea foi ma o outou matua ma faiaoga: “Ou te fia fautua atu, soo se mea lava e mafai ai, ia fai se ofutino paepae o tiakono, aoao, ma ositaulaga o e e taulimaina le faamanatuga. Mo sauniga paia i le Ekalesia, e masani ona tatou faaaogaina lavalava o sauniga, ma o se ofutino paepae e mafai ona vaaia e pei o se faamanatu filemu o laei papae tou te faaaogaina i le vai papatisoga, ma se faanaunauga i le ofutino paepae toeitiiti outou faaaogaina i le malumalu ma a outou misiona” (“Tou Te Faia Le Mea Nei ma Faamanatuga ia te Au,” Liahona, Ian. 1996, 80).

Ma le vaega mulimuli, o le faamanatuga, e na o le pau le taimi e faataunuuina ai, pe a faatagaina ai e le o loo umia ki i lenei sauniga o le perisitua. O le mafuaaga lenei e le masani ai ona tufaina atu le faamanatuga i le fale po o faatasiga faaleaiga, e tusa lava pe o toatele i latou e umia le perisitua o loo auai ai. O i latou o e galulue i le laulau o le faamanatuga, tapenaina le faamanatuga, pe tufatufaina atu i le au paia, e tatau ona tofia e se tasi o loo umia pe faaaogaina ki o lenei sauniga. O loo ou faatatau atu i le au epikopo po o i le au peresitene o korama o le au aoao po o le au tiakono. “[O lou] fale o le fale faatulagaina tonu,” na fetalai mai ai le Alii (MFF 132:8).

E faapefea ona tatou maua le Agaga o le Alii e taialaina ai a tatou filifiliga ina ia tatou tumau ai i le “mama nai le lalolagi” (MFF 59:9) ma i ai i le ala saogalemu i le olaga nei? E tatau ona tatou agavaa mo le mana faamama o le Togiola a Iesu Keriso. Tatou te faia lenei mea e ala i le tausia o Ana poloaiga, ia o mai ia te Ia ma se loto momomo ma se agaga salamo, ma i lena sauniga matagofie faalevaiaso, tatou te aai ma feinu ai i faatusa o le faamanatuga ma osia feagaiga tatou te agavaa ai mo le folafolaga faapelepele, o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou (tagai MFF 20:77). Talosia ia tatou faia pea faapea, o la’u tatalo faamaualalo lea, ou te ole atu ai i le suafa o Le ona le Togiola lea ua mafai ai, o Iesu Keriso, amene.